You are on page 1of 18

APRIL 2011 - PRAVE OMLADINSKE NOVINE - B E S P L AT N O I Z D A N J E

: O d li v m o zgova /s16
TEMA BROJA
<INTERVJU> S.A.
R.S /S6

STRIP OKO NAS /S8


S2

Za: Tebe razovanjem ili idete u srednju ili osnovnu - Reputacija škole – objektivno i subjektivno
Od: www.ocenishkolu.com školu. Za vašu decu ili decu vaše dece. - Lokacija škole
Zašto: Zato što si učenik ili učenica ili si to Ispričajte svoju priču. Dajte predloge. Po- - Da li je dostupna? Da li se drži smernica
nekada bio/la mozite profesorima i nastavnicima. Pomoz- inkluzivnog razvoja? (Više o tome na sajtu)
Šta je u pismu: Poziv da se uključiš i ite kolegama. Pomozite sebi. Neka ostane - Mogućnost za zaposlenje odmah nakon
pomogneš unapređenju sistema obra- zapisano. Pomozite generacijama koje dol- završetka školovanja (važi za srednje i gim-
zovanja u Srbiji aze posle vas da lakše izaberu školu. nazije)
- Prohodnost na fakultet
Oceni Školu – Šta je to? Učestvujte u promociji svoje škole. Napišite - Opremljenost biblioteke i internet sale
najbolji profl škole i pošaljite najbolje slike (ako postoje)
Vrlo je jednostavno. Ocenishkolu.com je na info@ocenishkolu.com i osvojite - Školsko dvorište, tereni i sale (ako ih ima)
mesto gde možete oceniti škole u Srbiji. vredne nagrade. - Hrana u školi ili kvalitet pekara i restorana
Osnovne i srednje. Državne i privatne. u okruženju
A da… prvo posetite www.ocenishkolu. - Priredbe i događaji
Vreme je za promenu sistema obrazovanja com, registrujte se, ocenite školu i ostavite - Socijalne i sportske aktivnosti
u Srbiji. Vreme je da se Vi pitate. Ocenite komentar, napravite grupe, dajte predloge, - Osoblje škole, profesori i svi ostali koji bi
školu u koju idete ili ste išli i profesore koji pokrenite forume i diskusije. Možete da se trebalo da utiču ili su uticali na to da u školi
vam predaju ili su vam predavali. Možda ulogujete i preko Facebook ili Twitter na- nešto naučite i da vam bude zanimljivo.
neki više nisu aktivni ali su imali metode loga. Ovo posebno imajte u vidu..
koje vredi podeliti sa drugima. Ako ste pro-
fesor ili profesorka, još bolje, uključite se. Kako da ocenjujete? Nadamo se da ćete se uključiti i pomoći
unapređenje sistema obrazovanja u Srbiji :)
Utičite na sistem. Ovo je portal za Vas. Kada ocenjujete školu imajte u vidu Tim Oceni Školu
Za Vas koji ste završili sa obaveznim ob- sledeće:

SE TOLIKO
Uživanjeramboamadeus.com
IMAM UTISAK DA
E I PJEVA O
MALO GOVORI, PIŠ
O DA JE SVIMA
UŽIVANJU, KA grešnicima!?) da li si živio pošteno, po
ŠTO MANJE, moralnim principima i etičkim normama U povelji o ljudskim pravima UN piše da
STALO DA UŽIVAMO
KA ŽIVOTNA društva - a ne koliko si uživao, ili patio u čovjek ima pravo na rad - na žalost ni slova
DA NAM TA SUŠTINS
RIJ EĐE PADA životu. o pravu na dokolicu. Bar sat vremena dnev-
AKTIVNOST ŠTO no, koji nije posvećen ama baš ničemu. U
NA PAMET. Jer i okorjeli kriminalac može da pati na budnom stanju, jer spavanje se ne računa
svojoj jahti okružen skupim prostitutkama u dokolicu.
U popularnim pjesmama samo se kuka koje ga bezuspješno tješe, a sebe sam na
zbog ljubavnih jada, što se više kuka, to su primer uhvatio kako uživam radeći neke Na trenutke uživanja sva živa bića imaju
popularnije. sasvim obične manuelne poslove; na prim- pravo. Zašto bi čovjek bio prekraćen.
er dok šmirglam neku drvenu površinu, što
Da li nam to još svima odzvanja u pods- siguran sam, ni po najstrožijim pravilima ne
vijesti riječ utjehe koju su feudalci putem predstavlja grijeh.
crkve upućivali svojim kmetovima: „Muči
se i pati na ovom svijetu, da bi mogao da Naravno, teško je izgasiti mozak koji je u
uživaš o onom”. informatičkom, postindustroijskom dobu
prinuđen da radi kao kalkulator. Mengele
Ja sebe sve češće hvatam u jeresi kako dnevnih operacija koje čovjek mora da
želim da uživam za života, a poslije, na izvrši udaljuju ga od primarnih užitaka.
onom svijetu, kako bude. Da uživam u
malim stvarima. Dok dišem svež vazduh, Jedini način da čovjek pronađe uživanje
dok hodam, dok pijem kafu. Logika kaže su trenuci dokolice. Samo je dokolica ta iz
da je važno za poslednji sud (kod nas koje se neprimjetno ulazi u taj, meditativni
pogrešno prevedeno kao strašni sud, kao tihi osjećaj, u kome ti je lijepo bez nekog
da je svakom strašan , a ne samo ozbiljnim posebnog razloga.

MLADI REPORTER - Prva prava omladinska novina južne Srbije - Glavni i odgovorni urednik: Branislav Jonaš - Lektura, prelom i grafička obrada: Šapa Sindikat
d.o.o. - Tiraž: 2000 - Štampa: Retografika, Subotica - Novina je publikovana kao deo projekta “Širenje aktivizma u južnoj Srbiji - promocija konstruktivne kritike i
angažovanje mladih” - Podrška: Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED) - Realizator: Resurs centar Leskovac - Adresa: Strahinjića Bana 3, Poštanski Fah 72,
16000 Leskovac, Srbija - Tel/Fax: 016 232 811 / 016 232 812 - office@rcleskovac.rs - www.rcleskovac.rs /// Mišljenja i stavovi u iznetim tekstovima su isključivo
mišljenja i stavovi autora/autorki i ni na koji način ne odražavaju stavove redakcije i Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED). ///
S3

Intelektualni otpad.com – preporuke

KOMARCI
Art – Marina Abramović

– LOKALNI, ILI NACIONALNI NEPRI-


JATELJI?
(APEL OD PROŠLE, ZA OVU GODINU)

Svuda su oko nas. Piju nam krv. Non-


stop ih gledamo. Imamo žarku želju da ih
skrivanju identiteta, kao i po gerilskim ak- ubijemo. Ovog leta naporniji su nego ikada
cijama i tajnim upadima u galerije i muzeje do sada.
„Ideja umetnosti nije za spuštanjem
širom sveta. Film dokumentuje i rad drugih
čovečijeg duha, nego za uzdizanjem
street art umetnika (Shephard Fairey, Ne, ne govorim o političarima. Govorim o
čovečijeg duha. Spuštanje duha možeš da
Space Invader…). komarcima.
uradiš veoma jednostavno, za dva minuta
možeš nekom čoveku da kažes nešto i
Kritičari Los Anđeles Tajmsa opisali su ovo Za razliku od Radovana III i par mil-
da mu spustiš duh, to je tako banalno i
ostvarenje kao „Film bez filma”, koji počinje iona stanovnika mile nam i napaćene
vulgarno - ali kako praviti umetničko delo
kao hronika „gerilske” ulične umetnosti, sa otadžbine, prema komarcima sam imao
koje može da uzdigne duh? To je u stvari
osvrtom na najpoznatije umetnike, da bi prilično indiferentan stav. Nekako smo
najveća od svih umetnosti za mene”.
se vremenom transformisao u neku vrstu funkcionisali jedni pored drugih (ne, nismo
satire sveta poznatih, potrošačkog društva, bili u kohabitaciji, ako se sećate ovog
Marina Abramović (Beograd, 30. novem-
umetničkog establišmenta i samog pojma). Do ovog leta.
bar 1946.) je umetnica performansa sa
procesa snimanja filma. U mejlu koji je
internacionalnim renomeom. Iscrpljivanje
poslao redakciji Njujork Tajmsa, Benksi je Da li je psihologija, da li je neka mutirana
tela postala je osnovna karakteristika
saopštio da je snimanje filma koji prenosi sorta koja je odlučila da (i) mene napada,
njenog performansa. Živi u Njujorku, SAD.
sirovo uzbuđenje i ekspresivnu moć umet- da li je šta drugo, uglavnom - ne mogu da
Performans kao mainstream art.
nosti veoma teško i da je zbog toga odlučio se odbranim od njih!!!
www.marinafilm.com
da ispriča običnu priču o svakodnevnici,
pohlepi i bezumnom vandalizmu. Obmanjuju nas. Govore da komaraca
Muzika - Kultur Shock
Kako vreme posle ovog odgledanog filma nema, da su zaprašeni sa zemlje. Govodili
Kultur Shock je balkanski pank, džipsi,
prolazi, sve više socioloških i kulturoloških su i da vremenski uslovi nisu adekvatni za
metal koji sreće svadbarsku muziku iz
pitanja će vam prolaziti kroz glavu. Brili- zaprašivanje. Najpre je padala kiša. Potom
Bugarske, SAD, Japana i Bosne. Šest je
jantno. je bilo vruće. Onda je bilo hladno. Pa kad
članova, a ni dvojica ne pričaju isti jezik.
može da se zaprašuje, ako ne može po
Knjiga – Sto godina samoće toplom, ne može po hladnom, ne može po
suncu i ne može po kiši? Uostalom, kada
Zamišljeno selo Makondo, zamišljeno uđemo u avgust - ko će da prska kom-
pleme Buendia, pa iako je priča izmišljena arce???

Komarci nisu problem Beograda, oni su


problem cele Srbije. Sa istim problemom
suočio sam se i u Senti, i u Novom Sadu,
i u Kragujevcu...Napadaju, ne predaju se.
Tamanimo mi njih, ali tamane i oni nas.
„Moramo raditi za život kao i svi drugi imi-
Neću apelovati na komarce. Em ne umeju
granti, to znači znoj, što nije cool”, navodi
da čitaju, em i oni moraju od nečega da
bend na MySpace stranici. „Integration”
žive. Apelovaću na one na koje ste mo-
je nesumnjivo čistokrvni punk-rock album
gli da pomislite čitajući prvi pasus ovog
čvrsto nabijen folk uticajima. Svirački bend
teksta: ZAPRAŠITE KOMARCE VEĆ
radničke imigracije.
i detalji postoje samo u piščevoj mašti a JEDNOM. Kad već jedva preživljavamo,
„To nije toliko seksi, ni komercijalno, ali
ne i u činjenicama, ipak oni odražavaju dozvolite da barem možemo da otvorimo
je vrlo bitno za Kultur Shock da to ipak
sve što jeste stvarnost kulture i ljudi, kao i prozore.
shvate i da počnu uživati u onom što zaista
prostora sa kojih pisac potiče. Dominantna
jesu, da ne pripadaju nigde i svuda istovre-
u romanu je promena, koja se odvija kroz
meno, istrgnuti iz svojih starih domovina,
samoću, jednog plemena, jednog grada i Marko Selaković
a nikad prilagođeni u novoj, te na kraju, da
jednog sveta. Borba malog i slabog - protiv
obožavaju svaki trenutak toga”.
velikog i jakog, nagoveštava tu promenu,
tako stalnu. Pa iako se odnosi neprestano
menjaju, oni opet ostaju isti nakon svake
Film – Exit through the Gift Shop
promene kao točak koji se okreće.
Bogatstvo ovog dela upravo leži u nje-
Film britanskog grafiti umetnika Benksija
govoj svestranosti.
(Banksy) „Izađi kroz prodavnicu poklona”
(Exit through the Gift Shop), promovisan
je kao „prvi svetski street art film”, a sadrži
ekskluzivne snimke Benksija, poznatog po
S4

Ja zakasnim na posao 2 minuta pa mi frka…


DRAGAN MARINKOVIĆ

„Montevideo“ hapsili sa sve specijalnim je-


dinicama, i dobio 30 dana zatvora, a ova
pevaljka proneveri milione i dobi kućni prit-
vor… Ovog nema ni u Alan Fordu ni u Monti
Pajtonu
Sećam se, svojevremeno sam tužio gazdu
zato što me je držao na crno punih godinu
dana, a presuda je na kraju bila u njegovu
korist. Sada ja velikom borcu za ljudska
prava, koji mi najpre nije dozvolio da is-
punim osnovno pravo na rad, isplaćujem
sudske troškove koji je zajedno u dosluhu
sa mojim advokatima prećutkivao da je pre-
suda doneta u njegovu korist. A u presudi
lepo pisalo: Jesi ti brate radio na crno, ali
mi presuđujemo u korist onoga ko te držao
kao roba. Jebi ga, kad ima debele veze u
Pa neka to bude od sada praksa. Pozivamo sudstvu. Ništa mi bre, novo niste rekli. Da
NAPRED U KRAĐU NARODE! se na „Cecin sindrom“. sam na samom početku to shvatio i da
Dugujte za porez za stan 150 eura. Dajte nisam bio mladi majmun idealista koji
To bi mogla da bude parola Srbije nakon državi 15 eura i odležite u kući vikend pod veruje u pravdu, danas bi mi džepovi bili
reforma sudstva, gušenja devedesetih, jakom video prismotrom i sa narukvicom. puni. Ili da kažem, možda…
spočitavanja moralnih vrednosti, bruke, lju- Ako može za nju, može i za mene. I ja sam
bljenja, ponovnog ljubljenja, ubistava, rada fucking Srbin! Bravo, čestitam! Da se i to jednom skine
na crno. Pravda je slepa, zar ne!? NO, NO, NO…. sa dnevnog reda. Da žena može normal-
ZAŠTO SE BUNITE!!! Onog momka što je stavio torrent za no da živi. A sad neka dušmani crknu.

li s v e t .. ./ / / 3 $ # g f .. .
Crno-be
VESNA PETKOVIĆ

u kome
li te oni bez vere ako nosimo crno? Svet
ja žena geronto domaćicu. I pitaćeš se da živimo danas teži da izbri še boje , i teži da
Eto baš neki dan me je jedna stari prav e buda lom, ili su to pros to jedine i belo.
pitala zašto nosi m crno , žalim li koga . Ne, to
uđeš u sve pretvori u dve suprotnosti: crno
ionako ne opcije. Kada izgubiš nadu, i malo pešn i. Boga ti i sirom ašni.
rekoh, samo volim crno. Boja fazon, skontaćeš kako se to u stva
ri radi i Uspešni i neus
da su jedi-
žali. Tako je, rekla je, srce žali. Ipak
, znala
veze . Nara vno, toj osobi Debeli i mršavi. Lepi i ružni. Mož
potegnuć eš neke i širokom
sam da me u dubini duše osuđ uje. Kao
đuje š, staln o je zivka ti, no pojmovi dobra i zla ostavljen
nosi ti svak i dan, crnu ćeš morati da dosa tumačenju. Valjda zato što borb a za egzis-
crno ne treba će ti se
što
svadbe i jer ona je jako zauzeta. Nekad tenciju ne ostavlja mnogo izbora.
odeću treba izbegavati nositi i na javiti i lagati te, nekad ti se neće
ni javiti.
. Teško
veselja, jer „slute na smrt i nesreću” Očajan, pomislićeš na privatni
biznis, ali
se sa pred rasu dam a male,
je odno siti n godina
si (hteo ne hteo ) na nećeš imati para za to. Ipak, nako
zaostale sredine, gde čekanja, možda i ubod eš neki posl ić od
ti, štrči š li mak ar malo . I tako se bez je tu je.
tape
„selebriti”: koga ćeš jedva moći da živiš, ali šta
svoje volje počneš osećati kao Kad ostariš, i odeš u penziju, život
ni cilj će ti
si otišao
uvek se nađe neko ko zna kada biti stajanje u redu za penziju od
rane zore,
o odne kud, s kim si bio i šta
i kad si doša eti još to-
obuk ao i da li je to bilo mada nije na odmet busiju zauz
si radio, kao i šta si kom noći. Društven i život će ti biti potucanje
. Kad nađe š mom ka ili devojku,
prikl adno a, gde ćeš
dobrona- po domovima zdravlja i bolnicam
odma se kod tebe skupi gomila gledati kako mnogi ulaze preko
reda po
detalje
mernih komšija koji će ti ispričati sve ovom, ili onom osnovu, a ti ćeš
čekati ceo
njeg ovoj poro dici, prija teljim a,
o toj osob i, š kriviti
a, i nara vno, sve o dan da ti prepišu lekove i nikog neće
ljubavnim iskustvim za to, jer ćeš sa godi nam a otup eti i naučiti
stan ju. Da li to tebe zani ma? Pa
nom stvari.
imov
počneš da da nema svrhe buniti se za takve
i ne baš. Kad malo poodrasteš i Da se vratim crnoj boji. Nije li baš
život ka-
kod nas
tražiš posao, videćeš da je to ovde kav vodimo takav da upravo i treba
da nos-
radit i. Zavr šićeš , recim o pravo, voljni
teže nego imo crnu boju ? Da li smo sreć ni i zado
viti se na tržiš te rada,
ili engleski jezik, prija ako nosimo vesele boje ? Da li smo zaist a
kurs za
a oni će ti umesto posla ponuditi
S5

Keni Arkana
KO JE KENI ARKANA?

Keni Arkana je u muzičkim krugovima sma-


trana pozivom na akciju, svetionikom koja
obasjava Francusku. Vrlo je aktivna u ok-
viru alter-globalističkog pokreta, stavljajući
parolu i organizaciju „Rage of the people“
(Bes naroda) ispred svog imena, koja
je 2004. godine oformljena u Marseju.
Keni Arkana je argentiskog porekla, rođena
1983. godine, i odrasla u Marseju. Porek-
lom iz ugroženih gradskih područja, detin-
jstvo je provela u hraniteljskim porodicama,
što je u njoj i izazvalo potrebu da počne
sa pisanjem tekstova. Rana iskustva su
je naterala da zbog nedostatka hrabrosti u
tim trenucima i nemogućnosti da govori o
problemima, napiše prve pesme sa trinaest
godina, i počne da repuje. Lakše je vikati
i biti besan, nego šapnuti nekome svoje
intimnosti. 1996. godine počinje da nas-
tupa, ali su mogućnost da je slušaju imali
samo njeni prijatelji, ili kako ih ona naziva
„comrades“ istog, argentinskog porekla.
Improvizovala je mnoga putovanja,
dovijajući se na sve načine kako bi sama
otkrila i upoznala svet, umesto da o njemu
čita iz knjiga. Takođe se zbližavala i sa lju-
dima koji su delili istu strast i žeđ za slo-
bodom, i odbojnost prema ekonomiji koja
je postala primarna u odnosu na ljudske
vrednosti. Tada je počela da nastupa i
za veći broj ljudi, koji se kako kaže „nisu love života, prezentujući svoju viziju sveta izgovara Keni Arkana u intervjuu koji je
plašili slobode“, i svežina njene muzike i koja je po svim merilima alter-globalistička, dala Olivijeu Kašinu (Olivieru Cachinu).
način izražavanja emocija su vrlo brzo bili antikapitalistička, slivena u novu vrstu Ova njena rečenica me navodi da se okre-
primećeni na francuskoj andergraund hip- revolucionarnog, francuskog hip-hopa. nem Osvaldu Spengleru (Osvald Spengler)
hop sceni. Tada su jedna za drugom oform- Nakon brojnih izdanja i saradnji , Keni Ar- koji smatra da je „život borba koja uključuje
ljene dve grupe, „Domovinski marš“ (Mars kana 2006. godine izdaje prvi solo album, biljke, životinje i ljude. To je borba među in-
Patrie), i „Oslonac“ (État Major), u kojima za kuću „Because music“, sa naslovom dividuama, društvenim klasama, narodima,
je Arkana bila bitna pokretačka snaga. „Između betona i prelepih zvezda“ (Entre nacijama, i može poprimiti oblik ekonom-
U njenoj muzičkoj karijeri, za dalji razvoj ciment et Belle Étoile). skog, socijalnog, političkog i vojnog nad-
saradnja sa Kao Domb-om (Kao Domb), metanja. To je borba za moć, i nastojanje da
Čakra Alfom (Chakra Alpha), i DJ Trukom Ovaj album oslikava brojne borbe, prevagne nečija volja, da se iskoristi pred-
(Dj Turk) je bila odskočna daska za dalji na- uključujući one protiv globalizacije i ne- nost, ili da se prevaziđe nečije mišljenje o
predak. Usledila su učešća na Mix-tape iz- pravde, ali i unutrašnje, kroz koje je pro- tome šta je pravedno ili svrsishodno. Kada
danjima, koncerti i radio emisije koji su njen lazila tokom svog odrastanja. Na albumu sve drugo omane, pribegava se rešenju za
pesnički ritam učinili prepoznatljivim široj se nalazi i pesma „Victoria“ kojom odaje postizanje tog konačnog cilja: nasilju.“ Ali,
publici. Nakon brojnih saradnji i učešća na počast Argentini iz koje vuče korene. nakon četiri minuta gerila repa okupanog
zajedničkim projektima, Arkana je 2003. go- Takođe, ovaj album je označio Keni Ar- militantnim adrenalinom, koji nam donosi
dine izdala svoj prvi maxi singl pod nazivom kanu kao kamen temeljac ženskog, fran- zajednički imenitelj, proizvod kolektivne
„Pojektil je lansiran“ (Le Missile est Lancé cuskog hip-hopa. Sledeći korak, koji je svesti i načina življenja kojima je Marsej
). Sledeće godine se na kompilaciji „OM All dodatno razbuktao vatru koju je zapalio posvećen - svetlost, nemoguće je povero-
Stars“, rame uz rame sa cenjenim umet- singl „Bes naroda“ (La rage du peuple) vati da je jedino rešenje za dolazak do cilja,
nicima iz AMI organizacije koja podržava nastao u vreme nereda u Francuskoj nasilje, jer je upravo taj video onaj odblje-
razvoj i napredovanje francuskih muzičara, 2005. godine, je bio album „Neposlušnost“ sak svetlosti o kome Arkana govori. Neka
našla njena pesma „Zidovi mog grada“ (Désobéissance) koji je izdala 2008. nasilje ostane iza televizijskog i kompjuter-
kojom iskazuje ljubav i poštovanje prema Na trenutak ću se vratiti na pesmu „Bes skog ekrana, zakopano u arhivama Jutjuba
Marseju. Nakon toga je Arkana pokrenula naroda“ koja je sa naslovom koji poseduje (YouTube), i neka služi kao podsetnik da
sopstvenu podukciju pod nazivom „Ka- oslobođajuću surovost, nesumnjivo pesma preduzmemo sve, kako se odatle ne bi os-
lita“ (La Callita), i prvi veliki projekat je nade. „Mi posedujemo bes, ne mržnju. lobodilo. Ova pesma je hardcore obojen na-
bila realizacija mix-tape izdanja „Granična Ja smatram da je bes konstruktivan, dok dom, i treba da natera ljude da se zamisle
linija“ (L’Esquisse), i mnogi naslovi poput mržnja može samo da nas uništi i dovede i pogledaju iza sebe. Nikada nije pravljena
spomenutog, „Projektil je lansiran“, su se u pasivno stanje. Transformacija negativne da bi postala hit. „Ne volim tu reč, ’hit’, sve
našli na njemu uzdižući vrednosti ženskog dinamike u pozitivnu, nas tera da pre- moje pesme se odnose, i upućene su drugi-
hip-hopa. Kroz tekstove koje definiše kao vazilazimo sopstvene granice. Ne možete ma. Ova pesma nije ništa bolja od ostalih.“
„anonimnost u masi“ , odbija da govori na skrenuti sa utabane staze ako niste besni,
bilo koji način osim kroz svoju muziku ko- ali vam je potreban i odblesak svetlosti“,
jom šalje poruku, obuhvatajući teške us- ANA MILANOVIĆ
S6

INTERVJU – Žarko Kovačević (S.A.R.S.)


PRAVO PITANJE JE KOLIKO ČOVEK
MOŽE DA PODNESE DA GLEDA RAZNE
MEDIOKRITETE NA TELEVIZIJI I DA
PRITOM OSTANE NORMALAN?

Šta Žarko sluša ovih dana od domaće


i strane muzike? I da li to što čitaš i
slušaš može da ti da odgovor na pitanje:
„KO SI”?

Žarko: Ovih dana slabije slušam domaću


muziku, više sam na tjubu - nasumično
nalazim neke davne hitove: Al Grina, Otis
Redinga, Ete Džejms, Rej Čarlsa itd. Tre-
nutno sam u takvom raspoloženju. Mislim
da muzika pre svega treba da ti izazove
emociju, da te podstakne na razmišljanje,
a da bi shvatio ko si, moraš sam sebe da
pogledaš u oči i da budeš surovo iskren
prema sebi i samokritičan.

Ostati društveno angažovan u Srbiji


nakon fantastičnog prvog albuma,
preskočiti prokletstvo drugog albuma,
zadržati humanost i izuzetan osećaj za
realnost. Kako Sarsovci „TO RADE”?

Žarko: Hvala na lepim rečima! Jednostav-


no… kao i uvek, bez foliranja i preteranog
filozofiranja! Ideje za pesme dolaze sponta-
no i uživamo u tim trenucima, i što je najbit-
nije, ljudima se sve to dopada.

Goribor kaže „i kao da su ljudi samo


za mučenje, a jutra za trutalno i mučno
buđenje”. Ako tehnologija služi da
menja ljude u monotonim i dosadnim
poslovima, zašto i dalje moramo da
„USTAJEMO BRATE”?

Žarko: Zato što ne živimo u utopiji, gde


mašine rade sve, a mi uživamo! Zato što
moraš da radiš nešto da bi se prehranio,
platio silne račune, kredite kod banke i
možda kupio po koji deo odeće. E sad, kao što je SAD. E, onda možeš da uteruješ Nikad više „KLOVN”-ova na medijima
malo ko ima tu sreću da radi ono što voli i šta hoćeš, kako hoćeš, i kome hoćeš - bez koji služe samo da se zavara glad. Dokle
da od tog posla lepo živi, zato je prava ret- straha da će te neko sprečiti u tome… organizam može da trpi glad ?
kost da ponedeljkom ujutru možete videti
nasmejano lice… Da „ZEMLJA” nije ničija, pokazao nam Žarko : Naučnici tvrde da je vremenski pe-
je cunami, ali mi smo to zaboravili već riod koji čovek može da provede bez hrane
Koje greške hipika, ne smemo da ponav- sledećeg dana. A kada su u pitanju Bal- od 4 do 6 nedelja. Pravo pitanje je koliko
ljamo, kako bi došli do „MIR I LJUBAV” ? kanske svačije zemlje, gde svirate u na- čovek može da podnese da gleda razne
rednom periodu? mediokritete na televiziji i da pritom ostane
Žarko: Manje LSD-a i ostalih opijata - više normalan?
sexa! Žarko: Za sada ima dosta potvrđenih da-
tuma, a od skorijih bih izdvojio nastupe Ps. Svako pitanje sadrži naziv jedne
Da li se demokratija može i „DRUGAČIJE na „Supernatural” festivalu u Beogradu pesme sa albuma „PERSPEKTIVA”.
UTERATI”? 23.aprila, zatim u Sloveniji Nova Gorica
30.aprila i u Skoplju 15.maja na festivalu
Žarko: Koliko ja znam, demokratija se ne „Skopje gori 2011.”. VLADISLAV STOJIČIĆ
„uteruje” osim ako nisi svetska super-sila
S7

GERILA MARKETING MILICA JOVIĆ

Verovatno ste nekada bili u prilici da vidite u tome što često obezbeđuje adekvatan
neke od oblika reklamiranja koje su vas izn- princip ekonomičnosti, jer se često beleže
enadile, začudile, možda oduševile, navele efekti koji se u poslovanju ispoljavaju u
da razmislite, nasmejale, rastužile, zbunile, mnogo većim kvantitativnim pokazatelji-
ali svakako ostavile bitan trag u okviru ma, u odnosu na one troškove koje stvara
vašeg dana upravo zbog toga što ne prate ovaj vid marketinga. Njegova prednost se
ona stara pravila reklamiranja. ogleda i u tome što obezbeđuje uspostavl-
Upravo takav način upoznavanja pojedina- janje mnogo boljeg kontakta između samih
ca i potrošačkih grupa sa katakteristikama, potrošača i preduzeća, pa je posebno bi-
ili primenom određenih kategorija proizvo- tan kod uvođenja novih proizvoda, ili za
da predstavlja osnovu takozvanog - Gue- manja preduzeća i aktivnosti preduzetnika.
rilla marketinga. Takođe obezbeđuje i to da se preduzeća u
Guerilla marketing, kao bitan segment uku- mnogo većoj meri koncentrišu upravo na
pne funkcije marketinga, naime, dobija sve samu psihologiju kupaca i proces obavljan-
veću pažnju i značaj - pogotovo poslednjih ja kupovine, i da pre svega prate broj novih
par godina, upravo po svojoj specifičnosti uspostavljenih interakcija sa potrošačima,
ispoljavanja i po tome što velika doza kao i naravno kvalitet istih... Zbog svih ovih se da preduzeća koja usvoje koncept gue-
rilla marketinga beleže povećanje ukupne
prodaje za čak 50 do 200 procenata, što
jasno govori o ostvarenju prihoda od real-
izacije dobara i usluga kao jednog od os-
novnih preduslova za ostvarivanje profita.
Međutim, guerilla marketing nije važan
samo za privređivačku aktivnost, market-
ing koji se sprovodi formiranjem najčudnijih
slika, bilborda, reklama na ljudskom telu ili
jednostavno struktura koje vas tako lako
prenesu u jednu novu dimenziju pros-
tora u kome se nalazite, jeste, (verovali ili
ne) i jedan od sve popularnijih načina da
pronađete posao, da zakažete sastanak ili
da jednostavno pokažete svoj talenat...
Smatra se, dakle, da će guerilla marketing
biti sve značajniji, pogotovo za one kupce
koji ne teže nikakvom apologetskom pris-
tupu tradicionalnih načina reklamiranja,
i za koje postaje sve bitna kreativnost,
ideja, podsticanje mašte, i svakako velika
doza inovativnosti u kreiranju odnosa sa
preduzećima.

uočljivosti ovakvog karaktera reklame ug- prednosti postoji težnja da guerilla market-
lavnom i nosi pozitivne efekte u okviru ing postane i jedan zvanični način prezen-
ukupnog sistema marketing, a samim tim i tovanja karakteristika proizvoda...
ostalih funkcija u realizaciji proizvoda. Gue- Savremeni uslovi poslovanja i sama ta
rilla marketing se i odlikuje samim nekon- činjenica da se godišnje započne veliki
vencionalnim karakterom promocije koja broj poslova, otvori veliki broj novih firmi,
pomera granice tradicionalnog marketinga. obezbede proizvodi koji su sve napred-
Više nije bitna obezbeđivati velike budžete nije verzije onih koji su do tada egzistirali,
za marketing aktivnosti, niti organizovati i naravno činjenica postojanja dinamičnosti
promocije ne kojima će doći do detaljnog u svakodnevnom poslovanju preduzeća
upoznavanja potrošača sa samim proiz- i svih onih faktora ili uslova kojima se
vodima - sada postaje sve bitnija mašta i preduzeća moraju prilagođavati, čine to da
inovativnost u demonstraciji tih karakteris- je neophodno stalno pronalaženje načina
tika, kao i način na koji potrošači protumače održanja konkurentske prednosti i pozicije
te nove puteve reklamiranja, kako bi priv- - pa eto još jednog razloga zbog kojeg ovaj
oleli određeni proizvod. koncept dobija sve veći značaj.
Prednost gerila marketinga je svakako i Naime, prema nekim istraživanjima smatra
S8

Strip oko nas !!


ALEKSANDAR NIKOLIĆ

Sa pojmom „strip“ susreli ste se verovatno


mnogo puta, svesno ili nesvesno, svesno
ako ste zaljubljenik u štampana strip izdan-
ja i avanture, a nesvesno, putem crtaća,
filmova. Koreni su mu jako duboki pa tako
ova deveta umetnost ima i svoju praisto-
riju, bogatu sadašnjost, a sasvim moguće
još bogatiju budućnost. Naravno, bogat-
stvo pravih vrednosti iskonskih osećanja,
jedinstveni spoj likovnog stvaralaštva i
književnosti.
Pre svega ovde se izvanredno pokazuje
moć crteža da i bez reči ispriča priču ili nam
nešto poruči. Za praistoriju stripa može se
pouzdano uzeti nekadašnje egipatsko pis-
mo hireoglifi. Pisar je morao biti dobar crtač
ako bismo to gledali danas, zamislite koliko
bi bilo pismenih. U devetnaestom veku, već
su se pojavili oblici grafičkog prikazivanja
nekih tema.
Veliki listovi toga vremena u Evropi,
brzo su prepoznali ovaj medij i njegove
mogućnosti u svetu propagande.U strikno
kapitalističkom svetu u kakvom smo i da-
nas, strip je kao i mnoge druge stvari ko-
mercializovan.
Za vreme drugog svetskog rata u političke
svrhe upotrebio ga je Benito Musolini, gde
je zabranjivao štampu stranih strip izdanja
i ubacio teme svog političkog programa
za pridobijanje mase ljudi. U tadašnjim
režimima kao sredstvo propagande isticali
su se patriotizam, rodoljublje ali istovre-
meno i programi i ideologoije raznih vođa
širom sveta. Strip kod nas pre drugog
svetskog rata izlazio u legendarnim izdan-
jima „Mika Miš“, ,,Mikijevo carstvo“ i nešto
kasnije, uoči izbijanja II svetskog rata, poput Asteriksa i Obeliksa, Taličnog Toma, evropskog.
na svetlo dana izlazi legendarni „Politikin poručnika Bluberija, Rahana, Džeremaja, Oni koju su možda malo upućeniji u svet
Zabavnik’’ 28. februara 1939. Nakon rata, Gastona pa i dobro poznatih Štrumfova i stripa, na pojam Amerika asocijacija bi bila
u Titovoj Jugoslaviji iz političkog razloga, tj. dr. Žistisa... francuskog porekla kao i seri- čuveni Marvel. Ja lično nikad se nisam
veličanja narodnooslobodilačkih borbi u Ju- jal Tarzan domaćih autora a po američkoj preterano divio filmovima, ali za one koji
goslaviji 1941-45.godine, 50-ih godina nas- licenci, koji je izvezen u 60 zemalja sveta. jesu ovde ću reći da su mnogi možda njima
taje serija „Nikad Robom“ (G.Milanovac) Amerika takođe ima svoj crtani svet na omiljeni filmovi, to jes likovi i priče, rođeni
u kojoj izlaze, pre svega: „Mirko i Slavko’’ kome počiva gotovo većina holivudskih tu u Marvelu. Informativno navešću neke
a zatim i nacionalni junaci: Hajduk Veljko, filmova punih akcija, avantura njihov karak- od njih poput, Panišera, X-mena, Helbo-
Sinđelić....i ostale priče, kao: Zulumćar, ter verujem da vam je poznat i jasan. Teme ja, Fantastične četvorke, Spajdermena i
Dabiša, i dr. jesu super heroji, autori tih junaka stvorili mnogih drugih...
Od 60-ih, pa do kraja 90-ih veliku popu- su novi pravac američkog stila koji je jedan
larnost u našoj zemlji, doživljavaju stripovi od prepoznatljivijih, i bitno se razlikuje od
S9
svoj način onako kako vama odgovara).
U ovakvoj današnjici kakva jeste veru-
jem da je jedan od boljih načina da bar
malo zaboravite na probleme i opustite
se. Dovoljno je da pri ruci imate neko iz-
danje, i upustite se u sasvim novi svet.
Probajte !!!!!
U stripu se mogu razviti mnoge ideje
dizajna, pa i neke naučnofantastične
budućnosti. Na pimer STAR WARS je
veoma dobar primer toga, pogledajte
strip koji je kasnije prerastao u film, a za-
tim bacite pogled na prognoze naučnika,
ili tako nešto, to je medij gde možete
nekom iskazati ono što mislite, ili kako
vidite.

Strip je u svetu prerastao u jedan neis-


crpni izvor industrije i resursa, samo je
Italija je takođe razvijeni strip centar, po- Kada sa svojim vršnjacima govorim o ovoj potrebna kreativnost. To poseduje i ovaj
zant po Bonelli izdavačkoj kući. O njihovim temi grafičkog sveta, uglavnom bi usledili grad (Leskovac) i to u velikim količinama.
likovima mogu da kažem da su dobro beli pogledi i zbunjeni izrazi lica. Mada ni Hmm... ne verujete mi ? Leskovac ima bo-
poznati na prosotrima bivše Jugoslavije. ovi nisu tako loši ako bih uzeo u obzir i one gatu strip tradiciju - preko 60 godina, na
Tex Viler, Zagor, Komandant Mark, Mister koje na pojam strip potpuno odmahuju ru- koju može biti veoma ponosan. Leskovačka
No, Martin Mistre, Alan Ford, Dylan Dog, kom sa nekom vrstom podsmeha - pritom škola stripa „Nikola Mitrović Kokan’’ je pravi
Dampyr, Natan Never, Magični Vetar. Neki ne znajući da su današnje savremene čuvar te tradicije, i pravi strip izvor. Postoji
ovih naslova su vam možda veoma poznati, igrice i filmovi prvobitno bili stripovi. Mnogi preko 16 godina, a 14 je radio potpuno bes-
dok drugi ne. bi rekli da, eto, sada sve ide brže i bolje, platno, u korist omladine i mladih talenata...
U sledećim brojevima biće i detaljniji opisi nema više dosadnog čekanja novih bro- Osnovali su je dva velika imena ovog grada
ovih izdanja, te se ovo može smatrati jeva na kioscima, od ovoga se i više para Nikola Mitrović Kokan i Mijomir Mija Kulić
kraćim uvodom u široki svet stripa. Zbog može uzeti, te se mnoge od ovih ideja 1995.godine, pored tada mladih saradnika
toga ćemo nešto ostaviti i za drugi put... mogu iskoristiti za show biznis itd... Ali gubi Marka Stojanovića i Srđana Nikolića-Peke.
Inače opisaću vam i druge strip centre se ona prava suština, to najbolje razumeju Marko i Peka su školu održali do danas,
poput Japana, Brazila i mnogo više o strip pravi ljubitelji. Poenta i jeste u onom rados- uprkos svim iskušenjima sa kojima su se
dešavanjima i kod nas.... nom iščekivanju novih izdanja i onaj nez- sretali, vlasti u gradu su se menjale, bilo
aboravni miris štampe u kojem svi mi kao je zaista teško, ali izdržalo se. Već 12 go-
tinejdžeri uživamo. Danas sve ide brzo da dina Leskovačka škola stripa domaćin je
prosto nemamo vremena da imamo vre-
STRIP U ODNOSU
najvećeg balkanskog strip festivala, gde
mena - kako jedan naučnik kaže. Sve je svake godine učestvuje preko 150 autora
lako dostupno i brzo se ljudi zasite, sve sa Balkana i šire. Dodeljuju se nagrade i
NA SAVREMENU postaje mehanički, više nije zadovoljstvo -
a to već odstupa od suštine. Svakako treba
priznanja, dok se autori druže sa publikom.
O ovoj temi koja svakako zaslužuje pažnju,
DANAŠNJICU? uvek gledati lepšu stranu nečega. U ovom
slučaju strip ima više takvih. Veoma ume
više u sledećem broju.
Do tada crtajte, pišite, čitajte i uživajte u
da bude zabavan (ako ga doživljavate na svetu stripa....

BOG I SRBI
među komšijama. Jedan od njih bi poželeo bi nestali i svi oni čija je želja upravo bila ta
da nekako nađe novac bar da dozida još da Amerika nestane. Do uništenja bi došlo
jedan sprat, i naravno dobio bi ga i dozidao i kod drugih naroda, pre svega komšijskih,
STEFAN MARKOVIĆ bi taj jedan sprat. No, njegov komšija bi a onda i onih što su učestvovali u svim
poželeo da ima kuću bar za sprat višu od dosadašnjim ratovima protiv nas. A nestale
Ja, kao ne baš religiozna osoba, razmišljao
komšijine, i tako bi rasli privatni neboderi, bi i nacionalne manjine, neke vrste životinja
sam o tome šta bi bilo kada bi Bog zaista
sa ukrasima, laserima, paprikama i ostalim i insekata. Sa druge strane, pojavili bi se
bio stvaran. Još sam i zamislio da pomno
džižamidžama, sve dok se ne uruše oba, dinosaurusi, besplatan hleb i jogurt, padale
sluša, svojim velikim, bogovskim ušima
te komšije ostanu bez ičega. Naravno, bi kiše cigareta, pojavili bi se izvori domaće
sve ljudske vapaje, želje, molbe i da sve
političari bi umirali, nestajali, pa bi se opet rakije i gejziri iz kojih izlazi najbolji i najžešći
redovno uslišava, ali isključivo Srbima, pri
pojavljivali, i tako u krug. Čas demokratija, vinjak. A onda u toj, novonastaloj harmoniji,
tom da Srbi ne znaju da se Bog odlučio za
pa posle deset minuta komunizam, posle na planeti Srbiji, gde više nije ostalo ništa
tako nešto. Kakav bi onda život bio na ovim
petnaest minuta eto Radikala, posle sedam što bi smetalo i nema više ničeg što bi mo-
prostorima (a i malo šire)?
minuta feudalizam, pa bi vladao Tito, pa glo da se stvori, izrodila bi se strašna dosa-
Pre svega, bar devedeset posto građana
bi opet nestao, a umesto njega došla bi da. A dosada bi se razvila u mržnju i zavist,
bi dobilo sedmicu na loto-u. Sa tolikim
monarhistička vlast, pa opet demokratija, i netrpeljivost, te bi se kanda izuništavali
sedmicama, dobitak bi bio sićušan, te bi
pa komunizam i tako bi otprilike izgledao međusobno, sve dok ne ostane poslednji
i dobitnici bili nezadovoljni. Svi bi bili be-
taj magični krug. A onda bi neko poželeo čovek, koji bi na kraju sve prepisao Đavolu.
smrtni, bolesni bi se izlečili, ružnjikavi bi se
da nestane Amerika… I zaista bi nestala.
oženili i poudavali. Onaj ko je poželeo da
A onda Srbi, čije su porodice živele u Am- NARAVOUČENIJE: AKO BOG ZAISTA
ima najlepšu kuću, imao bi je, ali bi je isto
erici i koje su nestale prilikom uništenja POSTOJI, BOLJE DA ZAPUŠI UŠI KADA
tako imao i njegov komšija, ako je to isto
iste, proklinjali bi one koji su učinili to, pa MU SE OBRAĆAMO.
to poželeo. A onda poznato nadmetanje
S 10

FILM IVICA MILARIĆ

PINEAPPLE EXPRESS
Kada ih slušate u stvarnom životu, stondi-
rane priče su verovatno, zajedno sa tuđim
snovima, jedna od dosadnijih priča koje
možete slušati u društvu. Zanimljivo, PINE-
APPLE EXPRESS se bazira na njima, ali
ovde zvuče urnebesno.
Zaplet je nešto što ovaj film shvata veoma
opušteno.
Dva pseudo prijatelja, Dejl i Sol, mladi
šljaker i njegov diler, postaju meta velikog
narko-bosa nakon ubistva koje je Dejl vid-
eo.
Zato odlučuju da se bace u bekstvo, za-
jedno sa velikom količinom marihuane po
imenu Ananas Ekspres.
Humor ovog filma je sasvim debilan. Sve
se vrti oko blagog tripovanja dva glavna
lika, sa kretenskim pričama koje pletu dok
se radnja odvija oko njih. U filmu je još 10-
15 drugih likova koji nisu drogirani, ali jesu
dovoljno isčašeni da se savršeno uklope.

Primer jedne konverzacije:

Dejl: Čak i ako je našao džoint, kako će


nas naći?
Sol: Aaa… toplotno navodeći projek-
tili… lovački psi… i lisice… barakude…
Dejl: Ja sam… Samo sam veoma
iznenađen kada kažeš takve stvari.
Čudno je.
Sol: Hvala ti.
Dejl: To nije bio kompliment.

Set Rogen i Džejms Frenko savršeno


tumače svoje likove. Prelazi između
paranoje, optimizma i potpune nesvesnosti
izgledaju veoma autentično za osobe pod
dejstvom THC-a. Većina filma je sasvim
nerealna i gotovo parodična, ali ovaj seg-
ment je toliko dobro opisan bi mogao da
bude puštan u osnovnim školama kako
bi učenici videli efekat ove droge (iako
verovatno deca posle toga neće misliti da
marihuana=heroin). SUCKER PUNCH RELIGULOUS
Ko bi rekao da stondirane priče mogu da Nakon filma 300, nije bilo sumnje da je Zek Marks reče da je religija opijat za mase, a
budu zabavne za slušanje i gledanje? Snajder pravi čovek za nekonvencionalne Bil Maher se slaže u potpunosti.
akcione filmove. SUCKER PUNCH nije RELIGULOUS istražuje velike religije i
drugačiji i donosi dva sata orgija nasilja za crkve, pomalo se sprda sa vernicima, ali
decu, malo bedne filozofije samo-pomoći i isto tako prilično nemilosrdno napada one
seksi devojke koje su seksi samo ako imate koji iste eksploatišu na jedan ili drugi način.
13 godina.
Drugim rečima, vrlo zabavno ostvarenje.
S 11

Purple pill in the morning,


blue in the afternoon, počinje sa konzumiranjem tableta za još jačim, je neverovatni soundtrack, koji se
orang e in the eve nin g mršavljenje i u tome preteruje. Kao rezul- savršeno uklapa uz ostale efekte.
tat toga proganjaju je halucinacije koje je Mišljenja u vezi filma su podeljena. Neki
and green at night. dovode do ludila. Poznata je scena iz filma, kažu da je odličan, neki da je morbidan, glup
kada ona umišlja da je napada frižider.. i slično.. Ali u svakom slučaju poenta cele te
Requiem for a Dream ili Rekvijem za snove, Dok sa druge strane prikazan je život troje priče je dobra, i na sasvim realan način pri-
film koji se kotira kao jedan od najboljih mladih ljudi, koji se upuštaju u dilovanje kazuje užitak, koji droga pruža, ali jos više,
ikada, svakako je filmsko ostvarenje koje bi droge, i to im donosi dosta novca ali kas- grozote i ambis, u koje odvodi svakog, ko
trebalo staviti na listu prioriteta za gledanje. nije i gadne problem, kada sami postanu padne na njene privremene „čari”. U svetu
Prvi put prikazan 2000. godine, napravio je konzumatori svoje robe. Postaju zaslepljeni koji je toliko začinjen drogom, i koji postaje
veliki bum uzrokovan, kako tematikom, tako lažnim nadama, udaljavaju se jedni od dru- sve začinjeniji pa i od strane vlasti, ovakav
i načinom na koji je ona prikazana. Zapravo gih i polako padaju, depresivni, tražeći do- film predstavlja pametno oružje u suzbijan-
tematika filma je droga, narkomani, tj. nar- datne doze, spremni da urade sve kako bi ju zavisnosti i uopšte potrebe za uzimanjem
komanija uopšte, narkomanija zastupljena ih dobili. I sve to ih vodi ka propasti, od koje bilo kakvih narkotika. Veoma jasno plasira
u različitim oblicima i različitim životnim se teško beži i toga postaju svesni. poruku: „Ako uzmeš, lako se navučeš, i sve
dobima. Ono što je upečatljivo u filmu, je način na ovo te sigurno(!)čeka…”
Radnja filma smeštena je u savremeno koji je prikazan sam put droge kroz krvotok Možda malo blesavo zvuči, ali verujem da
vreme, koliko savremeno i napredno to- koji se završava širenjem zenica, kao i bi gledanje Rekvijema za snove, trebalo
liko, loše i pogubno. Bazira se na životu sama reakcija na telo i psihu. Pored toga, ubaciti u sve školske programe i prikazivati
nekoliko mladih ljudi i jedne starije žene, režiser Darren Aronofsky, nije zazirao od u školama, kao preventivu, kako bi se deci
koji na različite načine (uzimanjem her- direktnog prikazivanja svih „gadnih” scena (žalosno je, ali deci.) prikazalo sta je to ust-
oina, prekomernim uzimanjem tableta za (poput inficirane narkomanske ruke i sl..) vari i da u tome nemaju budućnosti. Jer vrlo
mršavljenje...) postaju zavisnici, čiji životi koje možda i najviše utiču na gledaoca, često same reči nisu dovoljne.
postaju prilično, ako ne i totalno uništeni. šokirajući ga, i ostavljajući sa osećajem U svakom slučaju, „Rekvijem za snove” je
Paralelno, prati se život starice koja opsed- mučnine. Ceo film sačinjen je od gomile jedan od veoma značajnih filmskih ostva-
nuta idejom da smrša, kako bi uspela da efekata, neobičnih kadrova, ubrzanog i us- renja, sa dubokim smislom, svrhom i poru-
obuče haljinu koju želi da nosi na nastupu porenog vremena… što daje dodatnu sliku kom. Veoma specifičan i ostaje zapamćen.
u jednoj TV emisiji (u filmu se takođe vidi rasejanosti i pogubljenosti likova. I na kraju Nikako nije film za uživanje, i svakako ga
uticaj televizije i zavisnost koju ona stvara), ono što je povećalo svu tu jezu i učinilo film treba odgledati.
JELENA BEGENIŠIĆ

tivnih promena i sku javnost, profesionalce, građane, pre-


napretka zajednice duzetnike, institucije, sve one kojima je
, a danas, nakon stalo do drugih, do destigmatizacije i de-
malo više od go- marginalizacije grupa, pojedinaca, stavova i
dinu dana, Liceu- ideja, održivog razvoja, do zdravog fizičkog
lice je nezavisna i mentalnog okruženja, do balansiranog
organizacija koja odnosa društva i ekonomije, do javnog inte-
funkcioniše na prin- resa i javnog prostora, do očuvanja životnih
cipima socijalnog resursa, sve one koji ne beže od stvarnosti,
preduzetništva. zabrinuti su za budućnost i spremni su da
učine nešto.
Sve je krenulo sa
neprofitnim, ne- Kupujući Liceulice pomažete mnogima
KAKO JE SVE POČELO? zavisnim magazi- – jer što tiraž bude veći, više će ljudi
Bane Trifunović je to negde video u in- nom, odanom univerzalnim vrednostima, dobiti šansu da se skloni sa ulice – kao
ostranstvu, prodavce uličnih novina. socijalnoj pravdi, principima jednakosti, jedine adrese.
Poželeo je da toga bude i u njegovom gra- demokratije i humanosti. Magazin prodaju Čitajući Liceulice pomažete sebi - jer ćete
du. pripadnici marginalizovanih grupa, polovina saznati na jedinstven i inspirativan način da
Prvo je o tome maštao sa Jovanom. Jova- od svakog prodatog broja ostaje njima, a se svet može gledati i drugim očima, da su
na je uključila Nevena. ostatak se koristi za štampanje novih prim- Turci napustili Balkan i da još uvek mnogo
Milicu su zajedno lako zainteresovali. Jed- eraka. toga od nas zavisi!
na druga Milica je takođe veoma brzo pri- Oni koji stoje iza ovih uličnih novina zalažu
tekla u pomoć. se za ljudska prava, prava ugroženih i Liceulice zna da je lakše ukazivati na prob-
Mlađa je prvi nešto i uradio: dao je ime i marginalizovanih grupa i pojedinaca, za leme nego ih rešavati. Lakše je govoriti
prve dizajnerske skice. vrednosti modernog društva, saradnju i šta sve nije dobro, nego biti dobar. Lakše
Ovo je odlična ideja koja traži ozbiljnu pri- integraciju, za zdravo fizičko i mentalno je imati primedbu, nego imati ideju. Oni su
premu, pa su zvali Sakija. okruženje, za održivi razvoj, za mir - a pro- odabrali teži put!
Nikoleta je poželela da radi nešto u šta tiv nasilja, rasizma i mržnje svake vrste. Zato ih podržite kada ih sretnete na ulici,
veruje, a Nikša da vrati veru u ono što radi. LICEULICE kupite magazin, čitajte ga, poklonite ga
Tako je sve počelo. DOBRO I ZA SRCE I ZA GLAVU! svojim prijateljima, komšijama, pričajte o
njemu svima jer što više ljudi stane iza ovog
Projekat je nastao 2009. godine u saradnji Liceulice inicira dijalog, stvara mreže i kroz pokreta, šanse su veće da naše društvo
pojedinaca, civilnog sektora, odgovornog zajedničke akcije povezuje aktiviste, civilno bude bolje za SVE!
biznisa i svih onih kojima je stalo do pozi- društvo, intelektualce, umetnike, akadem- WWW.LICEULICE.ORG
S 12
(ne vukodlak…), dokle više to sakrivan- možda? Pošto si lepo platio možeš da se
je, muvanje, nadmetanje, kapitalističko ubeđuješ kako bi informacije i ideje trebalo
RECENZIJE takmičenje radi uspinjanja na lestvice imag- da budu slobodne a ne okovane obrtom
JOVANA JANKOVIĆ inarnog uspeha… novca i titranjem sponzoru, kako su moder-
Dobro, sad nisam ni ja više tako naivan - što na tehnologija i Internet doneli sasvim novi
Deliti, podeliti, udeliti, razdeliti, sherujem reče Suid: „...za površna prijateljstva više realm, simulaciju postojeće kulture koja će
i otuda SHARE! Podeliti talenat, muziku, nisam mlad”- pa nisam ni očekivao „8 na označiti početak nove, virtuelne istorije u
vizit karticu, koji časopis o mladima kao lotou”(jes da bude). Ali nisam bre očekivao kojoj ćeš nesmetano moći da se izražavaš
npr. Mladi reporter i sve to sa ljudima ni toliko suvoparna predavanja, (izuzev i klikćeš na share dugme kol’ko ti volja. Ali,
punih ideja, entuzijazma, znanja, veština, nekolicinu njih; između ostalih nastupa ne. Plati pa šeruj. Virtuelna zajednica koja,
pokretačke energije i punih para, jer treba Beardyman-a) klasični tip gde predavač uprkos prethodno najavljivanoj demokra-
izdvojiti popriličnu sumu novca kako bi izlaže svoj rad, ili rad svoje organizacije, tizaciji i slobodnom protoku informacija,
bio deo tog deljenja - to je jedina zamerka dok publika „pomno sluša” – šta ćeš, karta funkcioniše baš kao i „prava ljudska“ sa
ovom prvom EXIT SHARE festivalu kod je kupljena. svim /Kalimero!/ nepravdama i monopolom,
nas (da ne budemo sad previše strogi). No, kad bolje razmislim nekako mi se čini samo uz malo živopisniji i fantastičniji diza-
Share taj današnji sleng i gutanje interneta da su oni zapravo mislili na deljenje u smisli jn. SHARE dizajn! Ipak, nisam očekivala
ipak iznedriše nešto jako dobro, pozitivno i deljenja, ili ti podele. Te je Barak Obama… da će organizacija samo da zgužva dolare
kreativno. Prilika svima da SHARUJU ono pardon, dečko iz tima koji je učestvovao po džepovima i iskulira organizaciju, i onda
što poseduju, čemu teže u čemu su dobri, u kampanji Baraka Obame imao vreme- sve to zavije dovođenjem Samira i ostalih
pa i u čemu su loši i sve to kako SHARO- na deliti pamet kao otprilike ostalih 5-10 iz Piratske partije, da ne ispadne da oni ne
VATI preko neta, a da neko tvoje umeće ne predavača (zavisno od toga koliko im us- veruju u slobodu izražavanja i protoka in-
prisvoji i pripiše svom imenu (time se bavio peju skratiti izlaganje). Što ga reče onaj Ze- formacija. Kahm...ovaj, je l’ to neko rekao
poučni i bezbednosni deo festivala). Preda- munac: imamo živinu i hijerarhiju… Wikileaks?! Ne, ne, pogrešno ste čuli..
vanja u svim prostorima Doma omladine i No nije ni sve tako crno, ono što mi se jako Bruce Sterling će govoriti danas.
u svakom trenutku mnogo ljudi. Predavanja dopalo su ljudi i njihova opuštenost, od- Uzeli su Exit engine, nabacili novi logotip
o digitalnoj umetnosti i grafičkom uređenju nos, osmeh, rapoloženi za komunikaciju, jarkih boja, stavili novi skin (za sada beta
sajtova, ili „slikovitom snalaženju na saj- druženje. Dobar je taj osećaj pripadnosti, verzija videće kako prođu ove godine) i pro-
tovima” - klikneš sličicu i kroz sličice ti piše te se nije ni primetilo da sam iz Leskovac... daju isti festival kao konferenciju samo uz
ono što si hteo da detaljno pročitaš! Sve to hahahhaa... šalim se :) dnevni program! Alo ortaci, pa nije vam ovo
znači da će u skorije vreme jedan deo in- Za razliku od dnevnog programa, noćni Winamp! Winamp bar pusti sve ono što je
terneta pripadati umetnicima, grafičarima, program je bio iole zanimljiviji. Veliki broj obećao u plejlisti (!“#$%% Carl Craig FFS!),
kreativcima koji će taj tekst oslikavati, pa lokacija sa različitom vrstom muzike. Pub- a vi pustite ljude da budu nezadovoljni pa
pomislih- nije sve izgubljeno i ne moram lika dobro raspoložena kao i izvođači, jako brišete negativne komentare sa wall-a.
da se dooobro udam ako sam već odabrala dobra atmosfvera – izuzev Doma omladine Brendirate žurke po celom gradu od kojih
put umetnosti (još sam i žensko) ovde na gde je bilo krcato, te nisi mogao disati, a bi se mnoge i onako dešavale jer je vikend,
brdovitom Balkanu! hehe... Zatim, kako dis- kamo li pomisliti igrati. kažete da od piva može da se pije samo
tribuirati svoju muziku putem neta, a da ti Za prvi put dobro je, a da može bolje, može. Tuborg pivo koje košta kao da ste vi lično
ne pokradu ideje svakako pruža sigurnost i Jel tako? – Tako je. požnjeli ječam dok je znoj kapao na njivu,
omogućuje svim muzičarima da se konačno a onda nemate nikakve veze sa nadrkanim
probiju i čuju! Mediji, internet, Ljudska pra- obezbeđenjem Energije koje ti ne da unutra
va, zabava, đuskanje i zivljanje na kraju
dana malog sveta zvanog SHARE, potpuno INDOOR EXIT ako im ne daš da ti čuvaju jaknu za 200 di-
nara, iako im pod nos guraš svoju udeljenu
menja svakodnevnicu svakoga ko se nađe ANA MILANOVIĆ narukvicu.
u ovom svetu EXITA, opuštenih kreativaca, Ali ako se baaaš duboko zagledam, vidim
glasnogovornika interneta i pisanih medija, i pozitivnu stranu Share-a koji je omogućio
sigurnih u svoju realizaciju projekta i ideju. Subota je, oko podneva. Poslednji dan
da se u toku samo tri večeri uđe, ako si imao
Vredi pokazati i podeliti ( SHAROVATI) deo Share konferencije. Sedim u Students-
sreće da se uguraš, u sva ključna mesta
sebe u par dana tamo u par podeljenih kom parku, još uvek blago mamurna od
koja kreiraju clubbing mrežu Beograda i
(SHAROVANIH) prostorija Doma omla- sinoćnjeg fejla kad sam pobegla sa Tricky-
da se uz ovu konferenciju konačno desilo
dine, sa par ljudi koji dele (SHARUJU) in- ja, kiselog ukusa u ustima od prejake prve
nešto što ima veze sa svetskim aktuelnos-
teresovanja zajedno sa tobom i celim sve- kafe i mrštim se dok treći put čitam natpis
tima, pružajući prvu i jedinstvenu priliku da
tom, kada se malo šire pogleda! Uostalom „Dobre ideje su tu da bi se podelile sa dru-
slušamo određena predavanja i nastupe
stanite pred ogledalo i izgovorite to SHARE gima“ koji ostavlja još kiseliji i uštavljeniji
muzičara koji po dobro poznatom običaju
pa ćete videti šta dobijate i kako je na Share ukus jer mislim da je sprejom isprskan u
nisu stigli uz nekoliko godina zakašnjenja,
Festivalu! :) prethodne dve večeri, izmešteno smešten
kad više nemaju gde da odu na turneju, a
među razne nacionalne strojeve, Kosova
naša državica jedina ostala neobeležena
u srcima i čet’ri slova „C“ sa sve 1389-om.
na njihovoj karti. Ali, gas maske stižu samo
SLOBODAN STOJIČIĆ Sve vreme se smenjuju sunce i sivo, a ja u
privilegovanima, a vi ostali ostanite otrovani
istom ritmu gledam čas u zid (sunce), čas
atmosferom u Srbiji.
I da, prvi put kod nas. u narukvicu (sivo) koju već tri dana nosim
Nakon svega, pred očima mi, blješte reči
Jako dobra najava. oko zgloba, smišljajući kako da je razvučem
koje kao da su napravljene od onog sku-
Kreativnost na delu. da uvedem još nekog, jer sam je srećom,
pog, Las Vegaskog neona: „Dobro došli
Podstrek i suština mog dosadašnjeg bivst- (srećom u smislu da nisam dala pare koje
na Indoor Exit!“ Ne bi me iznenadilo da bi
vovanja. nemam da vidim ono što i onako nisam
publika kojoj će se SHARE sledeće godine
Čoveče – razmišljam gledajući najave, videla) dobila kao novinarsku akreditaciju.
obraćati, mogla biti i iz neke od susednih
reklame, plakate… Share konferencije – pa Gledam, i nikako ne mogu da povežem ono
država u kojoj ne znaju za jadac. U duhu
to je to, upravo sve ono što mene interesu- SHARE 2011 sa narukvice sa onim što piše
Exita kakav prepoznajem u proteklih neko-
je; kreativni/zanimljivi ljudi, govore o novim na zidu. Ne mogu jer konferencija nije bila
liko godina, neće praviti festivale i konfer-
medijima, novinarstvu, filmu, muzici… i spremna da deli, dok se sa njima ne podeli
encije za domaću publiku već za bilo koju
sve to u cilju deljenja nečega sa nekim, sa sadržaj novčanika i jedino što mi pada na
sa više para. Dobro da nam nisu i tokene
mogućnošću mog učešća – da da, upravo pamet jeste:
uvalili. Ali onda bi bar znali na čemu smo –
tako, Share. - Koliko košta dobra ideja ako nemaš
kol’ko žetona tol’ko muzike.
Podeli bre čoveče, budi čovek čoveku akreditaciju? Dvadeset, šezdeset eura,
S 13

PASIV –
SVE ŠTO STE IKADA ŽELELI DA ZNATE O PASIVU U SRPSKOM JEZIKU - A I ŠIRE
Pasiv, čim to pomenem, odmah se čuje prelaznih glagola. U srpskom jeziku ima U pasivnoj rečenici se vršilac radnje ug-
vriska – nećuuu, neću pasiv, ne mogu, ne sva tri roda i menja se po padežima. lavnom ne pominje i to je suština ili poenta.
volim ga, ne znam….. Gradi se od infinitivne ili prezentske osnove Znači nije važno ko je nešto uradio - važno
E pa, neće moći. Ako učimo engleski i i nastavaka: je šta je urađeno.
nemački, mora da se zna pasiv. Nekako ga - n - pročitan Ako baš iz nekog razloga moramo da
vole germanski jezici. - en - potresen pomenemo vršioca radnje, koristimo
- ven – proliven sledeću konstrukciju:
Da bi krenuli i očas posla završili sa pa- - t - prosut - od (strane) + genitiv
sivom u engleskom ili nemačkom jeziku, …i naravano par izuzetaka, ako vas baš za- To baš i nije neka lepa konstrukcija ali ad-
danas imamo mali, uvodni post, o pasivu u nima ta tema, opširnije - Wikipedia mistracija, političari i ostale od te sorte je
našem jeziku. obožavaju.
Da se vratimo sada na pasiv. Sporazum je potpisan od strane zain-
- Pasiv, značenje reči Posao je završen. teresovanih lica.
Primer pravljenja pasiva na način broj 1 – Pasiv je moderan, takoreći – in.
Pasiv u osnovi ima latinsku reč passivus, trpni glagolski pridev i pomoćno glagol biti
pridev, koji označava nekoga (ili nešto), ko Ova muzika se rado sluša. Pošto se kod pasiva elegantno može
je u stanju da oseća ili pati, u smislu patnje, Primer pravljenja pasiva na način broj 2 – izbeći informacija o vršiocu radnje, šta da
trpljenja. glagol u aktivnom obliku i rečca - se vam kažem, sem: obratite pažnju, slušajte
Pasiv u srpskom jeziku javne ličnosti, (da ne kažem političare)
Pasiv u srpskom jeziku ili trpno stanje se Upotreba pasiva i primetićete veoma mnogo pasivnih
gradi na 2 načina: rečenica u njihovim izjavama. Zašto? Pa
Pre pasiva, imamo aktiv, aktivnu rečenicu. zato što izbegavaju preuzimanje odgovor-
1 – od trpnog glagolskog prideva i - konstrukcija aktivne rečenice nosti, ako je neki ugovor potpisan, spora-
pomoćnog glagola - biti Ja čitam (sam čitala) knjigu. zum sklopljen, kredit odobren i sl.
2 – od glagola u aktivnom obliku i rečce - se Ja, subjekat – čitam, predikat -knjigu, ob- Što manje da se zna ko je šta uradio, svetli-
jekat ja je budućnost.
Trpni glagolski pridev - konstrukcija pasivne rečenice Nadam se da je ovo jasno, pa da uskoro
Knjiga je pročitana. lepo pređemo na pasiv u engleskom jeziku.
Trpni glagolski pridev, nazivaju ga i pa- Objekat aktivne rečenice, koji je trpeo rad-
sivni particip, označava da neko ili nešto nju, čitanje, postao je subjekat pasivne
DRAGANA AMARILIS
trpi neku radnju. Može se praviti samo od rečenice.
(ABC.AMARILISONLINE.COM)

TOP LISTE
POP MAŠINA PROVERA MIKROFONA
APRIL 2011.
RADIO B92 - sredom od 20h STRANA TOP LISTA PM
APRIL 2011.

1.VELIKI PREZIR – To /Samostalno izdanje/

2.NEŽNI DALIBOR – Jeste li poludeli ljudi? /Odličan hrčak/


1. WIZ KHALIFA – ROLL UP
3.ISKAZ – S.I.S.T.E.M. /Samostalno izdanje/
2. KRS ONE & SHOWBIZZ – ANOTHER DAY
4.SVI NA POD – Ljubavi /Mixer Music/
3. PUSHA T – ALONE IN VEGAS
5.MARČELO & FILTERI – Mamica /Multimedia/
4. YELLAWOLF – ALABAMA GOTDAMN
6.LADY JELENA – Nikola /Samostalno izdanje/
5. LIL WAYNE FT. RICK ROSS – IF I DIE TODAY
7.SINESTEZIJA– Nije isto /Samostalno izdanje/
6. KANYE WEST FEAT. RIHANNA & KID CUDI – ALL OF THE LIGHTS
7.AUTOPARK – Autookean /Samostalno izdanje/
7. SAIGON – GREATEST STORY NEVER TOLD
8.S.A.R.S. – To rade /Samostalno izdanje/
8. 50 CENT – DIAL 911
8.DARKWOOD DUB – Nešto sasvim izvesno /Exit Music/
9. DR. DRE FT. SWIZZ BEATS – CHILLIN’
9.NEOČEKIVANA SILA – Make Me Believe In You /Samostalno izdanje/
10. GAME FT. LIL WAYNE – RED NATION
10.NAFTA – Severac /Samostalno izdanje/
S 14

UGRABI SVOJU ŠANSU !


Volonterizam! Postoje različite definicije trening je bio usmeren najviše na volon- druženje, upoznavanje drugih nacija, kul-
volonterizma. Ne bih vas smarala dosad- terski omladinski rad. Treneri iz Nemačke tura, religija. Na ovaj način smo dobili i
nom teorijom iz knjiga. Može se reći da su uspeli da kod nas, kod učesnika/ca, šansu da promovišemo svoj grad, zemlju,
volonterizam za omladinu, između osta- itekako podignu svest o značaju volonter- svoje običaje...
log, često predstavlja put do zaposlenja izma. Dobili smo priliku da razmenjujemo Naravno, najteži deo jeste zadnji dan! Osim
omogućujući im da izgrade svoje veštine svoja iskustva sa drugim ljudima, da raz- toga što je trebalo da se pakujemo (manje
i iskustvo. Kroz volonterizam ljudi dobijaju vijemo neke ideje za buduću saradnju, da bitan detalj), najteže je bilo pozdraviti se sa
šansu da kroz zajedničke aktivnosti po- dosta unapredimo svoja znanja, veštine... ljudima sa kojima sam radila, a i družila se
mognu jedni drugima, podržavajući one Prednosti ovog, a drugih sličnih treninga su nedelju dana; jela isti hleb, zajedno šetala
kojima je to potrebno i dobijaju šansu da ogromne. Dosta se može naučiti i od tren- po prirodi. Rodila su se lepa prijateljstva
iniciraju akcije koje će voditi boljem životu era, ali i od učesnika/ca. Svako iskustvo je koja će, (i sami smo toga svesni) biti teško
(kako za društvo u celini, tako i za po- pozitivno iskustvo! održati. Ipak nam ostaju uspomene u srcu,
jedince). Ove prednosti volontiranja su glavi, na slikama... Sad sam tek, može se
često zanemarene. Volontiranje se često Veoma mi je drago što smo dobili šansu da reći, zavolela facebook - jer mi omogućava
karakteriše kao beskorisno. upoznamo deo Bosne. To što sam videla mi da sa svima ostanem u kontaktu.
se izuzetno dopalo. Priroda je savršena, a
Upravo zbog toga je u Ključu, u Bosni, or- što je najbitnije – priroda je čista, ljudi brinu Ovaj tekst sam napisala sa namerom da
ganizovan trening: „Jump at the opportuni- o svojoj okolini. Bilo je pravo uživanje šetati vam iz prve ruke prenesem svoje utiske
ty: Empowering and improving volunteering u takvom okruženju. Naišli smo i na odličan kako bih vas, (nadam se) motivisala da
in youth work on local and European level”. prijem domaćina. uzmete aktivniju ulogu u svom društvu,
Na treningu su učestvovali ljudi iz osam postanete volonteri, a prednosti su brojne.
zemalja Evrope. Intenzivan sedmodnevni Naravno, najlepši deo bilo je samo
VERICA CVETKOVIĆ

nama. Odavno se već sprdamo na račun I sad, da veselje bude veće, Javna kuća
VAŠE PRAVO NA toga kako na toj nazovi televiziji voditelj
može da postane svaka ćurka sa bočicom
se setila da je onomad, kad uvedosmo
pretplatu, zakon rešio da istu treba da
hidrogen-peroksida i grlom koje se ne gadi plaćaju i vlasnici automobila, a ne plaćaju

PRETPLATU
BRANKA STOJANOVIĆ
na goveda. Odavno smo zaboravili školske
programe, navodne funkcije servisa u vezi
sa očuvanjem, ili ne do Bog, građenjem
je. Pa im je sad krivo jer su, po tom osn-
ovu, u gubitku od nekih pet miliona evra
godišnje. I rešeni su da se i to sprovede.
kulture, lepote jezika, ili objektivnim inform- Opet, naravno, nikakve veze nema da li
POPLITIKA.COM isanjem. volite Jovanoviće i pokoju radio dramu u
Opšte je poznato da Javnu kuću evropske Da milina bude veća, za razliku od vremena večernjim časovima.
Srbije više od deset minuta dnevno nije u kada nam je taj program jednako išao na E sad, nešto se razmišljam, kako bi bilo da
stanju da prati iko mlađi od sedamdeset i živac, ali pod nadimkom Tv Bastilja, sad im mi, siroti narod, prikupimo neke donacije
pet godina. I još nekolicina ljubitelja šund još i plaćamo za to. Mada, koliko god javni i, za svaki slučaj, nabacimo gospodinu
literature pretočene u još šundastije serije. bili, javne podatke o njihovom budžetu, Govedu dodatnih 250 miliona evra, kako
Dovoljno je da prođete Aberdarevom i ugle- pa makar ušminkane i nacifrane, nigde znamo i umemo. Da prebace lepo oni i
date te preštrokave prozore i još štrokavije nećete naći. Recimo da u Srbiji ima oko godišnji budžet Bbc-a, pa da vidimo koliko
ostatke zavesa na njima, pa da shvatite da dva i po miliona domaćinstava koja su u je gospodin Govedo genijalan urednik. A
iza njih ništa dobro ne može da nastane. obavezi da plaćaju tv pretplatu u iznosu od, onda, kad napokon ne bude više mogao da
Među najznačajnije bisere Javne kuće otpri-like, četiri i po evra mesečno. Prostom se žali da su oni tamo svetski mega carevi
Srbije, svakako mogu da se ubroje prenosi računicom dolazimo do cifre od 135 miliona koji, eto, nemaju love da prave tv program
zasedanja koje ni najzaludnije babe više ne evra godišnje. A pretplatu, pride plaćaju i dostojan sebe samih, da lepo zamolimo
gledaju, grozomorne praistorijske reprize firme. Mada, gospodin Govedo se prošle Govedo da se skloni, zajedno sa svim
koje, bolno očigledno, služe isključivo godine žalio da sveukupno uberu samo 80 svojim majstorima oralnih tehnika, i ostalom
popunjavanju programskih rupa, zatim ona miliona, a on bi bio divan urednik sa nekih bagrom koja je odavno ispunila svaki uslov
serija koja bi trebalo da nam primitivne 250 miliona evra. za penziju.
političke toljage učini simpatičnima. Tu su A gde su tu reklame? Da kažemo da Javna Za kraj, ne mogu a da se ne setim sa
i politički „talk show” u kome se žena koja kuća emituje svega tri minuta reklama u sat kolikim ponosom se Javna kuća u okviru
nikada nije morala da se slika za Playboy vremena, mada to nije istina. Da kažemo svog Javnog dnevnika, povodom zem-
divi samoj sebi i mlađariji koja recituje pi- da sekund košta, u proseku svega dva ljotresa u Kraljevu, na sva usta hvalila
tanja koja im je ista zadala, ne obazirući se evra, mada je i to daleko od istine. Tu čuči, profesionalnošću i požrtvovanošću svoje
previše na sopstvene goste, pa Vi i metuza- minimum, još nekoliko desetina miliona ekipe iz Kraljeva, koja je, naše informis-
lem na kauču od alufolije, neizbežni vikend evra, a verovatno i stotina. Ne zaboravite, anosti radi, brže bolje pohrlila u studio u
seljačina, a i onaj što izgleda kao seljačinin pritom, ni gomilu robnih sponzorstava susednom gradu, ne bi li poslala prilog o
brat blizanac sa emisijom o automobilima, koja, svakako, umanjuju cenu produkcije zemljotresu. Optimizma radi, sa dodatnih
koji očigledno nikada nije video kako se to programa. Mogu da se opkladim da Javna pet miliona evra od pretplate za motorna
radi u 21. veku. Uporedite samo Top Gear i kuća, sveukupno, ipak ubere tih 250 miliona vozila, možda Javna kuća i sve njihove
to čudo, i sve je jasno. evra, sa kojima bi gospodin Govedo bio požrtvovane ekipe, napokon, skapiraju da
Svi već znamo da se na čelu Javne kuće brilijantan urednik. Svejedno, poređenja je to sa slanjem priloga mogao da im odradi
Srbije nalazi preispoljno govedo o čijim radi, Bbc World Service raspolaže sa nešto i iole informatički pismen učenik sedmog
stručnim kvalitetima odavno nema poente manje od 300 miliona evra. Uporedivši razreda sa svog lap topa. Pa da se više ne
raspravljati, jer niko više ne može da nas njih i našu Javnu kuću, tužno je koliko je pitamo na šta odlazi novac od pretplate, i
ubedi da se govedo bavi ičim drugim izuzev očigledno da je naš problem u svemu, kako to da im nikad nije dosta.
nabijanjem računa po eminentnim kafa- samo ne u lovi.
S 15

- Od utopije do post-utopije
HRVOJE JURIĆ

Vratit ću se sada tezi o „kraju utopije”. da „nema alternative”, da stojimo pred iz- Ukoliko je danas „utopija” izjednačena s
Kako je uopće došlo do toga da jedna borom „između status quo i nečega goreg”, „maštanjem”, odgovorit ću sad na uvodno
budućnosna tendencija, koja nadilazi da živimo u vremenu i prostoru s onu postavljeno pitanje: Smijemo li još uvi-
zbilju, pa i samu sebe, doživi svoj kraj? stranu u-topijskog, u određenom toposu, jek „maštati”? - Odgovor glasi: ne samo
u kojem je doista sve već tu, prisutno, da da smijemo „maštati”, nego i moramo
Odgovor je prilično jednostavan, ali ga ipak znanost i tehnologija, liberalna demokracija „maštati”, možda i više nego ikad prije, jer
treba navesti. i kapitalistička ekonomija čine mogućim os- je otpor vladajućem društvenom obrascu
Početak „kraja utopije” događa se s tvarenje svih ljudskih potreba i želja. I tada danas manji nego ikad prije. Maštati smi-
uobličavanjem i intenziviranjem anti-utopi- još uvijek ostaje pitanje: Što nam je donio jemo i maštati moramo, naravno, ukoliko
jske kritike, koja je utopiju, utopijsku ideju, epohalni poraz utopije? Također i pitanje: pod „maštanjem” ne mislimo na nešto što je
utopijsku orijentaciju, utopijsko mišljenje Da li je svijet postao bolji? privatna i slobodno-lebdeća stvar jednoga
itd. podvrgnula kritici, vezujući je s kritikom Radnici koji mjesecima rade bez na- čovjeka. Ernst Bloch je s pravom ukazao na
totalitarnih režima koji su se deklarirali kao knade, seljaci koji radikalno osiromašuju opasnost takvog sužavanja „utopije”, kao
marksistički, a time, u određenom smislu, zbog pritiska multinacionalnih kompanija, generaliziranja pukih osobnih sanjarenja,
i kao realizacije jedne utopijske ideje. To stanovništvo zemalja involviranih u ratove kad je rekao da je takav jedan utopijski svi-
će reći da početak „kraja utopije” možemo za naftu, kao i svi oni koji izlaze na parla- jet „također mjesto onog ‘wishful thinking’
locirati u fatalno povezivanje utopijskoga mentarne izbore, ali s osjećajem gađenja najniže vrste i apstraktnog utopiziranja, koje
mišljenja i post-revolucionarnih državnih - znaju da nije. Ali više nema utopije. I više je riječ „utopija” u ovom slučaju opravdano
tvorevina, koje se - kako su pokazali up- nema - nade. S „krajem utopije” ušli smo u iznijelo na loš glas: prazno slikanje praznih
ravo neki marksistički teoretičari - ne smije najbolji (i jedini) od svih svjetova! mogućnosti i skoro uvijek u egoističkoj vezi,
vezivati niti uz Marxa, niti uz utopizam, sa mnom, s mojom koristi - ne misleći na
nego jedino uz Lenjina, Staljina, Maoa i Odustat ću sada od ironičnog tona i izni- druge”. No, to nije ona utopija koju sam
druge slične „prevoditelje” i „provoditelje” jeti svoju tezu: ovdje želio razmatrati. „Utopija”, a oso-
utopijskog ideala. Cijenu tog fatalnog (i bito „nova utopija” je projekcija zajedničke
pogrešnog!) povezivanja platila je utopijska Od svakovrsne propasti može nas spa- budućnosti, koja jest tu zbog budućnosti,
misao u cjelini, ma koliko i sama bila kritična siti samo jedno (novo) utopijsko mišljenje, ali čak i prije toga: ona je tu da osvjetljava
prema takvim režimima. To se odnosi prije koje će, naravno, nadahnjivati tome prim- sadašnji prostor i vrijeme. Zadaće i odgov-
svega na anarhizam, kao eminentno utopi- jerenu akciju! Drugim riječima, u povijesni ornosti filozofije i filozofa - koji se uvijek
jsku ideju, koji ne samo da se još nije dis- niz „utopija - anti-utopija - post-utopija”, moraju probijati do temelja postojanja - u
kreditirao, nego još nije niti imao svoju po- ja dodajem novi, četvrti element, naime - tom su smislu najveći i najteži. Drugi mogu,
vijesnu šansu da se diskreditira (izuzevši (novu) utopiju. ali filozof mora izlaziti, iz-skakati iz zbilje, iz
kratku epizodu iz Španjolskog građanskog društveno zadanog mu okvira „skrupulozne
rata, koja je bila suviše kratka da bismo iz- analize”, te razmišljati u hodu, u hodu ka
vodili neke zaključke iz toga). O UTOPIJI, FILOZOFIJI I budućnosti - da bi te budućnosti uopće bilo.
No, „smrt” ili, bolje rečeno, „umiranje” DRUŠTVENOM ŽIVOTU Jer: „misliti” znači misliti utopijski, „misliti
utopije nije se odvijalo pravocrtno. Anti- utopijski” znači misliti iz zbilje, ali ciljati iza
utopijska kritika bila je praćena utopističkim U svome zagovoru „utopije” („nove utopije”, i iznad nje. „Misliti”, dakle, znači: misliti s
otporima, čas slabljenjem, čas ponovnim „povratka utopiji”) slažem se s tvrdnjom otporom, ne mireći se s postojećim, uvijek
oživljavanjem utopijskoga. Primjerice, čitav Rastka Močnika, kojom on završava ranije „heretički”, moglo bi se reći. Ukoliko pret-
opus njemačkog filozofa Ernsta Blocha, citirani tekst o utopiji, da je „anti-utopizam postavimo da mišljenju slijedi i djelovanje,
jednog od najznačajnijih filozofa dvade- abdikacija duha i sukrivac koji dopušta stra- odnosno da jedno implicira drugo, filozofu
setog stoljeća, predstavlja napor oko hote sadašnjosti”, a da „utopizam nije samo će dovoljno upozorenje i stalni podsjet-
promišljanja i premišljanja utopije u utopiji samoobrana duha, već je obrana duha prvi nik predstavljati misao njemačkog filozofa
nesklonom vremenu. No, anti-utopizam - sa korak protiv sadašnjosti i izvan nje”. Ode Marquarda: „Filozofija je kad se misli
svojim, povijesno gledajući, zlonamjernim „Misliti utopijski” (manhajmovski rečeno: uprkos.”
početnim krivim povezivanjem - konačno je misliti transcendirajući stvarnost i postojeći Adresirana na filozofe, ova misao se može
doveo i do teze o „kraju utopije”, odnosno poredak) znači - misliti. Misliti utopijski - a proširiti poznatom Marxovom „jedan-
o početku „post-utopijskog vremena”. Jer, to znači: u bitnome revolucionarno - znači aestom tezom o Feuerbachu”, koja jest
zaključak je jasan: ako je utopijska ideja ozbiljavati bit čovjeka kao nedovršenog i bila upućena filozofima, ali se nije ticala,
„ozbiljena” u Sovjetskom savezu i njegovim nedovršivog bića. Svijest o tome predstav- niti se danas tiče samo filozofa. S njom ću
satelitima širom svijeta, a za njima su osta- lja svijest koja se protivi „ontološkoj” ljenosti i završiti ovo razmatranje odnosa utopije,
jali samo novi represivni režimi sa svojim i „etičkom” cinizmu, koji su glavna odlika filozofije i društvenog života, budući da
„gulazima” i „golim otocima”, nakon propas- našeg pragmatističkog doba, tj. doba „pre- još uvijek ne nalazim bolje formuliranog
ti ovih režima nema više nikakve sumnje: kasnog kapitalizma”, „Too-Late Capitalism”, zahtjeva upućenog ne samo filozofima,
propala je i utopija! kako ga naziva Bey. nego svim onima kojima je doista stalo do
Vjerujem da je, po intonaciji ovih riječi, Utopijsko mišljenje jest mišljenje koje je drugačijeg i boljeg svijeta:
jasno da ja ne dijelim takvo mišljenje. No, eminentno budućnosno. Ali: utopijsko
uzmimo ipak da je doista nastupilo „post- mišljenje prvenstveno znači smisao koji pri-
utopijsko doba”, koje koincidira s famoznim dajemo svojim današnjim akcijama! U tome „FILOZOFI SU SVIJET SAMO RAZLIČITO
„krajem povijesti” - poznata teza Francisa vidim pravu funkciju utopije, bez obzira na INTERPRETIRALI; MEĐUTIM, RADI SE O
Fukuyame iz knjige Kraj povijesti i posljedn- različite izraze koje će ona postići u onome TOME DA GA SE IZMIJENI.”
ji čovjek - i povijesnom pobjedom liberalne što nazivamo „društvenim životom”.
demokracije, koja je donijela svijest o tome
S 16

Mladi Reporter /// ISTRAŽUJE PERCEPCIJU „BARE”


ODLIV MOZGOVA
Da je ovo film, Lesi bi se svakako vratio studije i da se potom vrati u zemlju, 15,3 % svojom pameću i radom ostvarili u zemlji iz
kući. nikada ne bi napustilo Srbiju, a 34,9 % ne koje su se odselili.
Odliv mozgova, priča bez početka i kraja, zna ili ne razmišlja o tome. Da li državi odgovara stanje odliva svojih
reka bez povratka. Školovani mladi ljudi građana?
odlaze u strane firme i svetske obrazovne U periodu od 2001. do 2009. godine otišlo Da li je teza stvaranja društva u kome nema
institucije, u potrazi za poslom i boljim je više od 60.320 mladih i perspekivnih pametnih, kreativnih građana, sposobnih da
životnim uslovima. Priča aktuelna u posled- ljudi. menjaju, pruže otpor i ispolje bunt – teorija
nje dve decenije se nastavlja. Statistika od Ovako stojimo sa brojkama: zavere. Da li se ovcama lakše manipuliše?
prošle godine govori da smo se pomerili na Za završetak fakulteta u četvorogodišnjem Kada primetiš da se u poslednjih 20 godina
lošije mesto, 136. od ukupno 139 zemalja. trajanju, uključujući prethodno školovanje, ništa nije uradilo po pitanju sprečavanja
Iza Srbije su ostale jedino Svazilend, BiH i osiguranje i ostalo potrebno je 300.000 odliva mozgova, šta ti drugo preostaje no
Kirgizija?! dolara. Rektor Univerziteta u Beogradu da se zapitaš – šta je, i gde je problem? Da
Da li država preduzima mere za povratak je došao do sume od 12,5 milijardi evra bi se odliv mozgova smanjio država mora
iseljenih? Da li ima mere za ublažavanje – toliko je država izgubila ulaganjem u za početak da omogući ako ne bolju, a
tog pitanja? školovanje naše dijaspore. Od lamentiranja ono nekakvu budućnost svojim građanima.
Srbija je zemlja iz koje je otišao veliki broj nad novcem koji je utrošen za obrazovanje Budućnost gde će moći normalno živeti od
naučnika, više od 10.000 njih, i to širom i usavršavanje onih koji su otišli i prigov- svojih prihoda.
sveta - od čega najviše u SAD. Prema an- aranja da visoko razvijene zemlje koje u Ostaje pitanje da li odliv mozgova prestaje
keti Studentske unije Srbije, 27,7 % stude- njih nisu uložile ni centa dobijaju gotove i kada svi odu, ili ćemo nešto uraditi tim
nata planira da zauvek napusti Srbiju, 22,1 visokostručno kvalifikovane kadrove, ipak povodom?
% ima želju da završi master ili doktorske je važnije kolika je izgubljena dobit koju bi

mladi - „U BARI”
TIJANA (24, ALEKSINAC)

Kako je tebi ovde, i gde vidiš sebe ?


Nažalost, u Srbiji je sve gora situacija,
naročito za nas mlade...
Nema posla, ljudi sve više tonu... A zna se:
bez posla, nema para ni za preživljavanje
I zato sebe ne vidim ovde. Mada ni u
inostranstvu nije sjajno - morala bih da
nađem nekog, da se udam zbog papira, i da
glumim ljubav - u slučaju da naiđu ovi što
upadaju u stanove i proveravaju da li smo
„u ljubavi”. Pa dok naučim jezik i uguram
se negde da radim... Naravno, da molim
„Boga” da je u mojoj struci - u suprotnom
moram da perem javne klozete, ili sudove,
da čuvam decu, čistim po kućama... Mada
ako ulovim nekog bogataša, e onda mog’
da živim ko bubreg u loju.
Sve na tacnu, hehehe... a onda će meni
doći neki ljudi „u potrazi za srećom” i ja ću
da im plaćam neku siću da me služe, što će
za njih biti premija... jbg…karma..
Da li bi otišla odavde ? Vidim da je sve više takvih ljudi, tako da MILICA (16, LESKOVAC)
Otišla bih iz Srbije da nađem posao u stru- to neće biti teško, nadam se. Svi imaju Otići odavde...?
ci, jer se nadam da ću imati dobru zaradu. različita iskustva i znanja, pa kad se to Možda, zbog ekonomskog stanja...
Radila bih i štedela dok se može... A onda realizuje, moći će da funkcioniše. Bi li se vratila...?
bih se vratila u svoju Srbiju i ako sve bude Vratila bih se svakako, jer ovde je sve što
funkcionisalo kako treba, uložila bih u neki JELENA (17, VRANJE) volim...
posao. Proizvodnju na primer, jer je to kod
nas dosta zapostavljeno... Odlaziš? RADA (17, OBRENOVAC)
Putovala bih po svetu i bla, bla... Da, posle fax-a, zato što ne vidim sebe u
A nakon toga? ovoj državi-ovom društvu... Da li planiraš otići iz zemlje i zašto?
A onda kad bi mi sve dosadilo, sakupila Vraćaš se? Planiram naravno.
bih grupu ljudi koji su za život u prirodi i za Ne, ne verujem... Zašto?
odvajanje iz matriksa, i stvorili bi zajednicu Zašto? Jednostavno nisam zadovoljna životnim
koja bi funkcionisala u skladu sa prirodom, Ovde nema perspektive za mlade ljude... uslovima. Vratila bih se samo moje da
i bili bi okrenuti alternativnim načinima posetim.
korišćenja energije, naravno solarne itd.
S 17
JELENA (18, NIŠ) …sve je relativno, ali iskreno se ne bih moguće.
vraćala jer sam sigurna da mi ovde nikako
Da li planiraš otići iz zemlje i zašto? ne bi moglo biti bolje. Vratila bih se jedino ĐOLE (18, BEOGRAD)
Iskreno, ništa ne planiram previše, ali ako bi mi ovde ponudili siguran posao, sa
gledam da iskoristim svaku priliku da odem boljim uslovima nego što imam tamo. Da li planiraš otići iz zemlje i zašto?
odavde, mislim da ova zemlja prosto tone Inače zašto bi se neko vraćao nazad - da Ne planiram da odem iz Srbije, ali ukoliko
kao „Titanik”, i ne vidim kako bih mogla da radi i crnči za manje para, negde gde se bih imao priliku, rado bih otišao!
napredujem u zemlji koja prosto ide nazad - manje ceni njegov rad. Ovde više nije Razlog - Škola, posao, promena sredine,
zato ću gledati da odem odavde. bitno ni da li imaš obrazovanja, iskustva ili upoznavanje novih ljudi i kultura.
Da li ćeš se vratiti ? kvaliteta. Bitno je da li imaš: tetku, strica, Da li bi se vratio?
Pa i nisam baš sigurna, mislim da neću. babu, tatu, ili da si politički aktivan - tako se Vratio bih se, i pokušao da sa nekim novim
Vratila bih se u slučaju da ova zemlja počne danas kod nas dobija posao, mito i korucija znanjem i iskustvom, ili nekim novcem,
da napreduje i vidim da ovde imam šanse su na zavidnom nivou, a ja jednostavno ne poboljšam svakodnevni život sebi, i ljudima
za istim - zašto bih svoje znanje prodavala želim da neko ko nema ni četvorogodišnju oko sebe.
nekoj stranoj zemlji, jednostavno volela bih školu, meni bude nadređeni - želim da cene
da to pružim svom narodu…ali… moj rad i trud, međutim, to u ovoj zemlji nije

mladi - „PREKO BARE”


MILAN (22, NIŠ/NEMAČKA) neinformisanost mladih i manjak infomracija pronađem normalan posao.
o mogućnostima za rad. Sada imam svoju firmu koju sam pokrenuo
Milane, zašto si otišao iz Srbije? Da li je tamo bolje…? sa dva prijatelja, i mogu reći da mi je dobro.
Iz Srbije sam otišao zato što mi se pružila Pa iskreno, nisam primetila da je drastično
prilika (velika stipendija) da studiram na bolje. Ok! Imaju plažu, lepo vreme! Znaju TAMARA (30, NOVI SAD/ŠPANIJA)
jakom istraživačkom univerzitetu u inter- da uživaju u životu - što i nije tako loše.
nacionalnoj sredini (okružen interesantnim Ali ako govorimo o ekonomiji i trenutnoj Tamara, koji je razlog tvog odlaska iz
i talentovanim ljudima iz stotinak zemalja situaciji Portugala u EU - ne verujem da je Srbije? Zašto si otišla preko…?
širom sveta). u ovom trenutku Portugal zemlja u kojoj bi Otišla sam jer nismo mogli izaći iz naše
Da li je tamo bolje…? mnogi mogli živeti. „geto” zemlje 20 godina. Htela sam da
Bolje je zato što sam bliži savremenim Vraćaš se? vidim malo drugačiju kulturu i zemlju, da
dešavanjima u naučno-istraživačkom svetu. Plan je vratiti se. Mada narednih 11 meseci upoznam ljude koji nisu iz moje zemlje,
Predavanja i knjige su na engleskom, a en- će mi dati dosta prilika za iskustvo i učenje. da vidim kako drugi žive. Čim smo dobili
gleski jezik je dominantan u nauci - svi ob- Tako da je jako rano govoriti o mom Šengen, 2 dana kasnije sam otišla na put
javljuju radove na engleskom, a samo mali povratku. u okolne zemlje (Mađarsku, Slovačku,
deo dospe do nas u Srbiji, i to uglavnom Austriju). Iako sam mesecima vraćala dug
kroz prevode i prepričavanja udžbenika - a NEBOJŠA (31, LESKOVAC/BUGARSKA) banci za taj put, morala sam izaći iz Srbije,
ne originalnih radova. Meni, kao studentu jer sam već uveliko imala osećaj da se
socijalne psihologije, internacionalne poli- Zbog čega si rešio otići iz svoje zemlje? gušim i zamišljala metaforičnu bodljikavu
tike i istorije je multikulturalizam i plurizam Zbog profesionalnog usavršavanja i žicu duž granice.
perspektiva koja ide zajedno. mogućnosti rada na sebi. Zato što su ljudi mnogo opušteniji, smireniji,
Da li se planiraš vratiti? Da li je tamo gde si – bolje ? zadovoljniji, ljubazniji, srećniji...
Da, planiram se vratiti. Čak šta više, Pa radim sa ljudima koji mi u svakom tre- U Srbiji svi imaju 2 glavne teme – novac,
planiram da veliki deo ovog leta provedem nutku pružaju neophodnu pomoć i podršku zdravlje i neprestano se žale i kukaju...
volontirajući za moju lokalnu zajednicu. (velika porodica). Mislim da jeste. Ostale teme su takođe užasne - politika,
Želim se vratiti zato što volim moje mesto, Da li se planiraš vratiti? ratovi, težak život, mržnja i nezadovoljstvo
zahvalan sam svom narodu na svoj zaštiti Pa ne znam da li ću se vratiti, možda ako u vezano za svoje sunarodnike i svoju zemlju.
i svim beneficijama koje sam do sad imao i mom gradu imam iste, ili slične uslove (a to A sa druge strane „svetska zavera” usme-
imam kao građanin Srbije. Mislim da je red- je jako teško...) rena ka nama... Ne mislim da je bilo gde
no i vratiti. Verujem da se ne sme dozvoliti Budući planovi? bajka, „obećana zemlja” i sl., ali ni toliko
da se nepravda jaza koji postoji u svetu Pa možda se oženim ovde, ko zna haha- nesrećnih, tragičnih događaja, pogotovo ne
između razmaženog potrošačkog „zapada” haha. za tako dug period koliko se nama sve ovo
i ostatka sveta koji gladuje produbi. događa.
LENA (25, HRVATSKA/…) Van zemlje sam već skoro godinu dana, i ni
jedna lepa vest mi odatle još nije stigla, ni
BOJANA (25, VRANJE/PORTUGAL) Lena, ti već dugi niz godina ideš preko javna ni privatna...
granica Balkana - kako je tamo? Da li imaš kakvu želju za svojim rodnim
Bojana, ti si na razmeni u Portugalu. Pa ja već pet godina idem vamo, tamo. krajem?
Zbog čega si odlučila otići? Uhh… ne znam šta da kažem - i bolje je i Nemam želju da se vratim. Nikakvu. No,
Posle nekoliko godina radu u Generatoru nije... moraću, ali tražiću način ponovo da odem.
u okviru Youth in Action programa rešila Što se tiče standarda i plate - bolje je Ceo život sam provela u toj tuzi, bedi, jadu
sam posvetiti jednu godinu i otići na EVS. naravno. i tragici.
Projekat u organizaciji u kojoj sam sada Šta se tiče života - kod kuće je najbolje. Svi mi govore da ne ide na bolje, što i sama
volonter je zvučao interesantno, jer se bavi znam. Želim da budem opuštena, srećna i
promocijom volonterizma među mladima, TOMA (29, NIŠ/NEMAČKA) zadovoljna, ali takođe da budem okružena
mogućnostima za mobilnost i aktivno Ne planiram se vraćati kući jer su plate i ljudima koji su takvi. Ne vidim nikakvu
učešće mladih na lokalu, kao i strategijom male, a i bolje mi je ovde… svetlu budućnost Srbije, bar ne za još koju
kako iskoristi volonterizam i uticati na neza- deceniju. I ne vidim razlog zbog kog bih
poslenost mladih. SAŠA (26, ZRENJANIN/AUSTRIJA) se vraćala, pogotovo što sad imamo neku
Kako je živeti u Portugalu? dozvolu za putovanje, kakvu-takvu, ali
Živeti u Porutgalu nije baš tako idelano kao Ja sam otišao pre 10 godina jer je ovde ipak... Naravno, dolazila bih u posetu familiji
što ljudi misle. I ovde mladi imaju probleme, bolje plaćeni posao, i skroz sam zado- i prijateljima, što je ustvari i jedina stvar koja
potrebe, a jedan od većih problema je voljan. Dole nikako nisam uspevao da ti stvarno nedostaje i koja je nezamenljiva.
S 18
TANJA MATIĆ

SVET NIJE kao i problemi u Srbiji (zbog kojih sam


otišla iz zemlje). Javno zalaganje za to da
želji, ali nema oslanjanja na izgovore.

stranci moraju van zemlje, predstavljanje Sa druge strane, život u Holandiji nije

DOVOLJAN muslimana kao iskonskog zla čijim bi se


proterivanjem rešili svi problemi Holanđana,
predlozi u parlamentu da policija izbacuje iz
doneo samo negativne stvari kako bi se
moglo zaključiti iz dosadašnjeg teksta.
Holandija, uprkos svojim svežim prob-
Uf, zašto sam otišla iz Srbije? Pa bilo je autobusa devojke sa maramama na glavi, lemima sa netolerancijom, i dalje predstav-
to pre tri godine u maju 2008. godine, sve su to stvari koje mi deluju jednako lja jedno uređeno društvo sa vekovnom
neposredno nakon formiranja vlade posle zastrašujuće kao i negiranje stvarnosti u tradicijom. Stvari funkcionišu, i birokrate
opštih izbora. Tada sam radila za Inicijativu Srbiji. odgovaraju na mejlove, koriste internet,
mladih i aktivno smo vodili kampanju za Tako da, ako ste osetljivi na društvenu prodavačice izlaze u susret, biciklističke
animiranje mladih da izađu na izbore. nepravdu, te vam to bude jedan od glavnih staze su svuda, a vozači automobila nisu
Koliko se sećam, mladi se nisu nešto razloga da želite da napustite Srbiju, slične na ivici živaca. Nivo stresa je višestruko
preterano odazvali, stari znanci su glasali stvari ćete uvek pronaći svuda, nažalost. smanjen u odnosu na život u Srbiji, ljudi su
i generalno ništa se nije promenilo niti na Ipak to nikako ne sme da posluži kao nasmejani na ulici.
političkoj sceni niti u društvu. Kosovo je os- opravdanje svuda je loše, pa šta hoćete i
talo srce Srbije, ratni zločini se nisu desili, u Srbiji je. To me podseća na video snimak Sve u svemu, o planovima o povratku u
odgovornost je bila strana reč i uglavnom zagađene Južne Morave koji je emitovan Srbiju uopšte ne razmišljam, ali razmišljam
svi drugi su bili krivi za naše probleme. nedavno i jednog od nadležnih koji kaže o planovima gde živeti dalje, za koju go-
To je bilo već osam godina nakon pada nešto u stilu ‘Pa šta, na svim rekama u Srbi- dinu. Ne čini mi se da sebe vidim do kraja
Miloševića i ja sam se tada zapitala da li ji je tako’. To bi valjda trebalo da znači ako života u Holandiji, ali možda ne bih imala
želim da provedem ostatak života u Srbiji je svuda loše, onda ne moramo da radimo ništa protiv da mi Holandija bude baza.
čekajući na promene ili ulažući svoj život u da kod nas bude bolje. Ne prihvatam! Bez Svakako volela bih da me putevi odvedu
njih. Donela sam odluku koja je bila možda obzira na sve, nema odustajanja od rada na dalje, jer iskreno verujem - world is not
sebična u tom času, ali shvatila sam da se poboljšanju ličnog ili društvenog života, po enough!
sa 30 godina, (koliko je trebalo da napunim
tog leta) ja lično ne mogu više baviti Sizifo-
vim poslom - menjanja Srbije. Odlučila sam
da je od mene dosta i spremila se da odem
bilo gde, samo da je dalje od Srbije. Igrom
slučaja našla sam posao u Hagu, gde i
dalje radim.

Međutim, biti u drugoj zemlji, ne znači au-


tomatski biti u raju. Svaka zemlja ima svoje
probleme, samo je pitanje koliko tebe dotiču
ti problemi. Ja sam mislila: ‘Ma ti evropski
problemi su smešni, to što oni prave oko
nečeg problem, to oni ne razumeju šta su
istinski problemi, naši, jedinstveni, egzisten-
cijalni...’ I sve tako balkanocentrično, kao
da ostatka sveta nema...Ali nakon tri godine
provedene u Holandiji, i nakon izbora na
kojima se ovde kao relevantna snaga po-
javio fašistoidni (slobodna sam nazvati ga
tako) ekstremni desničar Geert Wilders, sve
je više stvari koje mi idu na živce jednako

Pojela me tehnologija... pardon, jede me još uvek


ANITA ERKER

Sedi nemirno, gura ruke po džepovima, vremena za tako nešto. On grize, čupa; guta zubara, koji prevoz ide do Zemuna. Ovako,
igra se pramenom kose. Lice joj je u grču, a komade. On bogatstvo veliča, a s bedom zaboravila je kako bi to mogla da sazna.
donja usna izgrižena još jutros. Cupka no- se šali. On ne pita već nudi; demagoški. On
gom; prekrsti ih, ispruži pa pritiska koleno nameće. Piše norme, daje upute, postavlja Mislili smo: dobar je. Mislili smo:
dlanom. Sinoć je zaboravila da napuni bat- smerinice. On goni. Progoni. pomoći će nam, bićemo jači. Mislili smo.
eriju na telefonu. A mi ? Mi hrlimo toj jami s mišlju da ćemo Više ne mislimo. Sada smo zagrljeni i ho-
biti slobodniji i bez granica. Pružamo ruke damo u paru; spavamo, ručamo, živimo sa
Dvadeseti vek je zakucao, i ne osećamo jezu koja nas razdvaja i čini njime. Vezanih ruku, sve plićeg džepa, za
dvadesetprvi probio vrata. Nepovratno odsutnima, samima, izgubljenima. On nas njega uvek mora da se nađe.
bunilo. Pokušaji protivljenja praćeni pods- vuče. Nudi nam prečicu. Najavljuje boljitke. Tehnološki napredak.
mehom, život bez njih nazvan ludilom. On, a sami smo ga stvorili. Nosimo naočare i magli nam se vid. Gura-
Ovenčani tehnologijom, nijansirani kičem, mo bubice u uši, počinju da zuje. O ljubavi
ovi vekovi, a tek u razvoju, kroje nas i obli- Bulji u crni ekran ugašenog telefona. Tamo pišemo, o sreći tvitujemo, slike aplodujemo.
kuju. bi pisalo gde je. Tamo bi pisalo koliko je sati. Album je pun prašine, šteta ga je brisati.
Tehnološki napredak. Tamo bi pisalo ko misli na nju. Pisalo bi čiji
On ne žvaće, ne preživa. Nema je rođendan danas, kada ima zakazano kod Prašina i na nama. Talog.

You might also like