You are on page 1of 20

Ekonomski fakultet, Podgorica

“Kratkorocne HOV u
Crnoj Gori i na
razvijenim trzistima”

Mentori : Studenti:
Dr. Milijana Novovic Ana Sapic 07/368
Dr. Milan Lakicevic Brankica Radonjic
07/179
Damir Krasnici 07/74
25.04.2011. god.

1.UVOD

Pravo Crne Gore upotrebljava termin hartije od vrijednosti.Tako se I polje zabrane koriscenja
povlascenih informacija odnosi na vlasnicke I duznicke hartije od vrijednosti. 1Zakonom je
precizirano da se hartijama od vrijednosti smatraju I “drugi finansiski instrumenti koji se
propisima komisije za hartije od vrijednosti odrede kao hartije od vrijednosti”. Ovakvo stanje ne
samo u Crnoj Gori nego I u ostalim zemljama u okruzenju, ulagacima koji trguju vrijednosnim
papirima daje slabiju pravnu zastitu u odnosu na zemlje sa razvijenim trzistem. Buducim
izmjenama pozitivnog prava u Crnoj Gori I Srbiji potrbno je posvetiti paznju ovom problemu i
prosirii polja zabrane na trzistu finansiskih instrumenata koji su regulisani Direktivom o
zloupotreba trzista.
Na institucionalizovanom tržištu novca obično se ne trguje svim oblicima vrednosnih papira već
samo onim vrednosnim papirima koje izdaje centralna banka ili koje centralna banka tretira kao
vrednosne papire pogodne za trgovinu na tržištu novca, odnosno za ostvarivanje njene politike na
zatvorenom ili otvonenom novčanom tržištu. Predmet kupoprodaje, odnosno instrument tržišta
novca može postati samo onaj vrednosni papir koji se uvek može rediskontovati kod centralne
banke uz odredenu diskontnu stopu a da se pri tome ne tereti rediskontni kontingent kojeg je
centraina banka odobrila poslovnoj band koja traii rediskont. U ovom pristupu tržištu novca,
menice komercijalnog karaktera koje poslovna banka reeskontuje kod centralne banke na tenet
svog rediskontnog kontingenta, ne tretiraju se kao predmeti trgovine na triistu novca, vec se
tretiraju kao vrednosni papiri kojim se trguje na kieditnom, odnosno eskontnom tržištu. Ovaj
instrument se koristi i kao sredstvo emisije centralne banke poslovnim bankama (reeskont hartija
od vrednosti -menica) “Na osnovu clana 7. Zakona o trzistu novca i trzistu kapitala (Sl.list SFRJ
br.64/89) 8. Novembra 1989. Godine osnovano je trziste novca i kratkorocnih hartija od
vrijednosti u Beogradu. “

Direktiva o insajderskoj trgovini iz 1989. Godine je vrijednosne papire na koje se odnosi zabrana
zloupotrebe povlascenih informacija grupisala u 4 kategorije:

1. Akcije I obveznice kao I vrijenosni papyri koji su njima ekvivalentrni;


2. Ugovori o pravu na sticanje ili raspolaganje vrijednosnim papirom;
3. Fjucerse, opcije i
4. Indekse takvih vijednosnih papira2

1
Vidjeti clan 2ZOHOVCG

2
Vidjeti clan 1.(2) Direktive o insajderskoj trgovini iz 1989.godine.

Page 2
25.04.2011. god.

2.BITNI ELEMENTI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI:

Da bi se jedna pismena isprava mogla smatrati hartijom od vrijednosti , pa sa tim u vezi i vrsila
sve funkcije na finansiskom trzistu ,neophodno je da u sebi (na blanketu) sadrzi sl. Elemente:

1. Oznacenje vrste, odnosno naziv hartije od vrijednosti,


2. Firmu,odnosno naziv i sjediste, odnosno ime i prebivaliste izdavaoca hartije od
vrijednosti,
3. Firmu,odnosno naziv ili ime lica na koje (odnosno po cijoj naredbi) hartija od vrijednosti
glasi, ili oznaku da hartija glasi na donosioca,
4. Tacno oznacenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti,
5. Mjesto i datum izdavanja hartije od vrijednosti, a kod onih koje se izdaju u seriji i njen
seriski broj,
6. Potpis izdavaoca hartije od vrijednosti, odnosno faksimil potpisa izdavaoca hartije od
vrijednosti ako se izdaju u seriji.3

U nekim zemljama trzisne privrede posebnim propisima za pojedine hartije od vrijednosti mogu
se odrediti i neki drugi bitni elementi.

Pismena isprava koja ne sadrzi sve bitne elemente ne vazi kao hartija od vrijednosti u
ekonomskoj i pravnoj stvarnosti.

Svaka hartija od vrijednosti mora da posijeduje određena svojstva odnosno mora da ispuni tri
uslova:
1. da je hartija od vrijednosti u pisanoj formi,
2. da je u toj ispravi sadržano neko građansko ( najčešće imovinsko) pravo,
3. da je postojanje i ostvarenje imovinskog prava povezano sa postojanjem hartije od vrijednosti.

Prema propisima Crne Gore hartije od vrijednosti može emitovati republika Crna Gora, grad,
opština i dr. pravno lice.
U hartiji od vrijednosti kao pismenoj ispravi je inkorporisano odrijeđeno pravo koje se može
prijenositi jer se i sama hartija od vrijednosti prijenosi, bilo putem prodaje, zaloge i sl. Hartije od
vrijednosti spadaju u tijelesne pokretne stvari pa se sa njenim prijenosom ostvaruju i prava iz
hartije, koja su najčešće po svojoj prirodi obligaciono-pravne, sjedinjuju sa pravom na hartiju
3
Vesna Bogojevic Arsic- “Trziste hartija od vrednosti”, Beograd, 2006.

Page 3
25.04.2011. god.

koja je po svojoj prirodi stvarno pravne prirode.

Šta je tržište hartija od vrednosti karakteristično za sve tržišne ekonomije gdje se kapital i
sredstva akcionarskih društava i države prometuju i kreiraju, odredjujući tržišnu vrijednost
hartija i samih privrednih subjekata

3.VRSTE HARTIJA OD VREDNOSTI

4
Osnovne podele:

1. po rocnosti (kratkorocne, srednjorocne, dugorocne)


2. prema emitentu (drzavne, lokalnih organa, firmi)
3. prema mestu emisije (domace, inostrane)
4. prema nacinu odredjivanja poverioca (koje glase na ime, na donosioca, hartije po
naredbi)
5. prema prirodi odnosa koje odrazavaju (osnovne, izvedene) (najvaznija)
 Osnovne HoV se dele na: a) instrumente duga, I b) vlasnicke instrumente.
 Instrumenti duga su obveznice, certifikati, komercijalni zapisi, note, bondovi, debenture.
Instrumente duga mozemo podeliti prema:
1. emitentu (drzavne HoV, HoV privrednih subjekata)
2. roku dospeca (kratkorocne, srednjorocne, dugorocne)
3. poreklu (domace, inostrane, evroobveznice)
4. osiguranju (neosigurane, osigurane) (osigurane – 1. hipotekarne, 2. kolateralne, 3.
certifikati o opremi) (neosigurane – kratkorocne su note, dugorocne su debenture)
5. starosti duga (starije, mladje)
6. nacinu placanja kamate (instrumenti bez kupona, obveznice sa kuponom, konsoli)
Specificni instrumenti duga:

a) Obveznice sa promenjljivom kamatnom stopom (zastita od inflacije)


b) Prihodne obveznice (visina kamate zavisi od prihoda firme)
c) Konvertibilne obveznice (zamenjive za akcije)

Postoje i izvedene HOV, odnosno derivati, od kojih su najčešće fjučersi i forvardi, odnosno
terminski ugovori (najčešće za sezonsku robu koja se kotira na berzama).

4
Vesna Bogojevic Arsic- “Trziste hartija od vrednosti”, Beograd, 2006.

Page 4
25.04.2011. god.

Tržište hartija od vrijednosti može da bude primarno i sekundarno.5

 Primarno tržište vezuje se za prvo izdavanje i prodaju HOV, odnosno njihovo uvođenje
na tržište. Na tržištu se nove hartije nude potencijalnim investitorima,cime se obavlja
prva prodaja. Primarne emisije HOV su prisutne na razvijenim finansijskim tržištima, sa
efikasnim finansijskim institucijama i učesnicima (kao što su investicione banke,
investicioni fondovi, brokersko dilerska društva), jasno definisanim računovodstvenim
propisima i procedurama za ocenu boniteta. Kod nas gotovo da ne postoji
primarnotržište vlasničkih HOV. Pojedine dokapitalizacije akcionarskih društava i
banaka se obavljaju izvan organizovanog tržišta, odnosno berze. Osnovni razlog
nepostojanja tzv. IPO (inicijalne javne ponude) leži u nepostojanju zakonske regulative.

 Sekundarno tržište hartija od vrednosti je tržište na kome se vrši promet već izdatih
HOV. Osnovna obaveza takvog tržišta je da obezbedi likvidnost, odnosno da u svakom
momentu postoji ponuda i tražnja za hartijama od vrednosti. Sekundarno tržište akcija
kao vlasničkih HOV ima širi značaj, jer se putem vlasništva na akcijama kontrolišu
otvorena akcionarska društva – preduzeća, i gde se putem visine cene akcija, ogleda
ukupna efikasnost  privrednih subjekata koji su aktivni na tom tržištu. Kod nas postoji
relativno razvijeno sekundarno tržište vlasničkih hartija, koje je nastalo u procesu
privatizacije društvenog kapitala. Sva društvena preduzeća koja su privatizovana u
poslednjih 18 godina, po zakonu su postala otvorena akcionarska društva, i samim tim su
prisutna na berzi.

Tržište hartija od vrednosti kod nas je regulisano Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o
tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, Zakonom o preuzimanju
akcionarskih društava, Zakonom o privatizaciji, Zakonom o investicionim fondovima, i nizom
drugih zakonskih i podzakonskih akata.

Clanom 44g. zakonom o hartijama od vrijednosti regulisano je trziste kratkorocnih hartija od


vrjednosti.6

4.Clan 44g.

Na emitovanje duznickih kratkorocnih hartija od vrijednosti shodno se primjenjuju


odredbe clana: 3, 4, 5, 24, 25 i 26 ovog zakona.

5
Gordana Dostanic – “Trziste kapitala”, Beograd, 2007.
6
Vidjeti:Zakon Hatija od Vrijednosti Crne Gore

Page 5
25.04.2011. god.

Dematerijalizacija Hartija od vrijednosti

Clan 3.

Hartije od vrijednosti emituju se, prenose u dematerijalizovanom obliku.

Bitni elementi Hartija od vrijendosti

Clan 4.

Bitni elmenti dematerijalizovane Hartije od vrijednosti:

1.) Oznaka vrste haritje od vrijednosti;


2.) Oznaka klase i broj serije;
3.) Frima, srediste i adresa emitenta harije od vrijednosti i njegova oznaka u registru
emitenta kod Komisije;
4.) Ovaveza emitenta, i prava i obaveze vlasnika haritja od vrijednosti i nacin
negovog ostvarivanja;
5.) Mjesto i datum emisije
6.) Ime lica ovlascenih za zastupanje emitenta.

Ostale elemente pojedinih haritja od vrijednosti utvrdjuje Komisija.

Registrovanje hartija od vijednosti

Clan 5.

Haritije od vrijednosti emitovane u skladu sa odredbama ovog zakona moraju biti registrovane
kod Centralne Depozitarne Agencije, koja se osniva i posluje u skladu sa ovim zakonom.

Prava i obaveze iz hartija od vrijednosti nastaju momentum registracije kod Centralne


Depozitarne Agencije.

Postupak emisije

Clan 24.

Postupak emisije harija od vrijednosti obuhvata:

1.) Donosenje odluke o emisiji


2.) Podnosenje zahtijeva Komisiji radi dobijanja odobrenja za javnu ponudu, odnosno za
evidentiranje ponude;
3.) Zakljucivanje ugovora izmedju emitenta i Centralne Depozitarne Agencije;
4.) Sacinjavanje prospekta i objavljivanje javnog poziva na upis i uplatu hartija od
vijednosti, kao i objavljivanje rezultata javne prodaje u skaldu sa ovim zakonom;

Page 6
25.04.2011. god.

5.) Upis emisije u registar emitenta kod Komisije i upis hartija od vrijednosti na racune
kupaca kod Centralne Depozitarne Agencije. 

Poslove sa hartijama od vrijednosti obavljaju ovlašćeni učesnici na tržištu hartija od vrijednosti


kojima je jedina djelatnost obavljanje tih poslova u skladu sa dozvolom za rad.

Ukoliko želite postati član berze morate ispunjavati sledeće uslove:

1. za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti morate imati dozvolu Komisije za


hartije od vrijednosti,
2. brokersko/dilerska preduzeća osnivaju se kao akcionarska društva u skladu sa odredbama
zakona kojima se uređuju preduzeća i odredbama zakona o hartijama od vrijednosti,
3. dozvolu za rad brokera/dilera može dobiti pravno lice koje ima najmanje dva stalno
zaposlena lica koja su osposobljena za obavljanje poslova brokera/dilera, u skladu sa
Zakonom o hartijama od vrijednosti,
4. minimalan iznos novčanog dijela osnovnog kapitala iznosi 1) za brokera 25.000 EUR 2)
za dilera 125.000 EUR;

Komisija može izdati dozvolu za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti banci koja
ima odobrenje Centralne banke Crne Gore i ukoliko ima poseban organizacioni dio koji se
bavi isključivo poslovima sa hartijama od vrijednosti.

Za prijem u članstvo berze potrebno je uz Zahtjev dostaviti sledeću dokumentaciju:

1. akt o osnivanju;
2. rješenje registarskog suda sa prilozima o upisu u sudski registar;
3. statut;
4. pravila o radu;
5. dozvolu za rad izdatu od strane nadležnog organa tj. Komisije za hartije od vrijednosti;
6. podatke o licima sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima;
7. izjavu da će svoja akta uskladiti sa aktima Berze koja regulišu prava i obaveze članova
Berze, u roku od 3 mjeseca od dana sticanja svojstva člana Berze;
8. finansijske izvještaje za zadnju poslovnu godinu, ako ovlašćeni učesnik posluje duže od
jedne godine;
9. rješenje o prijemu u članstvo u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji;
10. imena ovlašćenih brokera;

Takođe, potrebno je dostaviti dokaz o osposobljenosti lica (broker/diler člana) za prijem u


trgovanje na berzi.

Page 7
25.04.2011. god.

Odluka o emisiji hartija od vrijednosti

Clan 25

Odluka o emisiji hartija od vrijednosti obavezno sadrzi:

1.) Naziv i adresu emitenta;


2.) Registarski broj emitenta u registru emitenta kod Komisije;
3.) Naziv organa koji je donio odluku;
4.) Mjesto i datum donosenja odluke;
5.) Oznaku vrste i klase hartije od vrijednosti;
6.) Redni broj emisije i ukupan broj emitovanih hartija od vrijednosti iste klase;
7.) Broj i inicijalnu, odnosno nominalnu vrijednosthartija od vrijednosti, ukoliko je
utvrdjena;
8.) Prava sadrzana u hartiji od vrijednosti;
9.) Nacin uplate hartija od vrijednosti;
10.) Vrijeme pocetka i zavrsetka i popis mjesta za upis i uplatu hartja od vrijednosti;
11.) Naznaku o zadrzanom pravu emitenta na prekid upisa i uplate hartija od
vrijednosti prije isteka utvrdjenog roka;
12.) Ime, prezime i funkcija lica ovlascenih od emitenta za sprovodjenje emisije za
hartije od vrijednosti;
13.) Druge elemente u skladu sa pravilima komisije.

Ugovor o osnivanju akcionarskog drustava predstavlja i odluku o prvoj emisiji akcija.Odlukom o


emisiji hartija od vrijednosti ne moze se ograniciti pravo kupovine hartja od vrijednosti bilo kom
licu, ako to pravo nije ograniceno zakonom, niti se moze davit prednost bilo kom kupcu.

Registracija emitenta
Clan 26

Emitenti koji javno izdaju hartije od vrijednosti registruju se kod Komisije i duzni su dostavljati
Komisiji u formi i u roku koji ona ona utvrdi.
Na trzistu hartija od vrijednosti moze se trgovati samo hartijama od vrijednosti izdatih od
registrovanih emitenata.

Ovim zakonom utvdjeni su eticki kodeksi kojih su obje strane duzne da se pridzavaju.

Kratkorocne hartije od vrednosti - instrumenti duga

Kratkorocne hartije od vrednosti predstavljaju izuzetno veliku grupu instrumenata duga. One
se pre svega smatraju instrumentima tržišta novca, koje pak predstavlja kratkorocni segment

Page 8
25.04.2011. god.

finansijskog tržišta. Tržište novca predstavlja ’’mesto susretanja ponude i tražnje


kratkorocnih finansijskih insrumenata ( aktive )’’.
Najznacajniji finansijski instrumenti tržišta novca su upravo kratkorocne hartije od vrednosti
duga. Njihovi emitenti mogu biti razliciti – država, njeni organi, organizacije i agencije,
lokalni organi vlasti, firme, banke i druge finansijske institucije.
Najvažniji učesnici na tržištu kapitala su: Komisija za HOV i finansijsko tržište, kao
regulatorni i kontrolni organ države; Centralni registar HOV kao jedinstveni katastar gde se
vode podaci o akcionarskim društvima, emisijama njihovih akcija i obveznica, vlasnicima
hartija od vrednosti – pravnim i fizičkim, domaćim i stranim licima. Centralni registar je
ujedno i mesti gde se vrši kliring HOV i novca, posle obavljenih trgovina; Beogradska berza,
kao mesto na kome se susreću organizovana ponuda i tražnja za HOV, i na kojoj se trguje po
pravilima koje su doneli organi Berze; Brokersko dilerska društva – članovi Berze i CR, koja
primaju i iznose naloge svojih klijenata na Berzu, Investicioni fondovi, koji po zakonu
predstavljaju značajnog regulatora ponude i tražnje za HOV i Akcijski fond Republike Srbije,
preko koga se nude akcije bivših društvenih preduzeća, koja se nalaze u vlasništvu Države.

5.Kupoprodaja kratkoročnih vrednosnih papira na tržištu novca zbiva se, obično, izmedu:

1. Dve poslovne banke,


2. Jedne poslovne banke i centralne banke,
3. Državo-i poslovne banke,
4. Države centralne banke,
5. Države i njenih institucija.

Iako postoji veliki broj kratkorocnih hartija od vrednosti instrumenata duga, upoznacemo
se sa najvažnijim:7

- Komercijalni zapisi- Blagajnicki zapisi


- Sertifikati o depozitu
- Državni zapisi
- Sporazumi o reotkupu ( rpurchase agreement – REPO )
- Menica akceptirana od strane banke
- ’’Federalni fondovi’’.

Komercijalni zapisi ( commercial paper ) predstavlja kratkorocnu hartiju od vrednosti –


instrument duga, koju emituju preduzeca u cilju prikupljanja novcanih sredstava za finansiranje
svog poslovanja. Rec je o instrumentu duga koji se prodaje uz diskont, to jest po ceni manjoj od
nominalne vrednosti. Rok dospeca komercijalnih zapisa može da bude razlicit. Raspon se krece
od 2 do 365 dana, izuzev u SAD, gde je maksimalan rok 270 dana. Komercijalni zapisi spadaju u
hartije od vrednosti koje nisu garantovane ili osigurane nekom aktivom. Sigurnost njihove

7
“Trziste kapitala” , Dr.Zivota Ristic, Beograd, 1990.

Page 9
25.04.2011. god.

naplate pociva na visokom bonitetu i kreditnom ugledu emitenata, koji su obicno velika, uspešna
i poznata preduzeca.8

Primarno trziste:

Sastoji se od prodaje zapisa, koje preduzece vrsi samo ili preko banke garanta. Veca je
verovatnoca da ce emisija uspeti ako banka garantuje njihovu isplatu )bankarskim akreditivom ili
kreditnom linijom). Emitenti nude imaocima zapisa svoje proizvode po nizoj ceni, ukoliko
placaju zapisima.

Oblici emitovanja:

1. Direktni zapisi (emitent direktno plasira zapis investitorima)


2. Dilerski zapisi (diler otkupi zapis pa preproda)

Sekundarno trziste:

Sekundarno trziste nije razvijeno, jer investitori najcesce drze zapise do dospeca. Ovo trziste je
ograniceno na najvece emitente, jer je manja verovatnoca njihovog likvidiranja.

Blagajnicki zapis-trasirana mjenica je kratkorocna hartija od vrednosti – instrument duga, koji


se emituje sa svrhom prikupljanja slobodnih novcanih sredstava. Njen emitent se obavezuje da ce
imaocu blagajnickog zapisa u roku dospeca platiti iznos nominalne vrednosti oznacene na njemu.
Rec je o vrsti kratkorocne obveznice bez kupona, tj. Hartiji od vrednosti – instrumenta duga koja
se prodaje uz diskont. Osnovna razlika u odnosu na komercijalni zapis se sastoji u emitentu. U
ulozi blagajnickih zapisa mogu se pojaviti: Narodna banka Srbije, poslovne banke i druge
finansijske organizacije

Bankarski zapis to je menica plativa u odredjenom roku, koju izvoznik vuce na uvoznika radi
obezbedjenja placanja, a banka prihvata kao svoju obavezu. Banka prihvata odgovornost da
isplati menciu, cime stiti vlasnika instrumenta (izvoznika); banka preuzima taj rizik jer moze
bolje da oceni sposobnost duznika da plati, jer je on najcesce njen komitent. Ovo je u stvari
trasirana menica na banku, i prihvacena (akceptirana) od banke, kojom se neopozivo naredjuje
isplata menicne sume novca imaocu menice po naredbi izdavaoca menice na odredjeni dan.
Njen rok dospeca (naplate) moze biti fiksiran ili se racuna od dana akceptiranja. On glasi na ime
i moze se prenositi indosamentom.Koristi se kao sredstvo kreditiranja u medjunarodnoj trgovini,
kao instrument trzista novca. Rok najcesce iznosi 90 dana. Ovo je diskontna HoV; prinosi su
veci nego kod drzavnih kratkorocnih HoV, zbog veceg rizika

Trziste: Funkcionise kao dilersko trziste.

8
“HOV I njihovo trziste”, Sojan Dabic, Beograd, 1990.

Page 10
25.04.2011. god.

Sertifikat o depozitu predstavlja kratkorocnu hartiju od vrednosti – instrumenta duga, ciji se


emitent obavezuje da ce imaocu sertifikata isplatiti iznos deponovanih sredstava sa pripadajucom
kamatom u utvrdenom roku. U ulozi emitenta sertifikata najcešce se pojavljuju banke ili druge
depozitne institucije. Da bi postali instrumetni tržišta novca, sertifikati o depozitu moraju ispuniti
nekoliko uslova, kao što su: prenosivost, moraju glastiti na velike sume, emitenti moraju biti
poznate i velike banke i rok dospeca im ne može biti duži od jedne godine. Za razliku od
komercijalnih i blagajnicih zapisa sertifikat o depozitu nije diskontna hartija, vec se na
nominalnu vrednost zaracunava kamata. Investitori su obicno nefinansijski privredni subjekat.

Certifikat VS obican depozit:

a) Prenosivost certifikata (veca likvidnost deponenta)


b) Manji kreditni rizik
c) Predaja iz ruke u ruku i anonimnost vlasnika
d) Mogucnost banaka da upravljaju svojom pasivom

Certifikat izdaje banka, a rokovi dospeca mogu biti kratkorocni (od nedelju dana do godinu
dana) i dugorocni (i po nekoliko godina). Njcesci rok je po tri meseca.

Medjutim, ne spadaju svi certifikati u trziste novca. Tu pripadaju samo oni koji ispunjavanju
sledece uslove:

1. Da su prenosivi
2. Da glase na velike sume
3. Da su im emitenti poznate i velike banke
4. Da su kratkorocne

Kamatne stope su nesto vise od kratkorocne drzavne obveznice, zbog veceg rizika. Ovaj
instrument je pogodan za investitore zbog svoje prenosivosti i funkcije kao sredstva placanja.
Minimalni iznos certifikata je $1,000,000.

Državni zapis – zapis državne blagajne ( trezora ) – Po odredbama jugoslovenskog


zakonodavstva državni zapis je predstavljao kratkorocnu hartiju od vrednosti koju mogu
emitovati Savezna država ili republike clanice, sa ciljem prikupljanja slobodnih novcanih
sredstava za premošcavanje vremenske neuskladenosti izmedu prihoda i rashoda u svojim
budžetima. Po svojoj prirodi državni zapisi predstavljaju hartije od vrednosti instrumente duga
koje emituje država radi prikupljanja kratkorocnih sredstava za pokrice budžetskih deficita koji
se mogu javiti u toku jedne godine. Budžetski deficiti se javljaju usled povremenih
nauskladenosti priliva i odliva. Višak rashoda nad prihodima se naziva budžetskim deficitom. On
se može zatvarati na tri nacina – monetarnim merama, fiskalnim putem i preko finansijskog
tržišta.

Page 11
25.04.2011. god.

Državni zapisi u Crnoj Gori


Centralna banka sprovodi aukcije državnih zapisa u ime Ministarstva finansija. Centralna banka
sprovodi aukcije na osnovu standarnih uslova za aukcije državnih zapisa. Aukcije državnih
zapisa i dizajn tog instrumenta imaju brojne standardne odlike, tj. aukcije sa višestrukom
cijenom, konkurentni i nekonkurentni aranžmani, ponude dostavljene po diskontnoj stopi i sa
standardnom formulom poravnanja.

Takođe ima i odstupanja od prakse koja se smatra standardnom

 Aukcije se ne sprovode redovno na osnovu objavljenog kalendara aukcija


 Sva pravna i fizička lica mogu učestvovati na aukcijama
 Sve ponude moraju imati račun hartija od vrijednosti kod Centralne depozitarne agencije
(CDA), tj. CDA ne prihvata da banke istupaju kao povjerinici koji vode svoj registar
 Fizičke ponude i neelektronske ponude se dostavljaju
 Broj ponuda je ograničen na pet konkurentnih i jednu nekonkurentnu ponudu. Ukupni
iznos je takođe ograničen, ali MF može ipak prihvatiti ponude koje premašuju taj iznos.
 Ponuđači moraju prenijeti 1% ponuđene cijene unaprijed Centralnoj banci.
 Poravnanje je T+1
 Plaćanje i prenos vlasništva u CDA nijesu automatski povezani. Stoga, nema mehanizma
isporuke naspram plaćanja (DvP).
 Sekundarna trgovina treba da se sprovodi samo preko banaka. O trgovini treba
obavijestiti Centralnu banku koja će organizovati prenos vlasništva u CDA.

Državni zapisi se emituju od 2001. sa ročnošću od 1 mjeseca, 2 mjeseca, 3 mjeseca i 6 mjeseci,


ali u posljednje vrijeme se emituju samo 6-mjesečni državni zapisi. U toku 2004. i 2005. državni
zapisi su bili relativno važan instrument zaduživanja za Vladu, ali zbog ograničenog zahtjeva za
zaduživanjem i visokih kamatnih stopa, približno 10%, emitovanje je smanjeno narednih godina,
a 2008. godine državni zapisi nijesu uopšte emitovani. U toku perioda kada se iznos izdatih
zapisa postepeno ukidao, kamatne stope su iznosile približno 0,5%, što je skoro bilo isto kao
povrat na obaveznu rezervu.

Sporazumi o reotkupu ( repurchase agreement – REPO ) – Rec je o transakciji u kojoj jedna


strana prodaje hartije od vrednosti drugoj strani uz istovremeni sporazum da ih otkupi nazad u
odredenom roku i po unapred definisanoj ceni. REPO predstavlja vrstu kredita koji je osiguran
hartijama od vrednosti dužnika. Za poverioca, primljene hartije su garancija vracanja sredstava,
to jest ukoliko ih dužnik ne vrati on ih može zadržati. Postoje u rezlicitim rokovima:

- Preko noci, gde se rok smatra 1 dan


- Vremenski - gde je rok duži od 1 dana, a krece se od 1 dana do par meseci
- Otvoreni - gde vremenski rok nije pricizno definisan, vec je ostavljena mogucnost ugovorenim
stranama da se dogovore.

Page 12
25.04.2011. god.

Pojedini autori tvrde kako je ’’REPO ekonomski kredit, a pravno prodaja’’13. Suština se
sastoji u tome da imamo dve transkacije – jedna je vezana za situaciju kad jednoj strani treba
novac, a poseduje odredene hartije od vrednosti. Ona ih može prodati drugoj strani, uz pravo,
da kada obezbedi novac ponovo otkupi te hartije od vrednosti. REPO nije u potpunosti prava
hartija od vrednosti, vec je više rec o poslu sa kratkoricnim hartijama od vrednsoti.

Menica akceptirana od strane banke – bankarski akcept ( bankers’acceptances ) – Menica


predstavlja jedan od najstarijih finansijskih instrumenata. Rec je o hartijama od vrednosti koji
ima više ekonomskih finkcija – sredstvo bezgotovinskog placanja, kratkorocnog kreditiranja i
obezbedenja placanja. Da bi postala instrument tržišta novca obicno menicu koju izdaje dužnik
mora da overi banka. Rok dospeca se krece od 30 do 270 dana. Uobicajeno je da iznosi 90 dana.
Vlasnik ovog instrumenta, koji se naziva pojmom remitent ima više mogucnosti – da ceka rok
dospeca i naplati puni iznos ili da je proda pre roka uz odgovarajuci diskont ( stopa po kojoj se
vrši otkup menica se naziva diskontnom ili eskontnom stopom i to je jedan od instrumenata
kreditno-monetarne politike centralne banke ).

Medubankarske pozajmice viškova žiralnog novca – u SAD federalni fondovi ( federal


funds ) – Pojam federalni fondovi se koristi u SAD i odnosi se na sredstva komercijalnih banaka
deponovanih kod neke od 12 banaka iz sistema Federanoh rezervi ( Federal Reserve System ),
koja premašuju zahtevne minimalne iznose obaveznih rezervi. Banke ova sredstva mogu
pozajmljivati jedna drugoj preko noci po odredenoj kamati – tzv. Federal funds rate, koja
predstavlja jednodnevnu kamatnu stopu korišcenja sredstava federalnih fondova.
Za razliku od trzista kapitala preko koga se ne moze vrsiti prva prodaja (emisija ) hartija od
vrijednosti na trzistu novca i kratkorocnih hartija od vrijednosti emitenti se mogu javljati i sa
svojom prvom prodajom na strain ponude hartija. Ovaj oblik trgovine na trzistu primjenjuje se
uglavnom za akcije koje se prodaju aukcijom (kratkorocne obveznice i blagajnicki zapisi).

Ukupne kratkorocne hartije od vrijednosti po kriterijumu “osnov emisije”, mogu se podjeliti u


dvije grupe, i to :

-grupa kratkorocnih hartija od vrijednosti koje se emituju sa ciljem prikupljanja sredstava gdje
emitent i kupac stupaju u obligacione odnose momentum prodaje (obveznica, blagajnicki zapis i
komercijalni zapis), i

-hartije od vrijednosti koje se emituju kao posledica predhodno zasnovanog obligacionog odnosa
(certifikat o depozitu i mjenica ).

Zajednicko ovim hartijama od vrijednosti je :

-uproscena procedura emisije,

-jednostavna procedura prenosa (najvecim djelom su hartije na donosioca ili hartije po naredbi), i

-zahtijevaju razvijeno sekundarno trziste i dobro obucene finansijske posrednike.

Page 13
25.04.2011. god.

6.Kratkorocne hartije od vrijednosti na razvijenim trzistima


Nakon uvođenja eura 4. januara 1999. godine, na evropskom tržištu novca postoji tendencija
integracije u okviru euro-zone. Poznato je da postoji razlika u funkcionisanju tržišta
kratokoročnih hartija od vrijednosti od zemlje do zemlje, bez obzira na pomenutu tendenciju
integracije. U poređenju sa tržištem komercijalnih zapisa SAD-a, može se zaključiti da evropsko
tržište istih hartija od vrijednosti ima snažnije potencijale za rast. Francusko tržište komercijalnih
zapisa, zajedno sa londonskim, predstavlja najdominantnije trište komercijalnih zapisa u evropi.
Usljed mnoštva različitosti u funkcionisanju ovih tržišta, u izvještaju Euribor ACI se navodi da
je potrebna hitna akcija u cilju harmonizacije funkcionisanja pomenutog tržišta na globalnom
nivou. Na tržištu kratkoročnih hartija od vrijednosti u Euro-zoni ključnu ulogu igra Evropska
centralna banka vođenjem monetarne politike. Prema metodologiji na osnovu koje se formira
agregat M3, u kratkoročne hartije od vrijednosti spadaju sve one koje dospijevaju u roku od dvije
godine, dok se u Aneksu 11 Izvještaja Evropske centralne banke navodi da je rok dospijeća
kratkoročnih HOV jedna godina ili manje. Instrumenti kojima se trguje na razvijenim tržištima
kratkoročnih HOV su državne HOV (prvenstveno državni zapisi) i HOV izdate od strane
privatnih entiteta kao što su komercijalni zapisi i depozitni certifikati koje uglavnom izdaju
banke. U Izvještaju Evropske centralne banke se navodi da je stepen finansiranja kroz dužničke
HOV uopšte niži u Euro-zoni u poređenju sa SAD i Japanom.Na kraju 2000.godine, navedeni
iznos je bio 101 % BDP-a u euro-zoni, 147 % u SAD i 127 % u Japanu.

HOV Emitent Kupac Dospijece Sekundarno


trziste
Blagajnicki Vlada Potrosaci i Od 91 do 182 Odlicno
zapisi SAD-a preduzeca dana(od 13 do
26 nedjelja)
1 godina
Federalna Banke banke Od 1 do 7 dana Nema
sredstva (najcesce 1 dan)
Repo Preduzeca i Preduzeca i Od 1 do 15 dana Dobro
ugovori Banke banke Vecina od 3 do
14 dana,od 1 do
3 mjeseca
Depozitni Velike preduzeca Od 14 do 120 Dobro
certifikati Banke dana-najcesce 1
do 4 mjeseca
Komercijalni Finansiske preduzeca Od 7 do 270 Slabo
zapisi kompanije i dana
preduzeca
Bankarski Banke preduzeca Od 30 do 180 Dobro
akcepti dana-najcesce
90 dana
Kupodolarski Neamericke Vlade,preduzeca Od 1 dan do 1 Slabo
depoziti Banke i banke godina
Page 14
25.04.2011. god.

7.DESET ZLATNIH PRAVILA PROFESIONALNIH INVESTITORA  U HARTIJE OD


VRIJEDNOSTI

1. Unapred spremite plan trgovanja.


Zbog jakih emocija i stresa, koji su česta pojava na berzi, a pogotovo u špekulativnim poslovima,
od velike je važnosti da se ima unapred spreman plan i metod trgovanja. U velikom broju
slučajeva, emocije će navesti investitora da postupi potpuno iracionalno i u suprotnosti sa svim
što mu dotadašnje iskustvo govori. Jedino uz jaku disciplinu i pridržavanje pravilima i formuli
koji su unapred utvrđeni, investitor je sposoban da odoli emocionalnim izazovima.

2. Ako niste sigurni, ne trgujete.U slučaju kada niste sigurni u sebe i ne znate šta bi ste dalje
uradili na tržištu, mnogo je veća verovatnoća da će na vašu odluku uticati neki nebitni detalji i
informacije, koje će verovatno dovesti do gubitaka. Zbog toga, većina eksperata savetuje da je
bolje i pretrpeti mali gubitak, ili ograničiti potencijalni profit, kako bi se pozicija na tržištu, tj.
investicija zaštitila.

3. Veliki profit, iako ste samo u 40 odsto slučajeva doneli ispravnu odluku
Potpuno je iracionalno očekivati od investitora da uvek donese ispravnu odluku. Međutim,
koristeći dobre tehnike trgovanja, profesionalci su u stanju da minimiziraju gubitke i
maksimiziraju profit. Zato oni mogu da ostvare velike profite i pored toga što tek u 40 odsto
slučajeva donesu ispravnu odluku.

4. Maksimizirajte profit i minimizirajte gubitke


Česta pojava na berzi je da investitori nesvesno, sebi ograniče potencijalni profit. Kada cena npr.
akcija raste, neiskusan investitor će ih vrlo brzo prodati, u želji da što pre ostvari profit,
istovremeno nedajući šansu tim akcijama da na tržištu dostignu svoju maksimalnu cenu. Baš
zbog toga, uspeha imaju oni investitori, koji umeju da ocene kretanje tržišta, a hartijama trguju
onda, kada je cena najpovoljnija.

5. Minimizirajte gubitke
Za razliku od pravila br. 4, sada imamo obrnut slučaj, kada investitor, nesvesno ne ograničava
potencijalni gubitak. Naime, ljudi jako teško priznaju kada su pogrešili. Zbog toga, investitor će,
bez neke racionalne osnove, držati hartije kojima cena pada, u nadi da će se tržište na posletku
preokrenuti i potvrditi ispravnost njegove odluke.

6. Ukoliko niste u stanju da prevaziđete gubitak, niste u stanju ni da ostvarite profit


Gubitak je sastavni deo trgovanja na berzi. Ako niste sposobni da prevaziđete gubitak, bilo
psihički, ili finansijski, onda ne bi trebalo ni da se bavite ovim poslom.

7. Ne ulazite na više tržišta odjednom


Trgovanje na određenom tržištu, kao i njegovo potpuno razumevanje je teško . A uspešno
trgovanje na nekoliko tržišta odjednom, naročito za početnike, je gotovo nemoguće. Sama
količina informacija, u okviru npr. fundamentalne i tehničke analize nekoliko tržišta odjednom,
kao i psihički napor, zahteva mnogo više vremena i posvećenosti nego što je prosečan investitor
spreman da odvoji.

Page 15
25.04.2011. god.

8. Ne trgujete na plitkom (nelikvidnom) tržištu


Na "plitkom" tržištu, nedostatak likvidnosti će onemogućiti da se povučete po ceni i blizu onoj
koja vam odgovara.

9. Obratite pažnju na tržišne trendove


Od izuzetne je važnosti biti svestan kretanja na tržištu. Naivno bi bilo ići protiv jakih trendova.
Međutim, investitor mora da nauči  da prepozna kad će doći do obrta na tržištu i da te kritične
momente najbolje iskoristi.

10. Treba ostati "hladan"


Oni koji se investiranjem u hartije od vrednosti bave profesionalno, se slažu da prilikom
trgovanja treba ostati "hladan" i imati gotovo ravnodušan stav prema mogućem profitu ili
gubitku. Na taj način odluke će te donositi racionalno, a ne na osnovu trenutne emocije.

8.Učesnici na finansijskom tržištu9


Finansijske institucije:
 Kreditne (banke, štedno kreditne organizacije)
 Berzanske firme (brokersko dilerska društva, berzanski posrednici)
 Investicione kompanije ( institucionalni investitori, investicione banke)
INSTITUCIONALNI INVESTITORI
Organizacija koja ulaže finansijska sredstva u hartije od vrednosti . To mogu biti banke,
osiguravajući zavodi, investicioni fondovi, penzioni fondovi i sl. To su najvažniji investitori koji
svojim značajnim kupovinama i prodajama mogu presudno usmeravati cenovna kretanja na
finansijskom tržištu u celini.
INVESTICIONI FOND
Povlače sredstva manjih individualnih investitora kojima za uzvrat emituje akcije ili udele u
finansijskoj aktivi. Tako prikupljena sredstva investiraju na domaćem i/ili međunarodnom
finansijskom tržištu u hartije od vrednosti stvarajući diversifikovani investicioni portfolio.
Investicioni fond može biti zatvoreni ili otvoren.
KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI I FINANSIJSKO TRŽIŠTE
Obavlja poslove koji se odnose na obezbeđenje kvaliteta hartija od vrednosti koje se emituju,
obezbeđenje finansijske discipline u trgovini hartijama od vrednosti, kontrolu pravnih lica koja
posluju sa hartijama od vrednosti, izdavanje dozvole za rad i kontrolu rada finansijske berze,
dozvole za rad i kontrolu rada berzanskih posrednika, utvrđivanje programa za polaganje
stručnog ispita za sticanje zvanja brokera, investicionog savetnika i portfolio menadžera.
BERZA
Berza je institucija finansijskog tržišta vezana za tačno određeno mesto na kome se trguje u
određeno vreme standardizovanim tržišnim materijalom, po utvrđenim pravilima i metodama
trgovanja. Berze se dele na efektne, robne i mešovite na kojima se trguje hartijama od vrednosti,
devizama i finansijskim derivatima, robom. Osnovni razlog nastanka institucije berze predstavlja
zaštita od tržišnih rizika. Na berzi trguju ovlašćeni posrednici, članovi berze, koji nastupaju kao
brokeri (u svoje ime, a za račun drugih) i kao dileri (u svoje ime i za svoj račun).
KLIRINŠKA KUĆA
Centralni registar depo i kliring hartija od vrednosti.
9
http://www.meridian-invest.com/berzanski_pojmovnik.html

Page 16
25.04.2011. god.

Da bi berzanski poslovi funkcionisali u praksi neophodno je postojanje određenih


institucionalnih okvira. Jedan od osnovnih je postojanje klirinške kuće koja stoji između kupaca i
prodavaca.
Osnovne funkcije:
 označava hartije i izdavaoce, registruje knjigu akcionara i izdavaoce, vodi račune svih
učesnika na berzi i vrši njihovo sravnjivanje u skladu sa zaključenim poslovima,
 prikuplja i održava inicijalne depozite (margins) svojih članova na nivou neophodnom za
nesmetano obavljanje trgovanja.
Sve svoje funkcije Centralni registar obavlja preko svojih članova, berzanskih posrednika,
brokersko-dilerskih društava.
9.Sema odnosa na trzistu hartija od vrijednost10

Ovlascene OSTALE

BANKE FINAN.ORG.
Trziste

GRADJANI HOV
Druga pravna
lica
NARODNA
BANKA
Ovlasceni Ovlascene
posrednici
KOS BANKE

KDS
GRADJANI
BANKE

10
“HOV I njihovo trziste”, Sojan Dabic, Beograd, 1990.

Page 17
25.04.2011. god.

10.ZAKLJUCAK:

Mozemo reci da je trziste kratkorocnih hartija od vrijednosti isparcelisano, netransparentno I


nedovoljno likvidno I sve je veci broj preduzeca koja nisu u stanju da izmire svoje obaveze po
roku dospjeca. Preduzeca, naretko, po osnovu iste emisije, emituju kratkorocne hartije od
vrijednosti u vise serija sa razlicitim kamatnim stopama I u obimu koji daleko prevazilazi njihov
potencijal zaduzivanja. Kada hartije jedne emisije dospeju na naplatu, nelikvidna preduzeca se
snalaze tako sto emituju paralelno vise emisija iste ili druge hartije od vrijednosti I time se
naravno visestuko zaduzuju, a sredstva za izmirenje obaveza po osnovu dospelih hartija cesto se
obezbedjuju, ne iz realnih izvora, vec emitovanjem novih kratkorocnih vrednosnih papira.
Emisije kratkorocnih hartija od vrijednosti su zatvorenog tipa, odnosno za poznatog kupca, I da
se najveci dio trgovanja ovim hartijama obavlja van berze, u okviru slobodne vanberzanske
trgovine, a uz visoke brokerske provizije. Pri tome berzanski posrednici uglavnom posreduju I na
strani emitenta I na strani investitora, uz potpunu nemogucnost investitora da sagledaju ponudu
kratkorocnih hartija na celom trzistu.

Da nebi doslo do ovog problema moramo preduzeti mjere pomocu “Zakona o trzistu hartija od
vrijednosti I drugih finansiskih insrumenata”, odnosno do izrade podzakonskih akata kojima ce
se jasno definisati postupak davanja odobrenja, tj.registrovanja duznickih hartija, kako javnih
tako I zatvorenih drusava.

Page 18
25.04.2011. god.

SADRZAJ:

1.Uvod ……………………………………………………………………………..……………1

2.Bitni elementi hartrija od vrijednosti …………………………………………………..……..2

3.Vrste hartija od vrijednosti ……………………………………………………….………..….3

4.Zakon o hartijama od vrijednosti………………………………………………………………5

5. Kupoprodaja kratkoročnih vrednosnih papira na tržištu novca zbiva se, obično, izmedu……8

6.Kratkorocne hartije od vrijednosti na razvijenim trzistima……………………………………14

7.Deset zlatnih pravila profesionalnih investitora u hartije od vrijednosti……………………..15

8.Ucesnici na finansiskom trzistu……………………………………………………………….16

9.Sema odnosa na trzistu hartija od vrijednost………………………………………………….17

10.Zakljucak……………………………………………………………………………………..18

11. Literatura…………………………………………………………………………………….20

Page 19
25.04.2011. god.

11.LITERAURA:

- Veroljub Dagalic I Mirko Simac “Osnove berzanskog poslovanja”, Beograd, 2005.,

- Gordana Dostanic – “Trziste kapitala”, Beograd, 2007.,

- Vesna Bogojevic Arsic- “Trziste hartija od vrednosti”, Beograd, 2006.,

- “Trziste kapitala” , Dr.Zivota Ristic, Beograd, 1990.,

- “HOV I njihovo trziste”, Sojan Dabic, Beograd, 1990.,

-Zakon o hartijama od vrijednosti Crne Gore,

-Direktiva o insajderskoj trgovini iz 1989.,

-Komisija za hartije od vrijednosti.

-Crnogorska berza

-Finansiska trzista I berzanski menadzment, prof. doc Jovan Savic, prof.dr Goran
Kvrgic-Cacak 2008.

-www.nbs.rs/export/internet/latinica/55/55_6/55_6_2.htmlw
-http://www.meridian-invest.com/berzanski_pojmovnik.html

Page 20

You might also like