Aleja glagoljaša

Izuzetan i osobit spomenik glagoljici podignut je u naše vrijeme uz cestu između

Roča i Huma. To je Aleja glagoljaša. Započnije Stupom Čakavskog sabora,
postavljenim 1977. godine, redaju se zadim obilježja uz cestu sve do Huma te u
Humu završava zadnjim spomenikom : gradskim vratima. Aleja glagoljaša projekt
je Čakavskog sabora, njen je začetnik Zvane Črnja, a osmislili su je prof.dr.Josip
Bratulić i kipar Želimir Janeš.

Opis spomenika po redu od Roča do Huma:

01. Stup Čakovskog sabora

02. Stol Ćirila i Metodija
03. Sijelo Klimeta Ohridskog
04. Glagoljski lapidarij
05. Klanac hrvatskog Lucidara
06. Vidikovac Grgura Ninskog
07. Uspon Istarskog razvoda
08. Zid hrvatskih protestanata i heretika
09. Odmorište Žakna Jurija
10. Spomenik otporu i slobodi
11. Vrata Huma

1.Stup Čakovskog sabora

Aleja glagoljaša započnije podno Roča

prvim spomen-obilježjem - Stupom
Čakavskog sabora, postavljenim 1977.
godine, redaju se zatim obilježja s obje
strane ceste sve do Huma, zapravo do
njegovih gradskih vrata. Aleja glagoljaša
projekt je Čakavskog sabora, njen je idejni
začetnik književnik Zvane Črnja, osmislili
su je prof.dr. Josip Bratulić i kipar Želimir
Janeš. Aleju čine jedanaest spomen-
obilježja.

2.Stol Ćirila i Metodija

 Uz kameni stol na čijem je obodu zapisan naziv
ovog spomen obilježja latinicom, ćirilicom i
glagoljicom, posađena su dva čempresa koja
simboliziraju Svetu Braću.

3.Sijelo Klimenta Ohridskog

Škola u prirodi, u hladu ogromnog

hrasta: tu je iz kamena isklesana
učiteljeva stolica (katedra) i kameni
blokovi kao stolice za učenike
postavljeni uokrug nje. Ovo spomen -
obilježje posvećeno je Klimentu
Ohridskom, najzaslužnijem učeniku i
sljedbeniku Ćirila i Metodija, osnivaču
prvog slavenskog sveučilišta, škole
koju je osnovao na Ohridu, nakon što je
poslije Metodijeve smrti (885.g.) morao
bježati iz Moravske.

4.Glagoljski lapidarij
 Ispred crkve u selu Brnobići u zid su
ugrađena glagoljska znamenja koja
predstavljaju stare glagoljske natpise iz
Istre, s Kvarnerskih otoka i iz Dalmacije.
To je zbirka kopija najstarijih i
najpoznatijih hrvatskih glagoljskih natpisa
uklesanih u kamen: Plominski natpis,
Kninski ulomak, Valunska ploča, Krčki
natpis, Plastovski ulomak, Baščanska
ploča, Kamenica za blagoslovljenu vodu
iz Moščenica, Grdoselski ulomak,
Kustodija iz Vrha, Senjska ploča i
Supetarski ulomak. Glagoljski lapidarij je
realizirao dr Branko Fučić, a svečano je
otkriven 1984. godine.

5.Klanac hrvatskog Lucidara

Podno sela Brnobići ozidan je suhozid u obliku planine i na vrh zida postavljen je
fino oblikovan kamen: Učka i oblak nad
njenim vrhom. Ovo je spomen obilježje
posvećeno hrvatskom Lucidaru,
srednjovjekovnoj enciklopediji kojom su
se služili i naši glagoljaši. Nepoznati
glagoljaš je u njoj zapisao o Istri:

" Vaspet je jedna vlast

jaze zovet se Istrija
I v tej zemlji je jedna
gora,
jaze zovet se latinski
Olinfos,
jaze je Ucka.
I te gori viskost
ide daze pod oblaki."

6.Vidikovac Grgura Ninskog

 Na kamenom bloku oblika knjige uklesana je abeceda
na latinskom, ćiriličnom i glagoljskom pismu. Slova su
poredana uporedno kako bi namjernik uspoređivanjem
mogao lakše naučiti slova onog pisma koji ne poznaje.

7.Uspon Istarskog razvoda

Istarski razvod jedan je od naših
najljepših, najpoznatijih i
najdragocijenijih srednjovjekovnih
pisanih spomenika. To je skup isprava
iz XIII. i XIV. stoljeća o razgraničenju
posjeda feudalnih gospodara Istre:
Akvilejske patrijarhije, Pazinske knežije
i Venecije. Isprave su bile pisane na
latinskom, njemačkom i hrvatskom
jeziku, a sačuvan je hrvatski prijepis što
ga je glagoljicom sastavio župnik
glagoljaš Mikula Gologorički.
Spomen - obilježje Uspon Istarskog
razvoda posvećeno je tom
najznačajnijem hrvatskom spomeniku iz
Istre. Sastoji se od više kamena
isklesanih u obliku glagoljskih slova i
postavljenih na kosini brda kojim se cesta uspinje prema Humu. U dnu kosine su
vrata u obliku glagoljskog slova L, na kosini su razmještena slova koja ispisuju
Istarski razvod, a na vrhu je postavljen županski stol.
8.Zid hrvatskih protestanata i heretika
Poslije Uspona Istarskog razvoda uz
cestu je ozidan kameni zid. U sredini
zida u bijelome kamenome bloku
uklesano je (udubljeno) glagoljsko
slovo S i u njegovom gornjem dijelu
ispisana su imena poznatijih
hrvatskih protestanata i heretika. U
zid je ugrađeno sedam kamenih
ploča s citatima istrgnutima iz njihovih
djela.

9.Odmorište Žakna Jurja

Godine 1405. za potrebe

crkve u Nugli kod Roča
kupljen je Misal kneza
Novaka pisan 1368. godine.
Osam desetljeća kasnije taj
je kodeks poslužio kao
predložak za prvu hrvatsku
tiskanu knjigu - Misal iz
1483. godine. Nije poznato
gdje je knjiga tiskana ali se
zna da su je za tisak priredili
istarski glagoljaši i da je u
tome učestvovao i Žakan
Juraj iz Roča.

On je, oduševljen tiskanjem

hrvatskog Prvotiska, na
posljednji list Misala kneza Novaka zapisao:

Vita, vita. Štampa naša gori gre.

Tako ja oču da naša gori gre,
1482. miseca ijuna 26. dni
to be pisano v grade Izule.
To pisa Juri Žakan iz Roča.
Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro ote.
Žaknu Jurju posvećeno je spomen - obilježje podno Huma uz odvojak puta za
zapadnu Humščinu. Sastoji se od visokog kamena isklesanog u obliku knjige s
natpisom: Vita, vita, štampa naša gori gre, 1482. te od sedam kamenih kocaka
koje podsječaju na kalupe za ručno slaganje knjiga. Slova na njima ispisuju:
Žakn Juri.

10.Spomenik otporu i slobodi

Na samom ulazu u Hum postavljeno je spomen -

obilježje otporu i slobodi. Sastoji se od tri kamena
bloka postavljena jedan na drugi. Svaki blok
simbolizira jedno povijesno razdoblje: stari vijek,
srednji vijek i novi vijek, a sva tri zajedno simboliziraju
vjekovni otpor žitelja Huna i Humšćine nasilju i
potiranju te njihovu težnju miru i slobodi

11.Vrata Huma

Putovanje Alejom glagoljaša završava pred

posljednjim obilježjem - gradskim vratima. Vrata
Huma su bakrena, dvokrilna, teška, svečana.
Rukohvati su im u obliku volovskih rogova. Na
dvjema alkama ispisane su dobrodošlice. U gornjem
dijelu vrata je kalendar: polukružno je postavljeno
dvanaest medaljona s prizorima iz seoskog života.