Professional Documents
Culture Documents
SLUŽBENI LIST
SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUCOSLAVIJE
POVERLJIVO GLASILO
VRSTA TAJNE
STEPEN TAJNOSTI
EVIDENCIONI BROJ _
BEOGRAD
SLUŽBENI LIST
SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUCOSLAVUfi
POVERLJIVO GLASILO
•Službeni list SFRJ« Ponedeljak 22. avgusta 1983. Redakcija
Poverljivo glasilo BEOGRAD Ulica Jovana Rističa bi- )
Izlazi po potrebi BROJ 43 GODINA III Telefon 650-155
SLUŽBENA TAJNA |
POVERLJIVO
50.
Na osnovu člana 77. tačka 5. Zakona o opštenarodnoj odbrani (,,Shižbeni list SFRJ", br.
21/82), Savezno izvršno veče donosi
O D L U K U
O OSNOVAMA METODOLOGIJE I JEDINSTVENIM POKAZATELJEMA ZA IZBADU PLANOVA
FUNKCIONISANJA PRIVREDE I DRUŠTVENIH DELATNOSTI U RATU
I. OPŠTE ODREDBE
1. Ovom odlukom utvrduju se jedinstven pristup, bitni elementi i postupak u procesu
pripremanja, izrade i donošenja, pračenja i ažuriranja planova funkcionisanja privrede i
društvenih delatnosti u ratu (u daljem tekstu: planovi), kao sastavnih delova planova odbrane, za
osnovne i druge organizacije udruženog rada, mesne zajednice i druge samoupravne organizacije
i zajednice i društveno-političke zajednice (u daljem tekstu:/nosioci planiranja).
2. Metodološko jedinstvo utvrduje se radi uspešnijeg koriščenja analiza, procena i metoda;
celovitog koriščenja i povezanog sagledavanja potreba, mogučnosti i zadataka; stalnog medusob-
nog informisanja; istovremenosti i neprekidnosti planiranja; uredivanja i uskladivanja medusob-
nih odnosa na samoupravnim osnovama; izrade planova na osnovu zakonskih obaveza i obaveza
,preuzetih dogovorima, samoupravnim sporazumima, odnosno ugovorima, kao i radi organizova-
nog pračenja i ažuriranja planova.
3. Da bi se obezbedio što brži, organizovaniji i uspešniji prelaz privrede i društvenih
delatnosti iz mirnodopskog na ratno stanje i efikasan rad u ratnim uslovima, izrada planova
mora biti zasnovana na: sagledavanju vojno-političkih i ekonomskih uslova za funkcionisanje
privrede i društvenih delatnosti u ratu; prilagodavanju društveno-ekonomskog sistema uslovima
rata; realnosti i konkretnosti utvrdivanja potreba i mogučnosti njihovog obezbedivanja, imajuči u
vidu različite ratne situacije; blagovremenoj razmeni podataka, uz obezbedivanje njihove
tajnosti; uskladivanju odnosa zaključivanjem dogovora i samoupravnih sporazuma, odnosno
ugovora, sa jedinstvenim iskazivanjem sadržaja planova u naturalnim i vrednosnim pokazatelji-
ma; intenzivnom radu svih nosilaca planiranja i angažovanju društveno-političkih organizacija i
samoupravnih asocijacija; stvaralačkoj inicijativi i punoj odgovornosti svih nosilaca planiranja u
izvršavanju obaveza i zadataka utvrdenih zakonom, dogovorima, samoupravnim sporazumima i
ugovorima. '""" v ;
4. Pored uspešnog prelaza privrede i društvenih delatnosti sa mirnodopskih uslova na
uslove ratnog stanja, planovima se utvrduju osnovni pravci, medusobne trajnije veze i odnosi, kao
i najvažniji elementi za njihovo funkcionisanje u ratu. U okviru ovih planova detaljnije se
razraduje funkcionisanje privrede i društvenih delatnosti, a naročito obezbedivanje materijalno-
-finansijskih potreba u početnom periodu rata, u načelu za prva tri meseca.
U oblastima u kojima su ciklusi tehnološkog procesa duži od tri meseca, planovi se
izraduju u skladu sa dinamikom procesa proizvodnje, odnosno aktivnosti.
Strana 2 - Broj 43 SLUŽBENI LIST SFRJ - POVERLJIVO GLASILO Ponedeljak, 22. avgust 1983.
Za delatnosti čiji su ciklusi proizvodnje sezonski (poljoprivreda i si.) ili znatno duži
(brodogradnja i dr.), planovi proizvodnje izraduju se za ceo ciklus, a odgovarajuči materijah i
finansijski pokazatelji — za tri meseca, na osnovu godišnjeg proseka, odnosno stvarnih vrednosti.
Predvideno vreme od tri meseca služi kao period za bilansiranje uopšte, za utvrdivanje
društvenog proizvoda i njegove raspodele, za izradu finansijskih planova, za pripremu budžeta i
za replaniranje.
5. Planovi predstavljaju institucionalni okvir funkcionisanja privrede i društvenih
delatnosti, sa naglašenom usmeravajučom funkcijom na odredena područja privrede i društvenih
delatnosti u ratu. Polazeči od toga, oni u osnovi sadrže ciljeve, zadatke, materijalno-tehnička i
finansijska sredstva, organizaciju i utvirdene postupke, odnosno ponašanja nosilaca privrede i
društvenih delatnosti u ratu.
Nosioci planiranja funkcionisanja privrednih i društvenih delatnosti u ratu, u postupku
izrade i uskladivanja svojih planova, posebno u procesu dogovaranja i samoupravnog sporazume
vanja, odnosno ugovaranja, konkretizuju proizvodne i druge obaveze po vrstama proizvoda i
usluga, saglasno svojim tehničko^tehnološkim, kadrovskim i materijalnim mogučnostima, na
osnovu procena potreba odbrane zemlje, odnosno potreba oružanih snaga i stanovništva i
sagledanih mogučnosti za njihovo obezbedivanje u uslovima rata.
6. U skladu sa Osnovama sistema i pripremnih mera za odbranu u oblasti društvenog
planiranja, pri izradi tih planova shodno se primenjuju odgovarajuče odredbe Zakona o
osnovama sistema društvenog planiranja i o društvenom planu Jugoslavije („Službeni list SFRJ",
br. 6/76).
7. Planovi treba da se zasnivanju na raspoloživim kapacitetima u vreme njihove izrade, a
vrednosno se iskazuju u tekučim cenama.
8. Nosioci planiranja oba vezni su da obezbede propisane mere bezbednosti i zaštite
tajnosti podataka i materijala koji se odnose na planove funkcionisanja privrede i društvenih
delatnosti u ratu.
2) Pripremanje planova
12. Sa vezni sekretarijat za narodnu odbranu, u saradnji sa drugim saveznim organima
uprave i saveznim organizacijama, izraduje vojno-političku procenu za slučaj agresije na
Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, sa potrebnim zaključcima i usmeravanjima na
težišna pitanja od značaja za funkcionisanje privrede i društvenih delatnosti. Odgovarajuči izvodi
iz ove procene dostavljaju se socijalističkim republikama i socijalističkim autonomnim pokraji
nama, Saveznom zavodu za društveno planiranje, kao i saveznim organima uprave i saveznim
organizacijama koje izraduju planove funkcionisanja delatnosti u ratu.
Polazeči od dobijenih izvora iz procene i sagledavanja uslova u kojima se mogu nači u
slučaju agresije, nadležni organi socijalističkih republika i nadležni organi socijalističkih
autonomnih pokrajina izraduju vojno-političku procenu za svoju teritoriju i dostavljaju
odgovarajuče izvode republičkim, odnosno pokrajinskim organima uprave, opštinama, gradskim
i meduopštinskim zajednicama koje rade svoje procene, a izvode iz tih procena opštine
dostavljaju samoupravnim organizacijama i zajednicama na svom području.
13. U skladu sa podacima iz procene, na osnovu naučnih i stručnih saznanja i analiza,
Savezni zavod za društveno planiranje, u saradnji sa drugim saveznim organima uprave i
saveznim organizacijama, kao i sa republičkim i pokrajinskim zavodima za društvenp planiranje,
izraduje procenu funkcionisanja privrede i društvenih delatnosti u uslovima rata.
Istovremeno, savezni organi uprave i savezne organizacije, u saradnji sa odgovarajučim
republičkim i pokrajinskim organima i organizacijama, izraduju procene uslova za funkcionisa
nje privrede, odnosno društvenih delatnosti za oblasti za koje su obrazovani, ističuči ciljeve,
osnovne zadatke, mere i postupke za pojedine moguče različite situacije. Savezni organi uprave i
savezne organizacije dostavljaju odgovarajučim republičkim i pokrajinskim organima uprave
izvode iz ovih procena. Republički, odnosno pokrajinski organi uprave izraduju sopstvene
procene, a izvode iz tih procena dostavljaju odgovarajučim organima uprave opština. Organi
uprave opština takode izraduju svoje procene, a izvode iz tih procena dostavljaju samoupravnim
organizacijama i zajednicama, radi njihovih procena i daljeg rada.
14. Pri proceni uslova funkcionisanja u ratu, samoupravne organizacije i zajednice i
opštine treba da polaze od toga da se mogu nači u tri osnovne situacije: (1) kada su izložene
udarima iz vazduha i mogučim subverzivno-diverzantskim dejstvima; (2) kada su neposredno
ugrožene dejstvima agresora sa zemlje, mora i iz vazduha i (3) kada se nalaze na teritoriji
privremeno zaposednutoj od agresora.
U okviru navedenih dejstava agresora, posledice mogu biti različitog intenziteta i
trajnosti, a funkcionisanje samoupravnih organizacija i zajednica i opština u odnosu na stepen
angažovanja sopstvenih snaga i sredstava, u osnovi, može se svesti na tri različite situacije, i to:
— u prvoj, ljudi i sredstva biče največim delom angažovani na izvršavanju zadataka
osnovne delatnosti (na proizvodnji, vršenju usluga, odnosno drugih aktivnosti);
— u drugoj, obezbedivače se pretežno odbrana i zaštita, otklanjanje posledica ratnih
dejstava ili premeštanje kapaciteta i ljudstva i organizovanje osnovne delatnosti na novoj
lokaciji;
— u trečoj, funkcionisanje če se prilagodavati bitno izmenjenim i specifičnim uslovima,
u skladu sa potrebama oružane borbe i drugih oblika otpora agresoru na privremeno
zaposednutoj teritoriji.
Imajuči u vidu navedene situacije, samoupravne organizacije i zajednice i opštine
sagledavaju svoje mogučnosti i zadatke i usmeravaju pripreme za izradu svojih planova.
Za prvu situaciju vrši se kompleksno planiranje, za drugu se utvrduju samo neophodni
pokazatelji za izmeštenu, poluindustrijsku, zanatsku ili improvizovanu proizvodnju, vršenje
usluga i drugih aktivnosti, a za treču se okvirno planiraju predvideni zadaci i aktivnosti.
15. Na osnovu procena sagledavaju se potrebe oružanih snaga, stanovništva i ostalih
subjekata (državni organi, društveno-političke organizacije i dr.), kao i potrebe i mogučnosti
izvoza, a s tim u vezi — zadaci i potrebe privrede i društevnih delatnosti.
Savezni sekretarijat za narodnu odbranu upoznaje odgovarajuče savezne, republičke i
pokrajinske organe uprave i organizacije sa sagledanim potrebama Jugoslovenske narodne armije
Strana 4 - Broj 43 SLUŽBENI LIST SFRJ - POVERLJIVO GLASILO Ponedeljak, 22. avgust 1983.
i sa potrebama naoružanja i vojne opreme za čelu zemlju. Nadležni savezni organi uprave i '*
savezne organizacije, u saradnji sa odgovarajučim republičkim i pokrajinskim organima uprave i
organizacijama, sagledače i ostale potrebe za odbranu zemlje.
Istovremeno, svi nosioci planiranja u republikama, autonomnim pokrajinama i užim
društveno-političkim zajednicama, počev od samoupravnih organizacija i zajednica, sagledavaju
svoje mogučnosti i potrebe i medusobno se o njima informišu. Time se omogučava da savezni,
republički i pokrajinski organi i organizacije zajednički sagledavaju osnovne potrebe i
mogučnosti u vezi sa odbranom zemlje.
16. Pri sagledavanju potreba i mogučnosti u ratu, koriste se. naročito: nomenklature
proizvoda, usluga i drugih aktivnosti za odbranu zemlje, nameiiske nomenklature za
racionirano snabdevanje i snabdevanje proizvodima pod posebnom distribucijom i nomenklature
za obavezni otkup polj oprivrednih proizvoda. Isto tako, koristi se i dogovor Saveznog izvršnog
veča i izvršnih veča skupština republika i izvršnih veča skupština autonomnih pokrajina o
grupacijama proizvoda, proizvodima, vrstama usluga i drugim aktivnostima od zajedničkog
interesa za odbranu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao i dogovori užih
društveno-političkih zajednica.
17. Sagledane potrebe i mogučnosti iskazuju se u odgovarajučim bilansima koji služe
kao dokumentaciona osnova za pripremanje i zaključivanje dogovora društveno-političkih
zajednica i samoupravnih sporazuma, odnosno ugovora o obavezama i zadacima, kao i odgova-
rajučih odluka u vezi sa sadržajem planova:
(1) Bilans stanovništva i njegovog angažovanja
Ovim bilansom obuhvata se: ukupan broj radno sposobnih stanovnika; broj stanovnika '
rasporedenih u JNA, broj stanovnika rasporedenih u teritorijalnu odbranu, miliciju, civilnu
zaštitu, službu osmatranja i obaveštavanja i dr., sa podacima o broju stanovnika koji mogu
učestvovati u radu po osnovu radne oba veze, po delatnostima: broj stanovnika rasporedenih po
osnovu radne obaveze, sa podacima o broju stanovnika koji mogu biti naknadno pozvani u
oružane snage i procenjeni broj stanovnika koji treba da se angažuju u proizvodnji, uslugama i
drugim aktivnostima, obuhvatajud i stanovnike koji rade u proizvodnji i uslugama sredstvima
u svojini gradana (individualni poljoprivrednici, zanatlije i si.).
(2) Bilans predemta naoružanja i vojne opreme
Ovim bilansom obuhvataju se potrebe oružanih snaga koje se odnose na predmete
naoružanja i vojne opreme, kao i mogučnosti i izvori za njihovo obezbedivanje.
(3) Bilans proizvoda i usluga privrednih delatnosti i usluga i aktivnosti društvenih
delatnosti od zajedničkog interesa za odbranu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
utvrdenih Dogovorom o grupacijama proizvoda, proizvodima i vrstama usluga i drugim aktiv
nostima od zajedničkih interesa za odbranu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Ovim bilansom obuhvačeni su proizvodi, usluge i aktivnosti od zajedničkog interesa za
potrebe Jugoslovenske narodne armije i teritorijalne odbrane (bez predmeta naoružanja i vojne
opreme), privrede, stanovništva i ostalih subjekata, kao i mogučnosti i izvori njihovog
obezbedivanja, uključujuči i kapacitete svih delatnosti.
(4) Bilans robne razmene sa inostranstvom
Ovim bilansom obuhvata se: S
— pregled izvoza i uvoza proizvoda za potrebe privrede i stanovništva od zajedničkog
interesa za odbranu zemlje,
— pregled izvoza i uvoza naoružanja i vojne opreme.
(5) Bilans raspodele vrednosti ukupnih sredstava, posebno za potrebe odbrane, stanovni
štva i dr.
Ovim bilansom obuhvataju se ukupna sredstva za izvorima i raspodelom. odnosno
preraspodelom po osnovnim namenama.
(6) Bilans budžetskih sredstava
Ovim bilansom obuhvataju se izvori budžetskih sredstava i njihova raspodela u skladu sa
proporcijama raspodele ukupnih sredstava.
(7) Bilans deviznih sredstava
Ovim bilansom obuhvataju se izvori deviznih sredstava i njihova raspodela u skladu sa
r^rr\r»riT*piiQma r*acr*r*/1*ilo nb-nr-*i-i-iV^ c w u 4 p i r \ , m
r - „ r ^ - , . - j .... . ™ [ - „ « v » v " " " l " " " ««.«ol«»u.
(8) Bilans kreditnih sredstava
Ovim bilansom obuhvataju se podaci o raspoloživim sredstvima, po izvorima i vrstama,
potrebnim sredstvima za kreditiranje investicija i proizvodnje (posebno proizvodnje naoružanja i
vojne opreme), kao i drugim potrebama za odbranu zemlje.
Nosioci izrade bilansa od (1) do (8) saraduju i sa privrednim komorama i opštim
udruženjima organizacija udruženog rada, a, po potrebi, i sa zainteresovanim samoupravnim
organizacijama i zajednicama.
Ponedeljak, 22. avgust 1983. SLUŽBENI LIST SFRJ - POVERLUVO GLASILO Strana 5 - Broj 43
3) Samoupravno sporazumevanje i
dbgovaranje o osnovama planova
18. Na osnovu procene, analiza, bilansa i drugih priprema, otvara se proces medusobnog
dogovaranja na nivou društveno-političkih zajednica i sporazumevanja, odnosno ugovaranja, kao
i realizacije zaključenih dogovora izmedu nosilaca planiranja radi utvrdivanja zajedničkih ciljeva
i zadataka u privredi i društvenim delatnostima od zajedničkog interesa za odbranu Socijalistič-
ke Federativne Republike Jugoslavije i mera za ostvarivanje tih obaveza i zadataka. Pri tom se
posebno vodi računa o obavezama i zadacima utvrdenim u Zakonu o opštenarodnoj odbrani,
naročite u pogledu prioriteta proizvodnje i usluga od zajedničkog interesa za odbranu, u skladu
sa utvrdenim dokumentarna iz tačke 16. ove odluke.
Savezni organi uprave i savezne organizacije, u saradnji sa Privrednom komorom
Jugoslavije, opštim udruženjima organizacija udruženog rada, republičkim i pokrajinskim
organima i organizacijama, jugoslovenskim zajednicama (elektroprivrede, železnice i PTT) i
odredenim samoupravnim organizacijama i zajednicama, u skladu sa programima rada i
osnovama planova i pripremnih mera za odbranu zemlje, izraduju načrte dogovora o obavezama i
zadacima u obezbedenju potreba odbrane, po pojedinim proizvodima, vrstama usluga i drugim
aktivnostima od zajedničkog interesa za odbranu zemlje.
Uporedo se odvija i proces dogovaranja i samoupravnog sporazumevanja svih nosilaca
planiranja u republikama i autonomnim pokrajinama. Pri tom se polazi od zakonom, dogovori-
ma, samoupravnim sporazumima i ugovorima utvrdenih obaveza i zadataka od zajedničkog
interesa za odbranu zemlje, kao i od zadataka od interesa za odbranu republika i autonomnih
pokrajina, odnosno užih društveno-političkih zajednica.
Samoupravne organizacije i zajednice samoupravnim sporazumima: uskladuju aktivnosti
u vezi sa izvršavanjem dobijenih i preuzetih obaveza; dogovaraju se o uskladivanju zadataka i
udruživanju rada i sredstava; utvrduju medusobne isporuke, dogovaraju se o zajedničkoj ratnoj
proizvodnji, uslugama i aktivnostima, razmenjivanju proizvodne dokumentacije i radnika, kao i
zajedničkom organizvanju proizvodnje na novim lokacijama i dr.
Samoupravnim sporazumom o obavezama i zadacima u vezi sa sadržajem planova,
osnovne organizacije udruženog rada, u okviru radnih organizacija, složenih organizacija i
samoupravnih zajednica: uskladuju svoje aktivnosti na pripremi, izradi i donošenju planova;
ureduju medusobne odnose u vezi sa izvršavanjem preuzetih obaveza i zadataka; utvrduju okvire,
smernice i sadržaj zajedničkih planova; utvrduju zajedničke smernice i okvire za organizovanje i
funkcionisanje zajedničkih službi, racionalno koriščenje i raspored radnika; utvrduju zajedničke
zadatke društvene samozaštite i bezbednosti, kao i druga pitanja od značaja za uspešno
izvršavanje zajedničkih i pojedinačnih poslova.
19. Proces dogovaranja i samoupravnog sporazumevanja treba da se odvija uz punu
inicijativu privrednih komora i aktivno učešče svih nosilaca planiranja, s tim što društveno-
-političke zajednice utvrduju organizacije udruženog rada od posebnog značaja za opštenarodnu
odbranu, koje su nosioci samoupravnog sporazumevanja i ugovaranja. Ako se saglasnost učesnika
ne postigne do odredenog roka, ovlaščeni organi društveno-političkih zajednica, u smislu člana
38. Zakona o opštenarodnoj odbrani, preduzimaju mere da se učesnici obavežu na izvršavanje
zadataka da bi se obezbedili zajednički interesi odbrane.
ličnog dohotka; ostvarivanje utvrdene politike investiranja; tržišni odnosi; poreska i kreditna
politika; organizovanje distribucije, racioniranog snabdevanja i obaveznog otkupa polj opri vred
nih proizvoda; zapošljavanje i rasporedivanje radno sposobnog stanovništva i dr.
Nosioci planiranja iz stava 1. ove tačke u svojim planpvima funkcionisanja privrede i
društvenih delatnosti u ratu, pored zadataka i mera koji se odnose na društveni sektor privrede,
planiraju zadatke i mere za individualni sektor privrede (zanatstvo, kučna radinost, poljoprivre-
da i dr.).
28. Saglasno Osnovama sistema i pripremnih mera za odbranu u oblasti društvenog
planiranja, donosi se Plan funkcionisanja privrede i društvenih delatnosti od zajedničkog interesa
za odbranu zemlje u ratu.
Na osnovu procena, analiza, bilansa, zaključenih dogovora, samoupravnih sporazuma,
odnosno ugovora i utvrdenih potreba odbrane zemlje, Savezni zavod za društveno planiranje i
Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, u saradnji sa saveznim organima uprave i saveznim
organizacijama, izraduje načrt plana funkcionisanja privrede i društvenih delatnosti od
zajedničkog interesa za odbranu Jugoslavije u ratu. Ovaj plan naročito sadrži:
— procenu uslova funkcionisanja privrede i društvenih delatnosti u ratu;
— zajedničke interese i ciljeve za odbranu zemlje;
— elemente neophodne za ostvarivanje zajedničkih potreba odbrane saglasno pravima i
dužnostima federacije;
— obezbedivanje naoružanja i vojne opreme iz namenskih i dopunskih kapaciteta, kao i
iz uvoza;
— obezbedivanje Jugoslovenske narodne armije drugim materijalnim sredstvima, kao i
zdravstvenim, saobračajnim, remontnim i ostalim uslugama;
— način obezbedivanja drugih materijalnih sredstava i usluga od zajedničkog interesa
za zemlju, kao što su strategijske sirovine, neophodne potrebe stanovništva i, u vezi s tim,
utvrdivanje strukture racionirane potrošnje, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, osnova
socijalne zastrte i dr;
— obim, strukturni i regionalnu usmerenost neophodnog uvoza i izvoza u skladu sa
platnobilansnom situacijom zemlje i drugim mogučnostima u ratnim uslovima;
— obezbedivanje finansijskih sredstava neophodnih za finansiranje funkcija i zadataka
federacije.
Posebne obaveze federacije, republika i autonomnih pokrajina, odnosno samoupravnih
organizacija i zajednica koje su utvrdene zakonom, dogovorima, samoupravnim sporazumima,
odnosno ugovorima o obavezama i zadacima u vezi sa sadržajem planova funkcionisanja privrede
i društvenih delatnosti u ratu;
— smernice i okvire za donošenje mera i preduzimanje akcija od zajedničkog interesa
koje se odnose na preraspodelu dohotka, lične dohotke, obezbedivanje investicija, zapošljavanje,
preraspodelu kadrova, poresku politiku, zajedničku emisionu i novčanu i kreditnu politiku i
zajedničku deviznu politiku, razmenu s inostranstvom i dr.
Pored navedenih elemenata, plan sadrži i podatke o ukupnim potrebama, mogučnostima
i planiranim zadacima privrede i društvenih delatnosti od zajedničkog interesa za odbranu
zemlje u ratu:
29. Pripremljene planove samoupravnih organizacija i zajednica opština uskladuju sa
dogovorima i sporazumima, odnosno ugovorima, a njihove planove i planove meduopštinskih
regionalnih zajednica uskladuju republike i autonomne pokrajine.
Planovi republika i autonomnih pokrajina uskladuju se prilikom izrade plana funkcioni
sanja privrede i društvenih delatnosti od zajedničkog interesa za odbranu Jugoslavije u ratu.
Posle konačnog uskladivanja, planove donose nadležni organi samoupravnih organizacija
i zajednica i društveno-političkih zajednica do roka koji je utvrden programom rada.
30. Radi sagledavanja stanja planova i preduzimanja potrebnih mera, nadležni organi i
organizacije obezbediče redovno pračenje i informisanje o promenama u planovima društveno-
-političkih zajednica i samoupravnih organizacija i zajednica.
31. Nosioci planiranja u samoupravnim organizacijama i zajednicama u toku godine
analiziraju razvoj kapaciteta, tehnike, tehnologije, organizacije rada i dr., u vezi sa zadacima i
aktivnostima od značaja za odbranu zemlje i ako dode do značajnijih promena u razvoju
materijalne i tehničke baze, o tome informišu zainteresovane nosioce planiranja, radi regulisanja
novih odnosa.
Uskladene promene, samoupravne organizacije i zajednice unose u svoje planove i o tome
obaveštavaju nadležne organe društveno-političkih zajednica.
32. Početkom svake godine, a najdalje do kraja marta, sve samoupravne organizacije i
zajednice redovno ažuriraju svoje planove u skladu sa nastalim promenama i sa pretpostavkama
Ponedeljak, 22. avgust 1983. SLUŽBENI UST SFRJ - POVERLUVO GLASILO Strana 9 - Broj 43
iz procena i sa dostignutim stepenom razvoja. Svake godine opštine ažuriraju svoje planove do
kraja aprila, republike i autonomne pokrajine do kraja maja, a planovi na nivou federacije
ažuriraju se u toku juna.
Planovi se ažuriraju po postupku koji je utvrden za pripremanje, izradu i donošenje
planova, a kada je u pitanju tekuče ažuriranje dela pokazatelja pojedinih dokumenata planova,
ažuriranje vrše nosioci izrade tih dokumenata, o čemu redovno izveštavaju nadležne organe.
33. Planovi funkcionisanja privrede i društvenih delatnosti proveravaju se putem vežbi.
Na osnovu stečenih saznanja, planovi se menjaju i dopunjavaju.
m . JEDINSTVENI POKAZATELJI
36. Jedinstveni pokazatelji služe za medusobno informisanje u toku pripremanja i izrade
planova funkcionisanja privrede i društvenih delatnosti u ratu, kao i za pračenje ostvarivanja tih
planova.
37. Jedinstveni pokazatelji koriste se i za izradu bilansa i analitičko-dokumentacionih
materijala koji služe nosiocima planiranja kao osnova za pripremanje i zaključivanje samouprav
nih sporazuma i dogovora o obezbedivanju uslova za funkcionisanje privrede i društvenih
delatnosti u ratu.
38. Jedinstvene pokazatelje primenjuju:
2) društveno-političke zajednice
(1) opštine, gradske i regionalne zajednice, autonomne pokrajine, republike i federacija
(nosioci planiranja: pod 6/A izraduju svodne planove, a pod 6/B organi uprave za delatnosti za
koje su osnovani).
39. Jedinstveni pokazatelji sadrže sledeče vrste, grupe i podgrupe pokazatelja.
Strana 10 - Broj 43 SLUŽBENI LIST SFRJ - POVERLJIVO GLASILO Ponedeljak, 22. avgust 1983.
1
A B A B
01 — AKTIVNO STANOVNIŠTVO
010 Ukupan broj aktivnih stanovnika X' X X
011 Broj aktivnih poljoprivrednika X2 X X X
012 Ukupan broj zaposlenih X X X
0120 Ukupan broj zaposlenih u društvenom sektoru, po
zanimanjima i kvalifikacionoj strukturi X
0121 Ukupan broj radnih ljudi koji samostalno obavlja-
ju delatnost ličnim radom i sredstvima u svojini
grada na
01210 Ukupan broj zaposlenih u individualnim poljopri-
vrednim gazdinstvima
02 — PENZIONERI
020 Broj penzionera X3 X X
021 Broj penzionera angažovanih za rad u ratu X X X X X X
Iskazuje se broj stanovnika koji žive na području mesne zajednice i društveno-političke zajednioe, kao i broj
stanovnika2 koji ce doči ili otiči sa područja mesne zajednice i društveno-političke zajednice.
Samo samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje.
3
Samo samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje i penziono-invalidsko osiguranje.
4
Samo samoupravne interesne zajednice za zapošljavanje.
Ponedeljak, 22. avgust 1983. SLUŽBENI LIST SFRJ - POVERLJIVO GLASILO Strana 11 - Broj 43
1
A B A B
X X X
X X X
3110 Doznake X
312 Primljeni krediti i anuiteti X
313 Aktivne kamate
X
X
32. UVOZ
320 Uvoz robe 4 X X X X X X
321 Ostali nerobni odliv
X X X
X X X X X X
322 Krediti dati inostranstvu i otplate
323 Pasivne kamate
A B A B
X
4711 Ostali i lični rashodi
48 — RATNI BUDŽET DPZ
X
X X X
X X X