Professional Documents
Culture Documents
Ostvarivanje prihoda
Pod obračunom prihoda razumijeva se vođenje računske dokumentacije o naplati prihoda u gotovu,
čekovima po tekućim računima kod poslovnih banaka i Poštanske štedionice, ispostavljanje i naplata
računa za izvršene PTT usluge, čija se naplata od korisnika obavlja po fakturi. Pod kontrolom prihoda
razumijeva se utvrđivanje pravilnosti u primjeni Cjenika PTT usluga i drugih akata, koji se odnose na
naplatu, zaračunavanje i vođe-nje propisane računske dokumentacije i računa. 3. Organizaciju, način
obračunavanja i kontrole ostvarenih PTT i drugih prihoda određuje PTT organizacija, na temelju pro-
pisa i općih akata o organizovanju i obavljanju PTT prometa.
II. BLAGAJNICK0 POSLOVANJE
Blagajnička sredstva
Blagajnička sredstva su:
1) gotov novac
2) poštanske vrijednosti (poštanske marke i poštanske vrijednosnice),
3) vrijednosnice drugih organizacija koje se prodaju se po njima obavlja naplata u PTT jedinicama,
4) čekovi po tekućim računima gradana kod poslovnih banaka i Poštanske štedionice, inozemni čekovi,i
5) vozne karte s označenom vrijednošću.
6) Rukovanje stranim sredstvima plaćanja regulisno je posebnim propisima.
Blagajnička sredstva čuvaju se zaključana u odgovarajućim kasama s ključevima. Izdavanje i
povlačenje iz opticaja novca i poštanskih vrijednosti objavljuje se u „PTT vjesniku",
PTT jedinica vodi o ključevima svih blagajni „Očevidnik o ključevima blagajni" (Obr. R-11). Očevidnik
se vodi prema tekstu obrasca, u jednom primjerku, za svaku blagajnu posebno, tintom ili kemijskom
olovkom, a čuva se kod rukovodioca PTT jedinice ili za to određenog PTT radnika. Rezervne ključeve
blagajne PTT jedinica dostavlja na čuvanie PTT organizaciji u vrijednosnom pismu s povratnicom, koja
se komisijski zatvara. Na prednjoj stranii vrijednosnog pisma treba upisati broj blagajne odnosno ključa,
a na poleđini zavoja vrijednosnog pisma moraju biti potpisi članova komisije i oznaka da se radi o
rezervnim ključevima. U PTT jedinicama koje imaju samo jednog radnika, u komisiju ulazi, osim
radnika PTT jedinice, još neka druga pouzdana osoba, o čemu odlučuje PTT organizacija. Takođe, u
prvoj stavci Očevidnika stavlja se zabilješka o danu otpreme, prijemnom broju pošiljke, te imena
članova komisije. Vraćenu povratnicu PTT jedinica čuva uz odgovarajući Očevidnik.
Vrijednosno pismo s rezervnim ključevima čuva se neotvoreno u blagajni koju odredi nadležni
rukovodilac PTT organizacije. PTT organizaoija vodi evidenciju o prispjelim vrijednosnim pismima s
rezervnim ključevima.Rezervni ključevi dostavljaju se PTT jedinici na njeno traženje, kada se ona ne
može koristiti ključevima koji se kod nje nalaze. U Očevidniku PTT jedinica mora pnikazati vrijeme
upotrebe rezervnih ključeva, razlog upotrebe, imena osoba koje su njima rukovala i dan vraćanja
ključeva PTT organizaciji na daljnje čuvanje.Ako nestanc ključ od blagajne, na blagajni se mora izvršiti
izmjena ili prepravak brave i izraditi novi ključevi. 0 daljnjem postupku sa zamijenjenim i
neupotrebijivirn ključevima i bravama odlučuje PTT organizacija.U PTT jedinicama, u kojirna su
ugrađeni trezori sa šjfrom, način saopćavanja i čuvanja šifara određuje PTT organizacija.
Računopolagači
PTT radnici koji rukuju blagajničkim sredstvima su računopolagači. Glavnom blagajnom rukuju, u
pravilu, dva računopolagača, od kojih je jedan glavni blagajnik a drugi saključar. Pomoćnom blagajnom
rukuje samo jedan računopolagač.U glavnoj blagajni mora postojati blagajna s dvije različite brave.
Ključ jedne brave nalazi se kod blagajnika, a drugi kod saključara. Prilikom promjene računopolagača
treba voditi računa da računopolagači dobivaju uvijek isti ključ, kojim su prije rukovali. Blagajnik i
sakljar glavne blagajne odgovaraju zajednič-ki za poslove koje zajednič,ki obavljaju. Blagajnik i
saključar zajednički otvaraju blagajnu, preuzimaju dotacije i poštanske vrijednosti od Depoa i drugih
organizacija, izuzimaju novac za poslovanje pomoćnih blagajni, izdaju poštanske vrijednosnice
pomoćnim blagajnama, ovlašćenim prodavcima i velikim korisnicima. Na završetku rada utvrduju
stanje blagajničkih sredstava, zaključuju odgovarajuću računsku dokurnentaciju i račune, stavljaju
blagajnička sredstva u blagajnu i zatvaraju je. Tijekom rada blagajnik preuzima novac od pomoćnih
blagajni, a po potrebi i izdaje novac pomoćnim blagajnama. Na završetku rada blagajnik .preuzima
blagajnička sredstva od pomoćnih blagajni, a saključar preuzima račune, kontrolira ih i po njima daje
podatke blagajniku radi sravnjenja sa stvarnim stanjem primljenih sredstaya. Saključar, u pravilu, vodi
Račun poštanskih vrijednosti, Zbrojni račun prihoda i.Stanje blagajne ovisno o veličini prometa. U PTT
jedinicama u kojima blagajnik ili saključar obavlja poslove s korisnicama i na šalteru, PTT organizacija
će razgraničiti poslove i odgovornosti blagajnika i saključara glavne blagajne. Blagajnik glavne blagajne
i računopolagač pomoćne blagajne, za poslove koje tijekom dana samostalno obavljaju, osobno
odgovaraju.U PTT jedinicama s velikim prometom, propisane račune računsku dokumentaciju novčanog
prometa pomoćnih blagajni , pregledaju posebni radnici (PTT kontrolori), i isti su dužni osigurati da se
ovi računi pravodobno pregledaju i predaju glavnoj blagajni.
Pregled blagajne obavljaju radnici ovlašteni samoupravnim aktima PTT organizacije i računopolagači.
Ovlašteni radniciizvan PTT jedinice, prije početka pregleda moraju se legitimirati i pokazati ovlaštenje
za obavljanje pregleda blagajničkog poslovanja. Rukovodilac odnosno određeni radnik PTT jedinice
mora najmanje jednom mjesečno izvršiti odnosno organizirati iznenadni pregled pomoćne blagajne. Ako
rukovodilac nije istodobno i saključar, on mora jednom mjesečno obavljati pregled i glavne blagajne.
Pregled blagajne mora se izvršiti i prigodom svake promjene računopolagača. Računopolagač pomoćnih
blagajni koji prodaju poštanske vrijednosti, dužni su i sami, bar jednom mjesečno, izvršiti pregled svoje
blagajne na način koji odredi PTT organizacija. U PTT jedinicarna s većim prometom, rukovodilac PTT
jedinice može formirati posebnu komisiju za pregled blagajne.
Pregled blagajne sastoji se u utvrdivanju točnog, stvarnog i računskog stanja blagajne, i u usporedivanju
jednog s drugim stanjem. Stvarno stanje utvrduje se popisom i zbrajanjern vrijednosti svih blagajničkih
sredstava. Računsko stanje utvrduje se zbrajanjem svih zaduženja i razduženja po računima. Kada se
razduženje oduzme od zaduženja, konačni zbroj usporeduje se s utvrđenim stvarnim stanjem
blagajničkih sredstava.
0 svakom pregledu blagajne, osim ako ga obavlja sam računopolagač, sačinjava se „Zapisnik o pregledu
blagajne" (Obr. R-2). Prije početka pregleda popunjava se zaglavlje obrasca i zahtijeva od
računopolagača da potpiše izjavu otiskanu na obrascu. Ako se računopolagač ne slaže sa otiskanom
izjavom, onda je unakrsno precrtava, a novu izjavu daje i potpisuje na odgovarajućem dijelu zapisnika,
tj. u primjedbi obrasca. Zatim se pristupa pregledu, pri čemu se obavlja popunjavanje zapisnika prema
tekstu obrasca. Ako se radi o pregledu glavne blagajne, popunjava se i dio obrasca „Stanje poštanskih
vrijednosti". Po završenom pregledu zapisnik potpisuju računopolagač i PTT radnik koji je izvršio
pregled, uz ovjeru otiskom poštanskog žiga. Ako je pregled blagajne izvršio rukovodilac iti za to
određeni radnik ili komisija, zapisnik se zavodi u Djelovodni protokol i čuva u arhivi PTT jedinice.
Rukododilac PTT jedinice može odrediti da se zapisnik čuva u blagajni na koju se odnosi.
PTT radnik ovlašten za pregled glavne blagajne dužan je provjeriti prije početka pregleda, ostatak
gotovine, te stanje poštanskih vrijednosti.
Ako se pri pregledu poslovanja glavne ili pomoćne blagajne, odnosno pri dnevnom zaključku rada,
utvrdi da je stvarno stanje blagajničkih sredstava manje od stanja po računima, u blagajni postoji
manjak. Ako je stvarno stanje blagajničkih sredstava veće od stanja po računima, u blagajni postoji
višak. Manjak ili višak može biti stvarni ili računski. Stvarni je onaj manjak ili višak koji je posljedica
neispravnog rukovanja blagajničkim sredstvima, usljed čega je izdano više odnosno manje ili primljeno
manje odnosno više sredstava nego što treba. Računski je onaj manjak ili višak koji nije posljedica
neispravnog rukovanja blagajničkim sredstvima već je nastao usljed neke računske greške prigodom
knjiženja ili zaključivanja računa. Ako računopolagač ne može odmah u cijelosti popuniti manjak,
uzima se od računopolagača pismena izjava, kajom se utvrđuju okolnosti pod kojima je manjak nastao, i
kako računopolagač misli utvrđeni manjak popuniti. Izjava se sa izvještajem dostavlja PTT organizaciji.
Kada se utvrdi manjak po prihodima, a manjak se ne može popuniti, PTT jedinica će manjak regulirati
tako što će uplatnicu kojom uplaćuje svoje dnevne prihode, popuniti na stvarni iznos zaračunatih
prihoda, koji pokazuju računi, bez obzira na utvrđeni manjak. Kada se ova uplatnica zavede u Dnevnik
uplata, pojavit će se manjak, koji se regulira po odredbarna Upute o obavljanju uplata i isplata po
platnom prometu kod pošte, telegrafa i telefona (Uputa PP).
0 prijavljenim manjkovima i viškovima PTT jedinica vodi evidenciju godišnje na način koji propiše PTT
organizacija.
Ako se naknadno utvrdi manjak prigodom pregleda računa, kao rezultat neke računske greške, a toga
dana nije prijavljen višak, računopolagač mora uplatiti utvrđeni manjak.
PTT organizacija može i drugačije regulirati način prijavljivanja i uplaćivanja viškova odnosno
popunjavanja manjkova.
III. RAČUNSKO POSLOVANJE
O računima uopće
Računi, propisani ovim pravilnikom, vode se i zaključuju po odredbama ovog pravilnika. Računi
prihoda su računski dokumenti odnosno isprave u koje se zaračunavaju prihodi za izvršene usluge.
Računi prihoda dijele se u dvije skupine: matične i zbrojne.
Matični računi dijele se na račune PTT prihoda i na račune prihoda od ostalih djelatnosti. U matičnim
računima upisuju se podaci o pojedinim uslugama i zaračunavaju iznosi cijene za izvršene usluge. Za
uputničku službu i platni promet ne vode se posebni matični računi, već se prihodi po tim uslugama
evidentiraju u odgovarajućim dnevnicama uplata odnosno isplata.
Zbrojni račun Prihoda je račun u koji se unose dnevni iznosi iz matičnih računa.
Svaki list računa mora se, prije početka upisivanja, obilježiti rednim brojem na podesnom mjestu. Redni
broj lista vodi se, u pravilu, mjcsečno, a kod PTT jedinica s večim prometom i dnevno, o čemu odlučuje
rukovodilac PTT jedinice.
Ako u PTT jedinici ima više radnih mjesta na kojima se vode isti računi, svako mjesto označava se
rimskim brojem ispred rednog broja lista (na primjer: I/1, 1/2, II/1, II/2 itd.).
Upisivanje podataka u matične račune obavlja se onim redom kako se usluge prijavljuju odnosno
izvršavaju. Svi upisi moraju biti čitki i jasni, tako da ne bude sumnje u njihovu ispravnost, i točnost
značenja. Uneseni podaci ne mogu se brisati ili ispravljati. Ako se neka riječ, ili broj skupina pogrešno
upiše, pogrešan upis se precrtava, tako da precrtani iznos i dalje ostane čitljiv, a iznad njega se u istoj
stavci ispisuje ispravna riječ ili brojka. Ako je greška krupnija na isti način se precrtava cio upis, a
pravilni upis unosi se u slijedeću praznu stavku.
Računi se vode u duplikatu, pomoću indiga. Upisi u račune obavljaju se tintom ili kemijskom olovkom.
Upisivanje crvenom olovkom obavlja se samo u slučajevima predviđenim ovim pravilnikom. Original se
dostavlja PTT organizaciji, a kopija ostaje PTT jedinici. Rokove i način dostavljanja računa određuje
PTT organizacija.
Potpis na računu, ako je predviđen, mora biti potpun, tj. sadržavati ime i prezime odnosno početno slovo
imena i puno prezime, tako da se sa sigurnošću može utvrditi osoba koja je potpisala račun. Dnevno
zaključivanje računa obavlja se povlačenjem crte ispod posljednjeg upisa dotičnog dana i zbrajanjem
iznosa, zaračunatih po pojedinim kolonama. Dobiveni iznos unosi se u kolonu „Dnevni iznos" i to u
stavci u kojoj je upisan posljednji iznos cijene za uslugu. Dnevni iznos se nadalje prenosi u odgova-
rajuću kolonu Zbrojnog računa prihoda. Po zaključku dnevnog rada 10. 20. i posljednjeg radnog dana u
mjesecu, računi se zaključuju tako što se ispod posljednjeg upisa povuče crta i zbroje iznosi u kolonama
„Iznos" i „Dnevni iznos". Ovako dobiveni iznosi upisuju se u sljedeći prazni red, ispod povučene crte,
bez oznake rednog broja. Ovi se iznosi moraju slagati međusobno i sa iznosima odgovarajuće kolone
Zbrojnog računa prihoda. Uočeno neslaganje mora se odmah otkloniti, odnosno greška pronaći i
ispraviti. Greške se ispravljaju na slijedeći način: u posljednju stavku računa te dekade, bez rednog bro-
ja, u prostoru do kolone „Iznos" upisuje se napomena: „Ispravak greške dana", a u koloni „Dnevni
iznos" upisuje se iznos utvrđene greške. Utvrđena razlika upisuje se u kolonu „Dnevni iznos" i to: višak
crvenom olovkom u oba primjerka, a manjak tintnom ili kemijskom olovkom. U kolonu „Napomena"
računa, pod onim danom kad je greška učinjena, upisuje se „Ispravka dana ". Ispod dekadnog iznosa
nastavlja se sljedećeg dana redovito upisivanje. Ako se prigodom kontrole, a po zaračunavanju dnevnog
iznosa, utvrdi nepravilno zaduženje cijene usluge, greška se ispravlja na slijedeći način: iza posljednjeg
upisa u odnosnom matičnom računu onog dana kada je greška utvrdena, upisuje se, bez rednog broja, u
prostoru do kolone „Iznos" „Ispravak greške redni broj ", a u kolonu „Iznos" upisuje se iznos utvrđene
razlike i to višak crvenom olovkom, a manjak tintom ili kemijskom olovkom u oba primjerka. Za iznos
pozitivne razlike (viška) umanjuje se dnevni iznos, a negativna razlika (manjak) zbraja se u dnevnom
iznosu onog dana kada se greška ispravlja. U kolonu „Napomena" računa, pod stavkom gdje je razlika
utvrđena, upisuje se „Ispravak iz rednog broja______”
Posljednjeg dana u mjesecu ispod konačnog zbroja računa obavlja se ovjera računa potpisom
računopolagača i otiskom poštanskog žiga. PTT organizacija može bliže odrediti način i postupak
vođenja računa u smislu odredaba ovog člana, te vođenja dokumentacije, koja se knjiži pomoću strojeva
za novčano poslovanje.
PTT jedinica zaračunava u odgovarajućim računima prihode naplaćene u gotovu, odnosno čekovima
poslovnih banaka i Poštanske štedionice. Iznos cijene za izvršene usluge naplaćene čekovirna
zaračunava se u računima na isti način kao i iznos naplaćen gotovu.
Za usluge za koje se iznos cijene naplaćuje po fakturi, PTT jedinica sačinjava odgovarajuću obračunsku
ispravu. Za sačinjavanje obračunske isprave služe obrasci propisani pravilnicima i uputama Zajednice
PTT o obavljanju usluga u PTT prometu, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije određeno.Iznosi
cijene usluga za koje se obavlja naplata po fakturi upisuju se u odgovarajuće matične račune kao i za
usluge pla ćene u gotovu. Iznosi cijene telefonskih i teleks usluga za koje se naplata obavlja po fakturi,
ne upisuju se u matične račune. Prigodom sačinjavanja obračunske isprave, računopolagač upisuje u
zaglavlje redni broj, koji svakog mjeseca za svaku vrstu usluga počinje sa 1. Ovaj redni broj se ne mora
slagati s rednim brojem pod kojim je usluga uvedena u odgovarajući matični račun.
PTT organizacija odreduje način eviclentiranja i postupak za otpremu obračunskih isprava za usluge
naplaćene po fakturi, te za usluge kojc se ostvaruju na temelju posebnih sporazuma, ako to nije
regulirano ovim pravilnikom. Svi telefonski i telegrafski pretplatnici imaju pravo plaćanja iznosa cijene
po fakturi za telegrafske i telefonske usluge koje se ostvare s pretplatničkih uređaja. Telegrafski j
telefonski pretplatnici — pravne osobe, imaju pravo plaćanja iznosa cijene po fakturi za telegrafske i
telefonske usluge i kada ih zahtijevaju u PTT jedinici. Plaćanje cijene po fakturi za poštanske usluge
imaju pravo samo oni korisnici koji za to dobiju potrebno odobrenje od PTT organizacije, odnosno ako
ispune uvjete za predaju pošiljaka koje se plaćaju po fakturi.
A. PTT PRIHODI
Iznosi cijene usluga za pismonosne pošiljke, propisani cjenicima za unutrašnji i međunarodni poštanski
promet, naplaćuju se u poštanskim markama, međunarodnim kuponima za odgovor, strojem za
frankiranje, upotrebom šalterskih strojeva za prijem pošiljaka, čekovima poslovnih banaka i Poštanske
štedionice, u gotovu i po fakturi.
PTT jedinica mora uvijek imati na zalihi sve vrste poštanskili vrijednosti. PTT organizacija određuje
svakoj svojoj PTT jedinici maksimum zalihe poštanskih vrijednosti, prema njenom prometu. U
maksimum zalihe ne računaju se prigodne i doplatne marke.
Pomoćne blagajne moraju biti snabdjevene zalihom poštanskih vrijednosti, koju određuje rukovodilac
PTT jedinice, u zavisnosti od potrošnje pomoćne blagajne. Način prodaje i zadu-ženja poštanskih
vrijednosti glavne blagajne pomoćnim blagaj-nama i vođenje dokumentacije o tome određuje PTT
organizacija.
3. PTT jedinica dužna je prvenstveno koristiti marke već:e vrijednosti i prijašnjeg lzdanja.
Radi popune određenog maksimuma zalihe poštanskih vrijednosti PTT jedinica redovito trebuje
poštanske vrijednosti od Depoa poštanskih vrijednosti (u dalnjem tekstu: Depo). Po-štanske vrijednosti
trebuju se obrascem „Trebovanje poštanskih vrijednosti" (Obr. R-3), posebno za marke a posebno za
poštanske -vrijednosnice koji se popunjava u duplikatu, prema tekstu obras-ca, i to samo kolone 1-3 i 6-
8. Redovito trebovanje poštanskih wijednosti obavlja se u vremenu kojc odredi PTT organizacija.
Trebovanje je original, a list otpreme kopija obrasca „Trebova-nje poštanskih vrijednosti". PTT jedinica
zaključuje i ovjerava trebovanje poštanskih vrijednosti otiskom poštanskog žiga i pot-pisom blagajnika i
saključara. List otpreme zaključuje i ovjerava Depo. Sačinjeno trebovanje poštanskih vrijednosti
dostavlja se određcnorn Depou. PTT jedinica prima poštanske vrijednosti s „Listom otpreme".
2. PTT jedinica može obavljati i izvanredna trebovanja po-štanskih vrijednosti, a po potrebi i
telefonskim odnosno tele-grafskim putern. Ako je trebovanje izvršeno telefonskim odnosno tclegrafskirn
putem, iztoga dana šalje se potvrda trebovanja na propisanonn obrascu.
1. Kada PTT jedinici prispije pošiljka s poštanskim vrijed-nostima, najprije se utvrđuje ispravnost omota
pošiljke, a zatirn se pristupa njenom komisijskom otvaranju. Po otvaranju pošilj-ke utvrđuje se
ispravnost sadržaja, sravnjivanjem s priloženim Listom otpreme. Sa primljenim poštanskirn
vrijednostima PTT jedinica se zadužuje u „Račun poštanskih vrijednosti" (Obr. R. 4). 2. Ako se utvrdi
da se sadržaj pošiljke ne slaže sa upisom u List otpreme, komisija sačinjava Zapisnik o nađenom stanju
u duplikatu. U zapisnik se moraju unijeti podaci o tome kada je sačinjen, tko je otvarao odnosno
prisustvovao otvaranju pošiljke, koje su poštanske vrijednosti pnispjele a koje nisu, te ostale okolnosti,
koje bi mogle poslužiti rasvjetljavanju slučaja. Zapis-nik potpisuju članovi komisije. U PTT jcdinicama
koje imaju samo jednog radnika u komisiju ulazi, osim radnika PTT jedi-nice, još neka druga pouzdana
osoba, o čemu odlučuje PTT orga-nizacija. 0 nađenom stanju telegrafski se obavještava Depo i traži
priznanje. 3. Ako Depo prizna nađeno stanje, PTT jedinica čini ispra-vak u Listu otpreme i prilaže mu
priznanje Depoa. Ispravak na obrascu mora se ovjeriti potpisom i otiskom poštanskog žiga. U Račun
poštanskih vrijednosti PTT jedinica se zadužuje prema ispravlj enom .stanju. 4. Ako Depo ne priznaje
nađeno stanje manjka, PTT jedini-ca se u Računu poštanskih vrijednosti zadužuje prema neisprav-
ljenom Listu otpreme. Razlikom manje primljenih poštanskih vri-jednosti PTT jedinica se, razdužuje u
jednoj od praznih kolona R.ačuna poštanskih vrijedriosti, pod datumom kada su marke pri-spjele, a u
odnosnoj stavci u koloni „napomena" upisuje broj pod
24
kojim je PTT jedinica podnijela izvještaj PTT organizaciji. Ispra-va za ovaj upis je jedan primjerak
zapisnika. Drugi primjerak zapisnika, ambalaža pošiljke i odgovor Depoa o nepriznavanju manjka
dostavlja sc, sa izvještajem PTT organizaciji. 5. Ako Depo ne prizna nađeno stanje viška, PTT jedinica
se u Računu poštanskih vrijednosti zadužuje viškom u slijedcćoj praznoj stavci dijela predviđenog za
zaduženje. Kao osnov za za-duženje ispisuju se riječi „Višak od Depoa", a u „Napomeni" is-pisuju se
podaci kao kod rnanjka. Kao isprava za ovaj upis slu-ži jedan primjerak zapisnika, dok se drugi
primjerak i odgovor Depoa o nepriznavanju viška, dostavljaju sa izvještajem PTT or-ganizaci j
6. Prispjele neupotrebljive marke i vrijednosnice PTT jedi-nica preuzima i njima se zadužuje, pa ih
vraća Depou na način predviđen u članu 21. ovog pravilnika.
7. Depou se vraćaju i marke odnosno vrijednosnice kojc su postale neupotrebljive nakon zaduženja u
PTT jedinici.
8. Kao neupotrebljive marke i vrijednosnice smatraju se pogrešno otiskane, nedovoljno gumirane,
oštećcne i povučene iz prodaje.
Vraćanje poštanskih vrijednosti
Kada PTT jedinica, iz bilo kojeg razloga, vraća Depou bilo kojoj drugoj PTT jedinici poštanske
vrijednosti, popunjava se obrazac „Trebovanje poštanskih vrijednosti", s tim što se List otpreme
popunjava u dva primjerka od kojih je jedan original, a trebovanje prva kopija. PTT jedinica zaključuje i
ovjerava list otpremc i zajedno s trebovanjem i markama odnosno vrijednos-nicama otprema Depou ili
drugoj PTT jedinici. Kopija lista ot-preme prilaže se računu poštanskih vrijednosti i služi za razdu-ženje
u računu. Depo odnosno druga PTT jcdinica potvrđuje pri-jem pošiljke na dijelu „Trebovanje" i vraća ga
PTT jedinici, koja ga prilaže uz Račun poštanskih vrijednosti.
Račun poštanskih vrijednosti je računska isprava, koja služi za zaračunavanje svih priml jenih i izdanih
poštanskih vri-jednosti. Račun se vodi mjesečno, u duplikatu. Popunjavanje ob-rasca obavlja se prerna
tekstu obrasca. U prvi dio Računa „Za-duženje" — upisuju se sva zaduženja nastala tijekom mjeseca u
kojem se rač,un vodi, a kao prvo zaduženje — ostatak od proŠlog mjescca. U drugi dio Računa —
„Razduženje" — upisuju se raz-duženja dnevno, a njihov dnevni iznos upisuje se u kolonu „Sve-ga". U
četvrti dio obrasca — „Popis poštanskih vrijednosti" — popisuju se utvrđene zalihe glavne blagajne
pojedinačno, a za-lihe pomoćnih blagajni po priznanicama. Zaključivanje računa i popis obavljaju se
posljednjeg radnog dana u mjesecu, a PTT organizacija odreduje koje PTT jedinice zaključivanje računa
obavljaju i 10. i 20. u mjesccu. Dnevni iznos od prodaje poštan-skih vrijednosti u gotovu ili putem čcka
SDK, poslovnih banaka ili Poštanske štedionice i dinarskim čekovima Narodne banke Ju-goslavije iz
odgovarajućeg stupca — kolone „razduženje" upi-suje se u odgovarajuću kolonu Zbrojnog rač'una
prihoda.
2. Ako je stvarni ostatak poštanskih vrijednosti utvrđen po-pisom manji od računskog, u blagajni postoji
man jak. U tom slu-čaju obavlja se ponovno sravnjivanje svih poštanskih vrijednosti s popisom i
preispituje pravilnost upisa u dijelu „Zaduženje" i „Razduženje", da bi se utvrdila eventualna računska
greška. Ako nema greške, utvrđuje se stvarni manjak, koji se mora odmah ot-kloniti dovodenjem
računskog stanja u suglasnot sa stvarnim stanjem. To se obavlja na taj način što se iznos utvrđcnog
manj-ka dodaje iznosu prodatih vrijednosti tijekom dana. Kada se ova-ko povećani iznos poštanskih
vrijednosti zaračuna u Račun, po-javit će se pri dnevnom zaključku u glavnoj blagajni manjak, s kojim
se postupa po odredbama člana 13. ovog pravilnika.
3. Ako je stvarni ostatak poštanskih vrilednosti veći od ra-čunskog, u blagajni postoji višak. Višak se
otklanja tako da se računski ostatak dovede u suglasnost sa stvarnim ostatkom. U tu svrhu se iznos
utvrđenog viška oduzima od iznosa prodanih vri-jednosti tijekom dana. Kada se ovako umanjeni iznos
prodanih
26
vrijednosti zaračuna u Račun, pojavit će se pri dnevnom zakijuč-ku u glavnoj blagajni višak u gotovom
novcu odgovarajućeg iz-nosa, s kojim se postupa prema odredbama člana 13. ovog pra-vilnika.
4. Prilozi Rač'una poštanskih vrijednosti za zaduženje jcsu: list otpreme, zapisnik o utvrđenorn viŠku i
primjedbe PTT or-ganizacija.
5. Prilozi Računa za razduženjc jesu: trebovanje, original iz knjige trebovanja, zamijenjeni medunarodni
kuponi za odgovor, zapisnik o utvrdenom manjku, list otpreme za vraćene odnosno otpremljene marke i
list razduženja s prilozima.
6. Prilozi moraju biti grupirani po pojedinim .dijelovima ra-čuna, nji.hovi iznosi rnoraju odgovarati
iznosirna upisanim u od-govarajuće kolone računa. Original s prilozima prilaže se Zbroj-nom računu
prihoda, koji se otprema PTT organizaciji, a kopi-ja ostaje PTT jedinici.
7. U slučaju umanjenja odnosno povećanja prodajne cijene poštanskih vrijednosti, PTT organizacija
oclređuje način i postu-• pak zaračunavanja u Računu poštanskih vrijednosti.
Trebovanje poštanskih vrijednosti od glavne blagajne
Glavna blagajna obavlja prodaju poštanskih vrijednosti velikim korisnicima i ovlaštenim prodavaocima
poštanskih vri-jednosti (u daljnjem tekstu: ovlašteni prodavaoci), te pomoćnim blagajnama u PTT
jedinicama, upotrebom obrasca „Knjiga tre-bovanja" (Obr. R-5).
2. Ovlašteni prodavalac u smislu odredaba Pravilnika o po-štanskim markarna i vrijednosnicama, kupuje
poštanske vrijedno-sti pomoću obrasca „Knjiga trebovanja". Obrazac se popunjava prema tiskanom
tekstu, u potrebnom broju primjeraka. Ukoliko se plaća u gotovu, na poledini originala trebovanja
ispisuje se popis novca po vrsti i količini. Ovlašteni prodavalac potpisuje
prednju stranu trebovanja i popis novca. Računopolagači glavne blagajne dužni su prije izdavanja
poštanskih vrijednosti po tre-bovan ju, prekontrolirati upise i iznose i sravniti primljeni novac s
popisom.
3. Računopolagači, pošto su postupili po trebovanju, potpi-suju i žigošu sve primjerke trebovanja.
Kopija ostaje u knjizi trebovanja, koja se vraća ovlaštenom prodavaocu zajedno s po-štanskim
vrijednostima, a ostali primjerci zadržavaju se za po-trebe PTT jedinica.
4. Računopolagači pomoćnih blagajni kupuju vrijednosti na način predviđen u stavku 2. ovog člana, s
tim što popunjavanje obrasca Knjige trebovanja obavljaju samo u jednom prirnjerku. Rabat se ne upisuje
i ne odobrava. Knjiga trebovanja pomoćne blagajne čuva se u pomoćnoj blagajni. Poštonoša šireg i
najši-reg područja može trebovati poštanske vrijednosti i od pomoćne blagajne, ako to odredi
rukovodilac PTT jedinice.
5. U PTT jedinici s jednim radnikom trebovanje poštanskih žice, u koju se dnevno upisuju izuzete
vrijednosti iz glavne žice, u koju se dnevno upisuju izuzetne vrijednosti iz glavne blaga.jne.
6. Za poštonoše šireg i najšireg područja pošte ko•i su u ugovornom odnosu, vrijedi ono što je rečeno za
ovlaštene pro-davaoce.
7. Glavna blagajna se svakodnevno razdužuje u odgovaraju-ćim kolonama Računa poštanskih
vrijednosti za iznose izdanih poštanskih vrijednosti, te za iznose odobrenog rabata.
Doplatne marke
Način zaračunavanja i obračun za doplatne marke u korist izdavaoca doplatnih maraka (Crveni križ,
Olimpijski komitet i dr.) odreduje PTT organizacija.
1. Prihod od prodanih medunarodnih kupona za odgovor PTT jedinica zaračunava i iskazuje u Računu
poštanskih vrijed-nosti.
2. Postupak za zamjenu medunarodnih kupona za odgovor reguliran je Pravilnikom o obavljanju usluga
u poštanskom pro-metu.
3. Sa vrijednošću zamijenjenih međunarodnih kupona za odgovor PTT jedinica se razdužuje u
odgovarajućem stupcu Ra-čuna poštanskih vrijednosti — Tablica II (Razduž.enje). Zamije-njene
međunarodne kupone za odgovor PTT jedinica prilaže ori-ginalu Računa poštanskih vrijednosti, koje, u
skladu s odred-bama ovog pravilnika, otprema PTT organizaciji. 4. Zamijenjene međunarodne kupone
za odgovor PTT orga-nizacija otprema, tromjesečno, Zajednici jugoslavenskih PTT — Službi za
međunarodni obračun. U istom roku će PTT organiza-cija dostavljati Zajednici JPTT, radi razduženja
kod Međunarod-nog biroa Svjetskog poštanskog saveza, i sve o:štećene ili pohaba-ne kuponc. Isto tako,
ukoliko se dogodi da se medunarodni ku-poni za odgovor u•ište na bilo koji način prije prodaje odnosno
nakon izvršene zamjene, PTT organizacija će obavijestiti Zajed-nicu JPTT o tome, dostavljajući
istodobno i zvaničnu potvrdu o uništenju kupona. Ova potvrda mora sadržati: datum uništenja, broj
uništenih kupona, razlog uništenja te ostale okolnosti koje su utjecale na uniŠtenje kupona. Potvrda
mora biti ovjerena otis-kom poštanskog žiga i potpisima najmanje dva radnika. Zva-nić'ne potvrde o
uništenju međunarodnih kupona za odgovor rno-gu se slati samo u iznimnim, opravdanim slučajevima.
Zaračunavanje prihoda ostvarenih upotrebom stroja za frankiranje bez franko karte
Zaračunavanje prihoda ostvarenih upotrebom stroja za fran-kiranje bez franko karte obavlja se u obraseu
„Raćun prihoda za računatog pornoću stroja za frankiranje" (Obr. R-6). Račun se vodi mjesečno, u
dttplikatu, .prema tekstu obrasca. Podaci sc upi-suju dnevno na temelju „Kontrolnog rcgistra stroja za
franki-ranje" (Obr. MF-3). Na uplaćeni iznos PTT jedinica izdaje vlasni-ku stroja z frankiranje
„Priznanicu" (Obr. P-27). Dnevni iznos računa zaračunava se u odgovarajućoj koloni Zbrojnog računa
prihoda.
Zaračunavanje prihoda ostvarenih upotrebom šalterskog stro-ja za prijem pošiljaka obavlja se u obrascu
„Račun prihoda zara-čunatog pomoću šalterskog stroja za prijem poŠiljaka" (Obr. R-7). Račun se vodi
mjesečno u duplikatu, prema tekstu obrasca. Po-daci se upisuju dnevno prema stanju brojač.':a stroja, na
temelju tiketa „Stanje po tiketu T-1". Prije početka rada prvog radnog da-na u mjesecu, računopolagač
lijepi kontrolni tiket (T-2) ili upi-suje stanje kontrolnog brojača utroška prethodnog mjeseca na određeno
mjesto u obrascu. Prigodom smjene računopolagač.',i se potpisuju u stupcu „Napomena" računa, kao
dokaz o izvrŠenoj primopredaji. Dnevni iznos računa zaračunava se u odgovaraju-ćem stupcu Zbrojnog
računa prihoda. Otisci šalterskih strojeva za prijem pošiljaka ne mogu se prodavati u filatelističke svrhe.
Zaračunavanje prihoda naplaćenog u gotovu, čekovima SDK, poslovnih banaka, Poštanske :štedionice,
dinarskim čekovima Na-rodne banke Jugoslavije i po fakturi za pismonosne pošiljke obavlja se u
obrascu „Račun prihoda od pismonosnih pošiljaka" (Obr. R-8). Račun se vodi mjesečno, u duplikatu,
prema tekstu obrasca, a podaci se upisuju dnevno. Dnevni iznos zaračunava se u odgovarajuću kolonu
Zbrojnog računa prihoda. Prigodom zara-
čunavanja iznosa cijene naplaćene po fakturi u koloni „Napome-na" računa ispisuje se redni broj
obračunske isprave. U ovom slučaju, kao obračunska isprava služi „Prijemna knjiga (list)" (Obr. P-3 ili
P-3a), u čijem se desnom gobnjem kutu ispisuje „Po fakturi" i broj telefona korisnika, ili posebni broj ili
broj vojne pošte.
List razduženja
List razduženja (Obr. R-9) je računska isprava za razdu-ženje iznosa poštanskih vrijednosti, koje je PTT
jedinica izdala iz svoje blagajne bez protivvrijednosti, a za koje nije propisan neki drugi način
razduženja. 2. List razduženja vodi se u duplikatu, prema tekstu obras-ca. Ukoliko postoji potreba, PTT
jedinica vodi posebni list u glavnoj blagajni, a posebne listove u pomoćnirn blagajnama. List razduženja
koji vodi gl.avna blagajna, osnovna je isprava za raz-duženje u Računu poštanskih vrijednosti, a listovi
razduženja po-moćnih blagajni su njegovi prilozi.
3. List razduženja glavne blagajne zaključuje se dnevno, 10, 20. i posljednjeg radnog dana u mjesecu.
Pomoćna blagajna za-ključuje list razduženja čim popuni jedan list, i na kraju mjc-seca, bez obzira je li
list popunjen ili nije. Zaključeni list po-moćna blagajna predaje glavnoj blagajni, koja ga upisuje zbrojno
u svoj list u jednu stavku. Original listova razduženja s prilo-zima prilažu se originalu Rač..'una
poštanskih vrijednosti, a kopije listova ostaju uz kopiju Računa. Razduženje iznosima koje iska-zuje list
razduženja obavlja se u odgovarajučoj koloni Računa poštanskih vrijednosti.
4. Na radnim mjestima sa upotrebom šalterskog stroja za prijem pošiljaka vodi se posebni list razduženja
u duplikatu. Dnevni iznos iz lista razduženja upisuje se u odgovarajuću kolo-nu Računa prihoda
zaračunatog pomoću šalterskog stroja. Origi-nal lista razduženja priključuje se originalu Računa, a
kopija ko-piji računa.
5. Razduženje se priznaje samo ako je pojedinačno uvede-no u list razduženja i ovjereno potpisom
rukovodioca ili ovlaš-tenog PTT ra Inika, odnosno ako ima ovjereni prilog iz kojeg se može sigurno
utvrditi opravdanost razduženja.
6. Razduženje se može izvršiti samo slijedećim iznosima i slijedećim slučajevima:
1) ukupnim iznosom vrijednosti naknadno nalijepljenih maraka na nefrankirane i nedovoljno frankirane
po-šiljke (porto pošiljke), koje se vraćaju ili nadošalju radi neuručivosti, odnosno koje su otpremljene
PTT organizaciji radi neisporučivosti. U PTT jedinici s jcd-nim radnikom, listu razduženja potpisuje taj
radnik, a portirane pošiljke otprema uz kartu, upisujuči ispod zaključka karte, u stubac „Napomena" broj
komada i iznos razdužene cijene za te pošiljke, 2) ukupnim iznosom vrijednosti za marke, kojima je po-
šiljka portirana, pa se naknadno utvrdi da portiranje nije trebalo izvršiti. Listu razduženja se prilaže ko-
verta (omot) pošiljke i priznanica primaoca o prim-ljenom iznosu,
3) razlikom iznosa cijene koju je računopolagač ilj po-šiljalac više nalijepio na pošiljku. Prilog listu
razduže-nja je priznanica korisnika. Pravilnost razduženja vi-še nalijepljenog iznosa od strane
računopolagača ovje-rava ovlašteni PTT radnik,
4) iznosom od 800/ od cijene naplaćene za pismonosnu pošiljku koju pošiljalac zahtijeva da mu sc vrati
prije otpreme. Listu razduženja prilaže se koverta (omot) pošiljke i priznanica korisnika, 5) (iznosom
cijene umanjene za 100/0, s tim da PTT jedi-nica za svoju uslugu može zadržati najviše 10,00 di-nara, za
pošiljku na koju je pošiljalac nalijepio iznos cijene u poštanskim markama ili otisnuo strojem za
frankiranje, a čiji je prijem PTT jedinica odbila radi toga što pošiljka ne odgovara propisanim uvjetima.
Prilog listu razduženja je koverta (omot) pošiljke i priznanica korisnika, 6) iznosom vraćenih
neutrošenih franko karata. Listu razduženja prilaže se franko karta i priznanica ko-risnika, 7) iznosom
cijene za pošiljku koja glasi za inozemstvo koju je pošta carinjenja vratila pošiljaocu zato što po
carinskirn propisima nijc dopuštena daljnja otpre-ma — umanjenim za jednostruki iznos cijene za prije-
nos do pošte carinjenja i natrag, ako se radi o pake-tu primljenom posredstvoM stroja za prijern pošilja-
ka. Za pismonosne pošilike vraća se iznos po odbitku poštarine za unutrašnji promet u jednostrukom
izno-su. Listu razduženja prilaže se priznanica pošiljaoca pošiljke, te omot pismonosne pošiljke,
odnosno pri-jemni list za paket, 8) iznosom manjka iz automata za prodaju poštanskih vrijednosti. Listu
razduženja prilaže se komisijski za-pisnik o utvrđenom manjku, 9) iznosom cijene poštanskih vrijednosti
za službene po-trebe, prema odluci koju donosi PTT organizacija, 10) iznosom, u drugim slučajevima,
vračene cijene za PTT usluge koje nisu izvršene, uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije. 7.
Priznanicu na vraćeni iznos cijene ovjerava rukovodilac PTT jedinice ili za to odredeni radnik.
Priznanica mora sadrža-vati sve podatke o pošiljci za koju se iznos cijene vraća, te raz-log vraćanja.
Iznos cijene za prijenos novina časopisa naplaćuje se u gotovu, čekovirna SDK, poslovnih banaka ili
Poštanske štedionice, dinarskim čekovima Narodne banke Jugoslavije, ili po fak-turi, a zaračunava se u
„Račun prihoda od novina i časopisa" (Obr. R-10). Račun se vodi mjesečno, u duplikatu, prema tekstu
obrasca.
Dnevni iznosi naplaćcni za primljene novine i časopise zaračunavaju se u odgovarajuću kolonu
Zbrojnog računa prihoda.
Za novine i časopise za koje se iznos cijene naplaćuje po fakturi, u kolonu „Napomena" Računa ispisuje
se redni broj ob-računske isprave. U ovom slučaju, kao obračunska isprava, upo-`rebljava se obrazac
„List predaje novina i časopisa" (Obr. P-1) u čijem se desnom kutu ispisuju riječi „Po fakturi" i broj tele-
fona korisnika.
Iznos cijene za prijenos poštanskih i telegrafskih uputni-ca, propisan cjenicima PTT usluga, naplaćuju
se: u gotovu, če-kom SDK, čekovima poslovnih banaka ili Poštanske' štedionice, dinarskim čekovirna
Narodne banke Jugoslavije, i po faktu-ri. PTT organizacija odreduje način naplate iznosa cijene na svom
područ..'ju. Ako se obavlja naplata iznosa cijene za uputnice u goto-vu, čekom SDK, čekovima
poslovnih banaka ili Poštanske šte-dionice, odnosno dinarskim čekovima Narodne banke Jugoslavi-je,
ne vodi se posebni matični račun, nego se dnevni iznosi cijene po poštansko-uputničkoj službi prenose iz
odgovarajuće kolone Dnevnika uplaćenih uputnica u odgovarajuću kolonu Zbrojnog računa prihoda. Na
isti način obavlja se prijenos iz odgovaraju-čeg stupca Dnevnika uplačenih uputnica (Obr. P-17) u
stubac Zbrojnog računa priboda, kada se naplata poštarine obavlja po-sredstvom Šalterskog stroja za
novčani promet, a naplačeni iz-nos cijene knjiži u jednoj stavci Dnevnika.
Dnevne iznosc naplačene cijene za isplatu na domu me-dunarodnih poštanskih i telegrafskih uputnica,
PTT jedinica uno-si u llnevnik isplačenih uputnica (Obr. P-80), u stubac „Napo-mena", a ukupni iznos iz
Dnevnika upisuje u odgovarajuću ko-lonu Zbrojnog računa prihoda.
Naplata i zaračtutavanje cijene za usluge po platnom prometu
Iznosi cijene za usluge platnog prometa, propisane cjeni-cima PTT usluga, naplaćuju se u gotovu,
čekom SDK, č.'ekovi-ma poslovnih banaka ili Poštanske štedionice, dinarskim čekovi-ma Narodne
banke Jugoslavije i po fakturi. Dnevne iznose ci-jena po platnom prometu PTT jedinica prenosi iz
odgovarajučih Dnevnika uplata odnosno isplata za SDK (Obr. BI-6 i B1-116 SDK) u odgovarajuću
kolonu Zbrojnog računa prihoda.
Zaračunavanje isplaćenog iznosa cijene posebnom nosiocu telegrarna ili telefonske pozivnice sa
posebnom uslugom XP
Po izvršenom uručenju telegrama odnosno telefonske po-zivnice ili neuspjelom pokušaju uručenja
telegrama odnosno tcle-fonske pozivnice s posebnom uslugom XP — odredišna PTT je-dinica isplaćuje
posebnom nosiocu, uz priznanicu, iz svojih dnev-nib prihoda ocl prinaljenih telezrama ili tf razgovora,
iznos oz-aačen na XP telegramu odnosno telefonskoj pozivnici. Priznani-su obavezno ovjerava ovlašteni
PTT radnik. Zaračunavanje isplaćenc naknade posebnom nosiocu obav-lja se na taj način što se na kraju
dana u računu prihoda od tele-grafskih odnosno telefonskih usluga, bez rednog broja, u stupce odredište
i „Broj rijcći" odnosno u stubac „Iznos" 'obr. R-14
upisuje oznaka: „Is-plac'eno za XP broj
iz ", od-
nosno „Isplaćeno za telegram br. iz " „za XP
tf pozivnicu br. iz ", a u stubac „Iznos" ispla-ćeni iznos. Isplaćeni iznos upisuje sc crvenorn olovkorn u
oba primjerka računa. Ako se pošiljaocu vraća neiskorišteni iznos naknade za posebnog nosioca
telegrama odnosno telefonske pozivnice s poseb-nom uslugom XP, zaračunavanje se obavlja u računu
prihoda od telegrafskih odnosno tf usluga analogno stavku 2. ovog čiana, s tim da sc u naznačenim
stupcima upisuje oznaka ..Vrač'eno XP br. po službenoj obavijesti br. " i da se u stupcu „Napomcna"
prvobitnog upisa označi crvenom olovkom „Obračunato dana iza red. br.
Priznanica se ispostavlja na uplaćeni iznos naknade XP umanjen za minimalDu cijenu jednog telegrama
za prispjelu služ-benu obavijest. Ovjerena priznanica od strane ovlaštenog PTT rad-nika sa prispjelom
službenom obaviješću prilaže se računu.
Ako bi onog dana, kada se obavlja isplata za posebnu us-lugu XP za telegram ili Tf pozivnicu, iznos
dnevnog prihoda bio po odgovarajućem računu manji od iznosa koji se isplaćuje iii ga uopćc nema,
pojavljuje se negativni dnevni prihod, koji se u ko-loni „Dnevni iznos" ispisuje crvenom olovkom. Ovaj
se iznos prc-nosi u odgovarajući stubac zbrojnog računa prihoda i ispisuje u tom računu crvenom
olovkom. Pri utvrdivanju ukupnih dnevnih prihoda, negativni iznos oduzima se od zbroja prihoda po
ostalim računima i tako dobiveni iznos unosi se u stubac „Svega" Zbojnog računa prihoda kao ostvareni
ukupni prihod.
od dana " što znači da je u odnosnoj koloni iskazano ma-nje ili više, da bi se ispravila greška
označenog dana. 6. Po završenom mjesečnom zakijučivanju, iznosi kolona upi-suju se u
Rekapitulaciju na prvoj strani „Zbrojnog računa pri-hoda" dok se na poledini popisuju svi njegovi
prilozi (matični računi s prilozima).
Otprema mjesečnih računa i čuvanje kopija član 53. 1. Rokove i način otpreme Zbrojnog računa
prihoda i njego-vih priloga (matičnih računa) odreduje PTT organizacija. 2. Kopije računa čuvaju se u
PTT jedinici pod ključem, ta-ko da do njih ne može doći nitko drugi osim odredenog PTT rad-nika.
Kopije moraju biti sreciene na isti način kao i otpremljeni originali, povezane i složene po mjesecima.
Kopije računa čuva-ju se 18 mjeseci, ne računajuć/ mjesec na koji se odnose.
Postupak u vezi s naplatom PTT i drugih prihoda kod pomoćnih pošta, poštanskih sabirališta i
poštonoša šireg područja
član 54. PTT organizacija regulira način i postupak naplate i zara-čunavanja prihoda od izvršenih PTT
i drugih usluga kod pomoć-nih pošta, poštanskih sabirališta i poštonoša šireg i najšireg po-dručja
pošte, pridržavajući se principa sadržanih u odredbama ovog pravilnika.
B. PRIHODI OD OSTALIH DJELATNOSTI rZaračunavanje prihoda od ostalih dje/atnosti
član 55. Zaračunavanje prihoda od ostalih djelatnosti, navedenih u č'lanu 4. stavak 3. ovog pravilnika,
obavlja se, u pravilu, u odgo-
52
varajućim matič'nim računim za pojedinu vrstu prihoda od osta-lih dijelatnosti. U tu svrhu mogu se
koristiti za pojedine vrste pri-hoda i matični računi za PTT prihode, kao npr., taksene vrijedno-sti koje
se prodaju u PTT jedinici, mogu se upisivati u Račun po-štanskih vrijednosti, s tim što se precrtava
riječ „poštanskih" i umjesto nje upisuje riječ „taksenih". Za druge prihode ostalih djelatnosti, matične
račune, način i postupak zaračunavanja i up-lata odreduje PTT organizacija.
V. PRIGOVORI KORISNIKA I KONTROLA Reklamacije čian 56.
Svi prigovori, koje korisnici usmeno ili pismeno podnose PTT jedinici, a u vezi s njenim
blagajnič.,'kim i računskim poslova-njem, moraju se odmah uzeti u postupak i riješiti. Ako PTT je-
dinica, usIijed nedostatka podataka, ne može sama riješiti rekla-maciju korisnika, mora je bez
odlaganja otpremiti svojoj PTT organizaciji.
Kontrola_b_lagainičkog i računskog poslovanj
član 57.
1. Ovlašteni ili odredeni PTT radnik dužan je svakodnevno obavljati kontrolu pravilnosti naplate i
zaračunavanja prihoda u dotičnim računima, u skladu sa odredbama Upute za kontrolu tehnološkog
procesa obavljanja poštanskih usluga i usluga nov-čanog prometa, Pravilnika o obavljanju usluga u
telegrafskom prometu i Pravilnika o obavijanju usluga tt telefonskom prometu. Po izrvšenoj kontroli,
radnik koji je izryšio kontrolu stavlja na dotične račune oznaku da je kontrola izvršena.
2. Bliže upute o načinu obavljanja koni role blagajničkog i računskog pos/ovanja u PTT jediniczuna
propisuje PTT organi-zacija.
53
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
thugraničenje prihoda (1111 58. PTT organizacija propisuje, na temelju statističkog mjerenja prnmeta
u protekloj godini, odnose u razgraničenju prihoda u ..vim onim slučajevima gdje sc prihodi ostvaruju
posrecIstvom ..1 rojeva za prijem pošiljaka, kod kojih je iznos cijene iskazan u iednorn iznosu za
razhčite vrste usluga.
Ositiadivanje 1911žih uputa o obračunu i kontron prihoda
lan 59.
PTT organizacije dužnc su da u roku od Šest mjeseci od da-11:1 stupanja na snagu ovog pravilnika,
usklade svoje upute o ob-računu i kontroli prihoda, tc druge uputc koje su ovim pravil-nikorn dane u
nadležnost PTT organizacija za reguliranjc blagajni-i•kog i računskog poslovanja u PTT jedinicarna.
Odstupanja od Pravilnika
Clan 60.
PTT organizacije mogu blagajničko i računsko poslovanje propisati na drugi način, imajući u vidu
specifičnosti na svom po-d•učju, vodcći računa o sigurnosti blagajničkih sredstava i doku-inentacije.
Obrasci
Clan 61.
Obrasci, propisani ovim pravilnikom, čine njegov sastavnt dco. Obrasci se tiskaju u propisanim
dimenzijama i sa određenim tekstorn.
54
Objašnjenje Prai.riLnika
član 62.
Objašnjenje pojedinih odrcdaba ovog pravilnika, po potrebi, daju nadležni odbori Skupštine ZJPTT.
Prestanak vrijednosti dosadašnjih propisa
član 63.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje vrijediti Pravil-nik o blagajničkom i računskom
poslovanju pošta, telcgrafa i tele-fona („PTT vjesnik" br. 12/69) od 16. lipnja 1969. sa svim izmje-
nama i dopunama, doncsenim tijekom njegove vrijednosti (izmje-ne i dopune objavljene u „PTT
vjesniku", br. 15/71 od 1. kolovo-za 1971, br. 3/74 od 1. veljače 1974. i br. 1/75 od 1. cijeČnja 1975),
te sva objašnjenja koja sc odnosc na ovaj pravilnik.