Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
146Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
F. KAFKA - PREOBRAŽAJ

F. KAFKA - PREOBRAŽAJ

Ratings:

5.0

(2)
|Views: 30,430 |Likes:
Published by Matovilkica
Sadržaj, objašnjenja nekih bitnih obilježja tog razdoblja i najbitnijih figura koje pisac voli koristiti. objašnjenja simbolike i metafora koje se pojavljuju u djelu te detaljni prolazak kroz sadržaj i isticanje najbitnijih događaja o kojima je bitno razmisliti.
Sadržaj, objašnjenja nekih bitnih obilježja tog razdoblja i najbitnijih figura koje pisac voli koristiti. objašnjenja simbolike i metafora koje se pojavljuju u djelu te detaljni prolazak kroz sadržaj i isticanje najbitnijih događaja o kojima je bitno razmisliti.

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Matovilkica on Apr 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/07/2014

pdf

text

original

 
FRANZ KAFKA: “PREOBRAŽAJ“ (1915., njemačka/austrijska književnost,pripovijetka; ekspresionizam, nadrealizam, dadaizam, simbolizam, egzistencijalizam,realizam)Sadržaj:
uvodno općenito – Franz Kafka i njegovo djelo, Kafkina poetika i pripadajućistilovi, o modernoj prozi 20. st., cjelovito: sadržaj, analiza i interpretacija pripovijetke; esej iopisivači
FRANZ KAFKA
(1883.–1924.) njemački/austrijski je pripovjedač. Piše na njemačkom jeziku, a rođen je i odrastao u Pragu u ortodoksnoj židovskoj obitelji. Provodi nesretnodjetinjstvo pod strogim očevim autoritetom koji će zauvijek obilježiti njegovu
osjetljivu iosamljeničku
 
psihu.
Za života je objavio tek nekoliko pripovijedaka (
Preobražaj 
,1915.), a u književnoj ostavštini koju je oporučno namijenio spaljivanju (ipak ju je sredio iobjavio njegov prijatelj Max Brod) nalazila su se njegova ponajbolja djela:
Proces
, 1914.-1915., objavljen 1926.,
Dvorac
i
 Amerika
. Kafkin opus sadrži elemente
ekspresionizma
: osjećaj
straha i samoće
,
protest protiv društvenog mehanizma
koji ugrožava slobodu pojedinca i zahtijeva slijepo pokoravanje, uporaba
groteske
.Prepoznajemo i
socijalnu kritiku
 
besmisla birokratizacije
. Preteča je i
nadrealizma
:
halucinantne, košmarne vizije, san, podsvijest.
 
Kafkijanstvo
 
 je opći pojam zastanje duha i atmosferu u Kafkinu svijetu. 
Preobražaj 
 
 je Kafkina rana, duža
pripovijetka
u kojoj prepoznajemo sve bitneelemente njegova opusa: teme (
osjećaj osamljenosti, bespomoćnosti i straha
) i izraz(
groteska i halucinacije prikazane neobično vjernim, realističkim i jezično jasnim izrazom
). Glavni junak Gregor Samsa u snu se pretvorio u golema kukca itom preobrazbom odvojio od društva i obitelji koja ga nemilosrdno odbacuje, kao balast,do njegove usamljeničke i tragične smrti.
Proces
 
 je
roman
u kojem bankovnogačinovnika Josefa K. na trideseti rođendan dvojica neznanaca obavještavaju da je optuženi uhićen. Počinje beskonačan i apsurdan proces protiv njega: optužen je i pogubljen nikadne doznavši u čemu je njegova krivnja.
AVANGARDA
(osnovno o temeljnim stilovima vezanim uz Kafkinu poetiku)
 
Oko
1910. godine
pojavljuju se
novi umjetnički smjerovi i pokreti
.
Čovjek se sve više automatizira i mehanizira
, osjeća se ugroženim kao ljudsko, humano biće. Javlja se
osjećaj općeg kaosa i nemoći
te
nihilizma
, psihoze
straha
pred sveopćimuništenjem.
AVANGARDA.
Unutar moderne književnosti javlja se
mnoštvo smjerova istrujanja
, posebice u
poeziji i drami
:
ekspresionizam
,
futurizam
,
dadaizam
,
nadrealizam
EKSPRESIONIZAM
je
izrazito urbana književna pojava
usmjerena
protivbilo
 
kakva književnog oponašanja stvarnosti
. Javlja se
u Austriji i Njemačkoj od1910. do 1924.
Ekspresionisti drže da se umjetnost mora u potpunosti okrenuti prema
unutrašnjosti.
Samo tako može razabrati kako se
subjektivna stvarnost
uopće možeizraziti.
Obilježja izraza
:
razbijanje logičkog reda mišljenja i govora
, krajnje sažeterečenice…
 DADAIZAM
nastaje
1916.
u
Zurichu
. Proklamiran je u časopisu
Cabaret Voltaire
.Idejni mu je začetnik
Tristan Tzara
koji 1918. i 1920. objavljuje
dadaističkemanifeste
. Naziv
dada
navodno potje od djjeg tepanja. Cilj: doći do jezgre
autentične prirode
. 
NADREALIZAM
se javlja
u Francuskoj dvadesetih godina 20. st.
i djelomicese nastavlja na dadaističku pobunu. Nadrealisti traže
višu, skrivenu stvarnost
u kojojduh funkcionira
bez nadzora razuma
nastoje izraziti
iracionalno, podsvjesno,halucinantno.
 Nastoje
povezati stvarnost i san
 
u jednu novu realnost (nadrealnost).
1
 
Postupak 
: stanja bliska snu oblikuju
automatskim pisanjem
i
nizanjemasocijacija.Andre Breton
idejni je začetnik i autor dvaju manifesta iz 1924. i 1930.)
MODERNA PROZA
 
Nova struktura proze.
Moderna proza, osobito romani,
strukturno jesložena
, napušta tradicionalno pripovijedanje zgoda s čvrstim zapletom i izbjegavalinearno pripovijedanje, logično i kronološko nizanje zgoda,
pripovjedni svjetovi sunejasni
i nisu čvrsti poput realističkih – moderni prozaici prikazuju
unutarnja stanjasvijesti
što uvjetuje i prikladne tehnike pripovijedanja:
unutarnji monolog,pripovijedani monolog, struja svijesti.
 
Narav likova u modernoj prozi.
Zgode se više ne odvijaju u svijetu nego supremještene u
svijest lika
. Junaci moderne proze slijede
unutarnju logiku svijesti
,prepuštaju se
mislima
koje se pretvaraju u
sjećanja, snove, uspomene, opise,promišljanje
 
vlastita identiteta, pitanja o svijetu
u kojemu žive i njegovu smislu.
Prostorni i vremenski
 
slijed priče posve je razlomljen
.
Vrijeme
moderne pričeobično je
kratko
i obuhvaća nekoliko sati ili dana, ali je zbog usmjerenosti na svijest lika
subjektivno
, događajno iznimno bogato. Za ovakve svjetove najprikladnije su osjetljivenaravi, pa su
umjetnici česti junaci
moderne proze.
Glavni predstavnici moderne proze:NJEMAČKA KNJIŽEVNOST:
 
Franz Kafka
(
Preobražaj 
, 1915.,
Proces
, 1914.-1915., objavljen 1925.,
Dvorac
,
Amerika, Pisma Mileni
), Thomas Mann (
Smrt uVeneciji
, 1912.,
Čarobna gora
, 1924.)ENGLESKA KNJIŽEVNOST: Wirginia Woolf (
Gospođa Dalloway 
, 1925.), James Joyce(
Uliks
, 1922.)AMERIČKA KNJIŽEVNOST: William Faulkner (
Krik i bijes
, 1929.)FRANCUSKA KNJIŽEVNOST: Marcel Proust (
U traganju za izgubljenim vremenom
,1913.-1928.)RUSKA KNJIŽEVNOST: Mihail Bulgakov (
Majstor i Margarita
) 
„PREOBRAŽAJ“ (1915.)
Pripovijetka „Preobražaj“ (njemački Die Verwandlung) prvi je put objavljena 1915. i svakako je najslavnije Kafkino djelo uz romane „Proces“ i „Dvorac“. Postoji mnogo tumačenja tesimbolične priče.SADRŽAJPriča započinje postupkom „in medias res“ („u središte stvari“, bez uvoda), slavnomrečenicom: „Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se ukrevetu pretvorio u golemog kukca.“ Dalje u djelu pratimo njegov neobičan život u obitelji dotragičnoga završetka kad ugiba i kao smeće završava u otpadu. Gregor je najprije pomislio damu nedostaje sna i da su to „ludorije“. Odmah je pomislio na svoje probleme, teško zanimanjetrgovačkoga putnika i na to da sve teže podnosi stalna putovanja, površna poznanstva istresove koje mu posao nameće. Ipak ne može napustiti posao ni promijeniti način života dok ne otplati dugove svojih roditelja. Užasnuo ga je već pogled na budilicu, propustio je jedanvlak, a drugi polazi tek za petnaest minuta. Tada na vrata pokuca njegova majka. Ponovno seužasnuo kad je u svome glasu, dok joj je odgovarao, osjetio nekakvo bolno cijukanje. Ubrzouviđa da nije tako lako izvući iz kreveta svoje preobraženo, nezgrapno tijelo velikoga kukca. Nemoćno je ležao na svojim oklopljenim leđima, a mnogobrojne tanke nožice nemoćno su se batrgale. Sve više rastu čuđenje i sumnja ukućana iza zatvorenih vrata njegove sobe, a uskorostiže i prokurist iz njegove tvrtke da se raspita zašto Gregor nije otputovao jutarnjim vlakom.2
 
 Njegov dolazak natjera Gregora da se očajničkim trzajem baci iz kreveta. Uzbuđenje prednjegovim vratima sve više raste. Gregor ih pokušava umiriti, ali uviđa da mu se glas toliko promijenio da se njegove riječi nisu mogle više razumjeti. Iako je iz obzira prema roditeljimasve više želio odgoditi trenutak kad će se pojaviti pred njima, prokuristovi oštri prijekori budeu njemu profesionalnu savjest i on se očajnički, čeljustima, prihvaća otključavanja vrata. Kadsu se vrata napokon otvorila, užasnuta majka pada u naručje ocu, a prokurist navrat-nanos bježi. Gregor je krenuo za prokuristom želeći mu objasniti kako i dalje namjerava savjesnoobavljati svoj posao, ali otac, koji je pogrešno protumačio njegove reakcije, grubo ga štapomnatjera natrag u sobu. Provlačeći se, pod prijetnjom udarca, natraške kroz tijesna vrata, Gregor se povrijedio. Tek predvečer probudio se iz teškoga sna nalik nesvjestici. Probudio ga je mirishrane koju su mu ostavili u kutu sobe, ali njegova omiljena hrana više mu opće ne prija. Padanoć i njegova (u ljudskim dimenzijama nevelika, a za kukca prostrana) soba počinje gaispunjavati strahom. Gotovo nesvjesno zavlači se pod kanape, omanji dvosjed, i u svomnovom skloništu donosi odluku da mirom i strpljivošću ublaži neprilike koje je svojim novimstanjem nanio obitelji. Sutradan ujutro sestra, koja jedina može podnijeti njegov novi izgled, primijetivši da ništa nije okusio, donosi mu razne vrste jela da ispita njegov novi ukus. Nasvoje čuđenje Gregor otkriva da ne podnosi svježa jela nego samo ona zahvaćena truljenjem.Skrb o njemu u potpunosti preuzima sestra, jutrom donosi hranu, čisti i prozračuje njegovusobu dok Gregor leži ispod kanapea zaklonjen plahtom, kako bi je poštedio pogleda na svojetijelo. Iako mu je onemogućena svaka komunikacija s obitelji, savršeno dobro razumije očemu se razgovara u susjednoj sobi. Tako, na svoju radost, saznaje da je otac nakon slomasvog poduzeća ipak uspio spasiti malu ušteđevinu (što je njemu zatajio), koja će pomoćiobitelji da se uspravi na noge sada kada je izgubila svoga hranitelja. Sestra, koja je ostala jedini obiteljski autoritet u pitanjima koja se tiču Gregora, odlučuje da se isprazni njegovasoba kako bi mu omogućili puzanje po zidovima. Osjećajući da mu oduzimaju posljednjuuspomenu na njegovu ljudsku prošlost, Gregor prvi put reagira agresivno. Očajnički seustrčao sobom pokušavajući spasiti neki od svojih dragih predmeta. Užasnuta njegovomreakcijom, majka pada u nesvijest, a otac, koji je u međuvremenu stigao kući misleći da jeGregor postao nasilan, ranjava ga bacivši na njega jabuku koja ostaje duboko zarivena uGregorovo tijelo. Patnja i rana zbog koje Gregor teško pati urodila je ipak time da mu uvečer otvaraju vrata, kako bi iz mraka svoje sobe mogao promatrati obitelj okupljenu u dnevnojsobi. Gregor bi s nostalgijom promatrao taj obiteljski prizor – oca, koji se ponovno zaposlio, unjegovoj služinskoj uniformi sa zlatnom dugmadi, koju ni kod kuće nije skidao, majku i sestruzabavljene šivanjem. Postupno obitelj sve više potiskuje Gregora iz svoje svijesti. Unajmili sudvorkinju, koščatu grdosiju (koja uživa vrijeđati Gregora) da obavlja najteže poslove, dok bisestra ostatke hrane iz Gregorove sobe uvečer uklonila jednim zamahom metle. Gregor gotovo više ništa ne jede, a njegova se soba pretvara u ropotarnicu (odlagalište) u koju se bacaju svi suvišni predmeti. Roditelji uzimaju podstanare pa vrata njegove sobe i navečer ostaju zatvorena. Jedne večeri začuje se iz dnevne sobe zvuk violine. (On je prije još i štediokako bi sestru iznenadio i omogućio joj studij na glazbenoj akademiji.) Sestra je svirala dok su četvorica stanara, okupljena oko nje, nervozno otpuhivala dimove cigareta i samo je iz pristojnosti nisu prekidali. Pa ipak, Gregoru se učini da sestra lijepo svira. Vrata njegove sobeslučajno su ostala otvorena i on je, ganut svirkom, zaboravivši na svaki obzir, polako puzaonaprijed ne bi li susreo sestrin pogled. Prema njoj je osjećao beskrajnu nježnost i prisjećao sesvega što je za nju planirao učiniti. Na nesreću, ugledali su ga stanari i zaprepašteno stalitražiti objašnjenje prijeteći otkazom i tužbom. Ovaj događaj pogoršao je Gregorov položaj uobitelji. Njegova voljena sestra otvoreno izjavljuje ocu kako moraju nastojati da ga seoslobode. Poražen, Gregor otpuzi natrag u svoju sobu čuvši kako se za njim okreće ključ u bravi. Te iste noći, prisjećajući se s ganućem svoje obitelji, iscrpljeni Gregor umire, ugiba.Sutradan ga nalazi dvorkinja. Na njezinu vijest da je Gregor umro, svima je laknulo. Proljeće3

Activity (146)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Drago Lugarec liked this
Alija Emina M liked this
Drago Lugarec liked this
fonixa liked this
Drago Lugarec liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->