Najčešća pitanja pretplatnika

(besplatni seminari za pretplatnike)

Zagreb, 26.05.2011.
Opatija, 06.06.2011.
Split, 07.06.2011.
Osijek, 14.06.2011.

Valentina Bocak, dipl.oec.

urednica i savjetnica u časopisu “Računovodstvo i
porezi u praksi”
(dohodak, plaće i naknade, doprinosi…)
1. Koje su novine kod popunjavanja obrasca obračuna
plaće, naknade plaće i otpremnine?
Novim Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i
otpremnine (NN 37/11) istoimeni Pravilnik iz 2010. (NN
81/10) prestaje važiti.
Novi Pravilnikom (kao i stari) propisuje sadržaj obračuna plaće, s
razlikom da novi u sadržaju ne propisuje planirane sati rada
(već samo ostvarene), te dodaje podatke o osobnom odbitku,
porezu na dohodak od nesamostalnog rada (po stopama) i
prirezu.
Stari Pravilnik je kao sastavni dio dao i ogledni primjer OP i OTP
obrasca (novi Pravilnik ne daje).
Jedna od bitnijih novosti je da se u “novom” obračunu plaće,
naknade plaće i otpremnine više ne moraju navoditi podaci
koji ne postoje kod radnika.
- radnik, koji je u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju
bolovanja zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne
bolesti, pripada naknada plaće za navedeno bolovanje i nakon
prestanka radnog odnosa, sve dok ponovno ne bude radno
sposoban, odnosno dok mu konačnim rješenjem nadležnog tijela
mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost,
- radnici kojoj za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u
svezi s trudnoćom i pravo na naknadu plaće i po porođajem
prestane radni odnos, pripada prestanku radnog odnosa do isteka
korištenja istog prava.
(rodiljni dopust – prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama – novi
osigurani slučaj.

Kazne za poslodavce koji zaposle radnice radi ostvarivanja prava, a ne rada).

Novi Pravilnik nadalje propisuje:
• obvezu poslodavca da u slučaju neisplate plaće, naknade
plaće ili otpremnine (ili necjelovite isplate) na dan dospjelosti
, na obračun plaće, naknade plaće ili otpremnine , osim
podataka o onome što je trebalo biti isplaćeno, stavi potpis
ovlaštene osobe i pečat poslodavca,
• rok čuvanja obračunskih isprava je najmanje 4 godine (po
prijašnjem pravilniku je bilo trajno) – što nije sukladno
odredbama Zakona o računovodstvu (čl.7.,st.2.,t.1.-prema
kojem se čuvaju trajno), te odredbama Općeg poreznog
zakona (čl.56.,st.16.-prema kojem se čuvaju 10 godina od
početka tijeka zastare).
 2. Ima li radnik, kojem je prestaje radni odnos koji je
zasnovan na određeno vrijeme, pravo na naknadu plaće
ako je na bolovanju?
- radnik kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos,
pripada naknada plaće, još najviše 30 dana nakon prestanka
radnog odnosa.
Iznimno:
- radniku koji je u vrijeme prestanka radnog odnosa, na bolovanju
koje je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu,
pripada naknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa, sve dok
ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu nalazom,
mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog
osiguranja ne bude utvrđena invalidnost, a najduže do isteka roka
ostvarivanja prava na naknadu plaće na teret sredstava obveznog
zdravstvenog osiguranja (najduže 3 godine).
• „…Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog siguranja
propisuje da prijava mora biti temeljena na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih
okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa. HZZO ima pravo i obvezu nakon zaprimanja prijave,
kao i za sve vrijeme trajanja statusa osigurane osobe provjeravati postojanje tih okolnosti…..“. „…
HZZO može također i obnoviti postupak utvrđivanja statusa osigurane osobe, poništiti status ukoliko
nađe da je temeljen na neistinitom činjeničnom stanju. U tom slučaju obvezan je takvoj osobi
utvrditi status prema kojem je bila osigurana prije osporenog statusa ili po nekoj drugoj zakonskoj
osnovi za koju ispunjava uvjete. U svrhu provođenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje,
odnosno u slučaju obnove postupka podnosilac prijave obvezan je dostaviti dokaze kojima dokazuje
zakonsku osnovu osiguranja propisanu Pravilnikom o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju
statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju….“ . “Zakon o obveznom
zdravstvenom osiguranju propisuje da u slučaju da je za HZZO nastala šteta
podnošenjem prijave na obvezno zdravstveno osiguranje i to na temelju zaključenog
ugovora o radu čija svrha nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već
isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, obvezan je
zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne, odnosno fizičke osobe“ (čl. 115. t. 4.
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN 150/08, 94/09, 153/09, 71/10,
139/10 i 49/11). Novčana kaznu kojom će se za prekršaj kazniti poslodavac koji
podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje na temelju zaključenog ugovora o
radu čija svrha nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo
ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisana je od 70.000,00 do
100.000,00 kuna za poslodavca – pravnu osobu, odnosno u iznosu od 8.000,00 do
15.000,00 kuna za poslodavca – fizičku osobu, te u istom iznosu od 8.000,00 do
15.000,00 kuna za odgovornu osobu u slučaju utvrđenog prekršaja u pravnoj osobi.
 
• Isječak iz članka „Najbitnije promjene propisa iz zdravstvenog osiguranja u 2009.“, autorice dipl.iur. Morane Krušarovski,
objavljenog u RiPup u 10/09.
 3. Do kada djelatnik koji je zaposlen na određeno
vrijeme, a ozlijedio se na radu, ima pravo na naknadu za
bolovanje? Tko isplaćuje naknadu? Koja je sve
dokumentacija potrebna i kome se predaje, te tko vodi
bolovanje vezano uz ozljedu na radu i profesionalnu
bolest?

Radniku koji u vrijeme prestanka radnog odnosa bio na bolovanju

zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti,
pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog
odnosa, dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu
konačnim rješenjem nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne
utvrdi invalidnost.
Naknadu isplaćuje poslodavac, refundira HZZO.
 Prijava o ozljedi na radu i prof. bolesti predaje se najbližoj
IspostaviHZZO-a (prema mjestu prebivališta osiguranika) u 6
primjeraka ovjerena od poslodavca i izabranog doktora opće /
obiteljske medicine, uz izjavu osigurane osobe o nastanku ozljede i
medicinsku dokumentaciju o prijavljenoj ozljedi na radu.
Ukoliko je poslodavac prijavio nesreću na radu Državnom
inspektoratu, dostavlja se i preslika Zapisnika o inspekcijskom
nadzoru.
Bolovanje vodi izabrani doktor opće / obiteljske medicine.
4. Što je potrebno dostaviti uz Prijavu ozljede na radu
ukoliko se radi o prometnoj nezgodi radnika u svojstvu
vozača na službenom putu?

Osim ovjerenih tiskanica Prijave ozljede na radu, izjave osigurane

osobe o nastanku ozljede, medicinske dokumentacije o prijavljenoj
ozljedu na radu, dostavlja se i:
-Zapisnik o alkotestu i
-Zapisnik o policijskom očevidu (ako nije bilo policijskog
očevida, obvezno navesti da se policija nije pozivala, te dostaviti
Izjavu osiguranika i/ili EU Izvješće o prometnoj nezgodi,
- preslika putnog naloga.
 5. Kolika se naknada mora isplatiti radnicima koji su na
bolovanju na teret poslodavca (prvih 42 dana, odnosno 7
dana invalidi rada)? Da li je ista limitirana (kao što je
naknada koju isplaćuje Zavod)?
Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu
(čl. 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju) ako
navedenim Zakonom nije drukčije propisano s time da, kao
mjesečni iznos za puno radno vrijeme, ne može biti manji od 25%
od proračunske osnovice (831,50 kuna neto – najniža naknada u slučaju
neispunjenja uvjeta staža osiguranja tj. neprekidni radni staž u trajanju od 12 mjeseci,
ili 18 mjeseci s prekidima u prethodne 2 godine).

Ako je visina naknade plaće za prvih 42 dana bolovanja (prvih 7

dana za invalida rada) propisana u nekom od izvora radnog prava
(ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor, sporazum
između radničkog vijeća i poslodavca) utvrđena u većem postotku
od 70%, tada je poslodavac obvezan utvrditi visinu naknade po
osnovi tih izvora radnog prava i to primjenjujući načelo primjene
za radnika najpovoljnijeg prava (čl. 7. st.3 Zakona o radu).
Visina naknade plaće u izvorima prava (najčešće kolektivni ugovori
i pravilnici o radu) može biti određena na različite načine,
primjerice, 75%, 80%, 85%, 90% od plaće ostvarene u mjesecu
prije bolovanja, od plaće isplaćene u prethodnih 6 mjeseci, prema
propisima o zdravstvenom osiguranju (70% prosječne plaće u
prethodnih 6 mjeseci) itd.

U slučaju bolovanja radnika koji ima ugovorenu minimalnu plaću

(2.814,00), kod obračuna bolovanja primjenom propisa o
zdravstvenom osiguranju (tj. 70% = 2.814,00 X 70% = 1.969,80)
osnovica za naknadu je manja od najniže osnovice za obračun
doprinosa (2.679,95 kn) – poslodavac je obvezan obvezne
doprinose obračunati na najnižu propisanu osnovicu za obračun
doprinosa (2.679,95 kn na mjesečnoj razini).
• Naknada za bolovanje koju isplaćuje
poslodavac (na svoj teret) nije limitirana, no
ona koja se isplaćuje na teret Zavoda
limitirana je u iznosu do 4.257,28 kn
(proračunska osnovice uvećana za 28%). Svaka
isplata (na teret Zavoda) isplaćena iznad tog
iznosa čini plaću radnika.
 6. Naša djelatnica je otvorila bolovanje radi komplikacija u
trudnoći, nakon čega će nastaviti rodiljni dopust. Mi smo je
zaposlili nakon 2 mjesečne prijave na Zavodu za zapošljavanje,
kod nas je radila 10 mjeseci (prije početka bolovanja), te kod
bivšeg poslodavca 3 godine, tj. ima 22 mjeseca staža osiguranja
u prethodne 2 godine. Neto plaća djelatnice iznosi cca 7.000,00
kn mjesečno (ugovorena bruto plaća je 10.500,00 kn). Na koliku
naknadu ima pravo za vrijeme bolovanja radi komplikacija u
trudnoći, a koliku za vrijeme rodiljnog dopusta?

Naknadu plaće za bolovanje radi komplikacija u trudnoći isplaćuje

Zavod (HZZO), prema odredbama Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju.
Visina naknade ovisi o ispunjenom uvjetu staža osiguranja (radni
odnos, obavljanje gospodarske ili profesionalne djelatnosti
samostalno u obliku zanimanja) od najmanje 12 mjeseci neprekidno
ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine
- Ako je uvjet staža osiguranja ispunjen pripada joj naknada u visini
100% iznosa osnovice za naknadu (prosječno isplaćena plaća u prethodnih
6. mjeseci, prema obrascu ER1), a najviše do iznosa 4.257,28 kn
(proračunska osnovica 3.326,00 kn uvećana za 28%).
-Ako nije ispunjen uvjet staža osiguranja naknada iznosi 831,50 kn
(25% od proračunske osnovice)

Naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta (od 45 dana prije

očekivanog poroda do navršenih 6 mjeseci života djeteta) isplaćuje Zavod
(HZZO), sukladno odredbama Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08, 108/09 i
34/11).
-Roditelj koji ispunjava uvjet staža osiguranja (najmanje 12 mjeseci
neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine) s
punim ili nepunim radnim vremenom ima pravo na naknadu u
visini 100% od osnovice za naknadu plaće, bez ograničenja.

-Roditelj koji nema ispunjen uvjet staža (prethodnog) osiguranja

ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 50% od proračunske
osnovice tj. 1.663,00 kune mjesečno (3.326,00 x 50%).

-Naknada plaće ne može iznositi manje od 50% proračunske

osnovice (1.663,00 kn), neovisno radi li se u punom ili nepunom
radnom vremenu.
7. Zaposlili smo radnika iz Zagreba kojeg smo poslali na rad u Split
na vrijeme od 4 mjeseca (graditeljstvo). Ima li radnik pravo na
naknadu za odvojeni život? Možemo li mu isplaćivati terenski
dodatak?

Za neoporezivu isplatu terenskog dodatka (čl. 13. st.2. t.4. i st. 4.

Pravilnika o porezu na dohodak, NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08,
2/09, 9/09 - ispravak, 146/09 i 123/10) u od 170,00 kuna dnevno,
trebaju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:
- poslovne aktivnosti poslodavca moraju biti vezane za rad na terenu,
- mjesto rada radnika na terenu mora biti minimalno 30 kilometara
udaljeno od uobičajenog sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice,
-mjesto rada radnika na terenu mora biti minimalno 30 kilometara udaljeno
od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika.

Pod navedenim uvjetima, terenski dodatak se može isplatiti i ako radnik ne noći na
terenu, kao i ako radnik koji nakon obavljenog rada na terenu (udaljenom
minimalno 30 kilometara od njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta)
svakodnevno odlazi kući.
• Naknada za odvojeni život od obitelji može se isplatiti
zaposlenicima za vrijeme koje provedu na radu u mjestu
sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice,
ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili
uobičajenog boravišta radnika.
• Pod obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik,
pastorak i štićenik (prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao
i radnik).
• Neoporeziva naknada za odvojeni život od obitelji iznosi
1.600,00 kn neoporezivo mjesečno, a dnevna naknada za
odvojeni život je iznos dobiven dijeljenjem mjesečne
naknade sa brojem dana u mjesecu. (npr.za lipanj, koji ima
30 dana, iznositi će 53,33 kn dnevno = 1.600,00 kn / 30
dana).
• Izaslanim radnicima se ne može isplaćivati naknada za
odvojen i život (čl. 13. st.9. Pravilnika o porezu na
dohodak).
• Ukoliko se radniku isplaćuje naknada za
odvojeni život od obitelji, za to mu se razdoblje
(dane) ne mogu neoporezivo isplatiti
dnevnice, terenski ni pomorski dodatak (čl. 14.
st.3. Pravilnika o porezu na dohodak).
 7a. Može li s se radnicima koji rade kod prijevoznika isplaćivati
neoporezive dnevnice budući je obavljanje prijevoza njihov
osnovni posao iz ugovora o radu?
Može, ako su na službenim putovanjima tijekom obavljanja poslova
prijevoza ispunjeni svi propisani uvjeti.
• Prema čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak porez na dohodak ne plaća na primitke
radnika i fizičkih osoba po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje
poslodavac i isplatitelj plaće do propisanih iznosa.
• Prema čl. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika o porezu na dohodak oporezivim primicima po
osnovi nesamostalnog rada ne smatraju iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim
radnicima, između ostalih ni dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje
traje više od 12 sati dnevno (odnosno do 85,00 kuna za službena putovanja koja traju više
od 8, a manje od 12 sati), a ni dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim
propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, za
putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog
boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u
kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara,
radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta,
a u svezi sa djelatnosti poslodavca.
Ni u jednom propisu nije navedeno za neoporezivu isplatu dnevnica za
službena putovanja (osim navedenih uvjeta) nije propisan oda radniku za
obavljanje službenih putovanja isti ne smije biti osnovni posao iz ugovora
o radu sklopljenim sa poslodavcem.
8. Na što treba paziti poslodavac kada za radnika uplaćuje
premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja?

• Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (u

primjeni od 01. srpnja 2010.) godine ukinuto je pravo radnika
na korištenje izdataka za plaćene premije osiguranja do visine
1.000,00 kuna mjesečno.
• Istim propisom je poslodavcima dana mogućnost korištenja
izdataka za uplaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika,
uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom
fondu, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog
razdoblja. Iste čine izdatak poslodavca.
• Poslodavci vode evidenciju o uplaćenim premijama
dobrovoljnog mirovinskog osiguranja tuzemnom
dobrovoljnom mirovinskom fondu, poslodavci i obvezni su po
proteku poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca
veljače iduće godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim
premijama, na propisanom obrascu.

Obrazac o podacima o premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

sadrži podatke o:
• podnositelju izvješća,
• podatke o imenu i prezimenu, adresi i osobnom identifikacijskom broju
radnika-člana fonda,
• nazivu i osobnom identifikacijskom broju društva za upravljanje
dobrovoljnim mirovinskim fondovima,
• broju i nadnevku ugovora,
• iznosu ugovorene premije,
• iznosu uplaćene premije u poreznom razdoblju i
• iznosu uplaćene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila oslobođena
od plaćanja poreza na dohodak.
 9. Kada su plaćene premije dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja za radnika dohodak od
nesamostalnog rada, a kada su samo rashod
poslodavca
• Primici koje poslodavac i isplatitelj primitka
(plaće) omogućuje radnicima i fizičkim
osobama, a u interesu su obavljanja
djelatnosti poslodavca i isplatitelja plaće, kao
što su sistematski kontrolni liječnički pregledi -
ako su omogućeni svim radnicima i fizičkim
osobama koje ostvaruju ne smatraju se
primitkom od nesamostalnog rada (čl.15. st. 1.t.4.
Zakona o porezu na dohodak).
• Premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje
poslodavci plaćaju osiguravateljima za svoje radnike, u
dijelu koji se odnosi na preventivnu zdravstvenu zaštitu
(sistematske liječničke preglede) koja je omogućena svim
radnicima, ne smatraju se primicima po osnovi
nesamostalnog rada i ne podliježu utvrđivanju i
oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada osiguranika
koji su njihovi radnici.
• Međutim, premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja
koje poslodavci plaćaju osiguravateljima za svoje radnike
u dijelu koji se odnosi na kurativnu zdravstvenu zaštitu
(specijalističke preglede, dijagnostičku i laboratorijsku
obradu) smatraju se primicima po osnovi nesamostalnog
rada osiguranih radnika, te ih poslodavac u trenutku
plaćanja premije osiguranja treba obračunati kao plaću.
 10. Koga se može primiti na stručno osposobljavanje
na rad (ex. volontiranje) i koja se javna davanja
plaćaju za tu osobu?
• Na stručno usavršavanje poslodavac može primiti
osobu koja je završila školovanje za zanimanje
kojem je stručni ispit ili radno iskustvo uvjet za
obavljanje poslova određenog zanimanja, bez
zasnivanja radnog odnosa.
• Te osobe NE primaju plaću, jer se na njih ne
primjenjuju odredbe ugovora o radu, plaći i
naknadi plaće te prestanku ugovora o radu, ali sa
njima treba sklopiti pisani ugovor o stručnom
osposobljavanju za rad.
• Doprinosi se obračunavaju na iznos jednak umnošku
prosječne plaće i koeficijenta 0,35, što za 2011.
godinu iznosi 2.679,95 kuna. Uplatni računi za
obvezne doprinose isti su kao i za plaće radnika.
• Obračun doprinosa za puno radno vrijeme:
Doprinosi Iznos doprinosa (na osnovicu
2.679,95 kn)
MIO I stup 15% 401,99
MIO II stup 5% 134,00
Doprinos za zdravstveno 401,99
osiguranje 15 %
Doprinos za zdravstveno 13,40
osiguranje zaštite zdravlja na radu
0,5 %
• Ukoliko se radi o osobi na stručnom
osposobljavanju za rad kojoj je to prvo
zapošljavanje, tada se doprinosi na plaću neće
obračunavati (uz potvrdu HZMO-a).
Doprinosi Iznos doprinosa (na osnovicu
2.679,95 kn)
MIO I stup 15% 401,99
MIO II stup 5% 134,00
UKUPNO MIO I. i II. stup 535,99