Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
 
 
Milan Uzelac
ISTORIJA FILOZOFIJE I
(Istorija filozofije do Dekarta)
 
 
2
UVOD
Svaki razgovor o filozofiji pretpostavlja da već neštoznamo o tome šta je filozofija; do takvog znanja moţe se doćisamo uvidom u ono što nam donosi fi
lozofska tradicija; ali,
kako je reč o tradiciji dugoj preko dve i po hiljade go
dina,
jasno je da znanja koja dolaze do nas, iz najrazličitijihrazloga ne mogu biti u nekom velikom međusobnom
saglasju, a istovremeno, daleko su od toga da budujednozna
čna. Istorija nas uči da bitna znanja ne bivaju
nikad u celosti sa
čuvana za buduće generacije već je
zadatak svake od njih da ta znanja iznova otkriva, da ih na
svoj način i iz sopstvenog iskustva uvek iznova oblikuje.
 
Bitno svojstvo filozofskog mišljenja počiva u večnomtraţenju, u preis
pitiva
nju onog što nam je najbliţe i što je
po prirodi stvari najprisutnije ali istovremeno i najdalje;
svako misli da zna šta je filozofija i svako se bez imalo
ustru
ča
v
anja upušta u razgovor o njoj; previđa se da su već
u najstarija vremena zbog bavljenja filozofijom AtinjaniSokrata osudili na smrt, zaboravlja se Platonovoupozoravanje o pogubnosti sofistike i svim opasnostima kojedolaze usled zloupotrebe filozofije, ne shvata se rezignacijaBoetija koji u svom poslednjem spi
su, na samom završetkuantičke epohe, piše o tome kako je nastupilo doba ko
je za
filozofiju više nema razumevanja.
 
Ni naše vreme nije bitno drugačije; moţda je tome
delom doprinela i sama filo
zofija; ponajviše, ipak, sam
i
filozofi. Još pre samo dva stoleća Hegel je s du
bokimuverenjem govorio o tome da istina prebiva u pojmu i da jefilozofija naj
viši izraz duha; danas su se stvari izmenile; miţivimo u vremenu iz kog su, kako jedan pesnik kaţe, odbegli
bogovi; sa njima je nestala i istina; u doba koje odlikuje
simuliranje stvarnosti, istinito, dobro i lepo se više ne videkao najviše vred
nosti a odsustvo svake hijerarhije
 
 3
vrednosti, svaki razgovor o filozofiji i njenom vekovnom
stremljenju, onom večnom i nepromenljivom, čine se sve vi
-
še ana
hronim, sve manje smislenim.
Odlučiti se za izučavanje filozofije znači odlučiti se za
ulazak u duhovni svet koji su stvarali veliki mislioci
prošlosti, a to je u isto vreme i izazov i izraz najviše
odgovornosti; bogatstvo tog sveta nije bogatstvo ovog sveta inije do kra
ja "od ovog sveta" i zato ne sme biti uspešan
svaki "nagovor" na filozofiju, bu
dući da ne bira uvek čovekfilozofiju već i filozofija čoveka.
 
Ova je knjiga napisana s namerom da se ukaţe na neke
od tema koje su to
kom istorije presudno određivalefilozofsko mišljenje; ona stoga ne moţe biti "ori
ginalna" u
savremenom značenju te reči; ovde se prepliću stavovi
filozofa i njihovih interpretatora a samo s jednim ciljem: da
se o filozofiji kaţe ono što je već bilo na najbolji načinrečeno, kako bi se makar neke od misli koje nam do
laze iz
prošlosti sačuvale za budućnost. Ako tu ima i nečeg što jemoje, onda se to ogleda samo u načinu izlaganja, u načinu
na koji je ova knjiga sastavljena; svi njeni elementi nalaze
se u drugim knjigama, ponekad moţda i lepše kazani; nači
-
nom izlaganja ja daleko više pripadam svetu visoke
sholastike, svetu Tome i Bonaventure, ali svetu prepunom
istinske svetlosti, jer pravi mrak, kao što zna
mo, nastupio
je tek sa "svetlošću" koja se počela širiti oko lomača u doba
pozne renesanse i to je mrak po kojem mi i danastumaramo.
Mnogi očekuju da nas filozofija nečem pouči, da nambude oslonac u ţi
votu, da od nje imamo neku korist; ali
davno je rečeno da Minervina sova za
po
či
nje svoj let u
predvečerje, u smiraj dana; sva znanja nam obično dolaze
prekas
no; našavši se u ovom ţivotu, bačeni u postojanje nemoţemo ne misliti svoj usud i ne znamo da li da ga hvalimoili kudimo; jedina prava ocena je ona koja se izriče na kraju;
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
  • More From This User

    Notes
    Load more