UVOD

“Privatizacija“ uključuje interakciju između države i privatnih poslovnih ljudi i/ili

kompanija, kakva postoji i u slučajevima bilo kakvog oblika javnog ugovaranja ili javnih
nabavki.1 Odnosno, privatizacija predstavlja proces transfera imovine, odnosno kapitala iz javne
(državne) u privatnu svojinu. U širem smislu može označavati i privatno upravljanje državnom
imovinom.
Koja je svojina ekonomski efikasnija (privatna ili državna) je pitanje oko kojeg su se
koplja lomila jako dugo. Istorija je, za sada, presudila da je privatna svojina jedini zdrav temelj
ekonomskog života, pa su i sistemi zasnovani na državnoj i društvenoj nestali – pogotovo novija
istorija, bar što se tiče naših prostora. Savremena ekonomska teorija kaže da su državna i
privatna svojina jednako efikasne ako su zadovoljene pretpostavke o savršenom tržištu,
potpunim informacijama i potpunim ugovorima.
Prije skoro 30 godina započet je svjetski proces privatizacije, iniciran u Velikoj Britaniji
od strane vlade Maraget Tačer. Proces je postao globalan i zahvatio je ne samo bivše
socijalističke zemlje, već i razvijene i zemlje u razvoju. Sve vlade se žure da se riješe državnih
preduzeća, iako neke još oklijevaju ne bi li ih još malo koristile za sopstveno bogaćenje.

No, i danas postoje autori koji osporavaju uticaj svojine na efikasnost preduzeća i
privrede, odnosno koji izvore efikasnosti traže, i nalaze, negdje drugdje. Jedna linija razmatranja
oslanja se na studiju Berlea i Meansa iz 1932. godine i tvrdi da ni savremene korporacije nisu
privatna preduzeća u pravom smislu, jer je upravljanje odvojeno od svojine, tj. korporacijama
upravljaju menadžeri, a ne vlasnici, pa se opet javlja agencijski problem,
tj. pitanje može li se i kako obezbjediti da menadžer, bio on u privatnom
ili državnom preduzeću, radi u najboljem interesu vlasnika, bio on država
ili privatno lice. Tačno je da agencijski problem postoji u privatnim
korporacijama, ali je izvjesno da velika većina menadžera radi u interesu
privatnih vlasnika, jer su brojni mehanizmi koji ih na to podstiču u zrelim
tržišnim privredama – od skupštine akcionara, preko podsticajnih sistema
nagrađivanja, do tržišta kapitala.
Zanimljiva je novija struja, čiji je glavni predstavnik Džozef
2
Štiglic . Štiglic ne negira značaj svojine, pa ni privatne, za ekonomske
performanse, ali još veću važnost pridaje tržištu i njegovim blagotvornim Slika 1 - Džozef Štiglic
efektima, posebno hvaleći kineski sistem, čime indirektno umanjuje
standardno shvaćen uticaj privatne svojine.

1
http://sh.wikipedia.org/wiki/Privatizacija
2
Džozef Štiglic (67), dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001
3
 1. CILJEVI I RIZICI PRIVATIZACIJE

1.1. Ciljevi privatizacije

Za donosioce javnih odluka privatizacija može imati nekoliko ciljeva – političke,

ekonomske i druge. Ovi ciljevi mogu jačati jedni druge ili biti u međusobnom konfliktu.
U političke ciljeve obično se ubrajaju: okončanje političke kontrole nad državnom
imovinom i time prekid ekonomskih i finansijskih gubitaka pojedinačnih preduzeća, korištenje
privatnih ekonomskih inicijativa, stvaranje široke klase produktivnih vlasnika imovine,
izbjegavanje gašenja preduzeća, smanjenje budžetskih deficita, jačanje lokalnog tržišta kapitala
ili korištenje uspješno privatizovanih preduzeća kao motorne snage dinamičkog razvoja sektora.
U ekonomske ciljeve, pored ostalih, ubrajaju se: stimulisanje ekonomskog rasta zemlje,
ubrzavanje razvoja, poboljšanje finansijske profitabilnosti preduzeća, stvaranje konkurencije,
jačanje pristupa međunarodnom znanju i međunarodnim tržištima kapitala, jačanje rukovođenja
preduzećima (zapošljavanje menadžera sa međunarodnim pozicijama i iskustvom) i postizanje
dobrih cijena za državu, po mogućnosti u stranim valutama.

1.2. Rizici privatizacije

Zajedno sa ciljecima, dolaze i rizici na nivou preduzeća. U ovom kontekstu treba imati na
umu da je privatizacija obično povezana sa smanjenjem radne snage i redukovanjem socijalnih
programa i prava. Ovakve redukcije može preduzeti država prije privatizacije, kako bi poboljšala
efikasnost/smanjila gubitke preduzeća i time uvećala njihovu vrijednost i poboljšala njihovu
marketinšku poziciju; ili novi vlasnik, sa ili bez znanja, odobrenja, pa čak i podrške države.
Ovakve odluke su veoma podložne korupciji.
Često će ekonomski ciljevi privatizacije biti u podređenom položaju u odnosu na
političke, ili obratno, što stvara potencijalne konflikte (kao na primjer kada se umanjuje značaj
stranog kapitala, čak i na štetu budućeg boljeg pristupa međunarodnom znanju; kada se lokalnim
elitama u ili izvan preduzeća daju posebne privlegije; kada se određene etničke manjine
isključuju iz liste potencijalnih ponuđača ili im se daje povlašteni pristup itd.). Ovakve situacije
treba pažljivo motriti i procjenjivati ih i sa aspekta prevencije korupcije.

4
 2. METODE PRIVATIZACIJE

2.1. Metode privatizacije

Privatizacija (čitava ili djelimična) se može izvršiti uz pomoć nekoliko metoda:

 Direktnom prodajom ili kroz zajednička ulaganja sa strateškim investitorom;
 Prodajom najboljem ponuđaču/ponuđaču koji ima najvišu ponudu, nakon odabira tendera
unutar:
 Otvorene ili
 Zatvorene grupe ponuđača;
 Aukcijom, bilo:
 „Otvorenom“, ili
 „Kontrolisanom“, sa postupkom predkvalifikacije onih koji su prijavili učešće;
 Prodajom akcija na berzi;
 Prodajom ili distribucijom vaučera javnosti ili dijelu javnosti (poseban problem koji prati
prodaju ili distribuciju vaučera je činjenica da često, zbog njihove isuviše široke
distribucije, ne postoji grupa vlasnika vaučera koji su kompetentni ili odgovorni za
upravljanje preduzećem);
 Otkupom od strane zaposlenih ili menadžera;
 Kombinacijom nekoliko metoda.
Svaki od ovih metoda ima ulazne tačke ili rizike korupcije, od kojih su neki generalno
primjenjivi, a drugi specifični za pojedini metod.

2.2. Pravila prodaje na berzi u Republici Srpskoj3

Predmet privatizacije prodajom na berzi može biti dio ili cijeli paket akcija državnog
kapitala u akcionarskom društvu.
Prodaja na berzi sprovodi se u slučaju:
 kada je posebnim privatizacionim programom prodaja na berzi utvrđena kao metod
prodaje,
 nakon dvije neuspjele prodaje putem tendera,
 kada je rješenjem o odobravanju programa privatizacije, u skladu sa Zakonom o
privatizaciji državnog kapitala u preduzećima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br.
24/98, 62/02, 38/03, 65/03 i 109/05) kao jedan od metoda prodaje utvrđen metod:
licitacija, fiksni tender ili direktna prodaja,

3
http://www.irbrs.net/docs/Akti/97-06%20pravila%20prodaje%20na%20berzi%20lat.pdf
5
 kada zakonom ovlašćeni prodavac (u daljem tekstu: Prodavac) ocijeni da se takvom
privatizacijom mogu postići ciljevi utvrđeni Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u
preduzećima.
U slučaju prodaje državnog kapitala akcionarskog društva kada je posebnim
privatizacionim programom prodaja na berzi utvrđena kao metod prodaje, ili nakon dvije
neuspjele prodaje putem tendera, prodaja se vrši na berzi organizovanjem posebne aukcije za
paket akcija, uz tačno određene uslove. Ako se prodaja ne sprovede u skladu sa navedenim,
prodaja se može sprovesti u okviru redovnog berzanskog trgovanja.
Prodavac prodaje akcije akcionarskog društva posredstvom berzanskih posrednika, koje
ovlašćuje za svaku prodaju.
Prodavac donosi odluku o prodaji na berzi koja obavezno sadrži:
 naziv i sjedište akcionarskog društva
 šifru i naziv pretežne djelatnosti
 ukupan broj akcija akcionarskog društva i nominalnu vrijednost akcije4
 predmet prodaje (broj akcija i % od ukupnog broja akcija)
 početnu prodajnu cijenu jedne akcije i paketa akcija
 datume iznošenja akcija na berzu
 informaciju o tome gdje se i na koji način mogu dobiti podaci o akcionarskom društvu.
Odluka može da sadrži i:
 uslove prodaje ako se većinski paket akcija nudi na prodaju uz utvrđene fiksne uslove
 elemente nacrta ugovora o prodaji koji potpisuje učesnik aukcije u slučaju prodaje uz
tačno određene uslove
 ograničenja vezana za učesnike u aukciji za paket akcija, a koja se tiču:
 visine ukupnih prihoda koje je učesnik ostvario u posljednje dvije poslovne godine ili
visine neto imovine,
 ostalih uslova za koje Prodavac procijeni da su bitni za uspješnu privatizaciju
akcionarskog društva čije se akcije prodaju na berzi,
 standard povećanja cijene na aukciji za paket akcija,
 poziv za paketiranje akcija,
 spisak berzanskih posrednika koji su potpisali ugovor sa Prodavcem i koji su ovlašteni da
primaju naloge.
Prodavac odluku objavljuje u jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji
Republike Srpske, kao i na internet stranici Prodavca, najmanje 15 dana prije iznošenja akcija
akcionarskog društva na berzu ili prije održavanja aukcije za paket akcija. Odluka se obavezno
dostavlja i berzi.

4
Prilikom izdavanja ili emisije akcija, ukupan kapital kompanije se dijeli na određeni broj akcija i tako se dobija
nominalna vrijednost akcija.
6
 Berzanski posrednik koji prima kupovne naloge provjerava ispunjavanje navedenih za
lica koja žele učestvovati na aukciji za paket akcija i odgovara Prodavcu za sve propuste
učinjene u postupku provjere. On je takođe obavezan učesniku aukcije za paket akcija, u slučaju
prodaje većinskog paketa akcija, dostaviti na potpis nacrt ugovora o prodaji koji sadrži uslove
prodaje ako se većinski paket akcija nudi na prodaju uz utvrđene fiksne uslove i elemente nacrta
ugovora o prodaji koji potpisuje učesnik aukcije u slučaju prodaje. Potpisivanjem nacrta ugovora
o prodaji učesnici aukcije se obavezuju na prihvatanje uslova i elemenata iz nacrta ugovora o
prodaji.
Licima koja ne ispunjavaju pomenute uslove ili ne potpišu nacrt ugovora o prodaji,
berzanski posrednik ima pravo da odbije prijem naloga.
Prodavac može ovlastiti berzanskog posrednika da pozove druge akcionare u
akcionarskom društvu da zajedno prodaju akcije u paketu. Poziv drugim akcionarima za
zajedničku prodaju berzanski posrednik objavljuje u jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj
teritoriji Republike Srpske, kao i na internet stranici Prodavca. Rok u kome se drugi akcionari
mogu odazvati pozivu za zajedničku prodaju ne može biti duži od 15 dana od dana objavljivanja
poziva. Prodavac i pridruženi akcionari potpisuju ugovore o zajedničkoj prodaji sa berzanskim
posrednikom Prodavca i daju nalog za prodaju. U slučaju zajedničke prodaje, Prodavac donosi
odluku o izmjeni i dopuni prvobitne odluke.

Utvrđivanje početne prodajne cijene

Početna prodajna cijena, odnosno početna cijena jedne akcije i paketa akcija državnog
kapitala u akcionarskom društvu utvrđuje se kao minimalna cijena.
Početna cijena jedne akcije i paketa akcija državnog kapitala u akcionarskom društvu ne
može biti niža od cijene utvrđene u skladu sa Uredbom o metodologiji za utvrđivanje neto
vrijednosti imovine Akcijskog fonda Republike Srpske i Fonda za restituciju Republike Srpske.
Kada akcionarsko društvo u posljednjem finansijskom izvještaju iskazuje gubitak u visini ili
iznad ukupnog kapitala, početna cijena akcije iznosi 1% nominalne vrijednosti akcije.
Prilikom zajedničke prodaje, početnu cijenu određuju Prodavac i pridruženi akcionari.
Početna cijena ne može biti niža od 1% nominalne vrijednosti akcije.
U slučaju prodaje aukcijom za paket akcija utvrđuje se standard povećanja cijene.
Standard povećanja cijene je najmanji iznos za koji se u jednom koraku može mijenjati
ponuđena kupovna cijena u toku aukcije.

Aukcija za paket akcija

Kupac na aukciji za paket akcija je lice koje je ponudilo najvišu cijenu, a kod prodaje sa
utvrđenim uslovima lice koje je ponudilo najvišu cijenu, koje je potpisalo nacrt ugovora o
prodaji i koje u potpunosti ispunjava uslove aukcije.
Unos naloga za prodaju-kupovinu akcija preduzeća u berzanski sistem trgovanja (BST) u
slučaju organizovanja posebne aukcije za paket akcija vrši se na sljedeći način:
 nalog za prodaju na dan održavanja aukcije unosi ovlašćeni berzanski posrednik, član
berze, koga ovlasti Prodavac
 ovlašteni berzanski posrednik, član berze, može unositi više naloga za kupovinu
 svi nalozi za kupovinu moraju odgovarati po količini akcijama ponuđenim na prodaju

7
 svi članovi berze u BST mogu vidjeti sve naloge za kupovinu koje su unijeli drugi
članovi berze, s tim da informacije o članovima berze nisu dostupne
 povlačenje ili promjena naloga za kupovinu iz BST, u smislu umanjenja cijene,
dozvoljena je samo u toku jednog minuta nakon unosa naloga
 izmjena naloga za kupovinu, u smislu promjene cijene naviše, dozvoljena je do
zaključivanja posla
 na dan održavanja aukcije za paket akcija nalozi za prodaju mogu se unositi u periodu od
9:00 do 9:55 časova
 na dan održavanja aukcije za paket akcija nalozi za kupovinu se mogu unositi od 10:00
do 10:30 časova
 u periodu trajanja aukcije od 10:30 do 11:00 ne mogu se unositi novi nalozi za kupovinu
u BST, s tim da je dozvoljena korekcija cijena naviše na unesenim nalozima za kupovinu,
za cijeli broj standarda povećanja cijene od dotada najviše unesene kupovne cijene
 ukoliko je posljednji kupovni nalog u BST-u promijenjen nakon 10:55, period trajanja
aukcije produžava se za pet minuta (period produženja aukcije); produžavanje aukcije se
vrši kontinuirano za novih pet minuta, ako je u toku posljednjih pet minuta promijenjena
kupovna cijena
 ako je posljednja promjena kupovne cijene izvršena u periodu od 14:55 do 15:00 aukcija
se zaustavlja i nastavlja naredni dan trgovanja od 11:00 časova, sa istim periodom
produženja aukcije, i tako sve do zaključenja transakcije
 po isteku perioda trajanja aukcije, BST zaključuje transakciju uzimajući najvišu kupovnu
cijenu.
Rok plaćanja kod kupovine na aukciji za paket akcija sa utvrđenim uslovima je osam
dana od dana zaključenja ugovora o prodaji. Kada kupac ne isplati cijenu u ugovorenom roku,
ugovor o prodaji se raskida, a aukcija se proglašava neuspjelom.

8
 3. PROCES PRIVATIZACIJE U BIH

3.1. Proces privatizacije

Privatizacija praktično svakog pojedinačnog preduzeća odvija se kroz identični proces od

četiri (4) koraka:
 Strateško razmatranje i odlučivanje: razmatranje i postavljanje političkih i ekonomskih
ciljeva, uključujući očekivanja od uvoza kapitala i/ili znanja i pristupa tržištima i
tehnologiji; evaluacija političkog i ekonomskog okruženja; selekcija privatizacionih
kriterija; procjena privatizacionih rizika; razvoj strategije za borbu sa političkim
poteškoćama, kao što je otpor javnosti ili zaposlenih i menadžera preduzeća prema
privatizaciji, što je zapravo otpor (organizacionim) promjenama.5
 Priprema privatizacije: neophodne fizičke, finansijske (npr. tretman starog duga) ili
organizacione, strukturalne ili kadrovske promjene prije privatizacije, kako bi se ona
olakšala; procjena imovine i obaveza preduzeća; eventualno određivanje minimalne
cijene; formulisanje investicija i mjera za zaštitu zaposlenih, koje će novi vlasnik
preduzeti; određivanje zakonske i druge odgovornosti za postupanje sa „starim dugom za
zaštitu životne sredine“; garancije da će preduzeće zaista nastaviti da posluje i/ili
garancije kvaliteta proizvoda; izrada nacrta neophodnih pravnih akata.
Marketing: potraga za strateškim investitorom, tenderski ili aukcijski proces, oglašavanje
i druge marketinške aktivnosti kao što su: direktne ponude, turneje, itd.
 Evaluacija ponuda/ponuđača, pregovori i zaključivanje ugovora.

3.2. Bosna i Hercegovina u poslijeratnoj tranziciji

Iako je od rata prošlo skoro šesnaest godina, Bosni i Hercegovini tek slijedi značajan
ekonomski oporavak. Uzimajući u obzir vrijeme koje je BiH izgubila tokom rata devedesetih
godina i dugi period tranzicije do kraja devedesetih (koji je zapravo još uvijek u toku), ova
decenija reformi nije uspješno iskorištena kako bi se dovršili svi ključni procesi i kako bi se
omogućilo da država sustigne ostale zemlje koja se više uznapredovale u ovom procesu.
Tek nedavno je BiH prebacila fokus sa poslijeratne rekonstrukcije na transformaciju
prema tržišnoj ekonomiji i sporom otvaranju za strane investicije. Međutim, strani i domaći
investitori se suočavaju sa brojnim ozbiljnim preprekama, uključujući složen pravni i regulatorni
okvir, netransparentne procedure poslovanja, slabe sudske strukture i korupciju.
Prema izvještaju Svjetske banke „Doing Business 2009”, BiH je sa 117. mjesta na kojem
je bila prethodne godine, pala na 119. mjesto. Sada je na posljednjem mjestu među zemljama
Evrope i centralne Azije kada su u pitanju vrijeme i troškovi osnivanja preduzeća, kao i troškovi
registrovanja imovine.

5
Preduzeće će moći pristupiti promjenama samo ako postoji dovoljan nivo znanja o tome šta i kako treba mjenjati.
No, prije svođenja bilo kakvih promjena neophodno je definisati sve organizacione karakteristike i mogućnosti
zaposlenih da prihvate nove kulturne obrasce. Neophodno je ubjediti zaposlene da je napredak moguć jedino kroz
promjene. Zagovornici promjena polaze od toga da su promjene poželjne jer donose beneficije, korist. Protivnici
ističu teškoće u izvođenju promjena, nejasne posljedice po njihov status, sigurnost, navike... Dakle, postoji „sukob
kultura”, pa je zadatak menadžera da “otporaše” prevede u dijelove koje podržavaju promjene (ubjeđivanjem,
demonstracijom prednosti, davanjem garancija, itd).
9
 Slični trendovi mogu se
uočiti uzimajući u obzir sveukupni
nivo korupcije, prema globalnom
Indeksu percepcije korupcije (CPI)
Transparency International-a. BiH
je nekoliko godina doživljavala
stalni pad na CPI listi, završivši na
kraju sa indeksom 2.9 u 2005. i
2006. godini, čime je postala jedna
od najkorumpiranijih i
najnerazvijenijih evropskih država,
sa najvećom prisutnošću fenomena
„zarobljene države“. Neznatan
napredak primijećen je 2007.godine
(indeks je bio 3.3), uglavnom kao
posljedica većeg pritiska civilnog
društva i medunarodne zajednice na
vlade da povećaju napore u borbi
protiv korupcije. Na žalost, niz
Slika 2 – Mapa i tabela stepena korupcije za 2010. godinu6
događaja tokom 2007. i 2008.
godine doveo je ponovo do
pogoršanja indeksa (ocjena 3.2 u 2008. godini), što je dovelo BiH maltene na samo dno liste
evropskih zemalja.

Prema podacima organizacije

Freedom House:
„Percepcija korupcije u BiH je
visoka, a javnost se čini naviknuta na
to. Nije bilo ozbiljnih naznaka vlasti
da je spremna da se bavi tim
pitanjem, uprkos usvajanju
antikorupcijske strategije i novog
državnog zakona o antikorupcijskom
tijelu, koje su usvojene kao uslov za
liberalizaciju viznog režima s EU.
Zahvaljujući nedostatku istinske
spremnosti od strane vlade da se
zaustavi plamen korupcije, i
povećanju pritiska na nedržavne
aktere koji su usmjereni na borbu
protiv korupcije, procjena korupcije
BiH ostaje na 4.5”

Slika 3- Freedom House izvještaj „Narodi u tranziciji”7

6
Izvor: http://www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi/2010/results
7
http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=17
10
Republika Srpska
Zakon o privatizaciji državnog kapitala u RS donešen je 1998. godine (“Službeni glasnik
Republike Srpske“ 24/98) i mijenjan je i dopunjavan 2002., 2003. (dva puta) i 2005. godine.
Republika Srpska je 2006. godine donijela potpuno novi Zakon o privatizaciji državnog
kapitala u preduzećima (51/06) koji je jednom mijenjan u januaru 2007. godine.
Zakon o privatizaciji iz 1998. godine definisao je privatizaciju kao prodaju i prenošenje
državnog kapitala u preduzećima koja su u svojini RS, u svojinu domaćih i stranih fizičkih i
pravnih lica, i pošao je od stava da su osnovni principi privatizacije javnost i ravnopravnost
učesnika. Treba napomenuti da su stanovi u državnom vlasništvu, poslovni prostori, garaže i
druga državna imovina privatizovani po posebnim zakonima. Proces privatizacije stanova je
završen, dok je Zakon o privatizaciji poslovnih prostora i garaža donešen, ali zbog spora između
entitetske vlasti i lokalnih nivoa vlasti, prije svega u pitanju rasporeda sredstava od privatizacije
ove imovine, Zakon nikada nije primjenjen u praksi iako je usvojen u NSRS.
Kako je već navedeno, Republika Srpska je donijela novi Zakon o privatizaciji državnog
kapitala u preduzećima, u kome je, iako je deklaratorno zadržala principe zakona iz 1998.
godine, unekoliko promjenila proces privatizacije tzv. strateških preduzeća, na način što je
ukinula Agenciju za privatizaciju, uspostavila Investiciono razvojnu banku RS8, kao ovlaštenog
prodavca državnog kapitala, a kao predmet privatizacije su označeni akcije i udjeli koji se nalaze
u portfelju Akcijskog fonda RS i državni kapital koji se do stupanja na snagu tog zakona nije
privatizovao.
Najznačajnija promjena koja je usvojena ovim zakonom je mogućnost da se državni
kapital u preduzećima iz oblasti proizvodnje i distribucije električne energije, naftne industrije,
željezničkog saobraćaja, telekomunikacija, vodosnabdijevanja, rudarstva i šumarstva, javnih
medija, igara na sreću, proizvodnje oružja, vojne opreme i ostalim preduzećima od strateškog
značaja, privatizuje po posebnim privatizacionim programima koje donosi Vlada RS, uz
saglasnost Narodne skupštine RS, s tim da i od ovog izuzetka Zakon kreira još izuzetaka, a koji
se tiču mogućnosti da Vlada RS, u gore navedenim oblastima, može preduzeća privatizovati
metodom neposrednog odabira kupca, uz saglasnost Narodne skupštine RS.
Pozivom na ovaj Zakon o privatizaciji, Narodna skupština RS je donijela Zakon o
uslovima prodaje akcija iz oblasti naftne industrije Republike Srpske (februar 2007. godine, sa
izmjenama i dopunama iz jula 2007. godine). Na osnovu ovog specijalnog Zakona, prodana je
naftna industrija Republike Srpske (Rafinerija nafte a.d. Bosanski Brod, Rafinerije ulja a.d.
Modriča i Petrol a.d. Banja Luka) ruskom partneru „Neftegazinkor”9. Ne zna se u potpunosti ko
su vlasnici 60% ovog preduzeća koje je kupilo naftnu industriju Republike Srpske.
Kao neophodni instrumenti koji prate privatizaciju, donešen je Zakon o hartijama od
vrijednosti, ustanovljena je Komisija za hartije od vrijednosti kao centralno regulatorno tijelo,
uspostavljen je Centralni registar hartija od vrijednosti (CRHOV) i osnovana je Berza u Banja
Luci (BLSE).
U martu 2006.g., NSRS je donijela Zakon o reviziji privatizacije u državnim preduzećima
i bankama, s ciljem utvrđivanja nezakonitosti u procesu privatizacije i utvrđivanja vlasničke
strukture kapitala, te sprečavanja organizovanog kriminala da uspostavi kontrolu nad kapitalom i
utvrđivanja obaveza i odgovornosti odgovornih lica u organima državne uprave. Pod revizijom
privatizacije smatra se ispitivanje odluka i postupaka Vlade Republike Srpske, Direkcije za
privatizaciju RS, Ministarstva finansija RS i Jedinice za privatizaciju banaka, kao i odluka i
postupaka drugih organa Republike Srpske; procedura u provođenju privatizacije, tendera,

8
Zvanični website Investicione razvojne banke Republike Srpske: http://www.irbrs.net/
9
http://www.neftegazincor.ru/
11
licitacija, direktne prodaje; ugovora o privatizaciji i izvršavanja ugovorenih obaveza, promjena
vršenja djelatnosti preduzeća suprotno uslovima iz ugovora o prodaji i načina upotrebe stare
devizne štednje u postupku privatizacije.
Reviziju procesa privatizacije sprovodi Komisija za reviziju privatizacije koju imenuje
Vlada RS.
Privatizacija banaka
Banke u RS su privatizovane na osnovu Zakona o privatizaciji državnog kapitala u
bankama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98). Kao i preduzeća, banke su bile
dužne da sačine početni bilans, koji je odobravalo Ministarstvo finansija RS, a po osnovu
posebnog zakona. Sve banke koje su imale u strukturi kapitala preko 50% državnog kapitala ušle
su u proces privatizacije, a nesolventnim bankama je Agencija za bankarstvo RS oduzimala
dozvolu za rad i banka je prestajala sa radom. Postupak privatizacije banaka je provodilo
Ministarstvo finansija, a predmet prodaje su bile postojeće ili nove akcije, kroz emisiju istih, dok
su metode prodaje bile licitacija i neposredna pogodba, u slučaju da licitacija nije uspjela.
Plaćanje dionica banke u toku privatizacije je bilo moguće samo novcem, s tim da
kreditiranje kupovine dionica nije moglo biti iz kapitala banke koja se privatizuje. Sredstva
ostvarena prodajom postojećih dionica su pripadala Budžetu RS, dok su sredstva za kupovinu
novoemitovanih dionica pripadala banci. Ugovor o prodaji dionica banke odobravala je Vlada
RS, a sam ugovor, u pismenoj formi, zaključivalo je Ministarstvo finansija RS.

3.3. Ishod privatizacije u BiH

Republika Srpska
U Republici Srpskoj je putem Banjalučke berze prodan državni kapital u jednom
strateškom i 186 akcionarskih društava iz vaučer ponude, za ukupnu vrijednost od 50 100 000
KM od čega je 6 627 000 KM u novcu (u 2008. godini, otkako je uspostavljeno potpuno
funkcionisanje IRBRS10, kao ovlaštenog prodavca državnog kapitala). Ovaj postupak
privatizacije je generalno ocjenjen kao pozitivan u odnosu na raniji način putem licitacije.
Težište u izboru metode privatizacije stavljeno je na prodaju putem berze, čime bi mehanizmi
tržišta kapitala značajnije bili uključeni u proces privatizacije.

Tabela 1: Stanje državnog kapitala u RS, 13. novembra 2008. godine11

Opis 000 000 KM %

Ukupan iznos državnog kapitala na dan 30.06.1998.godine 8 642

Državni kapital za privatizaciju 8 277 100.00

Ukupan iznos državnog kapitala privatizovan svim metodama 5 669 68.49

privatizacije

Ostatak državnog kapitala za privatizaciju 2 608 31.51

10
Investiciona razvojna banka Republike Srpske
11
Izvor: Investiciona razvojna banka Republike Srpske i Transparency International
12
 Preostala privatizaciona ponuda u RS, u vidu portfelja Akcijskog fonda Republike Srpske
na dan 30.09.2008.godine, obuhvatala je državni kapital u 390 preduzeća, od čega je u njih čak
118 (ili 30.26%) pokrenut postupak stečaja ili likvidacije.
Od preostalih 272 preduzeća, čak 145 (ili 53.30%) nije izvršilo usklađivanje sa Zakonom
o preduzećima (korporatizaciju) ili nije do kraja sprovelo taj postupak. Ovo naročito predstavlja
problem ako se ima u vidu da je zakonom i podzakonskim aktima predviđeno da se najveći broj
privatizacija u RS sprovede metodom prodaje akcija na berzi, za šta je korporatizacija preduzeća
nužan preduslov. Takođe, jedan broj preduzeća iz ove grupe ne radi već duži niz godina, te se
nameće potreba rješavanja njihovog statusa, kako bi se dobila prava slika preostale
privatizacione ponude u RS.

Federacija BiH
Proces privatizacije državnog kapitala tekao je vrlo sporo, pa je čak i tzv. masovna
privatizacija bila zabrinjavajuće loše rukovođena. Tako su se od 1999. do 2003. godine odvijala
ukupno tri ciklusa javnih ponuda akcija sa različitim uslovima u svakom ciklusu.
Ukupna knjigovodstvena vrijednost privatizovanog državnog kapitala procjenjuje se na
3.6 milijardi KM, dok je ukupna vrijednost kapitala uplaćenog u sertifikatima 7.83 milijardi KM.
Putem takve inicijalne javne ponude ukupno je privatizovano 765 preduzeća, u koja je ušlo preko
55 000 novih akcionara.
Pored sertifikata, obavljena je i prodaja putem tendera u 600 preduzeća u periodu
1999-2006. godine. Ukupan broj preduzeća privatizovanih tenderskom metodom u FBiH od
1999-2006. godine je bio 600, ukupne nominalne vrijednosti 1.53 milijardi KM, dok je njihova
ukupna utvrđena cijena iznosila 782 miliona KM. Kroz privatizaciju navedenih subjekata,
ukupno je ugovoreno i 1.24 milijardi novih investicija. Konačno, radna snaga koju obuhvata tih
600 preduzeća, u trenutku njihove privatizacije, iznosila je ukupno 41 958 zaposlenih, pored
kojih je zaposleno ili formalizovan radni status njima još 13 487.

13
 ZAKLJUČAK

Do 31. oktobra 2007.godine skoro dvije trećine državnog kapitala je bilo privatizovano u
Republici Srpskoj, dok je u Federaciji riječ o otprilike 52% predviđenog kapitala. Opšta procjena
procesa privatizacije u BiH za sada pokazuje da privatizacija nije ispunila očekivanja iz sljedećih
razloga: odugovlačenje samog procesa, nedostatak transparentnih i jasnih pravila i kriterijuma,
naročito u privatizaciji tzv. preduzeća od strateškog značaja, nejednak tretman prema
potencijalnim ulagačima koji je doveo do značajnog smanjenja tržišnog kapitala, kako u
Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj, zatim nepoštivanje principa korporativnog
upravljanja, što je kao posljedicu imalo nedostupnost informacija od strane vlasnika, vezano za
njihova prava i obaveze, nedostatak vladavine prava, sukobi interesa javnih zvaničnika
uključenih u proces privatizacije, itd.
Problemi u BiH bili su veoma specifični i nisu bili uobičajeni u drugim zemljama koje su
provodile privatizaciju. Najveći među njima čini se da je samo odugovlačenje privatizacije, tj.
njeno neprovođenje i svi prateći negativni efekti. Dva nezavisna modela privatizacije i ne bi bila
toliko problematična, da je privatizacija provedena koordinirano i brzo. Međutim, odugovlačenje
je pogodovalo slabom regulisanju post-privatizacionog tržišta, pa je samim tim i novonastali
pravni sistem, barem u ranim post-dejtonskim godinama, bio bitno različit.12
Sve navedeno predstavlja samo neke od primjera netransparentnih procedura od strane
javnih organa BiH. Direktna selekcija partnera primjenjuje se i na drugim poljima, kao što su
koncesije13, greenfield investicije14, kao i druge oblike javnog ugovaranja. Ovo postaje naročito
važno kada se uzme u obzir da ovakva ugovaranja nisu propraćena odgovarajućim studijama
izvodljivosti, analizama uticaja na ekologiju i ostalim preventivnim mehanizmima.
Pritisak na zakonitiji i transparentniji proces privatizacije doveo je do usvajanja Zakona o
reviziji privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama Republike Srpske iz 2006.
godine. No, borba po svaku cijenu za političku kontrolu nad prihodima od privatizacije će
najvjerovatnije dovesti do konfiskacije već prodane imovine, što svakako može poslati veoma
nepovoljnu poruku ostalim potencijalnim ulagačima da njihova prava privatnog vlasništva nisu
uopšte zagarantovana i zaštićena. Sve ovo kada se zbroji, može imati značajan negativan uticaj
na imidž BiH u svijetu.
Kao posljedica ovoga, Bosna i Hercegovina ima najniži procenat direktnih stranih
ulaganja u poređenju sa drugim zemljama u tranziciji, velike afere se povezuju sa promjenom
vlasništva gotovo svakog značajnog preduzeća, a pojedini slučajevi privatizacije strateških
preduzeća čekaju svoj epilog na sudu.

12
Prema podacima Transparency International
13
Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje privredne djelatnosti. Koncesija je pravo koje se
prodaje - na temelju njega se ostvaruje zarada - pa ga je kao preduzetničku glavnicu potrebno kupiti prije početka
korištenja.
14
Grinfild investicija (engl. Greenfield investment) je jedna od vrsta investicija, za koju je značajno, da se sa poslom
počinje posve od početka, bez prethodne infrastrukture, poslovnih prostora i radnika. Grinfild investicija je
alternativa ostalim vrstama investicija, kao što su na primjer preuzimanje, partnersko udruženje, otkup licence itd.
Greenfield investicije predstavljaju osnivanje potpuno novog preduzeća tj. stvaranje nove proizvodne imovine što je
po pravilu privilegija velikih multinacionalnih kompanija. Razgranavanjem svoje mreže preduzeća one povećavaju i
svoj ekonomski uticaj na svjetske privredne tokove.

14
 PRILOZI

Prilog 1: Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima

15
Prilog 2: Pravila prodaje na berzi

16
Prilog 3: Plan privatizacije državnog kapitala za 2011. godinu15

15
Izvor: http://www.irbrs.net/docs/upload/Plan%20privatizacije%202011.pdf
17
Prilog 4: Pregled neprivatizovanih preduzeća16
Preduzeće Opština

1. „AERODROMI REPUBLIKE SRPSKE“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA

2. A.D. „15.APRIL“ VIŠEGRAD VIŠEGRAD
3. SP „AUTOTRANSPORT“ AD ZVORNIK ZVORNIK
4. KP "BUDUĆNOST" AD LAKTAŠI LAKTAŠI
5. „BIŠINA“ AD NEVESINjE NEVESINJE
6. „BJELAŠNICA“ AD PALE PALE
7. KP „BOBAS“ AD KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ
8. DI „BORJA“ AD TESLIĆ TESLIĆ
9. AD „BOSANKA“ PALE PALE
10. BRODTEKS FABRIKA ČARAPA I PREDIVA AD B.BROD BOSANSKI BROD
11. „BROMET“ AD BOSANSKI BROD BOSANSKI BROD
12. AD „BROD“ BOSANSKI BROD BOSANSKI BROD
13. FO „BOSNA-OBUĆA“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA
14. „BUDUĆNOST“ AD ŠAMAC ŠAMAC
15. ČAJAVEC CENTAR ZA KVALITET BANJA LUKA BANJA LUKA
16. „DRUŠTVENI STANDARD“ ČAJAVEC AD BANJA LUKA BANJA LUKA
17. „CELPAK“, AD PRIJEDOR PRIJEDOR
18. „CICELJ“ AD ČAJNIČE ČAJNIČE
19. „ČISTOĆA“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA
20. „ČAJAVEC“ EOP AD BANJA LUKA BANJA LUKA
21. ČAJAVEC PT AD BANJA LUKA BANJA LUKA
22. „ČAJAVEC“ SO AD BANJA LUKA BANJA LUKA
23. „ČAJAVEC“ SPECIJALNI UREĐAJI AD BANJA LUKA BANJA LUKA
24. „ČAJAVEC“ ŠTAMPANE VEZE AD BANJA LUKA BANJA LUKA
25. „ČAJAVEC TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTRONIKA AD BANJA LUKA BANJA LUKA
26. „ČAJAVEC“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA
27. „ČAJAVEC“ MDU AD BANJA LUKA BANJA LUKA
28. „ČAJAVEC-MEGA“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA
29. MIKROELEKTRONIKA AD, BANJA LUKA BANJA LUKA
30. „ČAJAVEC“ PEM AD BANJA LUKA BANJA
31. „ČAJAVEC“ PRECIZNI LIV AD BANJA LUKA BANJA LUKA
32. „ČAJAVEC“ PPS, TELEKOMUNIKACIJE AD BANJA LUKA BANJA LUKA
33. „ČAJAVEC“ PROMET AD BANJA LUKA BANJA LUKA
34. „ČAJAVEC“ SIP AD BANJA LUKA BANJA LUKA
35. KP „ČISTOĆA“ AD, ŠAMAC ŠAMAC
36. ČISTOĆA I ZELENILO AD ČELINAC ČELINAC
37. „DRINA“ AD BRATUNAC BRATUNAC
38. „DRINIĆ“ AD PETROVAC-DRINIĆ PETROVAC
39. „DALEKOVODINŽENjERING“ AD BRATUNAC BRATUNAC
40. „ELASTIK“ AD VLASENICA VLASENICA
41. ENERGOINVEST AD PALE PALE
42. „ENIKON“ AD SA P.O. ZVORNIK ZVORNIK
43. MJEŠOVITI HOLDING „ELEKTROPRIVREDA“ MATIČNO PREDUZEĆE AD TREBINJE TREBINJE
44. „FAGMIN“ AD PETROVO PETROVO
45. „FAMOD“ AD ZVORNIK ZVORNIK
46. FO „KOTOR VAROŠ“ AD KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ
47. FON ŠEKOVIĆI ŠEKOVIĆI
48.FABRIKA ŠEĆERA BIJELjINA AD VELIKA OBARSKA BIJELJINA
49. „FABRIKA STOLOVA I STOLICA“ AD LOPARE AD LOPARE

16
Izvor: http://www.irbrs.net/PrivatizacijaRezultatiDB.aspx?tab=2&lang=cir
18
Preduzeće Opština

50. FABRIKA STOČNE HRANE AD NOVA TOPOLA NOVA TOPOLA

51. „FSV“ AD LUKAVICA LUKAVICA
52. „FABRIKA VIJAKA“ AD MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD
53. „GRADSKA ČISTOĆA“ AD BRATUNAC BRATUNAC
54. KP „GRADSKA ČISTOĆA“ AD GRADIŠKA GRADIŠKA
55. „GLAS SRPSKE“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA
56. „GAS PROMET“ AD ISTOČNO SARAJEVO-PALE PALE
57. „GRADAC“ AD BRATUNAC BRATUNAC
58. „GRIJANjE“ AD BOSANSKI BROD BOSANSKI BROD
59. KP „GRADSKE TOPLANE“ AD PALE PALE
60. „GRADSKA TOPLANA“ AD DOBOJ DOBOJ
61. GRADSKA TRŽNICA AD PRIJEDOR PRIJEDOR
62. HOTEL „BOSNA“ AD, BANjA LUKA BANJA LUKA
63. „HEMIJA“ AD MODRIČA MODRIČA
64. HPK AD KOZARSKA DUBICA KOZARSKA DUBICA
65. HRANAPRODUKT AD, ŠAMAC ŠAMAC
66. HIT CENTAR AD ZVORNIK ZVORNIK
67. HOTEL „KRAJINA“ AD, MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD
68. INGA AD GRADIŠKA GRADIŠKA
69. „INTAL“ AD MILIĆI MILIĆI
70. „ITRIS“ AD SRBAC SRBAC
71 IVANjSKO POLjE AD BOSANSKI BROD BOSANSKI BROD
72. IZBOR AD SREBRENICA SREBRENICA
73. „IRCE“ AD ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO
74. „IZVOR“ AD BILEĆA BILEĆA
75. AD DI „JADAR“ ZVORNIK ZVORNIK
76. „JADRANKA“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA
77. „JELŠINGRAD“ FAM AD BANjA LUKA BANJA LUKA
78. „JAHORINKA“ AD MOKRO MOKRO
79. „JUGOMONTAŽA“ AD BILEĆA BILEĆA
80. „JUPROM“ AD NEVESINjE BILEĆA
81. KP „KOMUNALAC-TESLIĆ“ AD TESLIĆ TESLIĆ
82. KOMUNALAC AD BIJELjINA BIJELJINA
83. „KOMUNALNO“ AD MILIĆI MILIĆI
84. „KOMUNALAC-MODRIČA“ AD MODRIČA MODRIČA
85. „KOMUNALAC“ AD KOZARSKA DUBICA KOZARSKA DUBICA
86. „KOMUNALAC“ AD DERVENTA DERVENTA
87. „KOMUS“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD
88. „KOMPRED“ AD UGLjEVIK UGLJEVIK
89. „KOMUNALNO“ AD TREBINjE TREBINJE
90. J.P. „KOMUS“ AD BILEĆA BILEĆA
91. KP „KOMUNALAC“ AD FOČA FOČA
92. J.P. „KOMUS“ AD GACKO GACKO
93. KP KOMUNALAC AD LAKTAŠI LAKTAŠI
94. JP KOMUS AD NEVESINjE NEVESINJE
95. JP „KOMRAD“ AD ROGATICA ROGATICA
96. K.P. KOMUNALAC AD SRBAC SRBAC
97. KP KOMUNALAC AD VIŠEGRAD VIŠEGRAD
98. FAMOS FABRIKA „KORAN“ AD, PALE PALE
99. KOSMOS AD BANjA LUKA BANJA LUKA
100. K.P. „PARK“ AD MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD
101. JP „KOMUNALNO“ AD PALE PALE
102. KP „TOPLANA“ AD GRADIŠKA GRADIŠKA

19
Preduzeće Opština

103. KP ČISTOĆA AD VLASENICA VLASENICA

104. „KRAJINABORAC“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA
105. „KRAJINAPROMET“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD
106. KRAJINAPETROL AD BANjA LUKA BANJA LUKA
107. „KTK ALHOS“ AD SOKOLAC SOKOLAC
108. KOMUNALNE USLUGE AD PRIJEDOR PRIJEDOR
109. DIP „KOZARA“ AD KOZARSKA DUBICA KOZARSKA DUBICA
110. „LIMKO“ AD SKELANI SKELANI
111. RŽR „LjUBIJA“ AD PRIJEDOR PRIJEDOR
112. KP „LISINA“ A.D. ŠIPOVO ŠIPOVO
113. LUTRIJA RS AD BANjA LUKA BANJA LUKA
114. MI „LEVITA“ GRADIŠKA GRADIŠKA
115. MAGLIĆ-HOLDING AD FOČA FOČA
116. DI „MANjAČA“ AD MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD
117. MLINPEK AD PRNjAVOR PRNJAVOR
118. „MOTAJICA AD SRBAC SRBAC
119. „MOTAJICA“ AD DERVENTA DERVENTA
120. „METALAC“ AD VIŠEGRAD VIŠEGRAD
121. „METALRAD“ AD MODRIČA MODRIČA
122. „NAPREDAK“ AD HAN PIJESAK HAN PIJESAK
123. NOVI VELEPROMET AD ZVORNIK ZVORNIK
124. „NEVESINjKA“ AD NEVESINjE NEVESINJE
125. OC „JAHORINA“ AD PALE PALE
126. „OČNA OPTIKA“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA
127. PAK CENTAR AD ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO
128. JP PROTIVGRADNA PREVENTIVA AD GRADIŠKA GRADIŠKA
129. KP „PARK“ AD PRNjAVOR PRNJAVOR
130. „PLANINA“ AD BLATNICA TESLIĆ
131. „PLANINSKO“ AD HAN PIJESAK HAN PIJESAK
132. AD PALE-STAN PALE PALE
133. „PETAR MRKONjIĆ“ AD MODRIČA MODRIČA
134. DI „PODGRADCI“ AD GORNjI PODGRADCI GORNjI PODGRADCI
135. SRPSKE POŠTE AD BANjA LUKA BANJA LUKA
136. „PROGRES“ AD DOBOJ DOBOJ
137. „PROLEKS“ AD KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ
138. „PROTEKT“ AD PRIJEDOR PRIJEDOR
139. „VODOVOD I KOMUNALIJE“ AD ZVORNIK ZVORNIK
140. „RAZVITAK“ AD DVOROVI, BIJELjINA BIJELJINA
141. „RIBNIK“ AD RIBNIK RIBNIK
142. JP „RAD“ AD BRATUNAC BRATUNAC
143. GP „RADNIK“ AD, DOBOJ DOBOJ
144. GIK „RADNIK“ AD, SREBRENICA SREBRENICA
145. RAD AD TESLIĆ TESLIĆ
146. „REMONT MONTAŽA“ AD BIJELjINA BIJELJINA
147. RUDNIK MRKOG UGLjA „MILjEVINA“ AD MILjEVINA MILJEVINA
148. „ROMANIJA“ AD SOKOLAC SOKOLAC
149. „ROTEKS“ AD ROGATICA ROGATICA
150. RUDNIK OLOVA I CINKA „SASE“ AD SREBRENICA SREBRENICA
151. VP „SAVA“ AD GRADIŠKA GRADIŠKA
152. „6.AVGUST“ AD MILIĆI MILIĆI
153. BRC „ŠEHER“ BANjA LUKA BANJA LUKA
154. PD „SEMBERIJA“ AD, BIJELjINA BIJELJINA
155. „SOKO FTS“ AD LjUBINjE LJUBINJE

20
Preduzeće Opština

156. „SARAJEVO-GAS“ AD ISTOČNO SARAJEVO I. SARAJEVO

157. „SOKO GUMA“ AD LjUBINjE LJUBINJE
158. „SANATRON“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD
159. „SOKO HOLDING“ AD LjUBINjE LJUBINJE
160. STAKORINA AD, LUKE-ČAJNIČE ČAJNIČE
161. RUDNIK LIGNITA „STANARI“ AD STANARI STANARI
162. „STANOSERVIS“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD
163. „STOČAR“ BANjA LUKA BANJA LUKA
164. JPŠ ŠUME REPUBLIKE SRPSKE AD SOKOLAC SOKOLAC
165. „SAVA AD BIJELjINA BIJELJINA
166. NIRS-TERPENTIN AD VIŠEGRAD VIŠEGRAD
167. „TOPLANA DERVENTA“ AD DERVENTA DERVENTA
168. UTRC „TERME OZREN“ AD PETROVO-KAKMUŽ PETROVO
169. „TOPLANA“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA
170. TOPLANE AD SOKOLAC SOKOLAC
171. A.D. „TOPLANA“ PRIJEDOR PRIJEDOR
172. „TRGOEKSPORT“ AD NEVESINjE NEVESINJE
173. ITK „TRIKO“ AD GRADIŠKA GRADIŠKA
174. „TRGOPROM“ AD BILEĆA BILEĆA
175. TI „UKRINA“ AD DERVENTA DERVENTA
176. „UNIONINVEST“ AD ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO
177. „UNIVERZAL“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA
178. VODOVOD AD BANjA LUKA BANJA LUKA
179. VODOVOD AD ČELINAC ČELINAC
180.KP VODOVOD AD GRADIŠKA GRADIŠKA
181. „VODOVOD I KANALIZACIJA“ VLASENICA VLASENICA
182. VODOVOD AD KOZARSKA DUBICA KOZARSKA DUBICA
183. JP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD PALE PALE
184. „VODOVOD“ AD PRIJEDOR PRIJEDOR
185. KP „VODOVOD“ AD PRNjAVOR PRNJAVOR
186. JP „VODOVOD“ AD TREBINjE TREBINJE
187. “VODOVOD“ AD DOBOJ DOBOJ
188. JP „VODOVOD“ AD GACKO GACKO
189. JP VODOVOD AD NEVESINjE NEVESINJE
190. KP „VODOVOD“ AD SRBAC SRBAC
191. „VEZIONICA“ AD ZVORNIK ZVORNIK
192. „VIHOR“ AD BRATUNAC BRATUNAC
193. „VODOVOD I KANALIZACIJA MODRIČA“ AD MODRIČA MODRIČA
194. „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD BIJELjINA BIJELJINA
195. PVIK „IZVOR“ AD FOČA FOČA
196. KP „VIK“ A.D. ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO
197. KP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD
198. JP VODOVOD I KANALIZACIJA AD ROGATICA ROGATICA
199. KP VODOVOD I KANALIZACIJA AD ŠAMAC ŠAMAC
200. JP VIK „VRELO BIOŠTICA“ AD SOKOLAC SOKOLAC
201. J.P. „VODOVOD“ AD BILEĆA BILEĆA
202. „VELEPROMET&RK“ AD ŠAMAC ŠAMAC
203. VP „SEMBERIJA“ AD BIJELjINA BIJELJINA
204. DI „VRBAS“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA
205. „VARDA“ AD VIŠEGRAD VIŠEGRAD
206. „VRBAS“ AD LAKTAŠI LAKTAŠI
207. „VETERINARSKO STOČARSKI CENTAR“ A.D. BANjA LUKA BANJA LUKA
208. AD VETERINARSKA STANICA PETROVO PETROVO

21
Preduzeće Opština

209. „VUČIJAK“ AD PRNjAVOR PRNJAVOR

210. „ZENIT“ AD BIJELjINA BIJELJINA
211. ŽELjEZNICE RS AD DOBOJ DOBOJ
212. ŽITOPRODUKT AD BANjA LUKA BANJA LUKA
213. „ŽIVINOPRODUKT“ AD SRBAC SRBAC
214. ZVORNIK-STAN AD ZVORNIK ZVORNIK
215. DP PLASTIKA p.o. BANjA LUKA BANJA LUKA
216. ODP „AUTOPROMET GLAMOČ“ BANjA LUKA BANJA LUKA
217. JKP RIBNIK S.KLjUČ S.KLJUČ
218. JP CENTAR ZA KULTURU, INFORMISANjE I OBRAZOVANjE RIBNIK S.KLJUČ
219. IPC KOZARSKI VIJESNIK PRIJEDOR PRIJEDOR
220. JP DERVENTSKI LIST I RADIO DERVENTA, DERVENTA DERVENTA
221. ODP „POLjOOPREMA“ ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO
222. ODP "25. NOVEMBRA" S.BROD S.BROD
223. JP VETERINARSKA STANICA RIBNIK S.KLjUČ S.KLJUČ
224. OD ŠIP „KLjUČ“ PO PREVIJA KLJUČ
225. POLjOPRIVREDNO DOBRO BUTMIR S.ILIDžA S.ILIDŽA
226. JODP VETERINARSKA STANICA LOPARE LOPARE
227. JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE VUKOSAVLjE VUKOSAVLJE
228. ZDP IKM S.NOVO SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO
229. ODKUP GRADSKO GROBLjE BANjA LUKA BANJA LUKA
230. DP „PRATEKS“ P.O. PALE PALE
231. MDP UNIS PALE PALE
232. JODP RAD S.SARAJEVO S.SARAJEVO
233. ODP GRADSKI I PRIGRADSKI SAOBRAĆAJ BIJELjINA BIJELJINA
234. MDP POSLOVNI SISTEM RMK PRIJEDOR, PRIJEDOR PRIJEDOR
235. ODP „KERAMIKA“ BRATUNAC BRATUNAC
236. JP KIOC "PETAR KOČIĆ" MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD
237. JP TREBINjE SPORT TREBINjE TREBINJE
238. CENTAR ZA INFORMISANjE I KULTURU K.DUBICA K.DUBICA
239. JODP „POLET“ SREBRENICA SREBRENICA
240. JODP "DOM KULTURE" SREBRENICA SREBRENICA
241. JP VETERINARSKA STANICA ILIDžA ILIDŽA
242. DP ZAVOD ZA STUDIJE I PROJEKTOVANjE BANjA LUKA BANJA LUKA
243. DTP NOVITET-PETROVAC DERVENTA DERVENTA
244. DIŠP OŠTRELj DRINIĆ PETROVAC
245. DTP TRGOVINSKI MAGAZIN DERVNETA DERVENTA
246. DP PREVOZ BANjA LUKA BANJA LUKA
247. ODP FRIZER TREBINjE TREBINJE
248.DP FRIZER PRIJEDOR PRIJEDOR
249. ODP „LIGNOŠPER“ NOVI GRAD NOVI GRAD
250. JODKP "USLUGA" RUDO RUDO
251. ODP ZAGORJE KALINOVIK KALINOVIK
252. ODP „TRIKOTAŽA“ FOČA FOČA
253. ODP „FABRIKA ČARAPA“ FOČA FOČA
254. ODP „TOPLANA“ SA P.O. ŠAMAC ŠAMAC
255. ODP VAZDUŠNA BANjA NEVESINjE NEVESINJE
256. „ČAJAVEC-TEMIKA“ FOČA FOČA
257. OJDP VODE BIJELjINA BIJELJINA
258. MDP MAGROS -SARAJEVO, S.ILIDžA S.ILIDžA
259. JODP SRPSKI RADIO MODRIČA sa p.o.MODRIČA MODRIČA
260. ODJP SRPSKI RADIO GRADIŠKA GRADIŠKA
261. ODP „TRANSPORT“ UGLjEVIK UGLJEVIK

22
Preduzeće Opština

262. ITK „SVILA“ AD ČELINAC ČELINAC

263. JP RADIO-SRBAC SRBAC SRBAC
264. JKP „SANA“ OŠTRA LUKA OŠTRA LUKA
265. JKP "PRVI MART" ČAJNIČE ČAJNIČE
266. ODP „BOSNAEKSPRES“ DOBOJ DOBOJ
267. ODJKP „CVRCKA“ KNEŽEVO KNEŽEVO
268. JODP KOMUNALNO LjUBINjE LJUBINJE
269. ODZP KOOPERATIVA LjUBINjE LJUBINJE
270. AUTOPREVOZ-EKSPRES ČELINAC ČELINAC
271. JIIP SRPSKI GLAS ZVORNIK ZVORNIK
272. DP ZANAT PROM sa p.o. DOVOJ DOBOJ
273. JODP KSC ZVORNIK ZVORNIK ZVORNIK
274. CIKO TREBINjE TREBINJE
275. KJP KOMUNALNO S.KOSTAJNICA S.KOSTAJNICA
276. „JELŠINGRAD“ FMU AD KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ
277. MDP UNIS SARAJEVO ZDP TVORNICA KOTRLjAJUĆIH LEŽAJEVA SOKOLAC SOKOLAC
278. ODP „TKAONICA ĆILIMA“ I.SARAJEVO I. SARAJEVO
279. JKP ZELENILO I ČISTOĆA ŠEKOVIĆI ŠEKOVIĆI
280. MGP ŠTAMPARIJA RIBNIK RIBNIK
281. JP RADIO PRNjAVOR, PRNjAVOR PRNJAVOR
282. VETERINARSKA STANICA ČAJNIČE ČAJNIČE
283. ZDP PETROLINVEST S.NOVO SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO
284. DP „INŽENjERING-RITE“ UGLjEVIK 2 UGLJEVIK
285. IP NOVI GLAS DOO BANjA LUKA BANJA LUKA
286. ZDP RADOVINjA-METAL p.o. LjUBINjE LJUBINJE
287. REGIONALNI CENTAR ZA PRIMJENU NAUKE U POLjOPRIVREDI BANjA LUKA BANJA LUKA
288. DD RADIO DOBOJ DOBOJ DOBOJ
289. DOO AUTOSAOBRAĆAJ BANjA LUKA p.o. BANJA LUKA
290. JP SRSPKI RADIO BROD S.BROD S.BROD
291. ZDP SANA-TRGOVINA I UGOSTITELjSTVO NOVI GRAD NOVI GRAD
292. „ČAJAVEC“ MEHANIČKI PROIZVODI BANjA LUKA BANJA LUKA
293. „SEKUNDAR“ RAMIĆI RAMIĆI
294. CENTRAL-TOURS DOO BANjA LUKA BANJA LUKA
295. DTP INFORMATOR BANjA LUKA BANJA LUKA
296. OJP KOMUNAL sa p.o. PETROVO PETROVO
297. MP CESTING KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ
298. DOGANIJA 1890 LjUBINjE LJUBINJE
299. DP SAVA TRADE p.o. BANjA LUKA BANJA LUKA
300. ODP PROIZVODNjA ŠAMPINjONA LjUBIJA p.o. LJUBIJA
301. ODTP OZRENKA PETROVO PETROVO
302. JP POLjOPRIVREDNIK sa p.o. SKELANI SKELANI
303. OJDSKP „STANKOM“ SKELANI SKELANI
304. ODP TRGOPROMET sa p.o. DERVENTA DERVENTA
305. ODP POLjOPRIVREDNA STANICA PRIJEDOR PRIJEDOR
306. DGP POBJEDA sa p.o. S.SARAJEVO S.SARAJEVO
307. ODGP KRNjIN-PUT DOBOJ DOBOJ
308. ZDP INSTITUTI I.SARAJEVO I SARAJEVO
309. JP SRNA BIJELjINA BIJELJINA
310. OJIGP DUGA ŠAMAC ŠAMAC
311. ODVP GORNjA BOSNA S.SARAJEVO RJ VIŠEGRAD VIŠEGRAD
312. ODP „KRIVAJA“ DOBOJ DOBOJ
313. ODP METALO-MONTAŽA NEVESINjE NEVESINJE
314. ODP VELKOM TREBINjE TREBINJE

23
Preduzeće Opština

315. JP SRTV OZREN I OZRENSKE NOVINE PETROVO PETROVO

316. JDP NEVESINjE NEVESINjE NEVESINJE
317. RAJLOVACPROMET ROGATICA ROGATICA
318. JP PUTEVI RS BANjA LUKA BANJA LUKA
319. ODP BALKANAPETROL p.o. MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD
320. ODP LOVNICA ŠEKOVIĆI ŠEKOVIĆI
321. JDP CENTAR ZA INFORMISANjE KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ
322. DP KOZARA LIJEK p.o. PRIJEDOR PRIJEDOR
323. ODP FT „1. OKTOBAR“ sa p.o, KALINOVIK KALINOVIK
324. ZDP RMK PROMET PRIJEDOR PRIJEDOR
325. ODP „DOMARK“ DOBOJ DOBOJ
326. DP LjUBINjE-PREVOZ LjUBINjE LJUBINJE
327. ODP GRAĐEVINAR sa p.o. ŠAMAC ŠAMAC
328. DP PROGRES VUKOSAVLjE VUKOSAVLJE
329. JDPV SAVA S.BROD S.BROD
330. JP INFORMATIVNI CENTAR RUDO RUDO RUDO
331. OJDP GRAD BIJELjINA BIJELJINA
332. ODTP BANIJAPROMET sa p.o. S.KOSTAJNICA S.KOSTAJNICA
333. JP RADIO S.KOSTAJNICA KOSTAJNICA S.KOSTAJNICA
334. JODP NIRS NAŠA RIJEČ BRATUNAC BRATUNAC
335. JP SRPSKI RADIO KNEŽEVO KNEŽEVO
336. RADIO MAJEVICA LOPARE LOPARE
337. ODP RAZVITAK-LjUBINjE LjUBINjE LJUBINJE
338. ODP UNAINTEGRAL p.o. PRIJEDOR PRIJEDOR
339. JKP ZA POGREBNU DJELATNOST "SVETI MARKO" S.NOVO SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO
340. RADIO GACKO GACKO GACKO
341. JODP "KS I RC" BRATUNAC BRATUNAC
342. SRC LjUBINjE LJUBINJE
343. JDP ROMANIJSKI BOŽUR SOKOLAC SOKOLAC
344. MDP HOLDING „SANA“ NOVI GRAD ZDP „SANA-SAN“ DOBRLjIN, NOVI GRAD NOVI GRAD
345. RADIO S.SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO
346. ODJP CENTAR ZA INFORMISANjE I KULTURU BILEĆA BILEĆA
347. OJDP KOMUNALAC S.BROD S.BROD
348. OJDP VODOVOD I KANALIZACIJA S.BROD S.BROD
349. ODP POLjOPRIVREDNIK ŠIPOVO ŠIPOVO
350. ODP MALOPRODAJA LjUBINjE LJUBINJE
351. JVA S.SANSKI MOST S.SANSKI MOST
352. ZDP IMKO sa p.o. GACKO GACKO
353. MDP ENERGOINVEST ZDP NEVESINjE sa p.o.NEVESINjE NEVESINJE
354. OJP VETERINARSKA STANICA OSMACI OSMACI OSMACI
355. ODP KLAONICA I FABRIKA ZA PRERADU MESA HAN PIJESAK HAN PIJESAK
356. JKP EKOKOM LOPARE LOPARE
357. ODP „ROGOJ“ TRNOVO TRNOVO
358. ODP DIMITOR sa p.o, MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD
359. ODP PODRINjE BRATUNAC BRATUNAC
360. ODP ŠUMA TEHNA sa p.o. K.DUBICA K.DUBICA
361. ODP UNA sa p.o. S.SANSKI MOST S.SANSKI MOST
362. ODP SRNETICA S.DRVAR S.DRVAR
363. ODP GRMEČ DONjI DUBOVIK DONJI DUBOVIK
364. ODP LELIJA KALINOVIK KALINOVIK
365. ODP STOLAC VIŠEGRAD VIŠEGRAD

24
 LITERATURA

Prezime, prvo slovo imena, (godina izdavanja), naziv djela, mjesto izdanja, izdavač

http://sh.wikipedia.org
http://www.irbrs.net
http://www.transparency.org
http://www.freedomhouse.org

25
 POPIS PRILOGA, TABELA, SLIKA, DIJAGRAMA

Slika 1 Džozef Štiglic ................................................................................................ 3

Slika 2 Mapa i tabela stepena korupcije za 2010. godinu ........................................ 10
Slika 3 Freedom House izvještaj „Narodi u tranziciji” ............................................ 10
Tabela 1 Stanje državnog kapitala u Republici Srpskoj 13. nov. 2008. godine ......... 12
Prilog 1 Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima .............................. 15
Prilog 2 Pravila prodaje na berzi ............................................................................... 16
Prilog 3 Plan privatizacije državnog kapitala za 2011. godinu ................................. 17
Prilog 4 Pregled neprivatizovanih preduzeća ............................................................ 18

26