Broj 17
–
Strana 2 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 7. 4. 2011.Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) poplanu koji utvr|uju navedeni fakulteti.
FIZIOLOGIJA I BIOHEMIJA
Edukaciju iz fiziologije i biohemije specijalizant provodi na Institutu za fiziologiju i biohemiju medicinskog fakulteta utrajanju od 4 mjeseca.U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Homeostaza unutra{njeg miljea. Difuzija i osmoza.Regulacija acido-bazne ravnote`e. – Hemodinamika cirkulacije. Zatajivanje srca. Plu}na cirkulacija. Cirkulatorni {ok. Kapilarna dinamika izmjene teku~ine. Krv: hemostaza i gru{anje. Krvnegrupe. Transfuzija. – Plu}na ventilacija. Regulacija disanja. – Nervni sistem. Funkcija mozga nad vegetativnimfunkcijama. Autonomni nervni sistem, fiziologija ifarmakologija. Receptori i medijatori. – Metabolizam ugljenih hidrata, lipida i bjelan~evina.Energetika i intenzitet metabolizma. – Endokrinologija:hormonihipofize,{titneinadbubre`ne`lijezde. Inzulin i dijabetes.
INTERNA MEDICINA
Edukacija iz interne medicine specijalizant sprovodi na internim odjelima u trajanju 6 mjeseci.
Kardiologija
U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – patofiziologija sr~ane insuficijencije – cirkulatorni kolaps i {ok – lije~enje sr~ane dekompezacije – uro|ene sr~ane mane – reumatska oboljenja srca – arteriska hipertenzija – poreme}aj sr~anog ritma – perikarditis, miokarditis, endokarditis.
Pulmologija
U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – Cirkulatorni poreme}aji u bronhopulmonalnoj funkciji:plu}na embolija i infarkt plu}a, masna embolija, plu}na hipertenzija, cor pulmonale – Obstruktivne bolesti plu}a: hroni~ni bronhitis, astma bronhale – Pneumonije, neoplazme, pneumokonioze – Bolesti medijastinuma
Nefrologija
U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – fiziologija bubrega i funkcijonalno ispitivanje bubrega – akutna i hroni~na insuficijencija bubrega; hepatorenalnisindrom – glomerulonefritis, nefrotski sindrom, pijalonefritis – specifi~ne bolesti bubrega – dijaliza
PEDIJATRIJA
U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – hitna stanja kod djece – dijagnostika metaboli~kih bolesti, neurolo{kih bolesti ialergijskih bolesti – fiziolo{ke posebnosti novoro|ena~ke i dje~je dobifarmakolo{ke posebnosti u dje~joj dobi – klini~ka anestezija u djece
URGENTNA MEDICINA
Edukacija iz urgentne medicine specijalizant sprovodi na odjelu urgentne medicine u trajanju od 2 mjeseca.U toku edukacije specijalizant treba da savlada: – urgentna stanja u kardiologiji i njihova diferancionalna dijagnoza prema fizikalnom, klini~kom i laboratorij-skom statusu (Angina pectoris, akutni infarkt miokarda,kongestivne sr~ane bolesti, kardiogeni {ok, aritmije,hipertenzivne krize) – procjenaitretmanhitnostislu~ajazauzimanjeuobradu,terapija i konsultacije sa specijalistima drugihdisciplina,teeventualnoproslije|ivanjenadrugeodjele – urgentna stanja u pulmologiji, njihova diferencijalna dijagnoza prema fizi~kom, klini~kom i laboratoriskomstatusu uklju~uju}i i terapiju. (Obratiti pa`nju na plu}nuemboliju, status astmaticus, pneumotoraks, nekardio-geni edem plu}a, masivni pleuralni izljev, atelektaze,strana tijela, hemoptoe, bronhopulmonalne aspiracije,hiperkapnijskastanja,akutnoplu}nosrce,akutnaplu}na insuficija, Goodpasterov sindrom) – urgentna stanja sa poreme}ajem svijesti do komatoznihstanja (hiper i hipoglikemiska koma, poreme}ajacidobaznog statusa, cerebralni inzult, iskrvavljenost,hepati~ne encefalopatije, akutna masivna krvarenja vezana za krvare}i ulkus, krvare}i varikoziteti, te{kioblik akutnog pankreatitisa, hipofizna koma,tireotoksi~ne krize, hematemeza i melena u sklopuplu}ne hiperkapnije, adisonska koma, medikametozneintoksikacije, razna trovanja, alkoholna koma) – urgentna stanja u nefrologiji prerenalne, renalne ipostrenalne azotemije, uklju~uju}i i stanja i oboljenja koja dovode do azotemije.
ANESTEZIOLOGIJA
EdukacijuizanesteziologijespecijalizantsprovodinaOdjeluza anesteziju i reanimaciju u trajanju od 22 mjeseca.
OP]A ANESTEZIJA 11 mjeseciPropedeutika
– Priprema bolesnika za anesteziju – Preanesteti~ka vizita – Posebna priprema bolesnika sa cerebralnim, plu}nim,bubre`nim, metaboli~kim i endokrinim poreme}ajima – Premedikacija. Izbor tehnike i metode anestezije – Ovladavanje tehnikom intubacije
Tehnike i metode op}e anestezije
– Intravenska anestezija: barbiturati, benzodiazepini,neuroleptici, ketamin. – Inhalaciona anestezija: u~inci inhalacionih anestetika:halotan, enfluran, izofluran, azotni oksidul. MACparametar u~inka inhalacionih anestetika. – Mi{i}ni relaksanti: Fiziologija neuromi{i}nog podra`aja.Mehanizam djelovanja nedepolariziraju}ih mi{i}nihrelaksanata. Mehanizam djelovanja depolariziraju}ihrelaksanata. Naj~e{}e upotrebljavani mi{i}ni relaksanti:sukcinil-holin, pankuronijum, vekuronijum. Inter reak-cijami{i}nihrelaksanataidrugihlijekova.Mi{i}nineuro-muskularni blokovi. Antagonisti mi{i}nih relaksanata. – Kombinovana anestezija. – Klini~ko pra}enje toka anestezije.
Fiziologija organskih sistema
– Karakteristike kardiovaskularnog sistema, funkcija plu}a i ventilacija, funkcija bubrega.
Uticaj anestezije i anestetika na organske sisteme
– CNS, kardiovaskularni, respiratorni, bubre`ni. – Endokrini odgovor organizma na anesteziju
Izvo|enje anestezije kod bolesti osnovnih organskihsistema i metaboli~kih poreme}aja
– anestezija bolesnika sa hipotenzijom i koronarnombolesti – anestezija i sr~ana dekompenzacija – anestezija kod bolesnika sa poreme}enom funkcijomdisanja