Mahovine

Bryophyta
 Uvod
Mahovine, odnosno Bryophyta, predstavljaju malenu
skupinu kopnenih biljaka rasprostranjenih po cijelom svijetu,
od tropa do subarktičkih područja.

Najprimitivnije su živuće stablašice, iako nisu, kako se nekad

smatralo, najstarije. Od ostalih se stablašica razlikuju po
nekoliko karakteristika, no najučljivija je ta da nemaju razvijen
korijen. Također, kod mahovina vegetativni organi pripadaju
spolnoj generaciji, gametofitu, a kod drugih stablašica
nespolnoj, odnosno sporofitu.
 Stanište
Kako smo već napomenuli, mahovine su kopnene biljke, no
obično pronalaze vlažno stanište. Kalcifobne su biljke,
odnosno ne podnose kalcijeve ione, pa osim vlažnog, traže i
tlo sa znatnim stupnjem kiselosti.

Na zemlji naseljavaju nekoliko različitih flornih područja:

holarktičko (sjeverni umjereni pojas), tropsko područje
Amerike, afričko-azijsko tropsko područje, australsko,
antarktičko i južnoafričko florno područje. Unutar
holarktičkog flornog područja možemo razlikovati: arktičko
(gdje je mahovina gotovo jedini predstavnik vegetacije-
tundra), eurazijsko šumsko područje, istočnoazijsko,
centralnoazijsko, pustinjsko područje zapadne Azije i sjeverne
Afrike, mediteransko područje, atlantski otoci i
sjevernoamerička mahovinska florna provincija.

Mahovine igraju značajnu ulogu u pripremi staništa za druge

više biljke tako što postepeno naseljavaju tlo bogato
raspadnutim tvarima i stvaraju im uvjete za razvoj. Zato često
čujemo kako se mahovine naziva pionirima vegetacije.
Mahovine su također važne za šumska staništa jer i same
sudjeluju kod stvaranja humusa, te znatno porahljuju tlo.
Također sprečavaju ispiranje humusa kojeg zadrže njihovi
busenovi
 Podjela
Mahovine se dijele na tri jasno razgraničena razreda koji se
razlikuju po građi vegetativnog tijela, razvoju gametangija i
sporogona, i sličnim značajkama .

1. Anthoceratae
Poznato je oko 100 vrsta ove skupine. Tijelo jedinki ove
vrste je u stadiju haploidnog gametofita, a nekim
značajkama više liče na alge nego na biljke (npr. svaka
stanica u talusu sadrži po jedan kloroplast).

2. Marchantiatae
Predstavnici ove skupine imaju razgranato talozno tijelo,
a s donje strane razvijene nitaste rizoide. Ova skupina
obuhvaća vrste relativno dobro diferenciranog tijela,
odnosno vrste čiji su anteridiji (muški spolni organi) i
arhegoniji (ženski spolni or
gani) odvojeni na površini tijela, ili se nalaze na
različitim jedinkama. Najpoznatiji je predstavnik ove
skupine Marchantia polymorpha, odnosno zdenčarka.

3. Bryatae
U ovaj razred spadaju predstavnici s tijelom sastavljenim
od spiralno raspoređenih listića i razgranatih rizoida. Za
ove mahovine karakteristično je da se razmnožavaju
spolno i nespolno. Spolni organi nalaze im se na
vrhovima glavne osi stabalca ili malih bočnih ogranaka.
Anteridiji su skupljeni i odvojeni od arhegonija.
 Razmnožavanje i životni ciklus

Mahovine se razmnožavaju spolno i nespolno.

Spolna generacija(gametofit) je zelena biljčica koja između
zelenih listića ima smještene mnogostanične rasplodne
muške i ženske organe.
 Muški anteridiji su kuglasti sa stijenkom od jednog sloja
stanica. Redukcijskom dioboom unutar anteridija
razvijaju se pokretni spermatozoidi.
 Ženski arhegoniji imaju oblik boce s jako produženim
grlom, a unutar njega razvija se haploidna jajna stanica.

Za oplodnju je potrebna voda jer su spermatozoidi pokretne

bičaste stanice. Nakon oplodnje zigota ostaje unutar ženskog
arhegonija, gdje se razvija mnogostanični embrio koji bez
stanke raste u diploidni tobolac(sporofit). U tobolcu nastaju
haploidne spore koje raznosti vjetar. Kada spore padnu na
vlažno tlo, počinju klijati u prokličnicu(protonemu) koja
podsjeća na nitastu algu. Iz pupova prokličnice razvija se tijelo
gametofita, tj. mala zelena biljka.

Nespolno razmnožavanje se provodi fragmentacijom

vegetativnog tijela, ili stvaranjem vegetativnih rasplodnih
tjelešaca u posebnim organima (obilježje mahovina
jetrenjarki).
Izvori

ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, Zagreb 1983., Jugoslavenski

leksikografski zavod

BOTANIKA,prof. dr. sc. Katarina- Daniela Dubravec , Zagreb

1996., Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu

http://en.wikipedia.org/wiki/Moss

BIOLOGIJA 2, Zagreb 2009., Alfa d.d.