Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
See Premium Plans
 
BESPLATNI GOTOVI SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD.RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGIEDUKATIVNI MATERIJALI.
WWW.SEMINARSKIRAD.ORG WWW.MAGISTARSKI.COMWWW.MATURSKIRADOVI.NET WWW.MATURSKI.NET WWW.SEMINARSKIRAD.INFO WWW.MATURSKI.ORG WWW.ESSAYSX.COMWWW.FACEBOOK.COM/DIPLOMSKIRADOVI 
NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO
SEMINARSKI,DIPLOMSKI
ILI
MATURSKI 
RAD, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI
1
 
EDUKATIVNI MATERIJAL. ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DAPOGLEDATE SVAKI RAD, NjEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DAMOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. UBAZI SE NALAZE
GOTOVI SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI 
KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN IUNIKATAN RAD. AKO U
BAZI
NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, USVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI DA VAM SE IZRADI NOVI, UNIKATANSEMINARSKI ILI NEKI DRUGI RAD RAD NA LINKU
IZRADA RADOVA.
PITANjA IODGOVORE MOŽETE DOBITI NA NAŠEM
FORUMU
ILI NA
MATURSKIRADOVI.NET@GMAIL.COM
 (1) UVOD U PSIHOLOGIJU RADA
1.1. ODREĐENJE PSIHOLOGIJE RADA
Psihofiziologija
rada je jedan od naziva koji se (uglavnom u našoj zemlji) koristi za
 
psihologiju rada
 
ili
industrijsku psihologiju
 
ili
 
organizacijsku psihologiju
. Nekad se psihofiziologija rada zvala industrijskapsihologija, no danas bi se trebala zvati psihologija rada. Industrijska psihologija je zastarjeli termin jer danas se ljudipretežno bave uslužnim djelatnostima.
Bujas
je naglašavao psihofiziologiju, jer je smatrao da nema psihologije bezfiziologije.
DEF.: Definicija rada
:
rad je svrsishodna i svjesno organizirana čovjekova djelatnost usmjerena ka postizanjuodređenih rezultata kojima se mogu zadovoljiti osobne i zajedničke potrebe
.Psihologija se interesira za ljudsku djelatnost, pa tako i za ljudski rad. Istražuje psihologijske uvjete rada i tako doprinosiunaprijeđenju uvjetima ljudskog rada. Po terminologiji i metodama psihofiziologija rada je svakako grana psihologije, aliisto tako je i dio područja
ergologije
(grč. ergon = rad + logos = nauka). Ergologija je znanstveno područje koje se baviproučavanjem ljudskog rada u cilju povećavanja njegove efikasnosti. To je interdisciplinarna djelatnost, tj. skup svihmogućih disciplina koje se s različitih aspekata bave proučavanjem ljudskog rada. Ergologija je prolazila kroz raznepovjesne faze – od uskog tehnicističkog pristupa do kompleksnog multidisciplinarnog.Psihologija rada se definira kao
grana primijenjene psihologije koja se bavi proučavanjem psiholoških aspekataljudskog rada radi njegova unapređenja.
Unapređivanje čovjekovog rada se postiže:
(1) prilagođivanjem ČOVJEKA RADU 
, čime se bavi
psihologija zaposlenika
. Psihologija zaposlenika je
granapsihologije rada koja se bavi proučavanjem individualno - psiholoških aspekata ljudskog rada radi njegovaunapređenja.
Pobliže,
 
psihologija zaposlenika se bavi
usklađivanjem psiholoških zahtjeva rada i psihološkihosobina zaposlenika, dakle onoga tko radi.
To usklađivanje odn. prilagođivanje čovjeka radu ostvaruje se
krozslijedeća tri vida: (a)
 
profesionalna orijentacija, (b) profesionalna selekcija, i (c) profesionalni trening.
Zanavedenu svrhu psihologija zaposlenika obilno koristi spoznaje iz diferencijalne psihologije i psihologije učenja.
(1) prilagođivanjem RADA ČOVJEKU 
, čime se bavi
ergonomija
. Ergonomija (od grč.
érgos
= rad +
nomos
= zakon,pravilo) je
grana psihologije rada koja se bavi proučavanjem tehnološko - psiholoških aspekata ljudskog radaradi njegova unapređenja.
Pobliže se može reći da je ergonomija je
interdisciplinarni znanstveni pristupproblemima
 
prilagođivanja rada čovjeku
u cilju
(a)
 
povećanja proizvodnosti
odn. radne efikasnosti,
(b) povećanjasigurnosti na radu
 
i (c) humanizacije
odn. olakšavanja ljudskog
rada
.
Za razliku od psihologije zaposlenika,ergonomiju prvenstveno zanimaju
osobine prosječnog čovjeka, a ne toliko razlike među ljudima, pa njenu osnovučine
podaci dobiveni istraživanjima iz područja eksperimentalne psihologije
, a manje saznanja dobivenaistraživanjima iz područja diferencijalne psihologije.
(3) prilagođivanjem ORGANIZACIJE ČOVJEKU I ČOVJEKA ORGANIZACIJIte grupe radu i rada grupi 
čime sebavi
organizacijska psihologija
. Organizacijska psihologija
je grana psihologije rada koja se bavi proučavanjemsocijalno-psiholoških aspekata ljudskog rada radi njegova unapređenja.
2
 
1.2. PRISTUPI RACIONALIZACIJI RADA: POVJESNI PREGLED
1.)TEHNICISTIČKA FAZA – “TAYLORIZAM” 
To je era klasičnog inžinjeringa i ovdje je dominiralo znimanje za tehničke i tehnološke aspekte rada sa ciljem otkrivanjanovih proizvodnih sredstava. Postoji “nauka o radu”, a tim područjem su se bavili inžinjeri, tehničari, izumitelji i sl. a nepsiholozi. Pojam “ljudski faktor” još ne postoji i problemi radnika su pritisnuti u pozadinu. Od čovjeka se traži da sestroju/alatu u cijelosti prilagodi.– jedan od prvih pokušaja “racionalizacije” ljudskog rada kojemu je začetnik
F. W. Taylor 
– 1903. god. je objavio knjigu“Istraživanje organizacije rada u pogonima”Takav stav prema radu i čovjeku osobito je došao do izražaja u
Taylorizmu
TAYLOR (Frederick Winslow, 1856-1915)je
detaljno izložio koncepciju znanstvenog upravljanja radom
u knjizi
Načela znanstvenog upravljanja
(1911 - zakoju se smatra da je početak sustavnog bavljenja radom) koja koncepcija upravljanja proizvodnjom
ima za ciljracionalizaciju rada
radi postizanja maksimalnog radnog učinka u što kraćem vremenu.Autor je 80-ih godina 19-tog stoljeća organizirano pristupio istraživanju načina rada u jednoj tvornici tako da je prošaopojedine faze poslova te mjerio pokrete i tempo (ritam) rada. Putem sistematskog opažanja ustanovio je da je
proizvodni kapacitet radnika reduciran
iz tri razloga: (1) radnici su nedovoljno sposobni za posao koji rade, (2)radnici su nepovoljno razmješteni, koriste mnogo suvišnih pokreta i koriste improvizirane alate i (3) radnici sunedovoljno motivirani za posao koji rade.Zalažući se za racionalizaciju rada razvio je
triosnovna načelaupravljanja radom
, koji su dobili naziv “osnovnanačela taylorizma”:
(1)
za svaki posao
 
odabrati najprikladnije,
što znači najsposobnije radnike
,
(2)
podučiti odabrane radnike da rade “jedinim i najboljim mogućim” (engl.:
one best way 
)najracionalnijim metodama rada
kod kojih su:
(a)
radnici pravilno razmješteni
, (b)
eliminirani nepotrebni-suvišni pokreti tako da se koriste pokreti koji su najekonomičniji i
(c)
radnicima dodijeljeni posebnooblikovani alati,
(3)
najmarljivije radnike značajno bolje stimulirati
,pri čemu
prvo i treće načelo imaju za cilj prilagođivanje čovjeka radu
, a
drugo načelo prilagođivanje radačovjeku
.
“The one best way”:
Taylor je smatrao da se za svaki posao može ustanoviti “
the one best way
” – te je to pokušaoustanoviti za svaki posao, kao i najbrže vrijeme. U tu svrhu je radio kronometražu pokreta (sa štopericom), utvrđivao jenajbolji ritam rada i onda ga je proglasio obveznim za sve radnike. Međutim, problem njegovog postupka je, što jemjerenja vršio na najboljem radniku (zbog pretpostavke da tipičan radnik ljenčari iz
navike
). Vršila se selekcija radnika ioni koji nisu bili sposobni slijediti norme tog “best way” su otpali. Pri tome Taylora nije nimalo zanimalo zašto su pojediniradnici otpali i što će s njima biti. To je bilo vrijeme ranog kapitalizma i postojala je velika nezaposlenost pa je radnesnage bilo na bacanje.
Prvi zahvat
– čeličana: istovar uglja – bolje je rasporedio radnike, dao im bolje lopate i sl. – usljed tih zahvata jako sepovećao učinak. Rezultati su mu nekad bili odlični: npr. s 35 radnika je postigao jednaki učinak za koji mu je prijetrebalo 120 ljudi – u tvornici čeličnih kuglica.Taylorovoj koncepciji se postavljaju slijedeće
zamjerke:
(1)
usmjerena je isključivo na tehničko-tehnološke aspekte rada
i ne vodi računa o “ljudskom faktoru”:radnik je “neizbježni živi dodatak stroju”, i mora mu se prilagoditi,
(2)
zaokupljena je isključivo povećanjem radnog učinka
i ne bavi se socijalnim potrebama radnika,
(3)
uspostavlja metode rada i radne norme prema najboljim radnicima
, što je pogrešan pristup jer radtreba prilagoditi prosječnom čovjeku a ne po radnim sposobnostima superiornim “atletama rada”,
(4)
ne uzima u obzir individualne razlike među ljudima
zalažući se za “jedinu i najbolju moguću” metodurada.Taylorizam je usko, mehaničko rješenje (tehnicističko). Zbog toga ga radna praksa s vremenom odbacuje (no i danassu pomalo prisutne te ideje kod nekih ljudi). Ipak, usprkos spomenutim zamjerkama
tri osnovna načela taylorizma sui danas aktualna
jer promiču profesionalnu selekciju (prvo načelo), profesionalni trening i ergonomiju (drugo načelo) iprofesionalnu stimulaciju odn. sistematsko nagrađivanje za rad (treće načelo). Profesionalna selekcija je trebalasačekati sazrijevanje diferencijalne psihologije, da bi došla do punog izražaja, a ergonomija kumuliranje novih spoznaja
3
Search
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
    • Notes
    Load more