Te cigarete će te ubiti reče mi simpatična 21-godišnjakinja , napola u šali, a napola u zbilji

dok smo sjedili jedne večeri u kafani DM centra. Ne znam da li je to rekla što me voli pa se
brine za mene ili što je jednostavno tako isprogramirana da reaguje budući da je to čula
sigurno 100-200 hiljada puta odrastajući.
Gledaj, rekao sam, znaš da voziš kola je li tako?
Da odgovorila je. A da li je zdravo voziti kola upitao sam? Koliko mladih godišnje pogine
vozeći kola? Pa ipak nikada ne bismo rekli da voziti kola nije zdravo, zar ne? Bez motornih
vozila i saobraćaja današnji bogati moderni život teško bi bio zamisliv. Teško bi smo dolazili
do sada sveprisutnih jeftinih životnih namirnica da nije tih motornih vozila koja nam brzo i
lako s kraja na kraj svijeta donose sve raznorazne male i velike stvari, bez kojih bi život bio
daleko manje uzbudljiv i daleko manje ugodan. Ona reče“ onda bi smo svi mogli voziti
bicikla kao u Kini. Pitam se koliko je to realistično razmišljanje, a siguiran sam da i u Kini
postoje mnoga motorna vozila, a da se bicikli koriste za lokalni saobraćaj, ali je to ova crna
ljepotica smetnula s uma, baš kao što su mnogi protivnici pušenja smetnuli su s uma mnoge
korisne stvari koje nam pušenje daje.

Jedna od sjajnih stvari koju sam davno naučio, ali čije stvarne vrijednosti mpostajem svjestan
tek u zadnje vrijeme je da su tijelo i um jedan sistem. Kada medicina i znanstvenik utvrđuju
štetnost neke stvari oni često zanemaruju ovu činjenicu. Npr. Oni mjere koliko kemijske ili
biokemijske štet nikotin nanosi ćeliji ili koliko koristi neka tvar(npr)vitamin donosi
ćelijama(napomena vitamini mogu biti štetni u većim količinama), ali oni zaboravljaju na
psihosomatski uticaj. Tj. Oni ne mogu izmjeriti koliko dobrih i lijepih osjećanja proizvodi
jedenje neke hrane što je veoma važno, jer je poznato da „sve bolesti dolaze od sikiracije“. A
ako je to tačno, onda vrijedi i obrnuto tj. Da svo zadravlje ili sprečavanje bolesti dolazi od
nesikiracije tj uživanja. A svaki pušač zna koliko dobrih osjećanja pruža pušenje i zato je
pušenje zdravo, zar ovo nije logično?
Ako Vam pušenje pomaže da uklonite stres, smanjite anksioznost i depresiju, zar onda nije
logično vjerovati da je pušenje zdravo?
Nije li sada malo očitije da je gledište moderen medicine u pogledu pušenja 2-
dimenzionalno? Tj. Netačno? Jedna od dimenzija pušenja koja se često zanemaruje je
socijalni aspekt. U društvu u kojem su većina pušači, biti nepušač znači biti izložen riziku od
bivanja nepopularnim ili drugačijim. Sjećam se jedne epizode poplarne serije Prijatelji u
kojoj nje Rakel koja je nepušač, biva odbačena iz bliskog kruga šefice i počinje pušiti samo
da bi se približila šefici koja se na puš-pauzama opasno zbližava sa njezinom suparnicim u
kancelariji.

Pišući ovu knjigu imao sam priliku raspravljati o ovoj temi sa raznim ljudima i ono što je
zaista pravi mproblem i doprinos ove knjige nije u odluci da li je pušenje zaista štetno ili ne,
nego je problem u skučenom razmišljanju tj 2-d stilu razmišljanja. Čitav taj okvir i
perspektiva „ da li nje nešto zdravo ili ne je pogrešan(a riječ zdravo gotovo potpuno
besmislena i lišena značenja-tj može joj se pripisati bilo koje željeno značenje) Šta uopće
znači da li je nešto zdravo ili ne? Ovim samo želim skrenuti pažnju na postojanje viših tj.
Tačnijih načina razmišljanja. Riječi su često nedovoljne da bi se izrazilo bilo šta(tj više
životne realnosti koje su isuviše kompleksne 3-dimenizionalne i višedimenzionalne, da bi se
izrazile sa jednom ili dvije riječi). One su često samo toliko dovoljne da izraze koliko su
zapravo nedovoljne(Ako ovo skontate i prihvatite, odjednom će postati nevažno da li je
pušenje zdravo ili ne.
Placebo

Koliko god apsurno zvučalo jedna od sjajnih stvari koja odlučuje da li je pušenje štetno ili ne
je i vaše vjerovanje o njegovoj štetnosti ili korisnosti, jer ako vjerujtete, kako medicina
objašnjava placebo efekt, da je neka šećerna pilula korisna za Vas, ona će Vam pomoći čak
iako je posve lišena aktivnih tj. Ljekovitih supstanci. Mnogi su čuli i znaju za placebo efekt,
iako ga ne uzimaju u obzir kod pušenja, ali malo je ljudi ( a pogotovo suviše malo
zdravstvenih radnika) čulo za NOCEBO EFEKAT. Tj. Ako vjerujtete da je neka neutralna
materija štetna za vas-ona to može i biti. Dakle, na taj način-tj. Putem nocebo efekta moguće
je objasniti zašto je za neke lčjude cigareta štetna(btw jučer sam na basketu čuo od jednog
frenda da postoje navodno neki dokazi da rak pluća uopšte nije uzrokovan pušenjem) Zar to
nije interesantno? I zar nije interesantno da ćete teško naići na medicinskog radnika koji je
makar čuo za nocebo efekt?
Često mi se dešava da pokisnem ili se zagrijan napijem hladne vode(spomenuti praznovjerje
u engleskoj gdje vjeruju da se mogu razboliti od otvaranja frižidera ). Što je kako mnogi
vjeruju garantovani način da se čovjek prehladi, ali meni se to nikad ne ndešava zato što
vjerujem da sve to nije škodljivo. Ko nam garantuje da sa cigaretama nije isti slučaj? Zar se
ne biste složili da o tome vrijedi razmišljati?

NAPOMENA PISCU: Uključiti raspravu koliko su placebo i nocebo ograničeni samo na

psihu tj psihosomatske fenomene- tj da su faktički izgleda sve bolesti psihosomatkse ili
dijelom psihosomatske.

Kad sam na faksu učio patologiju saznao sam jednu veoma interesantnu stvar, koja se rijetko
spominje u meidjima, a to je da se ćelije raka svaki dan stvaraju i bivaju uništene u u
organizmu od sztrane prirodnog odbrtambenog sistema svakog organizma, a poznato je da
dobra osjećaj i opuštenost doprinose imunom sitemu tj. Čine ga jačim. , baš suprotno od
sikiracije i napetosti. A to znači da pušenje doprinosi borbi protiv raka. Kao i svaka aktivnost
koja doprinosi opuštenosti i dobrom osjećaju. Dakle tada se u tijelu luče endorfini i serotonin
i na taj način pomažemo imunom sistemu našeg tijela. Dakle pušenjem ćemo možda skratiti
par godina našeg života(zadnjih), ali ćemo imati zdraviji i biolji život u dobu u kojem nam je
to najviše potrebno. Zar to nije logično i korisno?

(NAPOMENA PISCU- spomenuti stalne argumente da ne treba soliti jelo previše)

(NAPOMENA PISCU-navesti primjer konobara koji ne čuje riječ produžena kaffa nego
donosi kratki kako je naučio da ja naručujem-tj- mi ne čujemo realnost nego unutarnji dijalog-
ovo staviti nakon jansog dokaza o korisnosti pušenja da bis e provjerilo jesu li slušatelji ili
čitatelji uopće čuli argumente ili samo čuju unutarnji dijalog kreiran godinama
mozgoispiranja).

Jedne prilike je veliki genije i osnivač NLP Richard bandler rekao da on sumnja u sam
znanstveni metod. Tj. Ako je on tačan onda se ne bi dešavalo da svaki puta(ili toliko mnogo
puta ) u toku Istorije da najveća otkrića i proboji u znanosti dolaze u stavri od ljudi izvan
znanstvenog kruga odnosno izvan te naučne grane u kojoj se desilo otkriće.
(NP primjer semelweisa)

Jedna slična realizacija i uvid desio se i meni u vezi pušenja. Neki dan sam doznao za jedan
fantastičan uvid u vezi sa sekundarnim pušenjem koji pobija hipotezu da je sekundarno
pušenje štetno. Intuitivno sma znao da hapioteza o šettnosti sekundarnog pušenja nema
logike, ali sam kao nevin čovjek kojeg je sudija doveo u nemoguću poziciju sa pitanjem
„jeste li prestali tući svoju ženu, da ili ne? Satjeran u neodbranjivu poziciju tako da me je tek
komedijaš Bill hicks, a ne neki znastvenik, oslobodio iz ove stupice svojim briljatnim
komemntarom rekavši da u pravce nepušača ne doplazi sekundarni dim , svakako bi dolazili
sekundarni meci. Ukazujući time na mirotvorni efekt koji cigarete imaju na ljude(lula mira
 ) . I stvarno, mnogi ljudi su privučeni pušenju baš radi oovg smirujućeg i antidepresivnog
efekta pušenja. I tako nam postaje jasno da je ovom kao i svakom drugom pitanju potreban
višedimenzionalni prikaz i da crno-bijelo dvodimenzionalno gledanje nije niti ikako može
biti tačno. Kad god se povede rasprava o pušenju, moja prva rečenica je da ne postoji niti
jedna stvar na svijetu koja je samo štetna i samo korisna- pa se tako ni na pušenje ne može
gledati na taj 2-d pogrešni način.

Tako da je više od bilo čega cilj ove knjige promovirati 3d način razmišljanja. Jer je 2d mod
razmišljanja štetan više nego pušenje za vaše zdravlje.

2-d način razmišljanja ili heuristici su korisni za određene stvari i oni imaju svoje mjesto i
primjenu u određenim situacijam jer štede našu energiju, ali može biti pogubno ako stano
funkcionišemo u tom modu. Evo baš danas dr. Medicnskih znanosti mi reče, ali ja znam kao
doktor medicine-učenik čucvenog dr. Kabila, da je pušenje štetno za kardiovaskularni sistem,
a ja ga upitah, sa zagonetnim osjmjehom, od čega je još čovjek sastavljen osim
kardiovaskularnog sistema?
Tipičan 2-d pogleda na zdravlje i tipično 2-d ograničenje u poimanju realnosti. Sada nam je
jasnije zašto su sva velika otkrića u povijesti znanosti bivaju otkrivena od strane ljudi izvan
te branše koji su bili dovoljno neznalice da bi razmišlajli izvan kutije tj da bi ispitivali i
istraživali alternative. Osnivač NLP Richard Bandler rekao je nešto što često odzvanja u mom
umu, a to je „ Ja sumnjam u sam znanstveni metod“.

SVE JE PREPISANO IZ PRVE RUNDE