1

ODLJEVAK SA PRILJEVCIMA
1
8
9
7

11 2
6
10 5
11 4
o
3
6
12 5 5 4
o-odljevak, 1-čaška, 2-spust, 3-razdjelnik, 4-razvodnik, 5-ušće,
6-troskolovka, 7-odušak, 8-otvoreno pojilo (hladno),
9-otvoreno pojilo (hladno), 10-zatvoreno ili slijepo pojilo (toplo),
11-spojnik, 12-slijepak
 ELEMENTI PRORAČUNA ULJEVNOG 2

SUSTAVA
Konstrukcija priljevaka i uljevnog sustava mora zadovoljiti
sljedećim zahtjevima:
• mora biti omogućeno lako kalupljenje
• temperaturni raspored po odljevku mora biti povoljan
• ne smije doći do koncentracije topline na pojedinim mjestima jer to može
biti uzrok pojedinim greškama u odljevku
• spriječiti eroziju kalupa uslijed loše oblikovanog uljevnog sustava i
prevelike brzine ulijevanja
• treba spriječiti turbulenciju i osigurati što mirnije punjenje kalupa
• put litine mora biti što kraći da ne dođe do skrućivanja litine
• treba omogućiti odstranjenje troske i drugih uključaka
• treba omogućiti izlazak plinova iz kalupa
• radi promjene volumena prilikom skrućivanja treba biti omogućeno
efikasno napajanje odljevka
• odstranjivanje priljevaka mora biti lako izvedivo
• utrošak materijala na priljevke mora biti minimalan
 3

Oblikovanje uljevnog sustava

• Prije proračuna moramo odabrati vrstu

uljevnog sustava: tlačni ili semitlačni
uljevni sustav.
• Da bismo odredili protok kroz uljevni
sustav, najprije moramo odrediti vrijeme
potrebno da litina popuni kalupnu šupljinu.
• Prije oblikovanja uljevnog sustava
moramo proračunski odrediti površinu
najvažnijih presjeka.
 PRORAČUN ULJEVNOG SUSTAVA
4

ZASNOVAN JE NA:
JEDNADŽBI KONTINUITETA I BERNOULLIJEVOJ
JEDNADŽBI

Karakter strujanja određen je Reynoldsova brojem

gdje je:
vd h v- brzina litine,
Re = dh- hidraulički promjer kanala,
ν
ν- kinematički viskozitet.

za Re < 2000 možemo očekivati laminarno strujanje

za Re=2000 – 4000 prelazno podučje ka turbolentnom strujanju
za Re preko 2000 – 20000 za područja koja su uobičajna kod
strujanja litine može se očekivati turbulentno strujanje
 5

PRORAČUN ULJEVNOG SUSTAVA

Uljevno vrijeme
Dietertov izraz za sivi lijev

t = k(1,5 + 0,7s) mo mo <500 kg

t = k(1, 25 + 0,7s) 3 mo mo ≥500 kg

gdje je:
t - uljevno vrijeme, s
s - debljina karakteristične stijenke odljevka, cm,
mo - masa odljevaka i priljevaka, kg,
mo=mod+mpr (kg)
k - koeficijent ovisan o livljivosti litine pri uljevnoj
temperaturi, a određuje se posebnim dijagramom.
 6

Modificirana jednadžba za druge legure:

ρ SL
=
t tSL ⋅ A A=
ρlegure

koeficjent korekcije k: masa priljevaka mpr:

SL 0,75 – 0,95 SL (0,25-0,35)mo
AL 0,65 – 0,85 AL (0,35-0,60)mo
ČL 0,55 – 0,75 ČL (0,40-0,60)mo
ZN 0,75 – 0,95 ZN (0,25-0,40)mo
CU 0,65 – 0,75 CU (0,35-0,55)mo
 7

Srednji protok sustava

mo gdje su: mo – ukupna masa odljevka
q=
ρ⋅t ρ - gustoća metala u tekućem stanju
t – odabrano vrijeme

Efektivna metalostatska visina

2h1H od - H 2 og
h ef = gdje su:
H od

h1- specifična položajna energija u čaški prema slici,

Hod- ukupna visina odljevka,
Hog- visina odljevka u gornjaku.
 8

Viskoznost i površinska napetost

rastaljenih metala
Materijal Temperatura Gustoća Dinamička Kinematičk Površinska
0C g/cm3 viskoznost a napetost
mPa s viskoznost mN/cm
mm2/s
Aluminij 700 2,37 3,00 1,27 5,2...8,4**
Bakar 1200 7,8 3,14 0,40 11,20
Cink 500 6,5 3,65 0,56 7,85
Čelični lijev 1500 6,6 7,0 1,06 15,50
Dural 700 2,48 3,1 1,11 8,50
Magnezij 680 1,54 1,20 0,78 5,63
Olovo 400 10,5 2,32 0,22 4,42
Silumin 670 2,43 1,8 0,74 2,65
Sivi lijev 1300 6,1 2,72 0,45 9,15
Voda 20 1,00 1,00 1,00 0,74
Woodova 100 9,6 1,25 0,13 3,52
legura
Željezo 1600 6,98 6,2 0,89 17,90
Živa 20 13,6 1,55 0,11 4,65
 9

Odljevak sa uljevnim sustavom

v Gm = µG 2gh ef 10

Prosječna brzina u uljevnom sustavu

v Gm = µG 2gh ef
Gdje je:
hef - odgovara prosječnoj energiji položaja prema Bernoullijevoj
jednadžbi
µG - odgovara ukupnom koeficijentu gubitka do presjeka koji
odgovara grlu

Presjek grla iznosi:

q
AG =
v Gm

U ovom presjeku kontroliramo i Reynoldsov broj.

 11

Uljevni omjeri

U raznim priručnicima, a i u ljevaoničkoj praksi, često se

proračunava uljevni sustav pomoću tzv. uljevnih omjera tj.
odnosa između presjeka spusta, razvodnika i ušća:
AS : AR : AU
Usporedbom različitih omjera možemo konstatirati da postoje
dvije skupine omjera:
• jedni konvergiraju s ušćem kao najmanjim,
(npr. 1 : 0,5 : 0,5),
• drugi divergiraju s ušćem kao najvećim presjekom
(1 : 4 : 4).
12
 13

Pojila
Da bismo izbjegli pojavu usahlina, moramo u svrhu kompenzacije
volumena predvidjeti poseban rezervoar litine koji nazivamo pojilo

Usahlina
Pojilo
Odljevak
 14

Različite vrste pojila

 15

Oblikovanje pojila

Na ovaj način moguće je procijeniti vrijeme skrućivanja pojedinih

dijelova odljevka u odnosu na pojilo.
Pri tome, s obzirom na uvjet da se pojilo mora skrutnuti zadnje, modul
pojila Mp mora biti veći od maksimalnog modula odljevka.
 16

Grafičke metode
određivanja dimenzija pojila
 17

Hladila

• Hladila služe za korekciju temperaturnog

gradijenta pri skrućivanju odljevka.

• Da bi pojilo efikasno djelovalo mora biti

osiguran temperaturni gradijent prema
pojilu.