Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
8Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
A. ŠENOA - KARANFIL S PJESNIKOVA GROBA

A. ŠENOA - KARANFIL S PJESNIKOVA GROBA

Ratings: (0)|Views: 1,717|Likes:
Published by Tamara Beljak

More info:

Published by: Tamara Beljak on Apr 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/01/2013

pdf

text

original

 
Sveučilište u RijeciFilozofski fakultet u Rijeci
Romantičarska obilježja pripovijetke
 Karanfil s pjesnikova groba
 Augusta Šenoe
Kolegij: Hrvatski predromantizam, romantizam i predrealizamNositelj kolegija: dr. sc. Goran KalogjeraStudentica: Tamara Beljak Studij: Hrvatski jezik i književnost/Povijest umjetnosti (3.semestar)Rijeka, 20. siječnja 2009.
 
Pripovijetka
 Karnfil s pjesnikova groba
 poprima tipični obrazac radnje romantizma -ljubav između djevojke i mladića koja je onemogućena zbog trećeg (anti)junaka. Priča o dvamladića koji se zaljubljuju u istu djevojku je shematizirana i već odavno potvrđena formula.Iako Šenoa unosi novitete u obradi i pristupu pripovijetke ona ipak nije u potpunostirealistička kao ni romantičarska.Pripovjedač djela, sam Šenoa sudeći po informacijama koje nam iznosi i kojeodgovaraju njegovim biografskim, je na razini djela, tj. homodijegetički. Tako on ne iznosi priču nepristrano, nije distanciran od likova i radnje, već pripovijeda tako da se osjeti njegovasveprisutnost i komentira postupke likova te se obraća čitatelju da se objasni:"Oprostite mi te karakteristične opaske sa školske klupe."
1
"I ja, materin slatki mazunak, imao sam vrlo homeričan pojam o svijetu."
2
U priču nas uvodi postavljanjem određenog prostora i vremena iz kojeg nas vraća dvadesetgodina unazad, što kasnije opravdava završetkom da dobije zaokruženu cjelinu. Opisom sebesamog i Alberta u studentskim danima nas ostavlja bez izbora vlastitog doživljaja likova,nego nam nudi onakvu sliku kakvu on ima, a na nama je da ju bez prigovora prihvatimo. Naravno, opisom sebe samog opravdava činjenicu zašto se smatra kompetentnim da izlaže tu pripovijest - on je ipak zagrebački sin, intelektualac koji je superioran nad drugim ličnostima izaslužuje imati slobodu da nam objasni kako "stvari stoje". Tako Alberta ne doživljavamo kaoistaknutu ličnost, već Šenou. Albert je predstavljen kao tipični romantičarski lik koji kaorazlog bježanja u prirodu (u kranjske gore) ima neostvarenu ljubav prema ženi. Njegovasenzibilnost je a priori određena njegovom lektirom. Nakon te zanesene ljubavi pripovjedač iAlbert odlaze iz grada na selo i tamo upoznaju Nežu. Ona je tipični lik žene koja je pametna,opijena poezijom Prešerna i narodnošću, srčana, hrabra, dobra, lijepa, radišna, bljedunjava,uglavnom stereotipna:"...al kako je sitno koračala, kako se nježno ponašala, ručicama mahala, a drobna usta nasmijeh skupljala, bijaše toli nježna, toli fina, toli tankoćudna..."
3
"Obrvice crne, tanane, ravne, pri kraju zavinute, usta - puna maslina, palac široka, a crneoči, oh te oči kao u ptice, nestašne, mile pjevice."
4
1
A. Šenoa,
 Karanfil s pjesnikova groba
, Zagreb, str. 8
2
A. Šenoa,
 Karanfil s pjesnikova groba
, Zagreb, str. 9
3
A. Šenoa,
 Karanfil s pjesnikova groba
, Zagreb, str. 15
4
A. Šenoa,
 Karanfil s pjesnikova groba
, Zagreb, str. 15
 
Dok je pripovjedač već razvio osjećaj za nacionalnu pripadnost, Albert je zanesen stranimautorima i književnošću. Sve se naravno mijenja kad im Neža dade Prešernovu knjižicu pjesama da obrani svoj obraz od optužbe da ne pozna poeziju. Albert počinje drugačijedoživljavati svoje slavenstvo kojeg se prije sramio i krio. Buđenje osjećaja pripadnosti i idejeslavenstva u njemu nije samo ideološka ideja već je povezana i sa samom Nežom. Naime,obojica, Šenoa i Albert, zaljubljuju se u Nežu koja im je ujedno vodilja ka prihvaćanjuslavenstva i pronalasku sebe i okoline kojoj obojica pripadaju, ali i žena u koju su obojicazaljubljeni. Ta ambivalentnost je potrebna da se istakne njena simbolična uloga majke i žene.Odlazak na groblje predstavlja odmak od stvarnosti i približavanje transcendentalnom. Njenaželja da kameni grob ukrasi cvijećem na neki način oživljava samog pjesnika i njegove pjesme. Na tom su se grobu obojica zakleli da neće izdati svoj narod i pleme što predstavljavrhunac radnje. Nakon posjeta groblju obojica se zaljubljuju u Nežu u kojoj pronalaze ženudrugačiju od malih gospođica u gradu. Kako bi riješili sukob među sobom oni odluče otići na jezero, izvor Save kako bi Neža odlučila prema kojem gaji osjećaje. Naravno, prije odlaskaona ipak otkriva tko joj se sviđa, a naš pripovjedač odlazi mirne duše na izlet s prijateljem. Neža mu je odala da je on taj u kojeg je zaljubljena prije puta jer ona na kraju mora umrijetida bi pripovijetka imala zaokruženu cjelinu, junak je onaj koji je uskraćen za sreću. Odlazak iz Kranja Šenoa koristi kao priliku za lirsku digresiju. Priroda u kojoj su se našli poprimamističan ugođaj, on odgovara piščevom stanju.
5
Taj put služi kao retardacija radnje, ali i kao pokušaj uživljavanja u prirodu, jer tek sad nakon pročitanih stihova Prešerna oni mogushvatiti tu prirodu. On je utoliko realističan što spominje ime mjesta, ali sam doživljaj i učinak tog mjesta je u potpunosti romantičan. Njega ta priroda fascinira, i to toliko da mu se pričinjalice Neže. Njegov doživljaj tog okoliša ravan je samom stanju pripovjedača - on je zaljubljen,vinut u visine. Ta lirska digresija produbljuje samu simboliku Neže kao osobe koja jeodgovorna za buđenje svijesti i osjećaja prema zemlji i majci:"Bilo je da vidimo zlatnu maglu, a kroz nju da trepti lijepo lice slavenske vile - licedjevojčice Neže."
6
 Na povratku u Kranj obojica su zastala u krčmi. Tamo su se susreli dvojicu mladića i dvijedjevojke. Njih četvero je počelo na francuskom ogovarati naše junake, pa je pripovjedačodreagirao zajedljivom primjedbom. Nakon par čaša vina grupice su se spojile i počele
5
Aleksandar Flaker,
Stilske formacije
, Zagreb, str. 152
6
A. Šenoa,
 Karanfil s pjesnikova groba
, Zagreb, str. 40

Activity (8)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Anisa Husnic liked this
Anisa Husnic liked this
Željka Novosel liked this
Maja Vadas liked this
dino_murić_2 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->