Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
22Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Aristotel, Platon i Sokrat

Aristotel, Platon i Sokrat

Ratings: (0)|Views: 1,634|Likes:
Published by Roberta Končar

More info:

Published by: Roberta Končar on Mar 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/20/2013

pdf

text

original

 
Filozofija bilješke - Sokrat, Platon, AristotelSOKRATŽivotopis:- nije ostavio niti jedno pisano djelo jer je smatrao da je knjiga mrtva i da ne može zamijeniti živ razgovor- o njemu doznajemo iz djela Platona, Aristofana i Ksenofonta- većinu života proveo je na ulicama i trgovima gdje je razgovarao s ljudima- «Atena je kao mlitavi konj, a ja sam obad koji ga pokušava probuditi i držati na životu»- protivnik atenske demokracije jer većina ne može donositi uspješne odluke zato što nije obrazovana,tako da politiku treba predati nekolicini najboljih koji će sve dobro raditi- bio je više zaokupljen čovjekom i ljudskim životom nego problemima prirodne filozofije- njegova sudbina i njegova filozofija moraju se promatrati kao jedna cjelinaTekst: Diogen Laertije, str.52: 33-37Pročitati tekst iz udžbenika str. 250 i odgovoriti na pitanja 1,2,3.2. Obrada nastavnog sadržaja:Rad na tekstuPitanje br. 5: Kako se Sokrat suprotstavlja tezi da je čovjek mjera svih stvari?- čovjeka ne određuju samo osjeti, već ponajprije razum, um- ljudski razum treba sve istražiti i kad dođe do onog općeg znati će kako treba djelovatiRACIONALIZAM – temelj spoznaje je u ljudskom razumuPitanje br. 1,4: Kako se u logici zove Sokratov način izvođenja i zaključivanja?- istražujući mnoštvo pojedinačnih slučajeva ljudski razum treba doći do opće odredbe, do definicije kojaizražava bit istraživanog područja- čim se nešto može definirati, onda se ono i poznaje i tek kao takvo može biti uzor ljudskom djelovanju- tko zna što je dobro, taj i djeluje dobro; Sokrat traži opće, znanje koje će vrijediti za sveETIČKI INTELEKTUALIZAM – vrlina je jednaka znanju, pa se prema tome može i naučiti zbog čega trebaveliku pažnju posvetiti ljudskom odgoju- ljudi ne mogu raditi pravedno ako ne znaju što je pravednost, niti mogu biti hrabri ako ne znaju što jehrabrost- najprije treba nešto spoznati, a onda će se time postići i vrlina jer je ona identična sa znanjem – pravaspoznaja vodi pravilnom djelovanju- nitko ne griješi svojevoljno, ljudi griješe zato što ne znaju, a onaj koji zna ne može griješiti jer ne možeraditi protiv znanja, zato je važno proširiti znanje pa je Sokrat bio zaokupljen pronalaženjem jasnih iopćevažećih definicija dobra i zla- nemoguće je biti sretan ako se radi protiv svog uvjerenja: Tko zna kako može biti sretan, taj će ipokušati postati sretan, jer nitko valjda ne želi biti nesretan, zato onaj tko zna što je dobro i čini dobro.POJEDINAČNI SLUČAJEVI – OPĆE – DEFINICIJA – DJELOVANJEOvaj etički intelektualizam nužno vodi i do etičkog idealizma.ETIČKI IDEALIZAM – opće norme na području etike moraju imati svoju važnost za sve ljude i sva vremena inazori uopće ne ovise o društvenom razvitku jer se sposobnost razlikovanja dobra i zla nalazi u razumu ane u društvu.SOKRATOVA METODAPitanje br. 1 i 6- Sokrat polazi od teze: Znam da ništa ne znam.- Njegova metoda je po formi IRONIJA jer on koji ništa ne zna, a drugi misle da znaju, postavljanjempitanja sugovornika dovodi do proturječja i pokazuje mu da niti on ne zna što nije konačni cilj nego slijedidrugi dio metodePročitati iz Platon, Teetet, str. 14 i 15MAJEUTIKA – primaljska vještina, metoda kojom se prikladnim postavljanjem pitanja i razgovoromsugovorniku pomaže da dođe do spoznaje koju potencijalno nosi u sebiSokrat je neumorno hodao po trgovima i razgovarao s ljudima, no društvo nije imalo razumijevanja zanjegovu djelatnost. Optužba je glasila: Ne vjeruje u bogove u koje vjeruje država i kvari mladež. Vodio gaje unutarnji božanski glas – DAIMONION koji ga je uvijek odvraćao od zla i upućivao na dobro.PLATON- pravo ime bilo mu je Aristokle, a ime Platon (široki) dobio je vjerojatno zbog atletske građe; bio je izAtene i pripadao uglednoj aristokratskoj obitelji. U svojoj 20. godini upoznao je Sokrata i bio njegov učenik8 godina sve do njegove smrti. 388. godine putuje na Siciliju k tiraninu Dioniziju želeći ga pridobiti zasvoju filozofiju. Tamo je bio uhvaćen i doveden na trg kao rob. Otkupio ga je Anikerid iz Kirene i oslobodioga. Platonovi prijatelji su sakupili novac da ga vrate Anikeridu, ali ga on nije htio primiti i za taj novac jekupljeno zemljište za Platonovu školu: AKADEMIJA – osnovana 387. godine u Akademovom vrtu. UAkademiji se učikla filozofija, matematika i gimnastika, a glavna metoda poduke bila je dijalog. Platon jenapisao 35 dijaloga i 13 pisama.ONTOLOGIJAPlaton polazi od Sokratovog razlikovanja općeg i pojedinačnog. Sokrat je tražio ono opće, znanje koje ćevrijediti za sve i tako prevladati relativizam i našao je to u općim pojmovima koji se mogu definirati.Pojmovni oblici su idealni, a pojav ni oblici uvijek zaostaju za tim uzorima.
 
Platon ide korak dalje: opće pojmove hipostazira, tj. pretvara u posebna, ontološki utemeljena,samostalna, supstancijalna bića – IDEJE.Tekst, str 251, pitanja 1, 2, 3.IDEJA – grč. eidos , lik izgled, forma - bitak, jedina prava zbilja, izvor, uzor i uzrok svega, jedna, vječnaPOJAVA – odraz, odbljesak, mnoštvo, promjenjiva, nastaje i nestajeVrhovne ideje: Pravednost, Dobro, LjepotaPlaton zbilju podvaja na: 1. istinska zbilja ideja2.vidljivi materijalni svijet pojavaOBJEKTIVNI IDEALIZAM: ideje su pretvorene u samostalna bića koja sadrže svu realnost u sebi ipredstavljaju istinsku zbilju, a materijalni svijet je sekundaran, izveden tek iz ideja i predstavlja teknesavršenu kopiju savršenog svijeta ideja.Za Platona ono vječno, nepromjenjivo nije nekakva materijalna pratvar (elementi, atomi), vječne inepromjenjive su samo neke umne, apstraktne praslike po kojima su sve pojave stvorene.- Kako atomi mogu oblikovati novi predmet? Kako to da sve pojave u prirodi toliko nalikuju jednedrugima?- Postoji određeni broj kalupa koji se nalazi iznad ili iza svega što vidimo – IDEJE. Svijet ideja je zbilja kojase skriva iza osjetilnog svijeta, u njemu borave vječne i nepromjenjive praslike svih pojava koje nalazimou prirodi.- Nasuprot svijetu ideja materija je nešto posve neodređeno, nesavršeno i ona samo pomoću ideja možedobiti oblik.Tekst str 253. Usporedba sa spiljom, pitanja 7, 8, 9.GNOSEOLOGIJATekst, str. 252, pitanja 4, 5, 6.1. OSJETILA – ne možemo imati povjerenja u njih jer se vid razlikuje od čovjeka do čovjeka (Koja je bojanajljepša?)2. RAZUM – isti za sve ljude tako da možemo imati povjerenja u ono što nam on govori (Koliko je 2+2?)Tekst, str. 255, pitanja 10, 11Stupnjevi spoznaje:1. ZNANJE - IDEJE POIMANJE UM2. PREDOČIVANJE - MAT. PRED. POIMANJE RAZUM3. VJEROVANJE - PREDMETI MNIJENJE OSJETILA4. NAGAĐANJE - SJENE MNIJENJEMatematički odnosi se nikad ne mijenjaju, zato je o njima moguće pravo znanje. O onome što opažamoosjetilima moguća su samo nesigurna shvaćanja dok se ono što spoznajemo razumom može znati sasigurnošću. Suma kutova u trokutu je 180 stupnjeva makar nigdje u prirodi ne postojao idealan trokut.Nekome se jedan kamen može činiti okruglim, drugom ne; ne možemo sigurno znati, no možemopredočiti idealnu kružnicu.Bitak, tj. ideje mogu se spoznati samo razumom i o njima imamo znanje, dok pojavni svijet opažamoosjetilima i o njemu imamo samo mnijenje. Prijelaz između osjetilnog svijeta i svijeta ideja predstavljamatematičko mišljenje.U prvom području životni princip je Sunce, u drugom ideja Dobra.ANAMNEZISI čovjek je podijeljen na tijelo koje pripada prolaznom svijetu materije i dušu koja je besmrtna, vječna ikoja je prije ovog života boravila u svijetu ideja. Čim se probudila u tijelu nekog čovjeka duša zaboravljasavršene ideje i tada započinje čudesan proces.Tekst, str 255., pitanje br. 12. U kakvu vezu dovodi Platon učenje i sjećanje?Kako čovjek postupno doživljava oblike u prirodi, u duši se javlja slabo sjećanje da je prije svog dolaska utijelo gledala savršene ideje. Tako duša počinje osjećati čežnju za svojim prvobitnim boravištem.EROS – ljubav, čežnja duše za svojim stvarnim izvorom- filozofska težnja za spoznajom, lijepim, trajnim, dobrim, besmrtnimANAMNEZIS (TEORIJA SJEĆANJA) – prava spoznaja nije ništa drugo nego sjećanje duše na ideje koje jemotrila u svom predživotu.Tekst, str. 255., pitanja br. 13, 14, 15.DIJALEKTIKA – umijeće raspravljanja kojim se u duši izaziva sjećanje naideje- sposobnost da se mnoštvo stvari shvati kao jedinstvo i da serazgovoru dođe do spoznaje čistog pojmaPOLITIKATekst, str. 256., pitanja 16, 17.Država će biti sretna tek kada filozofi budu vladari, odnosno ako sadašnji kraljevi i vladari postanu pravifilozofi.Tekst, str. 257., pitanje 18.Pojedinci nisu po prirodi sami sebi dovoljni da bi mogli živjeti i sve potrebno za život nabavljati, stoga semoraju udružiti i zajedno o svemu voditi brigu.Tekst, str.258., pitanje 20.U Platonovoj idealnoj državi postoje tri staleža: vladari, čuvari i proizvoditelji.Treći stalež – proizvoditelji – sve radi i on zadržava privatno vlastništvo, proizvodi za čitavo društvo i
 
jedan dio svojih proizvoda daje besplatno onima koji će se baviti drugim poslovima.Čuvari – čuvaju državu u miru i ratuju u ratu i kao i filozofi, koji će biti vladari, nemaju nikakvo privatnovlasništvo.Tekst, str. 258., pitanje 19.PRAVEDNOST – sastoji se u tome da svaki pojedinac u državi radi samo jednu stvar tj. ono što njegovojprirodi najviše odgovara i da se ne miješa u druge poslove.U objašnjenju zašto bi državom trebali upravljati filozofi Platon polazi od građe čovjeka:Tijelo Duša Vrlina DržavaGlava Razum Mudrost VladariPrsa Volja Hrabrost ČuvariTrbuh Požuda Umjerenost ProizvoditeljiSvakom od dijelova tijela pripada po jedna duševna osobina. Duševnim osobinama pripada po jedan idealili vrlina.Kao što umni dio treba voditi druga dva, tako i vladari trebaju voditi druga dva staleža.Obrazovanje:- do 20 godine – tjelovježba i glazba- 20 – 30 – matematika- 30 – 35 – dijalektika- 35 – 50 – iskustvo- sa 50 mogu postati vladari – i žene i muškarciESTETIKAPlaton se prema umjetnosti odnosi negativno. On umjetnost shvaća kao MIMEZIS – oponašanje; ukolikoumjetnost mora što vjernije oponašati realne predmete a ti su realni predmeti već sami sjena svijetaideja, umjetnost doista ništa drugo i ne rado do oponaša već oponašano. Umjetničko djelo je slikine slikeslika. Zbog toga je realni stol ipak vrijedniji od slike stola koja ga oponaša.ARISTOTELBiografija:Rođen je u liječničkoj obitelji. Otac Nikomah bio je liječnik u službi makedonskog kralja Aminte III, djedaAleksandra Velikog. Sa 17 godina Aristotel je došao u Atenu i stupio u Platonovu akademiju u kojoj jeostao 20 godina.Nakon Platonove smrti Aristotel napušta Atenu i ubrzo dobiva poziv kralja Filipa da preuzme odgojnjegova trinaestogodišnjeg sina Aleksandra. Aristotel je mladog Aleksandra uputio u grčku kulturu iknjiževnost, no njihova politička stajališta su bila sasvim različita: Aristotel je zagovarao političkuzajednicu kao polis ili mali grčki grad-državu, dok je Aleksandrov ideal bilo veliko svjetsko carstvo.Aristotelova odgojiteljska djelatnost trajala je samo tri godine i nakon toga on se vraća u Atenu gdje je uistočnom dijelu grada, u gimnaziji Licej osnovao vlastitu školu koja je dobila ime PERIPATETIČKA ŠKOLA(peripatos, grč. – šetalište, trijem, natkriveni prostor), a njezini članovi poznati su kao peripatetičari, tj. onikoji u peripatosu raspravljaju i filozofiraju šetajući.Škola je bila ugledna i utjecajna i Aristotel nije držao samo predavanja za učenike koji su imali potrebnopredznanje za studij, nego i za širu javnost. Da bi svima udovoljio dopodne je držao predavanja zaučenike – EZOTERIJSKA (unutarnja), a poslijepodne popularna predavanja za velik broj slušača –EGZOTERIJSKA (vanjska).322. g. Aristotel ponovo napušta Atenu, a biografska tradicija govori da je bio optužen za bezbožništvo ida je napustio Atenu rekavši kako ne želi Atenjanima dati priliku da se po drugi put ogriješe o filozofiju.PODJELA SISTEMATekst, Metafizika str. 150, 151.Za Aristotela filozofija i znanost su izrazi za istu stvar tj. za znanje o stanovitim prapočelima i uzrocimabića.Aristotel znanosti tj. filozofiju dijeli na:1. TEORIJSKE/MOTRITELJSKE – fizika, matematika, prva filozofija FIZIKA se bavi pokretnim i nesamostalnimbićima spojenim s tvari. MATEMATIKA se bavi brojevima, oni su nepokretni ali ne postoje samostalno beztvari tj. bez njihove utemeljenosti u prirodi. PRVA FILOZOFIJA je znanost o samostalnom i nepokretnombitku (nepokretni pokretač). Ona je teorijska znanost o prvim počelima i uzrocima – teologija – metafizika.Teorijske znanosti su znanje radi znanja i uzrok znanja nalazi se u samom biću (bave se onim stvarimakoje počelo kretanja imaju u sebi samima).2. PRAKTIČKE/ČINIDBENE – etika, ekonomija, politika. Predstavljaju znanje radi djelovanja, a uzrok znanjanalazi se u djelatniku (izbor – volja).3. POIETIČNE/TVORBENE – zanatsko i umjetničko stvaranje. Predstavljaju znanje radi proizvoda, uzrokznanja je u proizvoditelju. Obuhvaćaju poetiku, retoriku, gramatiku i tehnička umijeća.KRITIKA PLATONATekst, str 259. Kalin, odgovoriti na pitanja 1,2,3.- Aristotel polazi od toga da ideja (opće) ne može biti suština pojedinačnog a da nije u njemu prisutna

Activity (22)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Matea Slivar liked this
Matea Sučić II liked this
Asja Asa Bundić liked this
Marko Čovčić liked this
Lucija Topic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->