P. 1
Arhitektura XX stoljeca

Arhitektura XX stoljeca

Ratings: (0)|Views: 692|Likes:
Published by Bosnjak10

More info:

Published by: Bosnjak10 on May 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/17/2013

pdf

text

original

 
1
ARHITEKTURA 20. ST.AMERIKA
.
SAŽETAK: DAVOR ŠIFTAR
FUNKCIONALIZAM
.
 
Razvoj novog tipa arhitekture započeo je oko 1880, a uključivao je ideje W. Morrisa i novustrojnu estetiku kombiniranu s novim građevinskim materijalima i tehnikama. Proces jetrajao nekoliko desetljeća, tijekom kojih su arhitekti eksperimentirali različitim stilovima.Njihov je simbol postao neboder, a prvo sjedište Chicago, metropola u procvatu ineopterećena povijesnim stilovima. Prvu čikašku školu čine Root, Jenney i Sullivan, kojioko 1890. utemeljuju moderni funkcionalizam i građevine oblikuju na temelju funkcije ikonstrukcije. U to vrijeme funkcionalizam u europskoj arhitekturi manifestira se tekpojedinačnim primjerima, npr. Eiffelov toranj i Paxtonova kristalna palača u Londonu.
LOUIS SULLIVAN
1856 - 1924.
Glavna mu je teza: "oblik proizlazi iz funkcije". Posebno mjesto u njegovu opusu imaju pro- jekti nebodera iz 90-tih godina 19. st., na kojima je naglašeno raščlanjen korpus uvjetovančeličnom konstrukcijom uspio uskladiti s arhitektonskom dekoracijom. Oblici njegovihgrađevina podređeni su materijalu i karakteru čelične konstrukcije (Wainwright Building,Chicago). Žestoko se protivio historicizmu i tražio ostvarenje stila koji će iskazivati duh 20.st. i služiti se najnovijim tehničkim dostignućima. Projekt pojedinog nebodera treba ovisitio namjeni i konstruktivnom materijalu, koji ne smije biti skriven, a ljepota svake građevinemora biti individualna. Njegove su ideje utjecale na Wrighta, Gropiusa i Le Corbusiera
.
WAINWRIGHT BUILDING
St. Louis, 1891.Jedan od prvih nebodera od armiranog betona.Eksterijer odražava unutrašnji čelični kostur, štose očituje u vitkim kontinuiranim "stupovima" odcigle koji se između prozora protežu od polukatado potkrovlja. Fasada izgleda kao rešetka ome-đena ugaonim stupovima i horizontalama potkro-vlja i polukata. Sullivan nije izumio nebodere, ali je zaslužan za razvoj arhitektonskog izraza prik-ladnog za takve visoke konstrukcije.
 
2
ZGRADA OSIGURAVAJUĆEGDRUŠTVA
Buffalo, 1895.Svojom tehnikom izvedbe i naglašenim verti-kalama navješćuje 20. st, ali je njeni razrađe-ni i složeni ormanenti još vežu za Art-Nouveau.
CARSON, PIRIE I SCOTT
 robna kuća, Chicago, 1904.Sullivanovo remek-djelo, pokazuje težnju pre-ma horizontalnosti. Oplata od bijele keramikeprati rešetku čeličnog okvira zgrade. U prizem-mlju i polukatu (gdje su trgovine) nalazi se ra-skošan i kompliciran željezni ukras.
UKRAS U PRIZEMLJU
ORGANIČKA ARHITEKTURA
.
Filozofija arhitekture koja potiče harmoniju između čovjekove nastambe i njenog prirodnogokruženja, tako da građevina svojim izgledom, građevnim materijalom, namještajem iopremom bude integrirana u okolinu, kako bi se stvorila međusobno povezana skladnakompozicija. Poznati arhitekti ovog usmjerenja:
Frank Lloyd Wright
,
Gustav Stickley
,
Antoni
 
Gaudi
,
Louis Sullivan
,
Rudolf Steiner 
,
Bruce Goff 
i
Anton Albers
.
 
Termin „Organička arhitektura“ skovao je 1939. g.
Frank Lloyd Wright
. Teoretičar 
David
 
Pearson
predložio je listu pravila za projektiranje organičke arhitekture, poznatu kao „Gaiapovelja za organičku arhitekturu i dizajn“. Prema Pearsonu, arhitektura treba biti:
- inspirirana prirodom, održiva, zdrava i različita (ne unificirana)- iznikla poput organizma iz svog sjemena- treba postojati u „kontinuiranoj sadašnjosti“- treba slijediti tokove i biti fleksibilna i prilagodljiva- treba zadovoljavati društvene, fizičke i duhovne potrebe- treba izrasti iz terena na kojem se nalazi i biti jedinstvena- treba slaviti duh mladosti, igre i iznenađenja
Poznati primjer organičke arhitekture je Kuća na slapovima F. L. Wrighta, rađena za obiteljKaufman, u Pennsylvaniji. Građevina je postavljena direktno iznad vodopada, ima razvede-ni tlocrt i građena je od betona, drva, stakla i kamena, s interijerom izvedenim u drvetu
.
 
3
FRANK LLOYD WRIGHT
Nakon Sullivana, drugi veliki čikaški arhitekt. Bio je njegov učenik i neko vrijeme radio unjegovoj tvrtki. Već u projektima "prerijskih kuća" (nakon 1893.) očito je međusobnoprožimanje prostora. Ove građevine su izrazito horizontalno usmjerene, a prijelaz interijer-eksterijer je ublažen. Kuće su prizemnice, krovova blagih nagiba i niskih vanjskih zidova.Unio je revoluciju u projektiranje obiteljskih kuća. Posvetio se građevinama koje će biti uskladu sa svojom konstrukcijom, a konstrukcija u skladu s materijalom. Njegova centralnatema bila je stvaranje organičke arhitekture, s usklađenim interijerom i eksterijerom,karakterom i prirodom njene funkcije. "Prerijske kuće" imale su slobodne, razvedenetlocrte, prostor im je organiziran oko kamina kao centralne točke, a prema pejzažu suotvorene kontinuiranim horizontalnim trakama prozora.1928. inaugurira izraz "
Usonia
", pod kojim podrazumijeva egalitarističku kulturu koja bi setrebala pojaviti u SAD, odnosno kombinaciju individualizma običnih ljudi i novograspršenog oblika civilizacije, koja je moguća zbog masovne proizvodnje i dostupnostiautomobila. U tom smislu stvara koncepciju utopijskog grada (Broadacre City) kojom sezalaže za postupno uklanjanje razlika između grada i sela putem ujednačenog naseljavanjacijele zemlje. Za "usonijansku" kulturu radi projekte koji su kasnije izvedeni kao PriceTower (Bartesville) i administrativna zgrada Johnson Wax (Wisconsin), a sastoje se odarmiranobetonskih konzolnih istaka prekrivenih staklenom opnom.Iz ekonomskih razloga napušta "prerijski" način gradnje tradicionalnim materijalima i okre-će se armiranom betonu i staklu, stvara građevine oštrih, geometrijskih linija, a staklo sma-tra najvažnijim suvremenim materijalom. I dalje zastupa ideju da svakom pojedincu trebaindividualizirani prostor, koji treba imati odgovarajući formalni jezik, ali napušta koncepcijugrupiranja prostora oko centralne točke, te stvara raznovrsnije i ekonomičnije tlocrte.
KUĆA WINSLOW
 River Forrest, Illinois, 1893.Dva različita lica, ulično i vrtno, s fasadama pri-lagođenima ovim funkcijama, Takvo rješenje jepreteča tlocrta "prerijskog stila", kod kojeg su unepravilnim oblicima stražnjeg dijela smještenepomoćne prostorije. Kuća Winslow predstavljaprijelaznu fazu i po načinu oblikovanja prozora- krilni prozori zamijenjeni su kliznima, što ozna-čava prijelaz od pojedinačnih prozora na one unizu. Prvi put se javlja i tipičan Wrightov krov načetiri vode, a u oblikovanju interijera vidi se ut- jecaj japanske arhitekture. Na formiranje prerijs-kog stila utjecale su i skulpture Richarda Bocka.
KUĆA ROBIE
Chicago, 1909.Vrhunac "prerijskog" stila. Umjesto tradicional-nih kutijastih formi i odvojenih prostorija, kro-vovi raznih nivoa zatvaraju spojene unutrašnjeprostore, koji se preko terasa otvaraju premaeksterijeru kako bi se spojili s okolišem.

Activity (5)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Tonci Gavranic liked this
Sasa Sale liked this
Mea Zatric liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->