Sadržaj kolegija


Uvod

Fizički sloj

Sloj veze

Sloj mreže

Mreže računala 1, Uvod 1

Uvod


Primjeri računarskih komunikacija

Koncept nastave

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Protokoli

Povijest

Literatura

Mreže računala 1, Uvod 2

Primjeri računarskih komunikacija

IP mreža (Internet)
Komunikacija među
aplikacijama na računalima
(host, server)
Upotreba Internet protokola regionalni ISP
(TCP, UDP, IP) i ostalih (npr. lokalni ISP
Ethernet, WLAN)
Infrastruktura se sastoji npr. iz
uređaja za prespajanje
(switch, router), modema itd.
Povezivanje pomoću kablova ili
bežično
Razlikovanje između pristupne
mreže i jezgre
Internet Service Provider (ISP)
mreža neke tvrtke

host server router switch modem

Mreže računala 1, Uvod 3
Primjeri računarskih komunikacija

Universal Serial Bus (USB)
serijsko povezivanje računala (PC) s perifernim uređajima
stablasta topologija iz čvorova (nodes) i koncentratora (hub)
adresiranje: 8 bitova za čvor, 3 bita za “završne točke” (function) u
čvoru
izgradnja kanala (pipes) između PC i “završnih točaka”
protokol za prijenos zasniva se na pravu prijenosa (token)

Mreže računala 1, Uvod 4

Primjeri računarskih komunikacija

Umrežavanje u automobilu
automobili srednje i gornje klase posjeduju oko 60 do 100 elektroničkih
upravljačkih uređaja (Electronic Control Units, ECU) za kočenje,
upravljanje, zabavu itd.
Controller Area Network (CAN) je standardni komunikacijski protokol
posebni zahtjevi za pouzdanošću, reakcijom u realnom vremenu itd.

Mreže računala 1, Uvod 5

Primjeri računarskih komunikacija

Zajednički aspekti računarskih komunikacija
mrežna topologija: raspored komunikacijskih uređaja
hijerarhija u komunikaciji: slojevi protokola, opis formata poruke i
ponašanja protokola
adresiranje, usmjeravanje i prosljeđivanje poruka
kontrola toka: optimizacija rate slanja bez opterećivanja primatelja
kontrola opterećenja: rasterećivanje mreže od prevelikog prometa
kontrola pogrešaka: pogreške bita i gubici
pristup mediju: koordinacija pristupa više pošiljatelja na zajednički medij
(kanal)
prijenos bitova: kodiranje i modulacija
sigurnost mreže: kriptiranje, autentifikacija itd.
učinak: propusnost, vrijeme kašnjenja
pouzdanost: vjerojatnost ispada

Mreže računala 1, Uvod 6

Uvod


Primjeri računarskih komunikacija

Koncept nastave

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Protokoli

Povijest

Literatura

Mreže računala 1, Uvod 7

Koncept nastave

Prednosti računarskih mreža
pristup udaljenim podacima
razmjena podataka
upravljanje udaljenim uređajima
zajedničko korištenje resursa
veća učinkovitost i tolerancija na pogreške

Važnost računarskih mreža
značajan kvantitativni rast i upotreba u posljednjih 20 godina
infrastruktura za sva područja života:
ured, uprava, obrazovanje, zabava, e-commerce, proizvodnja itd.
industrija: projektiranje, razvoj, instalacija, upravljanje mrežama
mnogi produkti zahtijevaju komunikaciju
mnogi (svi?) programi zahtijevaju komunikaciju

Mreže računala 1, Uvod 8

Koncept nastave

Važnost Interneta
globalna mreža računarskih mreža
najveća i najvažnija računarska mreža

Sadržaj računarskih komunikacija
Internet kao primjer mreže
prolaz slojeva odozdo prema gore (aplikacijski s., transportni s., s.
mreže, s. veze, fizički s.)
obrada osnovnih mehanizama računarskih mreža na svakom sloju
Interneta (važni i za druge mreže!)
praktičan rad na vježbama
proširenje tema kroz seminare

Mreže računala 1, Uvod 9

Uvod


Primjeri računarskih komunikacija

Koncept nastave

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Protokoli

Povijest

Literatura

Mreže računala 1, Uvod 10

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Oblici komunikacije
unicast (točka-točka): 1 pošiljatelj, 1 primatelj

multicast (točka-više točaka, grupa):

1 pošiljatelj, grupa primatelja

broadcast: svim sudionicima na mreži

anycast: 1 primatelj iz grupe mogućih

primatelja

Mreže računala 1, Uvod 11

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Način prijenosa
Smjer prijenosa
- simplex: jednosmjerna veza

- polu-duplex: dvosmjerna veza s (1)

prespajanjem (ne istovremeno u oba
smjera) (2)

- (puni) duplex: istovremeno u oba smjera

Mreže računala 1, Uvod 12

Klasifikacija komunikacijskih sustava
multipleksiranje: korištenje jednog fizičkog medija od strane više
uređaja
- multipleksiranje s podjelom frekvencijskog pojasa (Frequency
Division Multiplex, FDM): uređaji koriste različite dijelove
frekvencijskog pojasa
- multipleksiranje s podjelom vremena (Time Division Multiplex,
TDM): uređaji se vremenski smjenjuju
4 KHz

FDM kanal frekvencijski pojas

4 KHz

TDM
1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

vremenski odsječak okvir

vrijeme
Mreže računala 1, Uvod 13
Klasifikacija komunikacijskih sustava
Oblici komutacije
- Komutacija vodova

između pošiljatelja i primatelja gradi se pomoću signalizacije
jedan kanal u svrhu prijenosa (npr. na osnovi TDM ili FDM)

raspoloživa brzina bitova dijeli se fiksno na kanale

standardni postupak u telefoniji, neučinkovito kod promjenjive
količine podataka s mnogo pauza
- Komutacija paketa

pošiljatelj šalje podatke u paketima koji pojedinačno dolaze
primatelju

brzina bitova se dijeli učinkovitije

povremeno velika količina podataka može se pohraniti u
međuspremniku (buffer)

ovo može stvoriti kašnjenje i preljev međuspremnika (buffer
overflow)

Mreže računala 1, Uvod 14

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Statističko multipleksiranje
usporedimo li komutaciju paketa s komutacijom vodova, onda ova prva
izgleda kao statističko multipleksiranje

10 Mbps
A Ethernet C

1.5 Mbps
B
međuspremnik s paketima
koji čekaju na prosljeđivanje

D E

Mreže računala 1, Uvod 15

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Prijenosni medij
ožičen
- npr. bakrena žica, svjetlovod
- brzine bitova od nekoliko Kbps do mnogo Gbps
- brzina širenja signala sljedi iz brzine svjetlosti,
c  2108 m/s = 200 m/µs
- niska rata pogreške bita, kod svjetlovoda npr. 10-10

bežičan
- npr. radio (zemaljski, satelitski), infracrveni pojas
- rate pogreške bita su visoke radi različitih problema kod širenja
radio valova: 10-5 do 10-2
- pogreške bita mogu nastupiti i u “snopovima” (bursts)

Mreže računala 1, Uvod 16

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Udaljenost
sistemske sabirnice (npr. PCI), komunikacija s perifernim uređajima (npr.
USB, Bluetooth)
lokalne mreže (LAN)
- nekoliko kilometara, kašnjenje signala npr. 2,5 km/c = 12,5 µs

Metropolitan Area Networks (MAN)

- gradska područja, 50-100 km

Wide Area Networks (WAN)

- globalno, kašnjenje signala npr. 10.000 km/c = 50 ms


Brzina bitova (bit rate)
56 Kbps (modem) do nekoliko Gbps (svjetlovod, satelit)
produkt brzine bitova i kašnjenja signala daje količinu podataka na vodu
- R = 10 Mbps, d = 2,5 km: Rd/c = 125 bitova
- R = 1 Gbps, d = 10.000 km: Rd/c  500 MB

Mreže računala 1, Uvod 17

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Primjeri
Modem
- brzina bitova: 56 Kbps
- dnevni prijenos: 0,57 MB
- mjesečni prijenos: 17,3 MB

DSL
- brzina bitova: 16 Mbps
- dnevni prijenos: 83,3 GB
- mjesečni prijenos: 2,5 TB

mreža velike brzine (high speed network)

- brzina bitova: 10 Gbps
- dnevni prijenos: 100,5 TB
- mjesečni prijenos: 3160 TB = 3,16 EB

Mreže računala 1, Uvod 18

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Analiza učinka kod komutacije paketa


Pitanja:
Kako dugo traje prijenos nekog skupa podataka?
Kakav utjecaj imaju brzina bitova i kašnjenje?
Koliki je kapacitet memorije podatkovnog kanala?

Mreže računala 1, Uvod 19

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Produkt brzine bitova i kašnjenja
brzina bitova R, kašnjenje D od pošiljatelja prema primatelju
jednostavan kanal, A šalje neprekidno prema B

A B t = 0: A počinje slati
R·D > 1:
t = D : prvi bit stiže do B,
A B R·D bitova je poslano

A B
A B
R·D < 1:
A B
t = 0: A počinje slati
t = D : početak bita stiže do B,
R·D·100% bita je poslano
t = 1/R : kraj bita napušta A

A B t = 1/R + D : kraj bita stiže do B

Mreže računala 1, Uvod 20
Klasifikacija komunikacijskih sustava

Veličina međuspremnika kanala (u bitovima)
D d /v A u s b r e it u n g s v e r z ö g e r u n g
R ⋅D = = =
1/R 1/R B it s e n d e z e it

= broj poslanih bitova za vrijeme širenja 1. bita od pošiljatelja prema

primatelju = veličina međuspremnika kanala u bitovima

Primjer za R·D > 1:

- R = 100 Mbps, d = 4800 km, v = 3·108m/s

b i t s 4 8 0 0 ⋅1 0 3 m
R D = 1 0 0 ⋅1 0 6
⋅ = 1 6 0 0 ⋅1 0 3 b i t s = 1 9 5 ,3 K B
- s 3 ⋅1 0 m / s
8

Primjer za R·D < 1:

- R = 10 Mbps, d = 10 m, v = 2·108m/s
B it s 10 m
R D = 1 0 ⋅1 0 6 ⋅ = 0 ,5 B it s
s 2 ⋅1 0 m / s
8

Mreže računala
- 1, Uvod 21
Klasifikacija komunikacijskih sustava

Veličina međuspremnika kanala (u paketima)

s veličinom paketa L :
R ⋅D d /v A u s b r e it u n g s v e r z ö g e r u n g
a = = =
L L /R P a k e t s e n d e z e it

= broj poslanih paketa za vrijeme širenja 1. bita od pošiljatelja prema

primatelju = veličina međuspremnika kanala u paketima

Mreže računala 1, Uvod 22

Klasifikacija komunikacijskih sustava
Normiranje vremena kroz vrijeme slanja paketa (L/R = vremenska
jedinica), onda je:
- 1 vremenska jedinica: vrijeme za slanje jednog paketa (1 L/R)
- a vremenskih jedinica: kašnjenje (a  L/R = RD/L  L/R = D)

t0 A B t0 A B

pkt
t0+1 A B t0+a A B

t0+a A B t0+1 A B

t0+1+a A B t0+1+a A B

ACK
t0+1+2a A B t0+1+2a A B

a>1 a<1
Mreže računala 1, Uvod 23
 Brzina bitova Veličina paketa Udaljenost a
Neke vrijednosti (Mbps) (Bits) (km)
za a: 0,064 1000 0,1 0,00003
0,064 1000 1 0,0003
0,064 1000 35863 7,65
0,064 10.000 0,1 0,000003
0,064 10.000 1 0,00003
0,064 10.000 35863 0,77
1 1000 1 0,005
1 1000 3000 15
1 1000 35863 119,5
1 10.000 1 0,0005
1 10.000 3000 1,5
1 10.000 35863 11,95
10 1000 0,05 0,0025
10 1000 0,5 0,025
10 10.000 0,05 0,00025
10 10.000 0,5 0,0025
100 1000 0,1 0,05
100 10.000 0,1 0,005
1000 1000 0,1 0,5
1000 10.000 0,1 0,05

Mreže računala 1, Uvod 24

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Topologija

prsten zvijezda
bus (linearna)

stablo
2D torus potpuno umrežena

Mreže računala 1, Uvod 25

Uvod


Primjeri računarskih komunikacija

Koncept nastave

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Protokoli

Povijest

Literatura

Mreže računala 1, Uvod 26

Protokoli

Mreže računala su složene
– periferni uređaji, switchevi, routeri, mrežne karte, vodovi, kanali itd.
– poruke
– mehanizmi osiguranja od pogrešaka, kontrola toka i opterećenja,
adresiranje, prosljeđivanje, pristup mediju itd.

Protokoli
osnovni princip strukturiranja
definiraju format poruke und ponašanje sudionika komunikacije
primjer: Hypertext Transfer Protocol (HTTP)
- HTTP client poziva stranice s HTTP servera
- 2 vrste poruka: upit i odgovor
- definirani formati za obje poruke
- definirano ponašanje HTTP clienta i HTTP servera

Mreže računala 1, Uvod 27

Protokoli

Strukturiranje u slojevima
instance sloja n+1 koriste usluge sloja n
usluga između 2 sloja nudi se na mjestu Service Access Point (SAP),
pri tome se predaje Service Data Unit (SDU)
Instance sloja n na različitim računalima razmjenjuju Protocol Data Unit
(PDU), svaki PDU sadrži zaglavlje (header)

n+1 n+1
entity entity
n-SDU n-SDU
n-SAP n-SAP
n-SDU H
n entity n entity
H n-SDU
n-
PDU
Mreže računala 1, Uvod 28
Protokoli

Primjer: HTTP koristi usluge transportnog sloja

HTTP HTTP
client server

Ephemeral Port 80
port #
GET 80, #
TCP TCP

#, 80 STATUS

Mreže računala 1, Uvod 29

Protokoli

ISO Open Systems Interconnection (OSI)
raširena terminologija
komunikacija se vrši kroz instance
usluga
- što instanca nudi?
- slično javnom sučelju kod komponente software-a

protokol
- kako instance interagiraju radi realizacije usluge?
- format poruke, pravila ponašanja
- opisuje implementaciju, ali ne nudi implementaciju!

sloj
- skup instanci

arhitektura slojeva
- sustav slojeva u kojem su definirane funkcije pojedinih slojeva te princip
međusobne interakcije

Mreže računala 1, Uvod 30

 Protokoli: OSI model
Aplikacijski protokol
APDU 7 Aplikacija Application APDU
Sučelje Interface
Prezentacijski protokol
PPDU 6 Prikaz Presentation PPDU

Protokol razgovora
SPDU 5 Razgovor Session SPDU

Transportni protokol
TPDU 4 Transport Transport TPDU
Protokoli Router-Router
paket 3 Mreža Network Network Network Packet

okvir 2 Veza Data link Data link Data link Frame

bit 1 Prijenos bita Physical Physical Physical Bit

Host A Router Router Host B
naziv podatkovne
jedinice koja se sloj Mrežni protokol Host-Router Layer
razmjenjuje Protokol veze Host-Router
Protokol za prijenos bita Host-Router
Mreže računala 1, Uvod 31
Protokoli: OSI model

Fizički sloj (Physical Layer)
mehaničke, električke i proceduralne karakteristike prijenosa bitova:
vremenska sinhronizacija, kodiranje, modulacija, …

Sloj veze (Data Link Layer)
pristup mediju i siguran prijenos okvira (frames): sinhronizacija okvira,
kontrola pogrešaka i toka, …

Sloj mreže (Network Layer)
prijenos paketa (datagrama): izgradnja veze, usmjeravanje, upravljanje
resursima, …

Transportni sloj (Transport Layer)
pouzdani prijenos segmenata “s kraja na kraj” (end-to-end)

Sloj razgovora (Session Layer)
komunikacija između aplikacija

Sloj prikaza (Presentation Layer)
sintaksa i semantika razmijenjenih podataka, npr. pomoću Abstract Syntax
Number One (ASN.1) ili XML

Aplikacijski sloj (Application Layer)
Komunikacija aplikacijskih procesa sa specifičnim aplikacijskim informacijama

Mreže računala 1, Uvod 32

Protokoli

Arhitektura slojeva u Internetu
OSI model nije se “probio”, uobičajen je
pojednostavljeni model Interneta
Aplikacijski sloj Application
- mrežne aplikacije (HTTP, FTP, …)
Transportni sloj
- transport segmenata među aplikacijama (TCP,
Transport
UDP)
Sloj mreže Network
- datagrami između host-ova kroz router-e (IP),
prosljeđivanje, usmjeravanje (routing)
Sloj veze Link
- okviri između susjednih uređaja, pristup mediju,
obrada pogrešaka
Fizički sloj
Physical
- binarni formati, postupci modulacije

Mreže računala 1, Uvod 33

 Protokoli

put poruke između aplikacija
silaz: dodaje se po 1 zaglavlje, uzlaz: zaglavlje se uklanja
Source
Message M Application
Segment Ht M Transport
Datagram Hn Ht M Network
Frame Hl Hn Ht M Link
Physical
Hl Hn Ht M Link Hl Hn Ht M
Physical

Link-layer switch
Destination
Router
M Application
Ht M Transport Hn Ht M Network Hn Ht M
Hn Ht M Network Hl Hn Ht M Link Hl Hn Ht M
Hl Hn Ht M Link Physical
Physical
Mreže računala 1, Uvod 34
Protokoli

Implementacija protokola
slojevi ispod aplikacijskog sloja su najčešće dio operacijskog sustava
usluge transportnog sloja moguće je koristiti kroz sistemske pozive
(system call) operacijskog sustava
većina programskih jezika nudi odgovarajući API, npr. objekti i metode u
Javi (java.net)
u operacijskom sustavu različite mogućnosti realizacije, radi bolje
učinkovitosti izbjegava se višestruko kopiranje SDU-ova kod
prosljeđivanja, umjesto toga “copy by reference”

Cross-Layer optimizacija
striktno razdvajanje u slojeve se u stvarnosti često ne koristi, npr. radi
bolje učinkovitosti se katkad povezuju mehanizmi 2 slojeva

Mreže računala 1, Uvod 35

Protokoli

Opis protokola
protokoli specificirani u dokumentima organizacija za standardizaciju
neformalan opis: uobičajen kod IETF, dodatno primjeri implementacije
formalan opis
- format poruka: slično strukturama podataka u programskim
jezicima, npr. Abstract Syntax Notation One (ASN.1) kod ISO
- scenariji: tipični tokovi razmjene poruka, npr. Message Sequence
Charts (MSCs) kod ITU ili sekvencijski dijagrami u UML
- ponašanje instanci: automati, npr. Specification and Description
Language (SDL) kod ITU ili Statecharts u UML

Mreže računala 1, Uvod 36

Protokoli

Opis protokola u računarskim komunikacijama
najčešće neformalan
scenariji (neformalno)
Client Server
poruka A

poruka B

automati: UML Statecharts

Mreže računala 1, Uvod 37

Protokoli

Kvaliteta usluge (Quality-of-Service, QoS)
zajednički naziv za kvantitativne aspekte mreža računala i njihovih
protokola, npr.:
- vrijeme odgovora (npr. na reakciju servera)
- propusnost (količina prenešenih podataka po vremenskoj jedinici)
- rata gubitaka i pogrešaka (npr. paketa u mreži kod bežičnog
prijenosa)
- raspoloživost (vrijeme u kojem je sustav spreman za rad, npr. ako
je server raspoloživ 99.99% vremena, onda 4,32 minute u mjesecu
nije raspoloživ)
važno za izbor i konfiguraciju mrežnih arhitektura i protokola
mogućnosti: mjerenja, (stohastička) analiza, simulacije
podrška kroz odgovarajuće programske alate

Mreže računala 1, Uvod 38

Uvod


Primjeri računarskih komunikacija

Koncept nastave

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Protokoli

Povijest

Literatura

Mreže računala 1, Uvod 39

 Povijest

važniji događaji
prije 1970. godine: telefonska mreža s komutacijom vodova
60-ih godina: prvi koncepti podatkovnih mreža s komutacijom paketa,
vojna primjena, povezivanje mainframe računala
70-ih godina: ARPAnet, lokalne mreže zasnovane na slučajnom
pristupu (Aloha, Ethernet), Internetworking

Growth of the ARPANET (a) December 1969. (b) July 1970.

(c) March 1971. (d) April 1972. (e) September 1972.

Mreže računala 1, Uvod 40

Povijest

važniji događaji
80-ih godina: razvoj protokola TCP/IP, SMTP, DNS, FTP; primjena
uglavnom u znanosti
90-ih godina: razvoj aplikacijskog protokola HTTP, široka upotreba Web
browsera, komercijalizacija, preko 100 milijuna korisnika, sigurnost
postaje važan aspekt, prve bežične mreže (WLAN)
poslije 2000. godine: crash na burzi, daljni rast, nove aplikacije kao
Internet telefonija, peer-to-peer sustav, Web2.0, nove bežične mreže
(Bluetooth, ZigBee, Wimax)
više u Kurose/Ross

Mreže računala 1, Uvod 41

Povijest

Organizacije za standardizaciju protokola
International Standards Organization (ISO)
- međunarodni standardi
- nacionalne: American National Standards Institute (ANSI), ...

International Telecommunications Union (ITU)

- telekomunikacijski standardi
- ITU-T (Telecommunications Sector, ranije CCITT)
- ITU-R (Radiocommunications Sector)

European Telecommunications Standards Institute (ETSI)

Internet Engineering Task Force (IETF)
- Request for Comments (RFCs)

Institute of Electrical and Electronic Engineers (IEEE)

industrijski forumi radi bržeg razvoja i certifikacije interoperabilnih produkata
- World Wide Web Consortium (W3C), Object Management Group (OMG),
MPLS Forum, WiFi Alliance, Bluetooth Special Interest Group, ZigBee
Alliance, Wimax Forum, …

Mreže računala 1, Uvod 42

Uvod


Primjeri računarskih komunikacija

Koncept nastave

Klasifikacija komunikacijskih sustava

Protokoli

Povijest

Literatura

Mreže računala 1, Uvod 43

Literatura

Izbor iz mnogobrojnih udžbenika
Kurose, Ross. Computer Networking: A Top-Down Approach Featuring
the Internet. 5th Ed., Addison Wesley, 2009
- jednostavan i pregledan uvod, težište na Internetu, top-down
pristup, osnovna literatura na kolegiju
Leon-Garcia, Widjaja. Communication Networks: Fundamental
Concepts and Key Architectures, 2nd Ed., McGraw Hill, 2004
- sadrži i materijal o ostalim mrežama, npr. mreže s komutacijom
vodova te analitičke aspekte
W. Stallings. Data and Computer Communications, 8th Ed., Pearson
Education, 2006
- autor je napisao nekoliko knjiga o mrežama (s različitog aspekta),
često aktualizirana izdanja
Tanenbaum. Computer Networks. 4th Ed., Prentice Hall, 2003
- standardni udžbenik o računarskim mrežama, jedan od prvih na
tržištu

Mreže računala 1, Uvod 44

Literatura
Peterson, Davie. Computer Networks: A Systems Approach. Elesevier,
4th Ed., 2007
- opsežan i pregledan uvod, objašnjeni mnogi aspekti vezani za
oblikovanje mreža
Halsall. Computer Networking and the Internet. Addison-Wesley, 2005
- vrlo detaljno u tehničkim pojedinostima

Comer. Computer Networks and Internets. 4th ed., Pearson Education,

2003
- jednostavan prikaz osnovnih mehanizama

Comer, Stevens. Internetworking with TCP/IP, Volumes I, II, III. Prentice

Hall, 2005, 2007
- standardna literatura o transportnom i mrežnom sloju

S. Tanenbaum, van Steen: Distributed Systems. Principles and

Paradigms. 2nd Ed., Prentice Hall, 2006
- standardni udžbenik o distribuiranim sustavima

Mreže računala 1, Uvod 45