Hrvatski jezik

Osim što sam predmet nosi naziv Hrvatski jezik, to je i naziv

područja kojemu se posvećuje najveći broj sati. Na tim satima
učenici uče standardni jezik - jezik službene komunikacije u
Republici Hrvatskoj, jezik kojim se govori u zakonodavstvu,
školstvu, znanosti, u medijima...
On nikome nije materinski jezik jer je stvoren umjetno-
dogovorom, na temelju štokavskoga narječja, ali ima elemente
i drugih hrvatskih narječja. Stoga ga svi moramo učiti, i
ponekad je potrebno uložiti dosta truda da ga se svlada.
Da bi savladao hrvatski književni jezik, potrebno ga je učiti u
školi, a vrlo je korisno znati se služiti priručnicima u kojima je
on opisan - to su gramatika, pravopis i rječnik.
Naravno, bez redovitog učenja jezičnih zakonitosti kod kuće i
pisanja domaćih zadaća ne će biti rezultata s kojima bi bili
zadovoljni- ni vi učenici, niti ja- vaša nastavnica, niti vaši
roditelji.

1
Gramatika je knjiga u kojoj je opisan sustav jezika i njegovi
zakoni. U njoj ćeš naći sve o glasovima i njihovim podjelama,
vrstama riječi (promjenjivim i nepromjenjivim), rečenici i
njezinim dijelovima, vrstama rečenica i dr.

Pravopis je knjiga koja nas uči kako pravilno pisati.

Sastoji se od dva dijela:
1) pravopisnih pravila
2) pravopisnoga rječnika.
U prvome dijelu opisana su i oprimjerena pravopisna pravila,
npr. kad se piše veliko slovo, pisanje glasova č i ć, dž i đ, ije i
je, zatim kako se pišu riječi iz drugih jezika, kad se riječi pišu
sastavljeno, a kad rastavljeno, kako se pravilno upotrebljavaju
rečenični i pravopisni znakovi, i sl.
Drugi dio je pravopisni rječnik u kojem je popis riječi u kojima
bismo mogli pogriješiti u pisanju.

Rječnik je knjiga u kojoj su popisane i objašnjene sve riječi

hrvatskoga jezika. Osim riječi, rječnik sadrži i razne izraze u
kojima se pojedine riječi pojavljuju.

Za primjer, učenik 5. razreda za ocjenu dovoljan(2) mora iz područja

hrvatski jezik:

- djelomično usvojiti jezične sadržaje te ih primijeniti u usmenom i

pisanom izrazu
- sve slovničko gradivo usvojiti na razini prisjećanja
- nema samostalne analize, istraživanja, izvođenja definicije i sl.
- uz stalnu pomoć učitelja djelomično usvojiti jezične sadržaje
- usvojiti nastavne sadržaje uz pomoć učitelja na satovima dopunske
nastave
- riješenost pismene provjere od 50 % - 63 %
- u pisanom tekstu ili diktatu najviše 12 pogrješaka
- usvojenost jezičnog gradiva – najjednostavniji primjeri na kojima
učenik prepoznaje nastavni sadržaj uz pomoć učitelja ili drugih učenika
- sudjelovati u radu tima ili skupine s minimalnom angažiranošću
- učenik treba pisati zadaće kako bi što bolje usvojio nastavne sadržaje
slovnice
- interes za predmet vrlo slab ili uopće nije razvijen,

2
 dok učenik 5. razreda za odličnu ocjenu (5) mora:
- povezivati gradiva prethodnih razreda
- isticati se na satovima obrade jezičnog gradiva kao i u povezivanju
nastavnih sadržaja
- uspješno uspostaviti korelaciju s ostalim nastavnim predmetima te
naučeno primijeniti u nastavi hrvatskoga jezika
- logički povezivati i zaključivati
- prepoznati, imenovati i definirati nastavni sadržaj slovnice te ga
stvaralački primijeniti jednoznačnost i višeznačnost riječi, promjenjive i
nepromjenjive riječi,sklonidbu imenica, glagole, pridjeve, brojeve,
zamjenice, predikat, subjekt, povijest hrvatskoga jezika
- usvojene sadržaje primjenjivati svakodnevno u usmenom i pismenom
izrazu
- samostalno obrazložiti naučeno te samostalno analizirati i
uspoređivati
- pravogovor i pravopis: veliko slovo u nazivima kontinenata, država,
zemalja, naroda i naseljenih mjesta – pisanje diktata – za odličan
učenik može imati 2 -3 pogrješke
- aktivno sudjelovati u timskom radu, skupini ili paru
- na temelju otkrića jezičnih sadržaja samostalno izvoditi pravila,
definiciju, zaključak
- pokazivati interes za usvajanje dodatnih sadržaja – usvajati izborni
sadržaj, proširivati stečena znanja
- pismena provjera – riješenost zadataka 90 – 100 %

U ocjenjivanje znanja iz nastavnoga područja Hrvatski jezik

spada i poznavanje povijesti hrvatskoga jezika, što se uči na
nastavnim satovima posebno tome posvećenima.

Popis tema koje se obrađuju u pojedinim razredima iz

Hrvatskoga jezika može se naći na stranicama Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa: www.mzos.hr/

3
Književnost

Riječ književnost ima nekoliko značenja:

1. sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata,

spomenika jednog naroda, kulturnoga kruga, civilizacije,

2. zbir tekstova pedagoškoga, filozofskoga, religijskoga,

općenito humanističkoga značenja za razliku od djela uže
znanstvene, tehničke ili praktične naravi,

3. djela tzv. lijepe umjetnosti, najraznovrsniji sastavci

ostvareni kao umjetnost riječi, a namijenjeni estetskom
užitku, zadovoljavanju čovjekovih intelektualnih i kulturnih
potreba za lijepim, istinitim, poučnim, pustolovnim i
zabavnim.

Umjetnička djela su duhovne tvorbe koje u primatelju

izazivaju različite osjećaje, asocijacije, misli i raspoloženja koja
stvaraju estetski doživljaj (izazivaju osjećaj ljepote).
No osim izazivanja estetskog doživljaja, čitanjem književnih
djela, učenjem o njima i njihovim autorima, učenjem kako čitati
književna djela, pronalaženjem u njima značenja za nas same,
analizirajući ih... upoznajemo sami sebe, svoje bližnje, bolje
razumijemo svijet oko sebe. Kod učenika se razvijaju mnoge
doživljajno- spoznajne sposobnosti i vještine koje će im kasnije
u životu biti od velike koristi.

Književnost učenici uglavnom vole. Čitanje i razgovor o

književnim tekstovima najčešće je zanimljiviji od učenja
gramatike i pravopisa, učenici se mogu upustiti u vlastita
tumačenja i doživljavanje pjesme, priče... Ali da bi se u
potpunosti moglo shvatiti neko književno djelo, potrebno je
naučiti neke zakonitosti po kojima je ono stvoreno.

4
Za svaki razred postoje teme i pojmovi koje učenici moraju
savladati. Uz svaku temu navedeni su ključni pojmovi i
obrazovna postignuća, što također možete naći na stranicama
Ministarstva obrazovanja, prosvjete i športa: www.mzos.hr

Na primjer, da bi učenik 7. razreda dobio ocjenu dobar(3) iz područja

književnost, mora:

- znanje iz književnosti usvojiti na prosječnoj razini

- programski sadržaj usvojiti većim dijelom te ga primjenjivati s manjim
pogrješkama
- sposobnosti učenika djelomice su razvijene
- imenovati književno- teorijske pojmove: ideja u književnom djelu,
razlikovati ideju od pouke, slijed događaja u pripovjednome djelu, mit i
legenda, razlikovati mit i legendu, razlikovati biografiju i autobiografiju,
socijalna tematika u pjesništvu i prozi, kriminalistička pripovijetka i
kriminalistički roman, lik u književnom djelu, prepoznati stilska
izražajna sredstva: metaforu, hiperbolu i gradaciju te sonet, baladu,
misaonu i duhovnu pjesmu, dramske vrste
- najjednostavnije primjere stvarati samostalno, npr. metaforu
- prepoznati temu djela, ideju, glavne likove i njihove osobine
- interes za usvajanje osrednji, usvajati uz poteškoće, treba poticaj i
pomoć
- učenik ne pokazuje interes za rad u skupinama ili timski
- samostalni rad može napraviti uz pomoć učitelja ili drugih učenika
- učenik se ne služi često dodatnom literaturom ili drugim izvorima
znanja
- analizirati književno djelo uz pomoć nastavnika koristeći naučene
knjiženo – teorijske pojmove,

a da bi dobio ocjenu odličan (5) mora:

- konkretno i jasno prosuđivati, analizirati interpretirana književna djela,
primjenjivati stečena znanja iz književno- teorijskog nazivlja: ideja u
književnom djelu, razlikovati ideju od pouke, slijed događaja u
pripovjednome djelu, mit i legenda, razlikovati mit i legendu, razlikovati
biografiju i autobiografiju, socijalna tematika u pjesništvu i prozi,
kriminalistička pripovijetka i kriminalistički roman, lik u književnom
djelu, objasniti stilska izražajna sredstva (metaforu, hiperbolu i
gradaciju), sonet, balada, misaona i duhovna pjesma, dramske vrste
- samostalno obrazlagati temu i ideju djela, uočiti motiviranost
postupaka lika
- pratiti odnose među likovima i raspravljati o njima

5
- stvarati samostalno stilska sredstva na zadani poticaj
- naučeno gradivo oprimjeriti, znanje mora biti na najvišoj razini
- u usvajanju nastavnih sadržaja rabiti različite medije
- u analizi tekstova izraziti svoj osobni stav, citirati i komentirati
- objašnjavati i dokazivati te na taj način iskazati svoja razmišljanja i
prosudbe
- aktivno sudjelovati u nastavi, timskom radu, skupinskom ili paru

Zašto čitati lektiru?

Učenici koji puno čitaju:

- usvajaju moralne vrijednosti

- razvijaju sposobnost pažnje, koncentracije, pamćenja,
mišljenja, logičkog zaključivanja
- razvijaju kritičko mišljenje
- bogate svoj emocionalni svijet
- bogate rječnik, razvijaju osjećaj za ljepotu jezika
- dobivaju poticaje za govorno i pismeno izražavanje
- stječu nova znanja i proširuju spoznaje
- razvijaju maštu
- zabavno, zanimljivo i korisno provode svoje slobodno vrijeme

Evo mjerila i kriterija ocjenjivanja za učenike 8. razreda za ocjenu odličan

(5):
- samostalno analizirati lektirno djelo
- različitim načinima iskazati recepciju djela - pisanim i usmenim
- izraziti vlastiti odnos prema likovima, poruci djela
- stvarati različite oblika doživljaja: plakati, umne mape, slikokazi,
referati i sl.
- postavljene zadatke riješiti u potpunosti
- aktivno sudjelovati na satovima lektire
- pripremiti različite materijale vezane uz analizu lektirnog djela
- čitati i prosuđivati književna djela koja nisu obvezni dio na popisu
lektire

Za ocjenu vrlo dobar (4):

- samostalno analizirati lektirno djelo
- pisano oblikovati doživljaj djela

6
- izraziti vlastiti odnos prema likovima, poruci djela
- usmeno oblikovati doživljaj djela
- stvarati različite oblike doživljaja: plakate, umne mape, slikokaze i sl.
- sažeto oblikovati dnevnik čitanja uz manje pogrješke
- pročitati sva djela s popisa
- u dnevniku čitanja obuhvatiti zadane elemente, ali ne iznositi uvijek
vlastita zapažanja, dojmove i stavove

Za dobar (3):
- učenik čita književna djela, ali teško iznosi vlastiti stav o djelu
- stil - siromašan, rečenice sažete i nepotpune
- ne poštuje uvijek naputke o pisanju dnevnika čitanja
- ne pokazuje interes za dublju analizu književnog djela
- samostalna analiza na razini prepoznavanja
- nesamostalnost i nedovoljno poznavanje sadržaja književnosti

Ocjena dovoljan (2):

- učenik mora tijekom godine pročitati najmanje 5 književnih djela s
popisa lektire
- u analizi ukratko obuhvatiti sadržaj, likove, temu, ideju, mjesto i vrijeme
radnje i svoj dojam o djelu ( ako je prozno djelo)
- interes slab, percepcija djela površna
- dnevnik čitanja stilski i sadržajno nedorečen
- usmeno se teže izražava uz pomoć poštapalica i lokalnih, neknjiževnih
izraza
- siromašan rječnik u usmenom izrazu ( poteškoće u prepričavanju
fabule knj. djela)
- pasivnost na satovima lektire, nesamostalnost u skupinskom ili
timskom radu

Popis lektirnih djela učenici dobivaju na početku školske

godine.

Jezično izražavanje

Jedno od područja unutar predmeta Hrvatski jezik jest i

jezično izražavanje.
Zadaće tog nastavnoga područja jesu:

7
1) razvoj sposobnosti izražavanja doživljaja, osjećaja, misli i
stavova,
2) stvaranje navika uporabe pravogovornih i pravopisnih
norma,
3) ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije.
Tako se na satima jezičnoga izražavanja uči i vježba kako:
- izražajno čitati i krasnosloviti (recitirati),
- zanimljivo pripovijedati i prepričavati,
- lijepo opisivati osobe, krajolik i sl.,
- napisati sastavak, priču, bajku i dr.,
- dobro izvješćivati,
- konstruktivno raspravljati,
- zanimljivo pričati viceve i anegdote,
- voditi korisne bilješke i pisati natuknice...

Na primjer, za ocjenu vrlo dobar, učenik 6. razreda iz područja jezično

izražavanje mora:
- imati razvijen interes za čitanje
- čitati tečno i interpretativno s mogućnošću pokoje pogrješke poštujući
govorne vrednote u interpretativnom čitanju
- samostalno opisivati otvoreni i zatvoreni prostor, znati sažeto
prepričavati tekst (usmeno i pismeno ) primjenjujući pravila pravopisa i
gramatičke norme
- iznositi kritički odnos prema vlastitom i tuđem pismenom izražavanju
- povezivati logično i jezgrovito
- razlikovati službeni od privatnog razgovora, sudjelovati u dramskim
improvizacijama uz malu pomoć učitelja
- pravilno govoriti i pisati infinitiv i glagolski pridjev radni
- školska zadaća - izdvaja se kao jedna od boljih prema izrazu,
sadržaju, stilu, urednosti…
- dobro povezivati riječi i slike
- krasnosloviti lirske pjesme poštujući djelomično govorne vrednote
hrvatskoga jezika
- pravopisnu i gramatičku normu usvojiti na razini reprodukcije i
primjene uz mogućnost pogrješaka,

dok je za učenika istog razreda za ocjenu dovoljan iz područja jezično

izražavanje potrebna:

- usvojenost grafemskog sustava na početnoj razini

8
- učenik treba svladati tehniku čitanja, pokazati razumijevanje
pročitanog
- učenik mora zadovoljiti formom, temom i kompozicijom pisanje školske
zadaće
- učenik mora pokazati da poznaje osnovna pravila pisanja
- u interpretativnom čitanju učenika treba korigirati, u pismenom
izražavanju velik broj pravopisnih, gramatičkih i stilskih pogrješaka
- sadržaje tema usvojiti na razini prisjećanja: stvaralačko prepričavanje s
promjenom gledišta, sažeto prepričavanje, razgovor, interpretativno čitanje
i krasnoslov, portret, opis zatvorenog i otvorenog prostora, stvaralačko
pisanje, kazivanje viceva i anegdota, dramatizacija pripovjednog teksta,
slušanje, izgovor i pisanje riječi s provedenim glasovnim promjenama,
pisanje, izgovor infinitiva i glagolskog pridjeva radnog, gl.oblika, pisanje
zamjenica, čitanje i pisanje trotočja, izostavnika, crtice i zagrade.

Dobivaš slabe ocjene iz školske zadaće?

Iz školske zadaće vidi se mnogo toga - koliko učenik vlada

jezikom i jezičnim pravilima, koliko mu je bogat rječnik, koliko
je maštovit i originalan, slikovit...

Znaš li što se sve ocjenjuje u školskoj zadaći?

Prvo što učitelj vidi jest urednost - svakako piši uredno i

čitko.
Zatim, odmah se zamjećuje i jesi li sastavak komponirao u
odlomcima - svaki tekst trebao bi imati barem tri odlomka
(uvod, glavni dio i zaključak).
Kad pišeš sastavak, dobro je najprije napraviti plan - skicirati
ukratko o čemu ćeš pisati u kojemu dijelu teksta. Pazi da ne
odlutaš od zadane teme!
Često se događa da učenici, primjerice u opisivačkom tekstu,
"skaču" s pojedinosti na pojedinost pa se vraćaju na one
pojedinosti koje su već spomenuli i sl. To nije poželjno! Kad
opisuješ neku pojedinost, reci o njoj sve što si htio, i tek tad
kreni na sljedeću pojedinost. Dakle, rečenice moraju biti
povezane i "teći" jedna iz druge. Zatim se potrudi izražavati

9
što ljepše i slikovitije, nemoj ponavljati iste izraze, pokaži
bogatstvo svoga rječnika.
I na kraju, ali ne i najmanje važno, pokaži da učenje gramatike
i pravopisa na satima hrvatskoga jezika nije bilo uzaludno!

Krasnoslov ili «Kako dobiti peticu iz krasnoslova?»

Često djeca (a i njihovi roditelji) misle da je dovoljno pjesmu

naučiti napamet da se dobije odlična ocjena. No što se
zapravo od učenika očekuje?

Krenimo od toga što je zapravo krasnoslov. Krasnoslov je

interpretativno čitanje ili govorenje napamet
književnoumjetničkoga teksta tako da se izražavaju vlastiti
doživljaji i razumijevanje teksta. Dakle, potrebno je
krasnoslovom prenijeti osjećaje koje je pjesnik opjevao u
pjesmi. To znači da nećemo pjesmu veseloga sadržaja
govoriti "mrtvi ozbiljni" ili se smiješiti dok govorimo pjesmu
tužnoga sadržaja. Važno je recitiranjem dočarati slušateljima
osnovni ugođaj djela.

Nitko ne govori poput robota, nego u govoru ostvaruje govorne

vrednote, tj. one sastavnice koje sadržaj govora čine jasnim
(razumljivim), zanimljivim i posebnim. To su: rečenični ton,
rečenična intonacija, stanke, tempo, intenzitet, mimika i
geste.

Prije no što krenemo na govorne vrednote, važno je

napomenuti da je potrebno cijeli tekst pjesme naučiti napamet,
razgovijetno govoriti, pravilno ostvarivati sve glasove i
naglašavati riječi u skladu s književnim jezikom (osim ako se
ne radi o dijalektalnoj pjesmi).

A sad krenimo redom!

10
1. Ton je visina glasa. Svatko od nas prirodno govori na višem
ili nižem tonu, ali ton možemo i kontrolirati. Smisao nekih
stihova iziskivat će niži ton, a nekih drugih viši ton. Obično
veseli ugođaj ostvarujemo višim tonom, a tužni nižim.

2. Rečenična intonacija je kretanje tona. Zamislite robota koji

govori na jednome tonu pa će vam biti jasnije. Intonacija može
biti uzlazna, silazna ili ravna. Silazna intonacija ostvaruje se na
kraju rečenice. Često učenici griješe kad nakon zareza u
rečenici spuštaju intonaciju - iza zareza bi se obično trebala
ostvarivati uzlazna intonacija.

3. Stanke ili pauze su prekidi u govorenju. One su vrlo korisne

ako ne želimo pasti u nesvijest zbog nedostatka zraka :), ali se
mogu upotrijebiti i planski tako da povećamo napetost i
privučemo pozornost prije dijela teksta koji želimo istaknuti.

4. Tempo je brzina. Učenici vrlo često griješe jer poeziju

govore prebrzo. Budući da se pjesnici izražavaju u pjesničkim
slikama, potrebno je slušatelju dati dovoljno vremena da te
slike uspiju zamisliti dok o njima slušaju. Dakle, polako. Osim
naravno, ako se radi o nekoj živahnoj pjesmi kojoj bi veća
brzina bila primjerena. Također je važno znati da se ne mora
cijela pjesma govoriti istom brzinom. O tekstu i smislu pojedinih
stihova ovisi koje dijelove ćemo govoriti brže, a koje sporije. Ali
svakako se promjenom brzine postiže veća izražajnost.

5. Intenzitet ili jačina govorenja vrlo je važan kod

krasnoslova. Kad izađu pred publiku (svoje razredne kolege),
učenike često svlada trema pa govore pretiho. Potrebno je
voditi računa da se obraćate većem broju ljudi i da bi i oni u
zadnjim klupama trebali čuti što govorite, čak i kad govorite
tiho. Kao i kod tempa, nećemo cijelu pjesmu govoriti jednakim
intenzitetom. Neki će stihovi možda po svojemu smislu tražiti
vikanje, a neki nježan šapat.

11
6. Mimika (pokreti mišića lica) i geste (pokreti ruku i trupa).
Pri recitiranju pjesme važno je pripaziti na položaj i pokrete
tijela. Uspravite se, spustite ruke uz tijelo, upravite pogled u
publiku (ili iznad glava slušatelja, ako vam je tako lakše) i
nikako se nemojte premještati s noge na nogu ili hodati
naprijed - nazad kao da ste nervozni. Ako i jeste, ne želite to
pokazati, zar ne?

I, na kraju, budite samouvjereni i opušteni, razmišljajte kako vi

to možete i da vam slušatelji žele dobru i uspješnu izvedbu.
Nekima će pomoći ako zamisle da su glumci na pozornici i da
im se svi dive :). Sretno!

UPUTE ZA DOBAR OPIS

1. Moraš opisivati, ne pripovijedati!

2. Koristi slikovite izraze! Pažljivo biraj riječi!
3. Napravi plan opisivanja. Nemoj žuriti i u jednoj rečenici
opisati sve pojedinosti. Svaku pojedinost (oči, nos, usta...)
pažljivo i opširno opiši!
4. Opis pojedinosti prožmi vlastitim osjećajima, mislima i
asocijacijama!

Pravila za dobar krasnoslov:

1. dobro nauči cijeli tekst pjesme napamet

2. govori razgovijetno, pravilno izgovaraj glasove, pravilno
naglašavaj riječi
3. dočaraj osnovni ugođaj pjesme, trudi se prenijeti
pjesnikove osjećaje
4. prilagodi visinu glasa smislu stihova
5. pazi na jačinu glasa - svi te moraju čuti i kad govoriš tiho
6. ne govori prebrzo, pusti da publika uživa u pjesničkim
slikama
7. pripazi na intonacije - na zarezu uzlazna!
8. dozvoli si stanku da privučeš pozornost
12
9. uspravi se, pogledaj prema publici, spusti ruke uz tijelo,
stoj mirno
10. budi opušten(a) i samouvjeren(a)

Opis prostora

Ako pažljivo pročitaš neki opis u knjizi iz lektire ili pripovijetki u

čitanci, vidjet ćeš da pisac pažljivo bira riječi i izraze kojima
oslikava lik ili prostor. Često se služi i različitim stilskim
izražajnim sredstvima (epitetima, usporedbama,
personifikacijama, metaforama).
Ovdje imaš Mali rječnik opisivanja koji će ti pomoći u
vlastitim pokušajima opisa.

MALI RJEČNIK OPISIVANJA

IMENICE GLAGOLI GL. PRIDJEVI EPITETI

šuma biti pokriven svjež
lišće imati prostran blistav
trava prostirati se ispunjen srebrnkast
vlati rasti izrađen zlatan
livada roditi obasjan bistar
zemlja pojaviti se uređen mirisan
stabla omeđivati podrezan uzak
krošnje opasivati zapušten ogroman
grane zaklanjati razgranat
grmlje zavijati posađen
zrak protezati se
potok šuštati
voda sjati
kapi blještati
kukuruz zelenjeti se
žito uzgajati

13
vrt
povrće
voće
sunce
zrake
oblaci

ČEMU SLUŽI MEDIJSKA KULTURA?

Sjeti se imena i prezimena petero ljudi za koje znaš da kod

kuće nemaju ni televizor ni radio- ako možeš!

Je li ti sad jasno zašto se to uči i čemu služi?

Današnji čovjek okružen je medijima, uvelike je pod njihovim

utjecajem, tako da oni često oblikuju njegovo mišljenje i
djelovanje i da nismo svjesni toga.

Na žalost, mediji ne donose uvijek istinite i lijepe informacije,

stoga je potrebno u mladih ljudi razvijati kritičko mišljenje -
moramo ih naučiti kako misliti svojom glavom, kako odvagnuti
što je istinito, što dobro, što nas čini dobrima, a isto tako i kako
prepoznati laž, zlo i kako se njima oduprijeti, reći: ne, to nije
istina, to meni ne treba.

U ovom nastavnom području tijekom 4 godine uči se o tisku,

filmu, stripu, radiju, televiziji, internetu i kazalištu.

Na primjer, za ocjenu odličan (5) učenik u 5. razredu treba:

- prepoznati, imenovati i definirati medije, filmske rodove, vrste tiska te

kazalište
- vrlo razvijane sposobnosti za komunikaciju s medijima
- interes i znanja o medijskoj kulturi trebaju biti na najvišoj razini
- aktivno sudjelovati u raščlambi gledanog filma, televizijske emisije i
kazališne predstave
- samostalno analizirati film, televizijske emisije, novinski tekst ili
kazališno djelo

14
- pokazati interes za dodatne sadržaje – izraditi samostalno ili u timu
temu – kazališni plakat kao medij i sl.

Vrlo dobar (4):

- prepoznati, imenovati i definirati medije, filmske rodove, vrste tiska te
kazalište
- učenik mora imati razvijane sposobnosti za komunikaciju s medijima
- interes i znanja o medijskoj kulturi su na razini reprodukcije
- aktivno sudjelovati u raščlambi gledanog filma, TV emisije i kazališne
predstave

Dovoljan(2):
- učenik pokazuje slabe sposobnosti za praćenje
dostignuća u medijskoj kulturi te mu je interes slab
- učenik mora znati prepoznati filmske rodove, imenovati
bar jedan film iz svakog filmskog roda
- uz učiteljevu pomoć interpretira dijelove filma, tv-emisije ili
kazališne predstave
- interes i znanja o medijskoj kulturi su na razini prisjećanja.

Dobar (3):
- prepoznati, imenovati i definirati medije, filmske rodove, vrste tiska te
kazalište
- učenik ima slabo razvijene sposobnosti za komunikaciju s medijima
- interes i znanja o medijskoj kulturi su na razini prepoznavanja
- rijetko sudjeluje u raščlambi gledanog filma, TV emisije i kazališne
predstave
- teže usvajanje pojmova vezanih uz komunikaciju s medijima
- interes i znanja o medijskoj kulturi su na razini prepoznavanja

15
16