Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
P. 1
nasljednopravo-skripta

nasljednopravo-skripta

Ratings: (0)|Views: 25,747|Likes:
Published by Emil Ćurak

More info:

Published by: Emil Ćurak on Apr 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/01/2013

pdf

text

original

 
www.pravokutnik.net
NASLJEDNO PRAVOGLAVA 1. – NASLJEDNOPRAVNO UREĐENJEI PRAVNO UREĐENJE NASLJEĐIVANJA ZBOG OSTAVITELJEVE SMRTIA Pojam nasljednog prava
Pravni poreci uspostavljaju pravno uređenje nasljeđivanja (nasljednopravno uređenje),uređujući pravnu sudbinu onoga što nakon smrti fizičkih osoba preostaje od položaja koji su zaživota imale u pravnim odnosima i to normama nasljednog prava. Te norme uspostavljaju iuređuju za svakoga mjerodavno pravno sljedništvo (sukcesiju) što ga uzrokuje smrt svake fizičkeosobe (
 successio mortis causa
), odnosno nasljeđivanje. Snagom normi nasljednog prava sve štonakon smrti neke osobe ostane od položaja koji je ona za svoga života zauzimala u pravnimodnosima kao pravni subjekt prelazi zbog njezine smrti na druge pravne subjekte i to istonormama nasljednog prava. Time se kriza što je smrt osobe izaziva u onim njezinim pravnimodnosima koji nisu prestali njezinom smrću, prevladava uključivanjem tih odnosa u širi društveni proces nasljeđivanja društvenih dobara.
Nasljedno pravo u objektivnom smislu (kraćenasljedno pravo)
je skup materijalnopravnih normi građanskog prava koje za svakogamjerodavno uređuju pravnu sudbinu onoga što nakon smrti fizičkih osoba preostane od položajakoji su za života imale u pravnim odnosima. S tim normama su svojom funkcijom tijesno povezane posebne postupovne norme, koje određuju način postupanja javne vlasti (sudova ilidrugih tijela vlasti) u tzv. nasljednim stvarima utječući tako na ostvarivanje normi nasljednog prava (materijalnopravnih i kolizijskih). Urenje još nadopunjuju kolizijske normemeđunarodnog privatnog prava koje rješavaju sukobe domaćeg i stranih nasljednih prava uslučajevima s međunarodnim elementom. U širem smislu o normama svih ovih triju vrsta u pravnom poretku neke države se govori kao o nasljednom pravu te države. Naziv nasljedno pravo se rabi i za
nasljedno pravo u subjektivnom smislu
ili opet kraće nasljedno pravo. To jeono subjektivno pravo koje svojeg nositelja ovlašćuje da bude nasljednik umrle osobe pa da u pravnim odnosima ima za svakoga mjerodavan pravni položaj njezinog nasljednika, odnosnosveopćeg sljednika (univerzalnog sukcesora) zbog njezine smrti. U svakodnevnom govoru
1
 
www.pravokutnik.net
 ponekad se nasljedno pravo rabi i za druga subjektivna prava koja se zbog smrti fizičke osobestječu temeljem normi objektivnog nasljednog prava (npr. pravo na zapis, izdvajanje iz ostavine isl.)
B Svrha pravnog uređenja nasljeđivanja
Temeljna socijalna svrha je ukljivanje pravnih dobara pojedinaca u procesnasljeđivanja društvenih dobara, odnosno u proces nasljeđivanja u društvenom smislu. Taj proces stalno teče u društvu jer se svaki novi ljudski naraštaj nadovezuje na prethodne i to nesamo u biološkom već i društvenom smislu, odnosno nasljeđivanje društvenih dobara kakomaterijalnih tako i nematerijalnih. Putem biološkog nasljeđivanja održava se i razvija ljudskavrsta, a putem društvenog ljudska civilizacija i kultura. Za ona dobra koja pripadajukolektivitetima, proces nasljeđivanja društvenih dobara teče nekako prirodno po prirodnim idruštvenim zakonima stoga nema potrebe za normama. Član zajednice sudjeluje u takvomnasljeđivanju, a da ga redovito nije ni svjestan iako se služi zajedničkim dobrima zajednice(govori njezinim jezikom, služi se zajedničkim dobrima, služi se akumuliranim znanjem i sl.) Njegov će se doprinos tim dobrima uključiti u ukupni fond zajedničkih dobara pa će opet postupno prijeći na one koji postanu članovi te zajednice. Tako se u pogledu zajedničkih dobarastalno odvija proces nasljeđivanja među naraštajima. Ovo nasljeđivanje je društvena ustanova,ali nije i pravna pa stoga to nasljeđivanje ne treba biti i nije uređeno pravnim normama. Nodrugačije je s onim dobrima koji pripadaju pojedincima jer se njihovo nasljeđivanje ne možeodvijati prirodno pa stoga pravne norme uspostavljaju takvo uređenje kojim će se dobra koja pripadaju pojedincima uključivati u proces nasljeđivanja društvenih dobara. Odnosi strogoosobne naravi prestaju smrću subjekta, no poželjno je i potrebno da se nastave oni koji nisu takvenaravi. Pravni odnosi u društvu su također društvena dobra pa je potrebno da i oni buduuključeni u proces nasljeđivanja u društvenom smislu. Da bi se to osiguralo u pravnim porecimase uspostavlja nasljednopravno uređenje. Stvari i subjektivna prava, obveze i sve drugo što u pravnim odnosima pripada fizičkim osobama, a nije strogo osobne naravi, nakon smrti svojegdosadašnjeg nositelja preostaje kao ostavina pa djelovanjem normi nasljednog prava prelazi nadrugog pravnog subjekta – nasljednika umrle osobe postavši time njegovo nasljedstvo. O tomešto se pritom zbiva u pogledu uključenih pojedinaca u taj proces, mišljenja se razilaze. Prema
2
 
www.pravokutnik.net
 jednima, nasljeđivanjem nasljednik nastavlja ostaviteljevu osobnost u pravnim odnosima preostalima nakon ostaviteljeve smrti (
personalističke koncepcije nasljednog prava
) jer je utim odnosima nasljednik pravno ista osoba s ostaviteljem. Drugi ističu da se nasljeđivanja svodina nasljednikovo stjecanje ostaviteljeve imovine, odnosno na njegovo stjecanje ostavine kaocjeline, odnosno na stjecanje ostaviteljevih stvari, prava i dr. preostalih u ostavini (
imovinskakoncepcija nasljeđivanja
). Norme nasljednog prava određuju kojim će osobama pripasti ono što je nakon smrti neke fizičke osobe preostalo kao njezina ostavina, ovlašćuju ih da zbog njezinesmrti steknu subjektivno nasljedno pravo, da postanu njezini nasljednici pa da dobiju u pravnimodnosima onaj pravni položaj koji pripada nasljednicima umrle osobe kako bi se prevladala krizazbog smrti fizičkih osoba u onim pravnim odnosima u kojima su do tada sudjelovale. Ova uloganasljeđivanja je veoma važna, ali i osjetljiva jer treba uvažavati volju umrloga o nasljedniku(građanskopravno načelo dispozitivnosti), ali i činjenicu da je za svoga života bio povezanobiteljskim i sličnim vezama s nekim osobama. Nasljedno pravo i jedno i drugo uzima u obzir  pri određivanju pretpostavaka pod kojima netko dolazi u obzir da bude nasljednik umrloga u prvom redu itd. Kada je ispravno uređeno nasljeđivanje, to pozitivno utječe na društveno poželjno ponašanje pripadnika društva za njihova života jer ih na rad, štedljivost i uopće dobrogospodarenje, potiče spoznaja da će ono što za njihova života stvore, steknu i uštede, nakonnjihove smrti pripasti onim osobama koje su za njihova života bile im bliske i/ili da će služitisvrsi kojoj su to namijenili.
C Kratak pregled dosadašnjeg razvoja i glavnih tendencija suvremenog razvoja1. Opći razvoj
Dok je sve bilo zajednko, pravno reguliranog nasljivanja nije bilo. Pojavomindividualnog vlasništva nastala je i potreba da se pravnim normama uredi nasljeđivanje tihdobara. Naravno, pravna ustanova nasljeđivanja nema jednako važnu ulogu u svim pravnim porecima. Tamo gdje se nasljeđivala vlast u društvu, nasljeđivanje je bilo od ogromne važnosti(robovlasnički poreci, a vrhunac se ističe u feudalnom razdoblju) No, nasljeđivanje nije izgubilona važnosti ni u pravnim porecima građanskog društva gdje se ne nasljeđuje vlast u društvu(barem ne neposredno), ali pojedinci mogu imati velike imetke, mogu im pripadati i glavna
3

Activity (21)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Iva Santini liked this
Tamara Karalic liked this
hyperion8 liked this
harasho liked this
Milina Berilaža liked this
Milina Berilaža liked this
Milina Berilaža liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->