Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
6Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Jules Verne - 20.000 Milja Pod Morem

Jules Verne - 20.000 Milja Pod Morem

Ratings: (0)|Views: 1,003 |Likes:
Published by Elsan Salkovic

More info:

Published by: Elsan Salkovic on Apr 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/01/2013

pdf

text

original

 
Jules Verne
20.000 milja pod morem
 Naslov izvornika
Vingt Mille Lieues sous les Mers
20.000 milja pod morem
POKRETNA STIJENA
Godinu 1866. svi su zapamtili po jednom čudnom događaju, jednojneobjašnjivoj pojavi. Više puta su brodovi naišli u moru na neko "golemočudovište". To je čudovište bio neki dugačak predmet sablasnog oblika. Svremena na vrijeme bi zasvijetlio, a uz to je bio daleko veći i brži od kita.Ubrzo je čudovište ušlo u modu. O njemu se pisalo u novinama, o njemu se pjevalo po krčmama. Pokatkad su ga uspoređivali s poznatim bijelim kitom,strašnim Moby Dickom. Drugi su pak govorili daje to neko natprirodnočudovište koje svojim golemim pandžama može obuhvatiti najveći brod iodvući ga u dubine oceana.S vremenom je slučaj blijedio i padao u zaborav, ali su ga početkom 1867.godine ponovno osvježili nemili događaji. Ti događaji su doveli u opasnostsav prekooceanski promet. To sad više nije bio
 znanstveni
 problem kojeg jetrebalo riješiti, već opasnost koju je trebalo ukloniti. Čudovište je sad postaloneki otok, stijena ili greben, ali ovoga puta pokretno, neobjašnjivo,neshvatljivo.
 Jules Veme
...5. ožujka 1867. godine
Moravian,
kompanije
Monreal ocean,
na 27° i 30'dužine i 72° 15' širine udario je u neku stijenu koja nije bila obilježena niti na jednoj karti. Samo zahvaljujući povoljnom vjetru i odličnoj konstrukciji brodse uspio spasiti...Sve se dogodilo u rano praskozorje. Časnici su potrčali na tu stranu broda i pregledali ocean s najvećom pažnjom, no nisu uočili ništa. Jedino što su primijetili bio je veliki vrtlog. To su mjesto odmah ubilježili na karti, ali inadalje nitko nije znao je li brod udario u neku podvodnu stijenu ili možda uneku veliku olupinu. No, pregledavši brod, ustanovili su da mu je dno probijeno.I taj bi događaj bio ubrzo zaboravljen da se za tri tjedna nije sve ponovilo. 13.travnja 1867. godine engleski brod
Scotia
nalazio se na 15° 37' dužine i 45°37' širine. Plovio je brzinom od 13 čvorova. U 4 sata i 17 minuta poslije
 
 podne, dok su putnici uživali u velikom salonu, jedan jedva osjetan udaraczatrese brod. Bilo je više nego jasno da Scotia nije udarila ni u kakav predmet, već daje ona bila udarena, i to nekim oštrim predmetom. Udarac je bio slab i nitko ne bi obratio pažnju da skladištari nisu dotrčali na palubuvičući: Tonemo! Tonemo! Putnici su se uplašili, ali ih kapetan ubrzo umiri.Opasnost nije bila tako velika jer je brod bio podijeljen na sedam dijelovakoji nisu propuštali, tako daje mogao izdržati jedan sloj vode. Kapetan jeodmah sišao na dno broda i vidio da u peti međuprostor voda ulazi tako nagloda se moralo raditi o vrlo velikoj rupi. I doista, jedan ronilac ude i izmjerirupu; bila je širo-
20.000 MILJA POD MOREM 
ka 2 metra. No, s tri dana zakašnjenja, brod je ipak stigao sretno do prve luke.Izvukavši ga na suho, inženjeri nisu mogli vjerovati svojim očima: na dva i pol metra plinske cijevi zjapila je rupa u obliku isto-straničnog trokuta.Predmet, koji je to učinio, morao je biti od nepoznatog metala kad je tako jako mogao zasjeci korito broda, debelo četiri centimetra, a poslije toga se povući natrag na neki neobjašnjiv način.Od tog dana svi brodolomi i nesreće na moru, kojima se nije znao uzrok,smatrani su djelom čudovišta. Tom se čudovištu pripisivalo oko dvije stotine brodoloma. Pod takvim okolnostima promet medu kontinentima postajao jesve opasniji, a putnici su najenergičnije
 zatražili
da se more oslobodi te stra-šne nemani.Baš u vrijeme kad su se odigravali ti događaji, vratio sam se s jednogznanstvenog istraživanja u SAD-u. Francuska vlada me je poslala na toistraživanje, kao profesora prirodnih znanosti u Parizu. Nakon što sam proveošest mjeseci u Nebraski i skupio dragocjenu zbirku rijetkih životinja, otišaosam u New York krajem ožujka. Za to sam vrijeme htio srediti svojemineralno, botaničke i zoološke bogatstvo. Ali, uto se zbio događaj
 saScotiom. l 
mene je zaintrigirala ta tajna. Uistinu, nisam znao što misliti otome. Pretpostavka o plovećem otoku bila je odmah odbačena jer kako bi setaj otok mogao kretati tako nevjerojatnom brzinom osim pomoću motora!Ostale su moguće samo dvije pretpostavke: jedni su vjerovali daje to nekočudovište natprirodne sna-
 Jules Verne
ge, dok su drugi mislili da je to neka podmornica s beskrajno jakom pokretnom snagom. Naposljetku je i ta druga pretpostavka bila odbačenanakon svestranog znanstvenog ispitivanja.Stigavši u New York, znanstvenici su htjeli čuti moje mišljenje kao piscačuvenog djela
Tajne morskih dubina.
Objavio sam članak u
 New York Heral-du
u kojem sam opisao neman onako kako sam je ja zamišljao: to je zacijelonešto nalik na narvala, kita koji ima oštru, dugačku pilu, tvrdu kao čelik,samo deset ili više puta veći i jači, pa se prema tome mora i mnogo bržekretati.
 
SAD, pod pritiskom javnog mnijenja poslaše jednu ekspediciju na mjestodogađaja. Fregata
 Abraham Lincoln
ubrzo je bila naoružana i spremna za bor- bu. Međutim, baš kao za inat, dva su mjeseca prošla a da se čudovište nijenigdje pojavilo, kao da je osjetilo da se protiv njega sprema zavjera. Brod, op-skrbljen najsavršenijim sredstvima za lov na kitove i druge morske životinje,nije znao gdje bi više tražio. No, 2. srpnja javljeno je da su časnici jednog broda vidjeli čudovište prije tri tjedna u sjevernom dijelu Tihog oceana.Fregata
 Abraham Lincoln
odmah se uputila na tonnjesto.Tri sata prije polaska broda dobio sam pismo sljedećeg sadržaja:
"Gospodinu Aronnaxu, profesoru prirodnih znanosti u Parizu. Prihvatite li sudjelovanje u ekspediciji Abrahama Lincolna, vlada SAD-a bit će zadovoljna što će preko vas i Francuska sudjelovati u tom pothvatu. Zapo-vjednik Farragut pripremio je za vas jednu kabinu.
20.000 MILJA POD MOREM 
Odani vam J. B. Hobson, tajnik mornarice" 
Samo sekundu prije nego što sam primio pismo od Hobsona, ni na kraj pameti mi nije bilo ići loviti čudovište; a sekundu poslije toga učinilo mi sedaje jedina svrha mog života uloviti ga i osloboditi čovječanstvo od njega.- Conseile! - uzviknuh nestrpljivo.Conseil je moj sluga, odani momak koji me je pratio na svim mojim putovanjima i kojeg neizmjerno volim. Vrlo je ravnodušan, no točan, vrijedani spreman na sve što ga snađe u životu, a stoje najvažnije, usprkos svomimenu, nikad nije davao savjete, čak ni kad je netko to od njega traži. A sobzirom da je bio stalno u društvu znanstvenika, postao je pravi stručnjak usređivanju biljaka i životinja.Dosad Conseil nikada nije oklijevao pratiti me na bilo kojem mojem putu.Sasvim mu je bilo svejedno idemo li na put u Kinu ili u Kongo. On imatrideset godina, a ja sam u četrdesetoj.Ja mu zapovjedim:- Spremaj stvari! Putujemo za dva sata.- Kako želi profesor - odgovori mirno Conseil.- Samo brzo! Spremi sve što nam treba za put: odijela, košulje, čarape, i sveostalo što više možeš.- A zbirke?- Sve ćemo poslati u Pariz.- Zar nećemo i mi u
 Pariz? -
upita Conseil.- Hoćemo, hoćemo samo... ovaj... malo kasnije.- Kako želite...
 Jules Verne-
Znaš, Conseil, idemo
 Abrahamom Lincolnom.-
Kako hoćete - odgovori mirno Conseil.- Neću ti ništa kriti, Conseile. Ovog puta idemo na jedno neizvjesno putovanje s kojeg povratak nije siguran.

Activity (6)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
kata_tomic9369 liked this
Alen Memić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->