

 UVOD U GRAĐANSKO PRAVO

 Akademska 2008/2009

 Bihać, 26.11.2008. godine

 Materija koja će se tretirati:

 PRAVNE ČINJENICE

 P R A V N E Č I NJ E N I C E

 POJAM PRAVNIH (GRAĐANSKO-PRAVNIH) ČINJENICA

 VRSTE PRAVNIH ČINJENICA

 POJAM PRAVNIH ČINJENICA

 PITANJE : ?

… DA LI ODREĐENI PRAVNI, (GRAĐANSKO-PRAVNI) ODNOS NASTAJE, MIJENJA SE ILI PRESTAJE

NA TEMELJU SAMIH PROPISA ,ODNOSNO ISKLJUČIVO NA OSNOVU POSTOJANJA APSTRAKTNIH
NORMATIVNIH AKATA ILI PRAVA U OBJEKTIVNOM SMISLU ???

 Odgovor…

 PROPIS, (SAMA NORMA) NIJE DOVOLJNA ZA NASTANAK PRAVNOG ODNOSA.

 DA BI NEKO KONKRETNO SUBJEKTIVNO PRAVO ILI NEKI GRAĐANSKO-PRAVNI ODNOS

NASTAO,MIJENJAO SE ILI PRESTAO POTREBNO JE DA POSTOJE JEDNA ILI VIŠE (u
pravilu)ČINJENICA.

 NISU SVE ČINJENICE PRAVNE NEGO SAMO ONE ZA KOJE OBJEKTIVNO PRAVO VEZUJE NEKO
PRAVNO DEJSTVO.

 Primjeri:

 Koje su od sljedećih činjenica pravne činjenice,a koje građansko-pravne ?

 Poplava

 Udar groma

 Zarazna bolest

 Upis na fakultet

 Dogovor prijatelja da odu na utakmicu

 Rođenje
  Nalaz tuđe izgubljene stvari

 Vožnja automobila iznad propisanog ograničenja brzine

 Prometna nesreća i povreda radnika pri odlasku sa posla

 Definisanje građansko-pravnih činjenica

>>>>>>>ČINJENICE……..

ZA KOJE PROPIS (ZAKON...) VEZUJE POSTANAK,PRESTANAK ILI PROMJENU SUBJEKTIVNOG

GRAĐANSKOG PRAVA ILI GRAĐANSKO-PRAVNOG ODNOSA NAZIVAJU SE GRAĐANSKO-PRAVNIM
ČINJENICAMA

 VRSTE GRAĐANSKO-PRAVNIH ČINJENICA

I. S OBZIROM NA NASTANAK

a) PRIRODNI DOGAĐAJI

b) LJUDSKE RADNJE

II. S OBZIROM NA FUNKCIJU U NASTANKU GRAĐANSKO-PRAVNOG ODNOSA

a) PRETPOSTAVKE

b) PREDMNJEVA (PRESUMPCIJA)

c) FIKCIJE

 I. PRAVNE ČINJENICE SA OBZIROM NA NASTANAK

a) DOGAĐAJ

b) LJUDSKE RADNJE

 A) DOGAĐAJ
KAO GRAĐANSKO-PRAVNA ČINJENICA

 DOGAĐAJ (prirodni događaj) JE ONA ČINJENICA KOJA NASTAJE NEOVISNO OD LJUDSKE

VOLJE TE ZA KOJU PRAVNI POREDAK VEZUJE ODREĐENE PRAVNE UČINKE.

 PRIRODNI DOGAĐAJ KAO GRAĐANSKO PRAVNA ČINJENICA NIJE SVAKI

DOGAĐAJODNOSNO POJAVA U PRIRODI,NEGO SAMO ONAJ DOGAĐAJ ILI POJAVA U
PRIRODI KOJA NIJE IZAZVANA LJUDSKOM RADNJOM I PO SVOM DEJSTVU PREDSTAVLJA
NESAVLADIVU ELEMENTARNU SILU.

ZNAČAJ: ZA ŠTETU IZAZVANU PRIRODNIM DOGAĐAJEM NE ODGOVARA SE SAMO POD USLOVOM

DA SE NASTUPANJE ILI DEJSTVO PRIRODNOG DOGAĐAJA NIJE MOGLO SPRIJEČITI.
 AKO POSTOJI OBAVEZA SPREČAVANJA NEKOG DOGAĐAJA (POPLAVE,GROMA,KLIZANJA TERENA) I
AKO SU SE DOGAĐAJI MOGLI SPRIJEČITI ONDA ĆE SE TAKVI DOGAĐAJI KVALIFIKOVATI KAO DELIKTI
MODNOSNO PROTIVPRAVNE RADNJE NEČINJENJA

 B) RADNJE
KAO GRAĐANSKO-PRAVNE ČINJENICE

 Radnje kao pravne činjenice su one manifestacije volje koje dovode do postanka,promjene
ili prestanka građansko-pravnog odnosa.

 RADNJE SU UVIJEK MANIFESTACIJA LJUDSKE VOLJE

 Vrlo često granica između prirodnog događaja i ljudske radnje nije suviše naglašena, zbog
razvoja nauke i tehnike.

 Nešto što se ranije smatralo događajem danas predstavlja radnju nečinjenja

 ZNAČAJ RAZLIKOVANJA RADNJE OD DOGAĐAJA

 U slučaju eventualnog prouzrokovanja štete :

a) za štetu prouzrokovanu prirodnim događajem ne odgovara se

b) ako se nastupanje ili dejstvo prirodnog događaja moglo spriječiti i ako postoji obaveza
sprječavanja postojat će i odgovornost za štetu

PRIMJER: Ako postoji obaveza sprečavanja poplave,poledice, groma, klizanja terena, odrona a ti
događaji ili njihova dejstva se mogu spriječiti onda se ti događaji pravno kvalifikuju kao građansko-
pravni delikti odnosno radnje nečinjenja

 VRSTE LJUDSKIH RADNJI

 Pravom nedozvoljene radnje

- DELIKTI

 Pravom dozvoljene radnje

- RADNJE SAGLASNE PRAVU

- DOZVOLJNE LJUDSKE RADNJE (PRAVNI POSLOVI)

 DELIKTI
( Pravom nedozvoljene radnje )
  Nije svaka pravom nedozvoljena radnja građansko-pravna činjenica,odnosno delikt sa
aspekta građanskog prava ( npr. posjedovati oružje bez dozvole, voziti iznad propisanog
ograničenja, zloupotrijebiti službeni položaj...)

 Šta je DELIKT
u građansko-pravnom smislu

a. Da se radi o nedozvoljenoj radnji koja je protivna pozitivnim propisima (imperativnim,

dispozitivnim ili ugovorenim)

b. Da je nedozvoljenom radnjom prouzrokovana šteta

c. Da postoji uzročna veza (kauzalitet) između nedozvoljene radnje i štete

d. Da se nedozvoljena radnja može smatrati krivnjom učinioca štete (u pravilu – subjektivna

odgovornost), iako može postojati i odgovornost bez krivnje (objektivna odgovornost)

 Dozvoljene ljudske radnje

 Pravni efekt nastupa uz sudjelovanje volje učesnika

a) RADNJE SAGLASNE PRAVU – nisu preduzete sa namjerom postizanja pravnog učinka ali ga
ipak stvaraju

b) VOLJNE RADNJE (PRAVNI POSLOVI)

c) OSTALE RADNJE

 a) RADNJE SAGLASNE PRAVU

 To su takve radnje koje nisu preduzete sa ciljem da se postignu određena građansko-pravna

dejstva, ali ta dejstva ipak nastaju, jer pozitivno pravo predviđa nastanak određenih pravnih
dejstava u slučaju preduzimanja takvih radnji

 Npr. Nalaz izgubljene stvari stvara građansko-pravni odnos između nalazača i vlasnika stvari

 b) -PRAVNI POSLOVI-
VOLJNE LJUDSKE RADNJE

 Izjave volje su najčešće građansko-pravne činjenice (primjena načela dispozitivnosti i

autonomije volje u građanskom pravu)

 PRAVNI POSAO… je pravom dozvoljena izjava volje data sa ciljem da nastane, promjeni ili
prestane neki građansko-pravni odnos odnosno subjektivno građansko pravo

VRSTE PRAVNIH POSLOVA…

a. dvostrani pravni poslovi – UGOVORI

b. jednostrani pravni poslovi – TESTAMENT,PONUDA...

  c) OSTALE GRAĐANSKO-PRAVNE ČINJENICE

 SLUČAJ (casus) – ne može se kvalifikovati ni kao prirodni događaj,a niti kao ljudska radnja. U
svakoj konkretnoj situaciji cijeni se da li se radi o slučaju,odnosno o činjenici koja se nije
mogla predvidjeti i pored redovne pažnje.

 Ukoliko dođe do nastanka štete nastupanjem slučaja učinilac štete u pravilu nije odgovoran
za štetu

 VIŠA SILA (Vis maior) – nastupanjem više sile prouzrokuje se šteta koja se normalnim
sredstvima ne može otkloniti bez obzira može li se predvidjeti ili ne

 U pravilu ne postoji odgovornost za štetu izazvanu višom silom

 RIZIK – činjenica koja se ne može smatrati niti ljudskom radnjom niti događajem, ali se za
rizik odgovara kao za nedozvoljenu radnju.

 Npr. poslodavčev rizik u pogledu odgovornosti za štetu zbog povrede radnika na poslu,
odgovornost vozača...

 VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU U GRAĐANSKO-PRAVNOM ODNOSU

 PRETPOSTAVKE su pravne činjenice koje su se stvarno dogodile, a potrebna je da bi nastao

građanskopravni odnos.

 PRESUMPCIJE –

određene činjenice se ponavljaju ili često pojavljuju u istom obliku, te zato nije potrebno da se one
dokazuju, već se uzima da one postoje, iako ne znamo da li postoje ili ne postoje

 Npr. svaki posjednik je savjestan, muž majke je otac djeteta, presuđena stvar je nesporna...

 VRSTE PRESUMPCIJA :

A. OBORIVE (presumptio iuris tantum) - to su takve presumpcije za koje pravo dozvoljava da se

može dokazivati suprotno (bračnost djeteta, savjesnost posjednika...)

B. NEOBORIVE (presumptio iuris et de iure) – one za koje pravo ne dozvoljava suprotno

dokazivanje (res iudicata –pravosnažno presuđena stvar je tačno presuđena,roditelj je odgovoran za
štetu koju prouzrokuje dijete do sedam godina...)

 PRAVNE FIKCIJE

 ČINJENICE KOJE UZIMAMO DA POSTOJE IAKO ZNAMO DA NE POSTOJE, ILI SE UZIMA DA NE

POSTOJI NEŠTO ZA ŠTA ZNAMO DA POSTOJI

 PRIMJER…

- Nasciturus pro iam nato habetur,

- Ignorantia iuris nocet (nepoznavanje prava škodi)