zapravo grozota. Vijekovima naučnici i mislioci pokušavaju da riješe zagonetku zaštoljudi odlaze u rat. Posmatrali su gotovo sva zemaljska bića kako se bore izmeñu sebe,obično zbog hrane, teritorije ili parenja. Agresija je izgleda jedno univerzalno ponašanjekorealisano sa preživljavanjem. I drugi faktori su doprinjeli stvaranju ratova. Analizamora uzeti u obzir takve promjene poput ljudske psihologije, sociologije, političkogvodstva, ekonomskih uslova i prirodnog okruženja. Mnogi mislioci, kako bilo,izjednačavaju te ljudske motive sa motivima koje pronalazimo u životinjskom carstvu.Ovo je greška jer je inteligencija mnogo kompleksnija. Bića se uzdižu kroz inteligencijukoju potom motivacija razvija. Lako je razumjeti mentalni faktor dvije ulične mačke kojese tuku oko hrane. Bila bi greška porediti to sa stanjem uma teroriste koji postavljabombu na aerodrom.Počeo sam ovu studiju kao rezultat jedne ideje mog razmišljanja. Koncept zasigurno nijenov, ideja je bez obzira na tu činjenicu veoma važna, zato što razotkriva motivaciju kojamože biti formulisana samo od bića više inteligencije. Prosto postojanje nasilnogkonflikta izmeñu grupa ljudi može biti samo po sebi za nekoga vrijedno, bez obzira nastvar oko koje se ti ljudi bore. Jedan prost primjer je proizvodnja i prodaja ratne opremezaraćenim nacijama i davanje kredita tim vladama za vrijeme rata.Kroz oboje se može postići ekonomska korist, kroz samo postojanje rata, sve dok i njihnasilje direktno ne ugrozi. Vrijednost rata se proširuje još daleko iza monetarne koristi.Rat može biti efektivan alat za održavanje socijalne ili političke kontrole nad velikimpopulacijama. U šesnaestom vijeku Italija se sastojala od velikog broja nezavisnihdržavica koje su često ratovale. Kada bi princ osvojio susjedni grad, on bi pravio internekonflikte meñu protjeranim grañanima. Ovo je bio jedan efikasan način održavanjapolitičke kontrole nad ljudima jer na taj način ljudi su tjerani da ne učine ništa protivprinca osvajača. Stanje rata takoñe može biti iskorišteno da okuraži populaciju darazmišlja na načine na koje drugojako nebi razmišljali i da prihvate formacije institucijakoje bi normalno odbili. Što se duže nacija uvlači u rat sve će biti otvorenija premaovakvom načinu razmišljanja. Najistaknutije istorijske knjige imaju kratke referenceovakvog vida manipulacije treće strane. Nije tajna, da je na primjer, prije američkerevolucije Francuska slala obavještajne agente u Ameriku da raspire kolonijalnu mržnjuprotiv Britanske krune. Takoñe nije tajna da je njemačka vojska pomagala Lenjinu iboljševicima tokom ruske oktobarske revolucije 1917. godine. Kroz čitavu istoriju, narodi nacije imali su korist i doprinosili postojanju konflikta kod drugih. Zaintrigiran ovakvimkonceptima odlučio sam da uradim istraživanje kako bih odredio koliko je važan faktor treće strane tokom ljudske istorije. Želio sam otkriti koje stvari, ukoliko ih ima, mogupostojati izmeñu različitih uticaja treće strane kroz istoriju. Moje nadanje je da će ovoistraživanje ponuditi pogled u unutrašnjost kako i od koga je istorija napravljena. Ono što je rezultiralo je jedna neobična odiseja koju sam poduzeo. Trag me vukao krozkompleksan lavirint nevjerovatnih činjenica, zapanjujućih teorija i svega izmeñu. I doksam išao dublje umalo nisam odustao. Shvatio sam nešto važno: racionalan um teži karacionalnim uzrocima kako bi objasnio ljudske probleme.Dok sam išao dublje, kako bilo, sreo sam se s mogućnošću da se neki ljudski problemimogu pronaći u bizarnim i imaginarnim stvarnostima. To je zato što su takve realnostirijetke i teško ih je shvatiti jer se s njima ne susrećemo. Kao rezultat, problemi koje terealnosti generišu su veoma rijetko riješeni tako da svijet ide iz jedne štete u drugu.Priznaću da, kada sam počeo sa mojim istraživanjem, ni sam nisam bio siguran, šta bihsve mogao pronaći. Ljudski profit kao motiv koji uvlači uticaj treće strane u ljudskunasilnu istoriju. Ono što sam našao umjesto toga bio je NLO. Ništa nije moglo biti manjedobrodošlo.ORIJENTACIJAMuž ženi: Pogledaj ovo dušo, tu kaže da zemlja putuje 595 miliona milja oko sunca svakegodine, brzinom od 66 hiljada milja po satu. U isto vrijeme Zemlja se rotira oko centra