Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
 
 
Elen G. Vajt
VELIKA BORBA
IZME
Đ
U
HRISTA I SOTONE
IZDANJE IZ 1888.
 
 
2
PREDGOVOR
Od vremena svog prvog objavljivanja na svom izvornom jeziku 1888. godine, ova knjiga jedoživela mnoga izdanja i prevedena je gotovo na sve evropske jezike, a tako
đ
e i na japanski ikineski. Ovaj prevod na srpsko–hrvatski jezik je od posebnog zna
č
aja za sve one koji žele da saznajukako je otpo
č
ela velika borba izme
đ
u Hrista i sotone, izme
đ
u dobra i zla, kako se ona u toku vekovaodvijala i kako
ć
e se završiti.Knjiga po
č
inje sa završnim doga
đ
ajima iz istorije Jerusalima, svetog i izabranog grada, koji je 70.godine posle Hrista doživeo tragi
č
an svoj pad. Zatim je opisan život Hriš
ć
ana u toku prva tri veka,kad su mnogi Hrista radi pretrpeli mu
č
eni
č
ku smrt; prikazana je veliki otpad do kojega je došlo ukrilu Hriš
ć
anske crkve kad je Konstantin sjedinio crkvu sa državom; opisana je duga borba koju jevodio Božji narod ostatka za o
č
uvanje Hristovih na
č
ela istine i morala u toku mra
č
nog srednjegveka; prikazani su borci reformacije – Viklif, Hus, Luter, Kalvin i drugi, kada su došli do punogizražaja neki principi vekovne borbe; opisana su velika probu
đ
enja u krilu protestantizma u 18. i 19.veku, kada je na
č
elo slobode vere i savesti jasno proklamovano i kada je ponovo istaknut principodvajanja crkve od države; iznete su velike istine iz izvora Božje Re
č
i, koje nam pokazuju šta je, ustvari, prava vera „koja je jednom bila predana svetima.“U ovoj knjizi, na osnovu Božje Re
č
i, autor opisuje i završne faze velike borbe izme
đ
u Hrista isotone, dobra i zla i ukazuje na
č
as kome idemo u susret – kada
ć
e život pobediti smrt, dobronadvladati zlo i ljubav mržnju.Naša je molitva da Bog blagoslovi
č
itaoce ove knjige da bi bolje razumeli Božju volju i da bi severom u Hrista kao svog Spasitelja i poslušnoš
ć
u Božjim zapovestima pripremili za ve
č
no nasledstvokoje Bog priprema onima koji ga ljube.
 
 
3
UVOD
Pre nego što se na svetu pojavio greh, Adam je mogao li
č
no razgovarati sa svojim Stvoriteljem, alikad se
č
ovek prestupom odvojio od Boga, uskra
ć
ena mu je ta visoka prednost. Planom spasenja,me
đ
utim, otvoren je put kojim stanovnici naše zemlje mogu ponovo imati vezu sa nebom. Bog jesvojim Duhom održavao vezu sa ljudima i slao je svetu božansku svetlost preko svojih proroka.„Nau
č
eni od Svetoga Duha govoriše sveti Božji ljudi.“ ***2. Petrova 1, 21.Za vreme prvih 2500 godina ljudske istorije nije postojala napisana Božja objava. Oni kojima jeBog dao svoja otkrivenja prenosili su svoje znanje drugima, i tako je ono prelazilo od oca na sina utoku budu
ć
ih naraštaja. Tek u Mojsijevo vreme se Božja objava po
č
ela pisati, i ova otkrivenjaBožjeg Duha slagala su se u jednu nadahnutu knjigu. Ovaj se rad obavljao za vreme
č
itavih šesnaestvekova, – po
č
evši od Mojsija, istori
č
ara stvaranje sveta i davanja Božjeg zakona, pa sve do Jovana,„pisca uzvišenih evan
đ
eoskih istina.“Biblija upu
ć
uje na Boga kao na svog pisca, – ipak su nju napisale ljudske ruke. Stil njenih razli
č
itihknjiga nosi obeležje svojih razli
č
itih autora. U njima otkrivene istine su sve »nadahnute od Boga«(***2. Timotiju 3,16.9) iako su izražene ljudskim re
č
ima. Bog je svojim Svetim duhom rasvetlio um isrce svojih slugu. On im je dao snove i vi
đ
enja, simbole i slike, a oni kojima je istina bila na taj na
č
inotkrivena sami su zaodenuli misao u ljudski jezik.Deset zapovesti je sam Bog izgovorio i zatim napisao vlastitom rukom. Njih je sastavio Bog, a ne
č
ovek. Ali, Biblija, sa svojim od Boga datim istinama, izraženim ljudskim jezikom, predstavljasedinjenje božanskog s ljudskim. Takvo sedinjenje postojalo je i u Hristovoj prirodi, jer je Hristos bioSin Božji i sin
č
ove
č
 ji. Tako se za Bibliju može re
ć
i isto što je napisano za Hrista: »I re
č
postade teloi useli se me
đ
u nas.« ***Jovan 1,14.Biblija je pisana u toku više vekova i pisali su je ljudi koji su se vrlo mnogo razlikovali po svompoložaju, zvanju, i sposobnostima – i zato njene knjige pokazuju veliku raznovrsnost stila kao iraznolikost predmeta koji se u njoj iznose. Razni pisci služili su se razli
č
itim izrazima, i
č
esto je jednuistu istinu jedan pisac prikazao jasnije nego drugi. Pošto više pisaca iznosi isti predmet i istu nauku sarazli
č
itih gledišta i odnosa, to se površnom i bezbrižnom
č
itaocu, punom predrasuda, može u
č
initi dame
đ
u njenim piscima postoji nesaglasnost i protivre
č
nost, dok razuman, iskren i nepristrasanistraživa
č
vidi me
đ
u njima savršen sklad.Pošto su istinu iznosili razli
č
iti pisci, ona je prikazana sa svojih razli
č
itih strana. Jedan pisac više jepod utiskom jedne strane predmeta, te obra
đ
uje one ta
č
ke koje s slažu s njegovim iskustvom i snjegovom sposobnoš
ć
u shvatanja i uvažavanja. Drugi, me
đ
utim, posmatra predmet s druge strane; nataj na
č
in svaki, vo
đ
en Duhom Svetim, prikazuje ono što je na njega u
č
inilo najja
č
i utisak. PisciBiblije prikazali su istine sa razli
č
itih strana, ali svi zajedno
č
ine jedan savršen sklad. Istine otkrivenena taj na
č
in sa
č
injavaju savršenu celinu, koja može zadovoljiti potrebe ljudi u svim prilikama iživotnim iskustvima.Bog je hteo da svoju istinu saopšti svetu preko ljudi i On ih je sam kroz Svetoga Duha osposobioza to i omogu
ć
io im da to delo izvrše. On je upravljao njihovim umom i u
č
io ih što da pišu ili govore.To blago bilo je povereno „zemljanim sudovima“, ali ono je ipak nebeskog porekla; svedo
č
anstvo jesaopšteno nesavršenim izrazom ljudskog jezika; no to je ipak Božje svedo
č
anstvo; i ponizni iposlušni verni vide u njemu slavu božanske sile, punu milosti i istine.U svojoj Re
č
i Bog nam je dao znanje potrebno za spasenje. Mi treba da primimo Sveto Pismo kao
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
  • Notes
    Load more