Professional Documents
Culture Documents
SADRŽAJ
1.0 Uvod 3
6.0 Zaključak 14
7.0 Literatura 15
8.0 Prilozi 16
REZIME
1
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
- Odabira parametara
- Mjernih tačaka
2
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
1.0 Uvod
Trakasti transporteri bitan su faktor u današnjoj industriji. Koriste se za transport materijala
iz jednog procesa u drugi, u saradnji sa ražličitom transportnom I strojnom opremom.
Važnost trakastih transportera češto je zanemarena jer se oni uobičajeno promatraju kao
dio opreme koji ne stvara probleme i koji radi dugo vremena bez kvara. Kao i svaki drugi
tehnički sistem, on se sastoji iz nekoliko dijelova. Najčešće su to pogonski elemenat –
elektromotor, reduktor, odgovarajuće spojnice i osovine i naravno sama transportna traka.
Kao takav tehnički sistem je izuzetno funkcionalan i rasproširen. Koristi se u svim granama
privrede, najčešće u energetskom sektoru gde je najviše zastupljen. Ali, da bi naš trakasati
transporter uopšte funkcionisao i vršio ispravno svoj zadatak, on mora biti ispravan, tj u
radnom stanju. Jedna od najboljih metoda utvrđivanja stanja našeg tehničkog sistema
jeste kontrolom vibracija na našim mjernim tačkama.Ipak, prije samog mjerenja vibracija
potrebno je sprovesti čitavu pripremu, upoznat se detaljno sa datim tehničkim sistemom,
određivanje mjernih tačaka, graničnih vrijednosti...
3
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
Transporteri sa trakom opšte namene prenose materijal ili komadnu robu na horizontalnim
ili malo nagnutim trakama koje su ujedno nosivi i vučni delovi transportera.
Izvode se kao stacionarni, prenosivi ili prevozni. Trakasti transporteri imaju široku i
raznovrsnu primenu u rudnicima, metalurškoj i hemijskoj industriji, na građevinskim i
zemljanim gradilištima, u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, skladištima i prometu gde
dolazi u obzir i prenošenje komadne robe kao što su vreće, sanduci, paketi i slično.
Osnovni i najvažniji deo transportera sa trakom je beskrajna gumirana traka koja služi kao
nosač tereta i vučno sredstvo. Traka se vodi preko najmanje dva valjka, jednog pogonskog
i drugog zateznog, koji su postavljeni na krajeve noseće strukture. Njihovo osno rastojanje
definiše transportnu udaljenost.
4
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
a) Gipka
Traka je najvažniji i najčešće najskuplji deo trakastog transportera. Traka može biti od
tekstila, gume ili polimernih materijala s ulošcima kao vučnim elementima (transporter s
mekom trakom), od žičanog pletiva ( transporter sa žičanom trakom ) ili od čeličnog lima
(transporter s čeličnom trakom).
U posljednje vrijeme razvijena je potpuno nova tehnologija mjerenja vibracija koje zbog
svog generisanog sadržaja predstavljaju jedan od najznačajnijih pokazatelja sveukupnog
dinamičkog stanja mašine kao sistema, ili pojedinih njenih sastavnih dijelova.Uz pomoć
vibracija moze se pratiti stanje velikog broja tehničkih sistema.
5
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
- Frekvencija vibracija
- Amplituda vibracija
- Brzina vibracija
- Ubrzanje vibracija
6
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
Signal vibracija snimljen na nekom karakterističnom mjernom mjestu mašine jeste suma
velikog broja manje ili više izraženih individualnih izvora i po pravilu,sadrži u sebi dosta
kompleksnog sadržaja.Pod pretpostavkom da su amplitude 4 osnovne vibracije
identične(A1=A2=A3=A4=Ai) (Slika ),a frekvencije međusobno dosta različite : debalans (1 x
n),olabavljenost (2 x n),oštećenost zupčanika (r x n),oštećenost kotrljajućeg ležaja (s x n) –
ukupna amplituda složenog signala,biće jednaka 4A.Ovakav model prostog sabiranja nije
moguć za složenije slučajeve koji se u praksi svakodnevno sreću (n-broj obrtaja,r-broj
zuba zupčanika i s- broj kuglica u ležaju).
7
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
Pored toga,pri ocjenjivanu nivoa vibracija treba mjeriti i fazu,koja omogućije primjenu
pogodnijeg načina za upoređivanje jednog kretanja sa drugim.Upoređivanjem
relativnog kretanja dva ili više dijelova sistema,često je bitno kod dijagnosticiranja
specifičnih neispravnosti na sastavnim dijelovima sistema.
Vibracijska osjetila:
-Masa: 60 gr.
8
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
Frekvencijsko područje
Slika 4. PBS-380
Sve mašine u toku rada proizvode vibracije i iste su prateća pojava koja se javlja pri
eksploataciji.Mehaničke vibracije koje najčešće okružuju čovjeka leže u opsegu 1-200
Hz.Njihova potpuna eliminacija je nemoguća, a moguće je iste svesti na granicu
definisanih od strane proizvođača,odnosno svjetskih usvojenih standarda i normi:
9
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
Mehaničke vibracije nastaju iz različitih uzroka kao što su: nestabilnost mehaničih sistema,
promjena pravca kretanja mašine, mehaničkog sistema ili elemenata, gravitacioni
transport materijala-udari materijala u zidove transportnog sistema i dr.
Mjerila za ocjenu vibracija strojeva po VDI 2056 – preporuke svrstane u šest grupa i to:
Grupa K Neki transmisijski dijelovi pogonskih i radnih strojeva koji su čvrsto povezane
sa cjelinom stroja, naročito serijski elektromotor snage do 15 KW.
Grupa G Veći strojevi postavljeni na stabilni, krutim ili teškim fundamentima, veći
pogonski radni strojevi sa samo obrtnim masama.
10
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
Mjerne tačke pri mjerenju datog tehničkog sistema trebaju biti pažljivo odabrane. Najčešće
su to na ulazu i izlazu iz mašinskog sklopa (elektromotor, reduktor, itd).
U tehničkom sistemu koji se sastoji iz elektromotora, reduktora, i predajnika snage
(pogonski doboš) imamo npr. sedam tačaka mjerenja, i to na ulazu i izlazu svakog
elementa.
11
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
12
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
13
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
6.0 Zaključak
14
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
7.0 Literatura
15
Tehnička dijagnostika Seminarski rad
8.0 Prilozi
Slika 4. . PBS-380 9
16