Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
8Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Теологија Новога Завјета - Јоаким Гнилка

Теологија Новога Завјета - Јоаким Гнилка

Ratings: (0)|Views: 486 |Likes:
Published by malamara

More info:

Published by: malamara on Mar 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/31/2013

pdf

text

original

 
JOACHIM GNILKA
TEOLOGIJANOVOGA ZAVJETA
S njematkog preveoIvan Dugandzic OFM
KRSCANSKASADASNJOST
ZAGREB,1999.
 
§l.
UVODNE MISLI
1.
Da
bismo objasnili u cemu se sastoji zadaca koncipiranja teologije Novoga zavjeta, dobro
je
pozabaviti se dvjema u tom pojmu ujedinjenim rijecima. Jer upra-
!
vo tako moguce
je
istaknuti posebnost
Qvog
pokusaja pisanja teologije Novoga
i
zavjeta. Ipak, to ce biti jasnije tek na stranicama koje sIijede..
i
Teologija
je
rijec, govor
0
Bogu.
Ami
smo teolozi izgubili bezbrimost govorenja
0
Bogu. I to
je
dobro. Jer
0
Bogu se ne moze govoriti kao
0
nekom stablu, kao
0
nekom drugom covjeku ili nekim drugim izvanjskim stvamostima,'koje nuZnozahtijevaju da se
0
njima govori zato sto se jednostavno pojavljuju u prostoru nasih iskustava na nekom odredenome mjestu, kako rece
K.
Rahner.1 Nas bezbrizangovor
0
Bogu,
kojije
zanemarivao njegovu neizrecivost
ilijuje
povrsno uzimao,doveo je, izmedu ostalog, do toga da
je
rijec »Bog« potisnuta iz ozbiljnoga ljudskog govora i da se zadrzala
jos
sarno u praznim frazama i besmislenim tvorevinarna rijeci.
Ta
pozadina predstavlja opcenit i uobicajen problem koncipiranja svaketeologije pa i one Novoga zavjeta.Govori
Ii
mozdai
Novi zavjet bezbrimo
0
Bogu? Naizgled mogao bi se
sted
(
I
takav
dojamkad
vidimo
da
se rijec »Bog«
( 9 E 6 ~ ) 
pojavljuje 1318 puta.
2
Ali Novi\zavjet govori
0
Bozjem djelovanju u Isusu Kristu, a time i
0
iskustvima sto su ih\imali ljudi vjerujuci u to osloboditeljsko i spasiteljsko djelovanje i svjedoceciza
I
nj. Novozavjetna se teologija bavi time.Prema tome, novozavjetnu
je
teologiju
'I
moguce oznaciti kao opisivanje Bozjega spasiteljskog djelovanja u Isusu Kristukako
namje
ono zasvjedoceno u Novom zavjetu iii u njegovim pojedinacnim spisima.
2.
Taj opceniti opis potrebno
je
poblize odrediti. Srediste tog osloboditeljskogdjelovanjajest Isusovkriz i njegovo uskrsnuce od mrtvih, sazeto i ponudeno u kerigmi: »Kristje umro za nase grijehe sukladno Pismima ...
«
(1
Kor 15,3s).
Tu
vee
I
Grundkurs des Glaubens, Freiburg,'1984,55.
2
Prema kompjutorskoj konkordanciji gJtkoga Novoga zavjeta, izd. Institut za illtratiV8llje novozavjetnog teksta pri
R a ~ u n a r s k o m 
centru
S v e u ~ i 1 i § t a 
u Miinsteru.
5
 
kao u nekoj posebnoj zgusnutosti dolaze do izrazaja aspekti najvaZniji za kasnjirazvoj teologije: Krist kao priznanje vjere, covjek u svojoj izgubljenosti i svomegrijehu,covjekovo otkupljenje po Kristu, povezanost s pismima Staroga zavjeta,dovrsenje. Ako
jos
k tome uzmemo u obzir uvod u kerigmu u 1 Kor 15,1 s, ondaizbija na vidjelo i zajednica, Crkva, koja
je
od apostola utemeljena
na
tom priznanJu vJere.
\\
3.
Ta teologija Novoga zavjeta otvorena
je
prema svjedocanstvima
~ t a r o g a
zavjeta
0
Bogu, a time -kako smo vee dali naslutiti-prema spisima Staroga zavjeta.Ta otvorenost danas se cesto istice i na
taj
nacin sto se ne govori
0
Starom i Noyom zavjetu, nego
0
hebrejskoj i grckoj Bibliji. U svakom slucaju, govor
0
Noyom i Starom savezu ima svoje opravdanje u »Novom zavjetu« (Lk 22,20; 1 Kor1 1,25;
2Kor
3,6.14; Gal 4,14; Heb 9,15). U
tomje
sadrzana i mogucnost razumijevanja jednoga
i
drugoga.Otvorenost prema Starom zavjetu znaci shvacanje daStari prethodi Novom. A kljuc za razumijevanje Staroga zavjeta sad postaje Novizavjet. Spisi Novoga zavjeta naznacuju povezanost sa Starim, ali ipak s razlicitimintenzitetom.Ta otvorenost svjedoci takoder
0
shvacanju da
je
Bog Staroga saveza ujedno
i
Bog Novoga, da
je
Bog Abrahamov,Izakov i Jakovljev (usp.
Mt
22,32 par.; Dj3,13; 7,32) istovjetan s Bogom i Ocem nasega Gospodina Isusa Krista,
kojije
unjemu bio na djelu na nov
i
konacan naCin i u posvema§njoj slobodi, §to znaci umilosti.
Ali
ipak odrekli smo se pisanja biblijske teologije Novoga zavjeta,
3
a timei pokusaja tratenja konkretnog sredi§ta obaju zavjeta, sto
ce
reci cijele Biblije.Upokusaju
dil
se nade takvo sredi§te, vjerojatno se ne moze doci ni do kakvogaodredenijega rezultata, osim spomenute Bozje istovjetnosti. Sinteze koje to nadilaze ostavljaju dojam.umjetne tvorevine.K tome treba racunati s jo§ jednom ozbiljnom te§kocom. Novozavjetni autorikoriste Starizavjet u njegovu grckom prijevodu (Septuaginta).4
Uzto
oni se uvi
jek
iznova osvreu na suvremenu zidovsku tradiciju tumacenja;S Te dodirne tockestvaraju odredeno razilazenje
i
te§koce.
4.
Spada
Ii
Isus iz
Nazaretau
teologiju Novoga zavjeta? Starije teologije iIi koncepcije gradile su na tri stupa: Isusu, Pavlu i Ivanu.
R.
Bultmann
je
postavio poznatu tezu da Isus, odnosno njegovo navije§tanje, spada u preduvjete novozavjet-
6
3
Usp.HOSNER i STiJHLMACHER.
4
HOBNER, Tbeologie I, 66 svojim
je
razlikovanjem izmelfu Staroga zavjeta i SZ preuzetog u Novi pogodio
neltovatno
.Kao kritiku usp. STIJHLMACHER, Theologie I, 36s.;
J.
ZIEGLER, koji
je
najveeim dijclom dogotovio tekstSeptuaginte, u svojim
je
predavanjima uvijek
nagldavao
vatnost izrade teologije Septuaginte.
Na
2IIlost,
na
tom po
drutju
ostaje
jo!
dosta toga
da
se uradi.
5
Usp.
npr.
M. McNAMARA, TJte
NT
and the Palestinian Targwn to the Pentateuch (AnBib 27), Rom,1966; R.LE DEAUT,La nuit pascale(AnBib22), Rim, 1963.
r
Ie

Activity (8)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Marko Jokanovic liked this
zepcak liked this
bobankarpos liked this
S Uma Sisavsi liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->