PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

UVOD

Uzemljivač je metalni predmet ukopan u zemlju i koji preko

zemljovodnog provodnika uspostavlja čvrstu mehaničku vezu zaštićenog
prijemnika, nultog provodnika ili zaštićenog prekidača i geološkog
provodnika. Da bi se moglo početi sa postavljanjem uzemljenja te sa
utvrđivanjem njegove efikasnosti potrebno je prethodno uraditi proračun
otpora rasprostiranja uzemljivača, što će biti obrađeno u narednom
izlaganju. Još će biti obrađena i kompenzacija reaktivne snage i popravka
faktora snage.

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

1. PRORAČUN OTPORA RASPROSTIRANJA KOD

UZEMLJIVAČA

Proračun uzemljivača se sastoji u odabiranju tipa uzemljivača i u

proračunskom određivanju broja uzemljivača ili dužine trake, kako bi se
zadovoljio uslov da otpor uzemljenja bude manji od neke zadate
vrijednosti. Otpor uzemljenja čine tri na red vezana otpora: otpor
zemljovoda, prelazni otpor između uzemljivača i zemlje i otpor
rasprostiranja. Kako je sopstveni otpor zemljovoda mali, a prelazni otpor
kod dobro izvedenog uzemljenja neznatan, ova dva otpora se zanemaruju i
kod proračuna se uvijek uzima samo otpor rasprostiranja. To je otpor
zemlje između uzemljivača i referentne zemlje i zavisi od specifičnog
otpora tla.

U tehničkim propisima se navode podatci da kod zemlje sa

specifičnim otporom od 100 Ωm treba računati približno sa sljedećim
otporima rasprostiranja:

Za traku dužine 10 m 20 Ω
25 m 10 Ω
50 m 5Ω
100 m 3Ω

Ako specifični otpor tla nije 100 Ωm, navedene vrijednosti treba
pomnožimti koeficijentom f= 0,01. ρ1, gdje je ρ1 – stvarno izmjeren ili
procijenjeni specifični otpor tla.

Kod štapnih uzemljivača, ako je specifični otpor tla 100 Ωm, treba
očekivati sljedeće otpore rasprostiranja:

Za cijev dugu 1m 70 Ω
2m 40 Ω
3m 30 Ω
5m 20 Ω

I kod primjene štapnih uzemljivača, vrijednosti iz gornje tablice treba

množiti koeficijentom f, ako se specifični otpor tla razlikuje od 100 Ωm. Za
pločaste uzemljivače primjenjuje se u pomenutom slučaju isti koeficijent, s
tim što se kod specifičnog otpora tla od 100 Ωm računa sa otporima
rasprostiranja:

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

Za ploču 0,5 x 1 m 35 Ω
1 x 1m 25 Ω

Za određivanje otpora rasprostiranja pojedinih tipova uzemljivača

koriste se odgovarajuće formule. Tehnički propisi dozvoljavaju da se ova
računica izvodi po približnim formulama i zato su u narednom tekstu,
pored tačnih, date i nešto uproštene formule koje za rad u svakodnevnoj
praksi na projektovanju daju dovoljno tačne rezultate.

Otpor rasprostiranja pločastog uzemljivača izračunava se po

  D 
formuli: R  4  D  1  5he  De , ili po približnoj formuli:
e  

R , uz uslov da je a=b (vidi sliku 1.)
4a
ρ – specifični otpor zemlje (Ωm);
h – dubina ukopavanja ploče (m);
De - 2  a  b /  ekvivalentni prečnik ploče (m);
a – širina ploče (m);
b – dužina ploče (m).

Slika 1.
Primjer: Ploča u obliku kvadrata površine 1 m 2 položena je u zemlju
na dubinu od 1,5 m. Specifični otpor tla je 100 Ω. Odredi otpor
rasprostiranja.
100  1,12 
R  1    25,2, ili približno:
4  1,12  5  1,5  1,12 
 100
R   25
4  a 4 1

Otpor rasprostiranja kod cijevnog uzemljivača izračunava se po

formuli:
3

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

 3 L
R  0,366   log , približno R= ρ / l (vidi sliku 2.)
L 

L – dužina cijevi (m);

h – dubina ukopavanja (m) h = t + L / 2
d – prečnik cijevi (m);
ρ – specifični otpor zemlje (Ωm).

Slika 2.

Primjer: Odredi otpor rasprostiranja cijevi dužine 3 m, prečnika 6

cm, položene u zemlju specifičnog otpora 100 Ω.

R= 0,366 . 100/3 . log 3 . 3/0,06= 26,5 Ω, ili približno:

R= ρ / l = 100/3 = 33 Ω
Ukupan otpor rasprostiranja uzemljivača urađenog od više štapnih
uzemljivača (slika 3.) izračunava se po formuli:

1 R
Rn  
 n,

Slika 3.
Rn – ukupan otpor n sondi (Ω);
R – otpor jedne sonde (Ω);

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

n – broj sondi;
η – koeficijet međusobnog uticaja cijevi;
1/η – stepen iskorištenja, određuje se iz tablice 1.

Tablica 1.
Broj cijevi 4 6 10 20 40 60 100
n
l= 2. L 0,8 0,76 0,7 0,65 0,6 0,55 0,52
l= 3 . L 0,85 0,8 0,76 0,7 0,65 0,64 0,63

Primjer: Odredi otpor rasprostiranja šest cijevi; rastojanje između

cijevi je 6 m.
1 R 26,5
Rn    0,76  
 n 6

Otpor rasprostiranja trakastog uzemljivača (slika 4.), određuje se po

formuli:
 l2
R  0,366   log , ili približno:R= 2 . 3ρ / L, gdje je:
l 2dh
L – ukupna dužina trake (m);
d – širina trake;
h – dubina ukopavanja;
ρ – specifični otpor zemlje (Ωm).

Slika 4.

Primjer: Odredi otpor rasprostiranja trake dužine 100 m, ρ=100 Ω,

d=1 cm.

100 100 2
R  0,366   log  2,09
100 2  1,1

1.1. TEMELJNI UZEMLJIVAČ

5

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

Otpor rasprostiranja temeljenog uzemljivača proračunava se po

formuli:

R
2D
ρ – specifični otpor zemljišta;
D – prečnik kruga koji ima istu površinu kao površina objekta.

Kao primjer uzet ćemo zgradu oblika i dimenzija prikazanih na slici

5. Zgrada zauzima površinu:
P = 21 . 6 + 6 . 7 = 168 m2

Prečnik kruga iste površine je:

4P 4  168
D   14,6m
 3,14

Otpor rasprostiranja temljenog uzemljivača, uz pretpostavku da je

ρ=100 Ωm, bio bi:

 100
R   3,42
2D 2  14,6

Proračun se izvodi samo ako se temljeni uzemljivač koristi i kao

uzemljivač gromobranske instalacije i tada treba da bude ispunjen uslov:
R  20

Slika 5.

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

1.2. PRORAČUN UDARNOG OTPORA

RASPROSTIRANJA

Otpor rasprostiranja Rr definisan je kao otpor zemlje između

uzemljivača i referentne zemlje. Udarni otpor rasprostiranja Ru je otpor koji
se suprostavlja udarnoj struji strujnog čela pri prolazu kroz uzemljivač.
Prilikom proračuna udarnog otpora rasprostiranja posmatra se
direktno električno atmosfersko udarno pražnjenje (grom), prouzrokovano
razlikom između električnog potencijala atmosferskog elektriciteta i zemlje
odnosno objekta na zemlji.
Udarni otpor rasprostiranja Ru određuje se približno sa potrebnim
stepenom tačnosti, iz dimenzija uzemljivača i njegovog otpora
rasprostiranja Rr .
Za nerazgranati horizontalni uzemljivač priključen na njegovom
kraju važi približna formula:
Ru= k . Rr

Vrijednost koeficijenta k zavisi od dužine uzemljivača l (m),

specifičnog otpora zemlje ρ (Ωm) i određuje se iz tablice 2.
Za pojedinačne vertikalne uzemljivače i grupe vertikalnih
uzemljivača, kod kojih je međusobni razmak pojedinih uzemljivača manji
od 5 m, uzima se da je k=1.

Tablica 2. Vrijednost koeficijenta k

Dužina Specifični otpor zemlje ρ (Ωm)
uzemljivača 50 100 150 200 250
(m)
Do 20 2,0 1,0 - - -
Preko 20 do 30 3,0 1,5 1,0 - -
Preko 30 do 40 4,0 2,0 1,3 1,0 -
Preko 40 do 50 5,0 2,5 1,7 1,3 1,0

Prema tehničkim propisima o gromobranima, ovako izračunat udarni

otpor rasprostiranja na tlu, sa specifičnim otporom manjim od 250 Ωm,
mora biti manji od 20 Ω da bi uzemljenje bilo efikasno.

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

2. PROVJERA EFIKASNOSTI UZEMLJENJA

2.1. ZAŠTITNO UZEMLJENJE

Efikasnost zaštite od previsokog napona dodira, izvedene posebnim

uzemljivačem, provjerava se određivanjem maksimalne vrijednosti otpora
rasprostiranja pogonskog uzemljivača:
Ru  65 / I m ,
gdje je:
Ru – otpor pogonskog uzemljivača (Ω);
Im = K. In – maksimalna struja isključenja štićenog prijemnika
odnosno dijela uređaja u mreži koji se napaja iz iste transformatorske
stanice;
In – nazivna struja osigurača, odnosno podešena struja okidača
zaštitnog prekidača;
k – koeficijent (od 1,25 do 5) koji ima vrijednost:
1,25 – za zaštitne prekidače,
2,5 – za strujne krugove zaštićene prekidačima čiji okidač reaguje na
struje kratkog spoja,
3,5 – za strujne krugove zaštićene tromim topljivim umetkom do
50 A,
5 – za strujne krugove zaštićene tromim topljivim umetcima preko
50 A.

Efikasnost zaštite od previsokog napona dodira izvedena

zajedničkim uzemljivačem provjerava se pomoću formula:

RP  U Z  I i

gdje je:

Rp – otpor petlje (Ω);

Uz – napon prema zemlji (V);
Ii – struja isključenja.

2.2. NULOVANJE

Zaštita nulovanjem od opasnog napona dodira provjerava se na

osnovu obrazca:

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

Uf
Zu 
K  In

gdje je:
Zu (=) Ω – ukupan otpor petlje kroz koju se zatvara strujni krug struje
greške;
Uf (=) V – fazni napon;
In (=) A – nazivne struje oštećenog prijemnika;
K – koeficijent koji se određuje.

Otpor petlje kratkog spoja (slika 6.) sačinjavaju sljedeći otpori: otpor
faze transformatora ZT ; otpor faznog provodnika Zv2; otpor nultog
provodnika Zv1 i prelazni otpor na mjestu gdje je došlo do proboja izolacije.

Otpor transformatora odnosno otpor faze transformatora, kroz koji

teče struja greške, izračunava se po obrazcu:

ZT  R 2  X 2 , gdje je:

ZT – impedansa faze transformatora;

RT – omski otpor transformatora;
XT – induktivni otpor transformatora (Ω)

Slika 6.

2.3. ZAŠTITNI STRUJNI PREKIDAČ

Zaštitni strujni prekidač se upotrebljava u oblastima gdje se teško

postiže mali otpor uzemljenja. Da bi zaštita sa ZS prekidačem bila
ispravna, prijemnik mora biti uzemljen, ali taj otpor uzemljenja može biti
mnogo veći nego kod drugih vidova zaštite. Otpor uzemljenja štićenih
dijelova prijemnika mora biti manje od vrijednosti otpora dobivene
obrascem:
9

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

65
RU  ,
Ii
gdje je:
Ru – otpor uzemljenja štićenog prijemnika odnosno dijela izolacije
(Ω);
Ii – struja pri kojoj ZS prekidač isključuje (A).

Ta struja za standardni prekidač iznosi 0,3 A, pa je:

65 65
RU    216,
Ii 0,3

a to je vrijednost otpora uzemljenja koje se može postići skromnim

sredstvima.

2.4. PROVJERA NAPONA KORAKA I DODIRA

Prema važećim tehničkim propisima, prstenasti uzemljivač treba tako

dimenzionirati da pri naponu koraka Uk i napona dodira Ud struja kroz tijelo
čovjeka Ič ne pređe vrijednost od 40 mA.
Dužina provodnika prstenastog uzemljivača, da se ostane u
granicama propisanog napona koraka, određuje se po formuli:

L= 0,15 . ρ . Iz /Uk (m), gdje je:

ρ – specifični otpor tla (Ωm);

Uk – dozvoljen napon koraka (125 V);
Iz – struja zemljospoja mjerodavna za dimenzioniranje (A).

Ako je transformatorska stanica sa nadzemnim vodovima, tada je

Iz=1000 A. Ako je transformatorska stanica samo sa kablovskim vodovima,
onda se uzemljivač dimenzionira na struju zemljospoja od 400 A.
Dozvoljena struja koraka provjerava se prema jednačini:
Iz
I k  0,15     0,04 ili 40 mA
 3000  6     Lk
Minimalna dužina trakastog prstenastog uzemljivača, potrebna da
napon koraka bude manji od dozvoljenog, izračunava se po formuli:
Ld = 0,8 . ρ . Iz / Ud (m)

Ud – dozvoljen napon dodira (125 V)

Dozvoljena struja dodira provjerava se prema jednačini:

10

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

Ud
Id   0,04 A ili 40 mA
 3000  1,50
Ako je struja koraka ili dodira veća od dozvoljene, treba povećati
dužinu uzemljivača Ld.

3. PRORAČUN KOMPENZACIJE REAKTIVNE

SNAGE, POPRAVKA FAKTORA SNAGE (cosφ)

Iz dijagrama prikazanog na slici 7 vidimo da je odnos između

aktivne, reaktivne i prividne snage određen jednačinom:

2 2
P 2  Pg  Ps , i da je
cosφ= Ps / P

Slika 7.

Kosinus ugla φ je fazni pomjeraj između struje i napona i naziva se

faktor snage. Induktivni prijemnici troše, pored aktivne energije, i
reaktivnu energiju, te zato rade sa cos φ manjim od 1. Popravka cos φ se
izvodi vezivanjem kondenzatora paralelno sa prijemnicima. Ova popravka
– kompenzacija može se izvesti na više načina:
- pojedinačna kompenzacija je kompenzacija samo jednog
motora ili nekog drugog prijemnika;
- grupna kompenzacija je kompenzacija grupe prijemnika sa
zajedničkom baterijom kondenzatora;
- centralna kompenzacija je kompenzacija svih prijemnika
jednog pogona s jednom baterijom kondenzatora i
automatskom regulacijom.

Snaga kondenzatora potrebna za kompenzaciju reaktivne snage Pqc

određuje se prema snazi prijemnika i prema vrijednosti cos φ koja se želi
dobiti poslije kompenzacije (slika 8).

11

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

Pqc  Pqcl  Pqc 2  Pqc   tg1  tg 2 

Slika 8.

Reaktivna snaga koju treba kompenzovati određuje se tako što se od

reaktivne snage prijemnika pri maksimalnom opterećenju bez
kompenzacije oduzme reaktivna snaga koju prijemnik uzima iz mreže pri
cos φ koji se želi postići. Reaktivna snaga pri maksimalnom opterećenju
određuje se po formuli:
Pqm  k  Ps /  1  tg1

k – koeficijent opterećenja motora (0,9);

Ps – nazivna aktivna snaga motora;
γ1 – stepen iskorištenja motora (0,8 – 0,94).

Reaktivna snaga koju treba kompenzovati:

Pqc  Pqm cos1  Pqm cos 2  k  Ps /    tg1  tg 2 

Primjer: Odredi snagu kondenzatora za popravku faktora snage

motora od 110 kW. Pri nazivnom opterećenju motor radi sa cos φ=0,86, a
cos φ treba kompenzovati do 0,95.

Početni uslovi su: cos φ1=0,86; željeni cos φ2=0,95; P=110 kW;
k=0,9; γ1= 0,91.

Snaga kompenzatora će biti:

Pqc= 0,9 . 110/0,91 . (0,57-0,32) = 26,6 kVAr

Za cos φ1= 0,86 biti će tg φ1= 0,57;

Za cos φ2= 0,95 biti će tg φ2= 0,35.
12

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

Snaga kondenzatorske baterije (kVAr) potrebna za kompenzaciju 1

kW opterećenja sa postojećeg cos φ na željeni cos φ može se odrediti iz
tablice 3.
U našem primjeru koeficijent je 0,26, pa je:

Pqc= 0,9 . 110/0,91 . 0,26 = 28 kVAr

Dobiva se praktično isti rezultat.

Tablica 3.

13

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.

PRAKTIČNI ISPITNI RAD S USMENIM OBRAZLOŽENJEM

ZAKLJUČAK

Zemlja je u električnom pogledu poluprovodnik, tj. povećavanjem

jačine struje njen se aktivni otpor smanjuje. Temperaturni sačinilac
geološkog provodnika je negativan, zbog čega se smanjuje otpor zemlje pri
nepromijenjenoj vlažnosti a povećanoj temperaturi. Za utvrđivanje
vrijednosti otpora zemlje potrebno je znati njen specifični otpor ρ.
Specifični otpor zemlje posmatra se u Ωm (ommetrima), a to je električni
otpor koji ima zemlja između dvije elektrode površine po 1,0 m 2
međusobno udaljene 1,0 m. Vrijednost specifičnog otpora zemlje zavisi o
mnogih činilaca: sastava zemlje, sabijenosti dijelova zemlje, od količine
vlage i od temperature i dr. Uzemljač kao cjelina sa zemljovodnim i
geološkim provodnikom ima otpor koji se sastoji od otpora zemljovodnog
provodnika, otpora samog uzemljača, prelaznog otpora i otpora širenja
struje u zemlji. Prva dva otpora su zanemarljiva prema vrijednostima druga
dva otpora, zbog čega ih nismo navodili u proračunima.

Napon koraka je onaj napon koji na naponskom lijevku na zemlji

obuhvaćaju čovječje noge. Napon koraka je sve veći što je korak bliži
uzemljenju i što je kriva lijevka strmija. Napon dodira je razlika potencijala
koja se uspostavi između rukovaoca i zemlje kada ovaj dodirne provodljivi
dio prijemnika koji je pod naponom.
Iz prethodnog izlaganja uvidjeli smo značaj kompenzacije reaktivne
snage koja izaziva gubitke i veće troškove. Veoma je praktično potrebno
snagu kondenzatora izračunati na osnovu potrošene aktivne energije i na
osnovu potrošene reaktivne energije. Možemo još istaći da je najbolja i
najpovoljnija kompenzacija kombinovanjem sva tri načina kompenzacije
reaktivne energije tj. grupne, pojedinačne i centralne.

14

Tema: Proračun otpora rasprostiranja, kompenzacija reaktivne snage i efikasnost uzemljenja.