You are on page 1of 4

Sociologija - izborni predmet – Sociologija roda (kod prof.

Branka Galić)
RITZER: Suvremene sociološke teorije

VIII. POGLAVLJE: Suvremena feministička teorija


OSNOVNA TEORIJSKA PITANJA
- suvremena znanstvena zajednica otkrila je da je ono što je trebalo biti jedinstveno iskustvo, bio zapravo poseban
izvještaj muških aktera i iskustava
- žene su prisutne u većini soc situacija, a tamo gdje ih nema to se ne dogaña zbog neodstatka interesa ili
sposobnosti, nego zbog toga što su ih namjerno isključili
- uloge žena u sco situacijama bile su različite, manje priznate i podreñene ulogama muškaraca – njihova
nevidljivost samo je jedan od pokazatelja te nejednakosti
- bitno feminističko pitanje (osim kako i zašto o ženama): zašto je sve tako kako jest?
- ta dva pitanja proizvela su teriju soc života koja je univerzalna u svojoj primjenjivosti
- ta pitanja takoñer dovode do revolucionarnog preokreta u našem razumijevanju svijeta

OSNOVNI HISTORIJSKI KORIJENI


Feminizam: 1600-1960
- čini se da su žene uvijek uviñale svoj položaj i uvijek se protiv toga na neki način borile
- u zapadnom svijetu početak feminizma bilježi se publiciranim radovima o takvom protestu
- od 1770 feminističko pisanje sve više postaje značajan dio kolektivnog napora koji raste i brojem sljedbenika i
dosegom svoje kritike
- feminizam se meñutim nije razvijao kao postupan, neprekinut razvoj
- mogućnosti za javni feministički protest razvijale su se prateći mijene razvoja društva kroz periode liberalističke
promjene i razumijevanja s jedne strane, i perioda većeg konzervativizma i represije s dr strane
- najviša točka zabilježene feminističke aktivnosti i pisanja zbivala se u vrijeme liberalističkij pokreta u suvremenoj
zapadnoj povijeti
- mogu se razabrati 3 vrste osnovnih fem teorija: razlike meñu rodovima, nejedankosti rodova i ugnjetavanje
Sociologija i feminizam: 1840-1960
- feministički su se interesi samo marginalno uključili u početak „rada“ sociologije
- muškarci koji su stvorili sociologiju nisu bili ni od kakvim utjecajem feminističkih teorija
- muškarci smješteni u središte ove profesije, nisu bili bitno zainteresirani za feminizam; ne posvećuju nikakvu
pažnju pitanjima roda kao problema socijalnog poretka
- primjer konvencionalnosti: Parsons – obitelj je nezamjenjiva pretpostavka soc stabilnosti → muškarci se trebaju
baviti širim soc sistemom, a žene treba biti hraniteljiva, vezana uz kuću; ako m i ž postanu previše slični,
kompeticija meñu njima razorit će obitelj

VARIJANTE SUVREMENE FEMINISTIČKE TEORIJE


- naša tipologija feminizma oslanja se na 2 osnovna pitanja: kako i zašto o ženama te zašto je sve tako kako jest
- 3 osn odgovora na pitanje zašto o ženama:
1. položaj žene i žensko iskustvo u većini slučajeva jesu različiti od muškaraca – istraživanje se u tom slučaju
fokusira na detaljno proučavanje te razlike
2. ne samo da je položaj žena različit, već je i manje povoljan – proučavanje te nejednakosti
3. situacija žena se mora shvatiti u pojmovima izravnih odnosa moći izmeñu muškaraca i žena – žene su
ograničene, ukalupljene, iskorištavane i sl. – istraživanje raznih oblika ugnjetavanja
- sociologija roda je proučavanje socijalno oblikovanih uloga ž i m , tj identiteta – što je ponešto razl predmet od
femnisitičkog fokusiranja na žene

Teorije o rodnim razlikama


- osnovna tema u suvremenoj literaturi o razlikama meñu rodovima sadržana je u tvrdnji da je unutarnji psihički
život žene razlićit od muškog – žene imaju razl viziju i doprinos konstrukciji socijalne stvarnosti
- druga tema konstatira da je sveukupno oblikovanje ženskih odnosa i iskustava distinktivno
- ukupno životno iskustvo žena, od najranijeg djetinjstva pa sve do starosti, fundamentalno je različito od muš.
- objašnjenja psih i relacijskih razlika žena i muškaraca uglavnom se mogu svrstati u 3 osn tipa:
1) biologijska objašnjenja – polazišna točka konzervativnih razmišljanja

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com 1


Sociologija - izborni predmet – Sociologija roda (kod prof. Branka Galić)
2) institucionalna objašnjenja – naglašavanje ženske funkcije trudnoće i brige oko djece; majčinska
odgovornost glavna je determinanta šire spolne podjele rada
3) socijalno-psihologijska tumačenja – u najširem smislu radi se o fenomenološkim teorijama (dihotomne
ategorije) i teorijama socijalizacije

Teorije o nejednakostima meñu rodovima


- 4 teme odlikuju teorije o nejednakostima meñu rodovima
1. žene i muškarci nemaju samo razl druš položaj, nego su i nejednako locirani u društvu
2. ta nejednakost protječe iz organizacije društva, a ne bio razlike
3. iako se individualna bića mogu do izvjesne mjere razlikovati po svojim potencijalima i nasljeñu, ne postoji
nikakav značajanobrazac prirodne varijacije koji bi razlikovao spolove
4. sve teorije nejednakosti pretpostavljaju da će i m i ž vrlo lako i prirodno prihvatiti egalitarnije soc strukture
i situacije
- dvije glavne varijante suvremene feminističke teorije su:
liberalni feminizam – najprošireniji pristup ž pokreta u Am; naglašavanje seksizma; Jessie Bernard
„Budućnost braka“: opis umanjavanja punih mogućnosti žena (udane žene i slobodni muškarci – stresni,
slobodne žene i oženjeni muškarci – sretni → istraživanje!); liberalni feministi predlažu slj strategije za
eliminiranje nejednakosti: mobilizaciju za korištenje postojećih pol i legalnih kanala za promjenu, jednake ek
mogućnosti, promjene u obitelji, školi, suprostavljanje seksizmu i sl.
marksistički feminizam – jedna od najelaboriranijih teorija soc ugnjetavanja; Engels „Porijeklo obitelji,
privatnog vlasništva i države“: podčinjavanje ž nije posljedica bio karakteristika, nego soc ustroja društva,
obitelj – patrilinearna i patrijahalna – u povijsti obrnuto, ekonomski činioci dovode do historijskog poraza
žene – žene rade, a muškarci posjeduju vlasništvo, transformacije ekonomije i sistema vlasništva samo su
produbljivalje loš status žene
- suvremeni marksistički feministi ugrañuju odnose rodova unutar fundamentalnih struktura klasnog sistema, a
posebno unutar strukture suvremenog kapitalističkog klasnog sistema
- nejednakosti meñu rodovima u plaćama pojedinih klasa takoñer su fukncionalne, pa stoga i podržavane od
kapitalizma
- rješenje nejdnakosti meñu rodovima leži u uništenju klasnog ugnjetavanja

Teorije o ugnjetavanju roda


- opisuju ž kao posljedicu izravnih odnosa moći izmeñu muškaraca i žena, u kojima m imaju ostvaruju interese
- obrazac ugnjetavanja ugrañen je u najdublje i najprodornije oblike organizacije društva, a provodi se pomoću
osnovne strukture dominacije, obično nazvane patrijarhatom
- izvornost suvremene fem teorije proizlazi iz širine i intenziteta izučavanja ugnjetavanja
- 3 su osn varijante fem teorije koje se fokusiraju na ugnjetavanje:
psihoanalitička fem teorija – pokušavaju objasniti kategoriju patrijarhata koristeći se Freudovim teorijama;
usredotočuju se na emocionalnu dinamiku ličnosti; dojenčad i djeca provedu svoje najbitnije faze razvoja s
majkom: ambivalentni osjećaji; ugnjetavanje obašnjavaju dubokom muškom potrebom da kontroliraju ženu –
neuroza od straha od smrti i od ambivalentnosti prema majci
radikalni feminizam – polazi od intenzivnog temeljnog pozitivnog vrednovanja žena, dubokog žaljenja i
bijesa zbog spoznaje o nj ugnjetenosti; cijelo društvo je obilježeno ugnjetavanjem, a to je naizraženije u rodu;
mnoga istraživanja: patrijarhat se oslanja na praksu nasilja nad ženama
socijalistički feminizam – raznolika skupina teorija; 3 osn cilja: teorijska sinteza, kombinacija teorijske širine
i preciznosti i eksplicitna i adekvatna metoda socijalne analize i socijalne promjene

FEMINISTIČKA SOCIOLOŠKA TEORIJA


- jedan od principa intelektualne prakse koju ističe fem je princip koji tvrdi da nema neutralnih promatrača
- 4 distinktivne karakteristike fem sociologije:

1. Feministička dijalektika
- u jezgri fem dijalektike nalazi se soc znanja, koncepcija koja smatra da se svijet shaća obzirom na razl. povlaštena
polazišta razumijevanja aktera koji su nejednako situirani u sco strukturi
- akteri oblikuju svoja znanja na temelju svojih situiranih iskustava i interesa

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com 2


Sociologija - izborni predmet – Sociologija roda (kod prof. Branka Galić)
- istražujući razlike meñu ženama, feministi su otkrili postojanje mnogostrukosti razl situiranih grupa žena, a
proširujući ovo stajalište, i mnogostrukost razl situiranih grupa ljudi
- opisujući znanje kao ključ problematike, tvrdi se da je za feminističku soc središnji problem razumijevanje kako je
bilo koje znanje o socijalnoj stvarnosti moguće, s obzirom na činjenicu da je ljudska percepcija soc stvarnosti uvijek
parcijalna i interesno osnovana
- važno je naglasiti da fem dijalektika nužno ne vodi k stajalištu da nikada nećemo ništa moći spoznati, već teže da
znanje u opisivanju soc stvarnosti bude izloženo s razl povlaštenih polazišta i sistema znanja, od kojih ni jedno
nema konačnu determinističku autentičnost
- feministička dijalektika proistječe ne samo iz feminističke soc znanja, nego podjednko i iz svakodnevnih ženskih
životnih iskustava
- žene ne pronalaze znanje u jednostranom zahtjevu za istinom, nego u ravnoteži i procjenjivanju izjava o socijalnoj
stvarnosti koju im prezentiraju brojni drugi
- fem dijalektika takoñer zahtijeva restrukturiranje soc prakse, čime bi se sociolozima omogućilo da postupno
obuhvate procese kojima ljudi stvaraju socijaln znanje

2. Makrosocijalni poredak
- fem soc promatra makrosoc poredak ističući utjecaj i socijalne strukture i ideologije na akterovu precepciju sco
stvarnosti
- fem istraživanje pokazuje da žene, suprotno od mišljenja struk funkc, ne doživljavaju svoj soc život kao kretanje
izmeñu pojedinačnih razdvojenih uloga; umjesto toga, one uravnotežuju vlastite uloge, stapaju interese i orijentacije
povezane s nekim ulogama i pomoću toga stapanja utječu i na zajedničko oblikovanje soc interesa
- fem naglašava središnji značaj ideologijske dominacije u strukturi soc dominacije; ideologija kao složena mreža
vjerovanja, institucionalizirana je kao javno mišljenje
- središnji fem interes u markosoc poretku je strukturalno oblikovanje nejednakosti rodova; ta nejednakost
reproducirana je putem sistema institucionalnog znanja koje reflektira interese i iskustva muškaraca

3. Mikrosocijalni poredak
- na ovoj razini, fem sociologija se fokusira na to kako osobe doživljavaju jedna drugu kada teže ostvariti objektivan
cilj ili zajednička subjektivna značenja
- fem soc razikuje se u 5 bitnih točaka od soc definicionizma i soc biheviorizma – pregled tih razlika daje nam
najznačajnije aspekte fem modela na razini mikroporetka
 responsivna akcija nasuprot namjernoj – nazivajući ženske aktivnosti responsivnima daje se slika bića koja
su orijentirana ne toliko na zadovoljavanje svojih ciljeva, koliko na zadatke promatranja, koordiniranja,
olakšavanja i usklañivanja želja, akcija i zahtjeva drugih; ne može kontrolirati niti predvidjeti situacije
 prekidana interakcija nasuprot kontinuiranoj – žene imaju iskustvo krajnje varijabilne interakcije (djeca, ili
muški koji im nisu isti i sl. → po meni: sranjeee)
 pretpostavka o nejednakosti nasuprot jednakosti – socijalne interakcije ž i m prirodno oblikovane utjecajima
makrostrukturalnog konteksta – strukturala podrñenost muškarcima
 stratificirana značenja nasuprot uobičajenim – m će najvjerojatnije pripisati ženama značenja izvučena iz
markostrukture ideologije o razlikama meñu rodovima, a ž uravnotežuju tu ideologiju sa stvarnostima
svojih života – iz ovakve tenzije moguće je razviti mnoštvo znančenja
 ograničenja nasuprot izbora u značenjima-kreiranjima položaja

4. Subjektivnost
- fem soc inzistira na tome da se i akteorva osobna interpretacija ciljeva i odnosa mora promatrati kao distinktivna
razina
- kada soc proučavaju subjektivnu razinu iskustva, najčešće razatraju 4 osn pitanja:
1) preuzimanje uloge i osjećaj/znanje o drugome – žene su tako socijalizirane da sebe vide očima muškarca;
čak i kada su drugi u pitanju, one preuzmu muško mišljenje o drugim ženama
2) internalizacija normi zajednice – generalizirani drugi predstavlja cjelinu zajedničkih normi što su ih odredili
dominirajući muškarci koji ženu prisiljavaju da sama sebe ocrta kao manje vrijednu
3) priroda osobe kao socijalnog aktera – žene toliko ograničene svojim ženskim statusom, da ideje
projiciranjanjihovih osobnih planova u svijet postaje besmislena u svemu, osim teoriji

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com 3


Sociologija - izborni predmet – Sociologija roda (kod prof. Branka Galić)
4) svijest o svakodnevnom životu – najprodornija karakteristika kognitivnog stila svakodnevnog života za
žene je odlika razdvojene svijesti; ž se suočava s „linijom pogreške“ izmeñu njenog proživljenog iskustva i
utvrñenih tipova iskustva

Povezanost sa sociologijskim paradigmama


- fem soc teorija učinkovito je sintetizirala 3 soc paradigme: paradigmu soc činjenica, paradigmu soc definiija i soc-
bih paradigmu
- sadrži u sebi čvrste elemente paradigme soc činjenica, osobito one elemente iz kasnijih konfliktnih teorijskih
formulacija ove paraigme
- tvori bitan most k soc definicionizmu razvijajući široko zamišljen koncept proizvodnje, koji naglašava značaj
mikrointerakcija u stvaranju soc svijeta
- djelomično objašnjava osobine ljudi koji koegzistiraju u druš životu kao intimni stranci (soc-bih)

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com 4

You might also like