Professional Documents
Culture Documents
“Kratkorocne HOV u
Crnoj Gori i na
razvijenim trzistima”
Mentori : Studenti:
Dr. Milijana Novovic Ana Sapic 07/368
Dr. Milan Lakicevic Brankica Radonjic
07/179
Damir Krasnici 07/74
25.04.2011. god.
1.UVOD
Pravo Crne Gore upotrebljava termin hartije od vrijednosti.Tako se I polje zabrane koriscenja
povlascenih informacija odnosi na vlasnicke I duznicke hartije od vrijednosti. 1Zakonom je
precizirano da se hartijama od vrijednosti smatraju I “drugi finansiski instrumenti koji se
propisima komisije za hartije od vrijednosti odrede kao hartije od vrijednosti”. Ovakvo stanje ne
samo u Crnoj Gori nego I u ostalim zemljama u okruzenju, ulagacima koji trguju vrijednosnim
papirima daje slabiju pravnu zastitu u odnosu na zemlje sa razvijenim trzistem. Buducim
izmjenama pozitivnog prava u Crnoj Gori I Srbiji potrbno je posvetiti paznju ovom problemu i
prosirii polja zabrane na trzistu finansiskih instrumenata koji su regulisani Direktivom o
zloupotreba trzista.
Na institucionalizovanom tržištu novca obično se ne trguje svim oblicima vrednosnih papira već
samo onim vrednosnim papirima koje izdaje centralna banka ili koje centralna banka tretira kao
vrednosne papire pogodne za trgovinu na tržištu novca, odnosno za ostvarivanje njene politike na
zatvorenom ili otvonenom novčanom tržištu. Predmet kupoprodaje, odnosno instrument tržišta
novca može postati samo onaj vrednosni papir koji se uvek može rediskontovati kod centralne
banke uz odredenu diskontnu stopu a da se pri tome ne tereti rediskontni kontingent kojeg je
centraina banka odobrila poslovnoj band koja traii rediskont. U ovom pristupu tržištu novca,
menice komercijalnog karaktera koje poslovna banka reeskontuje kod centralne banke na tenet
svog rediskontnog kontingenta, ne tretiraju se kao predmeti trgovine na triistu novca, vec se
tretiraju kao vrednosni papiri kojim se trguje na kieditnom, odnosno eskontnom tržištu. Ovaj
instrument se koristi i kao sredstvo emisije centralne banke poslovnim bankama (reeskont hartija
od vrednosti -menica) “Na osnovu clana 7. Zakona o trzistu novca i trzistu kapitala (Sl.list SFRJ
br.64/89) 8. Novembra 1989. Godine osnovano je trziste novca i kratkorocnih hartija od
vrijednosti u Beogradu. “
Direktiva o insajderskoj trgovini iz 1989. Godine je vrijednosne papire na koje se odnosi zabrana
zloupotrebe povlascenih informacija grupisala u 4 kategorije:
1
Vidjeti clan 2ZOHOVCG
2
Vidjeti clan 1.(2) Direktive o insajderskoj trgovini iz 1989.godine.
Page 2
25.04.2011. god.
Da bi se jedna pismena isprava mogla smatrati hartijom od vrijednosti , pa sa tim u vezi i vrsila
sve funkcije na finansiskom trzistu ,neophodno je da u sebi (na blanketu) sadrzi sl. Elemente:
U nekim zemljama trzisne privrede posebnim propisima za pojedine hartije od vrijednosti mogu
se odrediti i neki drugi bitni elementi.
Pismena isprava koja ne sadrzi sve bitne elemente ne vazi kao hartija od vrijednosti u
ekonomskoj i pravnoj stvarnosti.
Svaka hartija od vrijednosti mora da posijeduje određena svojstva odnosno mora da ispuni tri
uslova:
1. da je hartija od vrijednosti u pisanoj formi,
2. da je u toj ispravi sadržano neko građansko ( najčešće imovinsko) pravo,
3. da je postojanje i ostvarenje imovinskog prava povezano sa postojanjem hartije od vrijednosti.
Prema propisima Crne Gore hartije od vrijednosti može emitovati republika Crna Gora, grad,
opština i dr. pravno lice.
U hartiji od vrijednosti kao pismenoj ispravi je inkorporisano odrijeđeno pravo koje se može
prijenositi jer se i sama hartija od vrijednosti prijenosi, bilo putem prodaje, zaloge i sl. Hartije od
vrijednosti spadaju u tijelesne pokretne stvari pa se sa njenim prijenosom ostvaruju i prava iz
hartije, koja su najčešće po svojoj prirodi obligaciono-pravne, sjedinjuju sa pravom na hartiju
3
Vesna Bogojevic Arsic- “Trziste hartija od vrednosti”, Beograd, 2006.
Page 3
25.04.2011. god.
Šta je tržište hartija od vrednosti karakteristično za sve tržišne ekonomije gdje se kapital i
sredstva akcionarskih društava i države prometuju i kreiraju, odredjujući tržišnu vrijednost
hartija i samih privrednih subjekata
4
Osnovne podele:
Postoje i izvedene HOV, odnosno derivati, od kojih su najčešće fjučersi i forvardi, odnosno
terminski ugovori (najčešće za sezonsku robu koja se kotira na berzama).
4
Vesna Bogojevic Arsic- “Trziste hartija od vrednosti”, Beograd, 2006.
Page 4
25.04.2011. god.
Primarno tržište vezuje se za prvo izdavanje i prodaju HOV, odnosno njihovo uvođenje
na tržište. Na tržištu se nove hartije nude potencijalnim investitorima,cime se obavlja
prva prodaja. Primarne emisije HOV su prisutne na razvijenim finansijskim tržištima, sa
efikasnim finansijskim institucijama i učesnicima (kao što su investicione banke,
investicioni fondovi, brokersko dilerska društva), jasno definisanim računovodstvenim
propisima i procedurama za ocenu boniteta. Kod nas gotovo da ne postoji
primarnotržište vlasničkih HOV. Pojedine dokapitalizacije akcionarskih društava i
banaka se obavljaju izvan organizovanog tržišta, odnosno berze. Osnovni razlog
nepostojanja tzv. IPO (inicijalne javne ponude) leži u nepostojanju zakonske regulative.
Sekundarno tržište hartija od vrednosti je tržište na kome se vrši promet već izdatih
HOV. Osnovna obaveza takvog tržišta je da obezbedi likvidnost, odnosno da u svakom
momentu postoji ponuda i tražnja za hartijama od vrednosti. Sekundarno tržište akcija
kao vlasničkih HOV ima širi značaj, jer se putem vlasništva na akcijama kontrolišu
otvorena akcionarska društva – preduzeća, i gde se putem visine cene akcija, ogleda
ukupna efikasnost privrednih subjekata koji su aktivni na tom tržištu. Kod nas postoji
relativno razvijeno sekundarno tržište vlasničkih hartija, koje je nastalo u procesu
privatizacije društvenog kapitala. Sva društvena preduzeća koja su privatizovana u
poslednjih 18 godina, po zakonu su postala otvorena akcionarska društva, i samim tim su
prisutna na berzi.
Tržište hartija od vrednosti kod nas je regulisano Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o
tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, Zakonom o preuzimanju
akcionarskih društava, Zakonom o privatizaciji, Zakonom o investicionim fondovima, i nizom
drugih zakonskih i podzakonskih akata.
4.Clan 44g.
5
Gordana Dostanic – “Trziste kapitala”, Beograd, 2007.
6
Vidjeti:Zakon Hatija od Vrijednosti Crne Gore
Page 5
25.04.2011. god.
Clan 3.
Clan 4.
Clan 5.
Haritije od vrijednosti emitovane u skladu sa odredbama ovog zakona moraju biti registrovane
kod Centralne Depozitarne Agencije, koja se osniva i posluje u skladu sa ovim zakonom.
Postupak emisije
Clan 24.
Page 6
25.04.2011. god.
5.) Upis emisije u registar emitenta kod Komisije i upis hartija od vrijednosti na racune
kupaca kod Centralne Depozitarne Agencije.
Komisija može izdati dozvolu za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti banci koja
ima odobrenje Centralne banke Crne Gore i ukoliko ima poseban organizacioni dio koji se
bavi isključivo poslovima sa hartijama od vrijednosti.
1. akt o osnivanju;
2. rješenje registarskog suda sa prilozima o upisu u sudski registar;
3. statut;
4. pravila o radu;
5. dozvolu za rad izdatu od strane nadležnog organa tj. Komisije za hartije od vrijednosti;
6. podatke o licima sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima;
7. izjavu da će svoja akta uskladiti sa aktima Berze koja regulišu prava i obaveze članova
Berze, u roku od 3 mjeseca od dana sticanja svojstva člana Berze;
8. finansijske izvještaje za zadnju poslovnu godinu, ako ovlašćeni učesnik posluje duže od
jedne godine;
9. rješenje o prijemu u članstvo u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji;
10. imena ovlašćenih brokera;
Page 7
25.04.2011. god.
Clan 25
Registracija emitenta
Clan 26
Emitenti koji javno izdaju hartije od vrijednosti registruju se kod Komisije i duzni su dostavljati
Komisiji u formi i u roku koji ona ona utvrdi.
Na trzistu hartija od vrijednosti moze se trgovati samo hartijama od vrijednosti izdatih od
registrovanih emitenata.
Ovim zakonom utvdjeni su eticki kodeksi kojih su obje strane duzne da se pridzavaju.
Kratkorocne hartije od vrednosti predstavljaju izuzetno veliku grupu instrumenata duga. One
se pre svega smatraju instrumentima tržišta novca, koje pak predstavlja kratkorocni segment
Page 8
25.04.2011. god.
5.Kupoprodaja kratkoročnih vrednosnih papira na tržištu novca zbiva se, obično, izmedu:
Iako postoji veliki broj kratkorocnih hartija od vrednosti instrumenata duga, upoznacemo
se sa najvažnijim:7
7
“Trziste kapitala” , Dr.Zivota Ristic, Beograd, 1990.
Page 9
25.04.2011. god.
naplate pociva na visokom bonitetu i kreditnom ugledu emitenata, koji su obicno velika, uspešna
i poznata preduzeca.8
Primarno trziste:
Sastoji se od prodaje zapisa, koje preduzece vrsi samo ili preko banke garanta. Veca je
verovatnoca da ce emisija uspeti ako banka garantuje njihovu isplatu )bankarskim akreditivom ili
kreditnom linijom). Emitenti nude imaocima zapisa svoje proizvode po nizoj ceni, ukoliko
placaju zapisima.
Oblici emitovanja:
Sekundarno trziste:
Sekundarno trziste nije razvijeno, jer investitori najcesce drze zapise do dospeca. Ovo trziste je
ograniceno na najvece emitente, jer je manja verovatnoca njihovog likvidiranja.
Bankarski zapis to je menica plativa u odredjenom roku, koju izvoznik vuce na uvoznika radi
obezbedjenja placanja, a banka prihvata kao svoju obavezu. Banka prihvata odgovornost da
isplati menciu, cime stiti vlasnika instrumenta (izvoznika); banka preuzima taj rizik jer moze
bolje da oceni sposobnost duznika da plati, jer je on najcesce njen komitent. Ovo je u stvari
trasirana menica na banku, i prihvacena (akceptirana) od banke, kojom se neopozivo naredjuje
isplata menicne sume novca imaocu menice po naredbi izdavaoca menice na odredjeni dan.
Njen rok dospeca (naplate) moze biti fiksiran ili se racuna od dana akceptiranja. On glasi na ime
i moze se prenositi indosamentom.Koristi se kao sredstvo kreditiranja u medjunarodnoj trgovini,
kao instrument trzista novca. Rok najcesce iznosi 90 dana. Ovo je diskontna HoV; prinosi su
veci nego kod drzavnih kratkorocnih HoV, zbog veceg rizika
8
“HOV I njihovo trziste”, Sojan Dabic, Beograd, 1990.
Page 10
25.04.2011. god.
Certifikat izdaje banka, a rokovi dospeca mogu biti kratkorocni (od nedelju dana do godinu
dana) i dugorocni (i po nekoliko godina). Njcesci rok je po tri meseca.
Medjutim, ne spadaju svi certifikati u trziste novca. Tu pripadaju samo oni koji ispunjavanju
sledece uslove:
1. Da su prenosivi
2. Da glase na velike sume
3. Da su im emitenti poznate i velike banke
4. Da su kratkorocne
Kamatne stope su nesto vise od kratkorocne drzavne obveznice, zbog veceg rizika. Ovaj
instrument je pogodan za investitore zbog svoje prenosivosti i funkcije kao sredstva placanja.
Minimalni iznos certifikata je $1,000,000.
Page 11
25.04.2011. god.
Page 12
25.04.2011. god.
Pojedini autori tvrde kako je ’’REPO ekonomski kredit, a pravno prodaja’’13. Suština se
sastoji u tome da imamo dve transkacije – jedna je vezana za situaciju kad jednoj strani treba
novac, a poseduje odredene hartije od vrednosti. Ona ih može prodati drugoj strani, uz pravo,
da kada obezbedi novac ponovo otkupi te hartije od vrednosti. REPO nije u potpunosti prava
hartija od vrednosti, vec je više rec o poslu sa kratkoricnim hartijama od vrednsoti.
-grupa kratkorocnih hartija od vrijednosti koje se emituju sa ciljem prikupljanja sredstava gdje
emitent i kupac stupaju u obligacione odnose momentum prodaje (obveznica, blagajnicki zapis i
komercijalni zapis), i
-hartije od vrijednosti koje se emituju kao posledica predhodno zasnovanog obligacionog odnosa
(certifikat o depozitu i mjenica ).
-jednostavna procedura prenosa (najvecim djelom su hartije na donosioca ili hartije po naredbi), i
Page 13
25.04.2011. god.
2. Ako niste sigurni, ne trgujete.U slučaju kada niste sigurni u sebe i ne znate šta bi ste dalje
uradili na tržištu, mnogo je veća verovatnoća da će na vašu odluku uticati neki nebitni detalji i
informacije, koje će verovatno dovesti do gubitaka. Zbog toga, većina eksperata savetuje da je
bolje i pretrpeti mali gubitak, ili ograničiti potencijalni profit, kako bi se pozicija na tržištu, tj.
investicija zaštitila.
3. Veliki profit, iako ste samo u 40 odsto slučajeva doneli ispravnu odluku
Potpuno je iracionalno očekivati od investitora da uvek donese ispravnu odluku. Međutim,
koristeći dobre tehnike trgovanja, profesionalci su u stanju da minimiziraju gubitke i
maksimiziraju profit. Zato oni mogu da ostvare velike profite i pored toga što tek u 40 odsto
slučajeva donesu ispravnu odluku.
5. Minimizirajte gubitke
Za razliku od pravila br. 4, sada imamo obrnut slučaj, kada investitor, nesvesno ne ograničava
potencijalni gubitak. Naime, ljudi jako teško priznaju kada su pogrešili. Zbog toga, investitor će,
bez neke racionalne osnove, držati hartije kojima cena pada, u nadi da će se tržište na posletku
preokrenuti i potvrditi ispravnost njegove odluke.
Page 15
25.04.2011. god.
Page 16
25.04.2011. god.
Ovlascene OSTALE
BANKE FINAN.ORG.
Trziste
GRADJANI HOV
Druga pravna
lica
NARODNA
BANKA
Ovlasceni Ovlascene
posrednici
KOS BANKE
KDS
GRADJANI
BANKE
10
“HOV I njihovo trziste”, Sojan Dabic, Beograd, 1990.
Page 17
25.04.2011. god.
10.ZAKLJUCAK:
Da nebi doslo do ovog problema moramo preduzeti mjere pomocu “Zakona o trzistu hartija od
vrijednosti I drugih finansiskih insrumenata”, odnosno do izrade podzakonskih akata kojima ce
se jasno definisati postupak davanja odobrenja, tj.registrovanja duznickih hartija, kako javnih
tako I zatvorenih drusava.
Page 18
25.04.2011. god.
SADRZAJ:
1.Uvod ……………………………………………………………………………..……………1
5. Kupoprodaja kratkoročnih vrednosnih papira na tržištu novca zbiva se, obično, izmedu……8
10.Zakljucak……………………………………………………………………………………..18
11. Literatura…………………………………………………………………………………….20
Page 19
25.04.2011. god.
11.LITERAURA:
-Crnogorska berza
-Finansiska trzista I berzanski menadzment, prof. doc Jovan Savic, prof.dr Goran
Kvrgic-Cacak 2008.
-www.nbs.rs/export/internet/latinica/55/55_6/55_6_2.htmlw
-http://www.meridian-invest.com/berzanski_pojmovnik.html
Page 20