Prikazi knjiga, Kem. Ind.
53 (1) 35 (2004)
prikaz knjiga
Janko Herak (urednik)
Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu – II. dio
Hrvatsko-ameri~ko dru{tvo u suradnji s Hrvatskom maticom iselje-
nika i Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom Sveu~ili{ta u Zagre-
bu, Zagreb, 2003, 226 str., meki uvez, naklada 1000 primjeraka;
ISBN 953-97325-7-3
Knjigu Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu – II. dio uredio je
dr. Janko Herak, redoviti profesor Farmaceutsko-biokemijskoga
fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Knjiga se sastoji od Predgovora i
8 poglavlja, a svi su tekstovi na hrvatskome i engleskome jeziku.
Ova je knjiga drugi dio serije o istaknutim hrvatskim znanstveni-
cima u svijetu. Prikaz prvoga dijela te knjige iza{ao je na ovome
mjestu pro{le godine (Kem. ind. 51 (2002) 299).
U knjizi su prikazani `ivoti i djela osmorice istaknutih hrvatskih
znanstvenika izvan domovine, koji su svi zavr{ili studije u Zagre-
bu. Prikazani su: (1) fizi~ar IVO DERADO, ro|en 1929. u Splitu
(~lanak o njemu napisao je Nikola Zovko). Derado se istaknuo u
podru~ju fizike visokih energija. (2) kemi~arka ZLATKA GRU-
BI[I]-GALLOT, ro|ena 1940. u Glamo~u (~lanak o njoj napisala
je Zorica Veksli). Grubi{i}-Gallot istaknula se u podru~ju poli-
merne kemije. (3) kemi~ar MIRKO DIK[I], ro|en 1942. u Cvet-
kovi}u (~lanak o njemu napisale su Dorotea Mück-[eler i Nela
Pivac). Dik{i} se istaknuo u podru~ju radiokemije i neuroznano-
sti. (4) kemi~ar ANDRIJA KORNHAUSER, ro|en 1930. u Zagre-
bu (~lanak o njemu napisala je Jelka Toma{i}). Kornhauser se
istaknuo u podru~ju fotomedicine. (5) kemi~ar VLADIMIR HLADY,
ro|en 1949. u Zagrebu (~lanak o njemu napisao je Nikola Kal-
lay). Hlady se istaknuo u podru~ju bioin`enjerstva. (6) medicinar
NEBOJ[A AVDALOVI], ro|en 1935. u Stocu (~lanak o njemu
napisao je Zvonimir Kai}). Avdalovi} se istaknuo u razvoju znan-
stvenih instrumenata i metoda. (7) medicinar SUAD EFENDI],
ro|en 1937. u Trebinju (~lanak o njemu napisao je Mladen Vra-
ni}). Efendi} se istaknuo u podru~ju dijabetologije. (8) medicinar
MLADEN VRANI], ro|en 1930. u Zagrebu (~lanak o njemu je
napisao Richard Bergman). Vrani} se istaknuo u podru~ju en-
dokrinologije.
35
O svim spomenutim znanstvenicima znao sam po ne{to, ali na-
kon {to sam pro~itao knjigu doznao sam mnogo novih detalja o
njihovim `ivotima i djelima. S nekim od tih osam na{ih znanstve-
nika susretao sam se pod razli~itim okolnostima. Slu{ao sam pre-
davanja Ive Derada na Institutu Rugjer Bo{kovi} (IRB). S Mirkom
Dik{i}em igrao sam nogomet na IRB-u. Kasnije, dok je bio znan-
stveni suradnik na Sveu~ili{tu McGill u Montrealu, u razmjeni pi-
sama s profesorom Tonyjem Whiteheadom doznao sam da
hrvatska kolonija na McGillu stalno igra nogomet, a kao dvojicu
glavnih igra~a spomenuo je Dik{i}a i Sa{u Sablji}a s IRB-a.
Andriju Kornhausera poznajem oduvijek i jedno od najzanimlji-
vijih istra`ivanja u kojima sam sudjelovao bilo je postavljanje
mehanizma fotodimerizaciji pirimidina, inspirirano njegovom
idejom. Za dovr{etak istra`ivanja trebala nam je ekspertiza Janka
Heraka, pa smo nas trojica 1968. objavili i kratki ~lanak o na{em
radu (A. Kornhauser, J. Herak and N. Trinajsti}, Mechanism of
Photosensitized Dimerization of Pyrimidines, Chem. Comm.
(1968) 1108–1109), koji je bio dobro prihva}en, a mehanizam
je u{ao u monografije o fotodimerizacijama. Vladimira Hladyja
znam s IRB-a i s teniskih terena T. K. Metalac. Sa Suadom Efen-
di}em i{ao sam u sedmoljetku u tada Samostanskoj ulici i vodio
vje~ne rasprave o svemu i sva~emu. O Zlatki Grubi{i}-Gallot
~esto sam ~uo od Zorice Veksli kao vrsnoj polimernoj kemi~arki,
a sudjelovao sam u glasovanju 1997. za Mladena Vrani}a, kao i
za Suada Efendi}a, pri njihovu izboru za dopisne ~lanove HAZU.
Poznavao sam Vrani}evoga oca Vladimira (1896.-1976.), slu{ao
njegova predavanja iz statistike i sudjelovao s njime u Povjeren-
stvu za nabavku prvoga kompjutora na IRB-u.
Ovih osam hrvatskih znanstvenika svjetske reputacije malo su
poznati u domovini izvan uskoga kruga obitelji, prijatelja i znan-
stvenika u podru~ju u kojem su aktivni. Npr., u Hrvatskome lek-
sikonu (Zagreb, 1996.) {turo se spominju jedino Ivo Derado i
Mladen Vrani}. Zato su ova nastojanja profesora Heraka hvale-
vrijedna jer omogu}uju {irem krugu na{ih ljudi da se upoznaju
sa `ivotima i djelima hrvatskih znanstvenika razbacanih po cije-
lome svijetu. Treba tako|er istaknuti da je ova knjiga jedini tako
obilni izvor podataka na hrvatskome jeziku o navedenih osam
hrvatskih znanstvenika.
Nenad Trinajsti}