Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
4Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Krivak - Lyotard, Habermas

Krivak - Lyotard, Habermas

Ratings: (0)|Views: 283|Likes:
Published by heart_girl

More info:

Published by: heart_girl on Jun 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/17/2013

pdf

text

original

 
1.POGLAVLJE: LYOTARDOVO POSTMODERNO STANJE
1.1.Lyotardov odgovor na pitanje : što je postmoderna?
-Lyotard postmodernu određuje metahistorijski-Postmoderna se ne nadovezuje direktno na cjelokupno naslijeđe moderne, ona raskida s njezinomlogikom stalnog napretka, ali istodobno uzima u obzir i svo kulturološko i civilizacijsko naslijeđe njomenamrijeto-Lyotard govori o rasapu, kolapsu svih velikih spekulativnih pripovijesti čiji je vrhunac upravo hegelovafilozofija apsolutnog znanja-Hegelove dijalektičke trijade nemaju ve ništa zajednko sa stvarnću jednog civilizacijskog okružjau kojemu bi se, prema Lyot., trebalo vratiti onom diskursu legitimacije što ga on naziva paralogijama-Paralogije su ono što razlikuje pogansku ili postmodernu estetičku invenciju od puke inovativnefunkcije umjetnosti koja je karakteristična za modernističko razumijevanje avangarde-Dok inovacija traži nove pomake unutar pravila 'jezne igre umjetnosti', dakle kako bi na neki ninoživjela istinu umjetnosti; paralogija traži pomake i promjene koji će ukinuti pravila igre (onaj nepredvidivi pomak što se čini nemogućim ako se ostane unutar zadanih pravila jezične igre)-Postmoderna umjetnost ne traži istinu, već traži svojevrsno svjedenje o događaju, kojemu ne me biti pripisana nikakva istinitost-Lyotar tematizira razluk, raskol (differend)-Kroz teoriju jezičnih igrada razumljivim postaje njegov pojam differend – ideja komunikacije, osimslaganja i razumijevanja, u sebi uključuje i nužna neslaganja, konflikte i differend-Drtveno tijelo je raskoljeno i razdijeljeno na mnoga podrja u kojima je bilo kakvo prevladavanjenekih različitosti nemoguće, a i nepoželjno-Osnova Lyot. pozicije u
 Le differend 
jest konstatiranje nemogućnosti pomirenja stanovitih sporova,odnosno nekih diskursa
1.2. Legitimiranje znanosti u postmodernom dobu
-Lyotard u
 Postmodernom stanju
analizira ''sadašnje stanje znanja najrazvijenijim društvima''-Stanje kulture što se naziva postmodernim doprinijelo je preobrajima i promjenama pravila igre uznanostima, književnosti i umjetnostima općenito-Te preobražaje Ly. ovdje određuje u odnosu na krizu naracija-U svom tradicionalnom obličju znanje je imalo gotovo iskljivo narativni karakter --> sva legitimacijaznanja sastojala se u prenošenju velikih pripovijesti od strane autoriteta neke zajednice na ostale članove tezajednice
 
-Obilježenost mitskim diskursom i njegova neupitnost bile su primitivnim obrascem prenošenja znanja -a isključivu legitimizaciju je imala u narativnoj uvjerljivosti autoriteta-S pojavom moderne znanosti, legitimacija je izgubila svoje tradicionalne karakteristike, ali i znanjemijenja svoj tradicionalni status -> prije svega, gubi se monopol koji narativnost ima u prenošenju znanja-Znanje postaje robom, gubeći svoju ekskluzivnu upotrebnu vrijednost-Ova merkantilizacija znanja istodobno delegitimira tradicionalne oblike legitimiranja znanja-Gubitak čvrstog centriranja i mognosti sigurne legitimacije znanja postao je simptomom postmoderne-Raspada se i unutar sebe urušava moderna tradicija filozofije subjekta, naslijeđe prosvijetiteljstva,idealistička filozofija sa svojim izdankom u Hegelovu sustavu-U postmodernom drtvu, u mnogome predestiniranom performativnošću, učinkovitću vezanom uzlogiku input-output procesiranja, izgubio se legitimitet znanosti predstavljenih na način velikih spekulativnih pripovijesti-Znanosti više ne mogu biti sistematizirane pod vidom jedinstva cjeline, koja onda jamči i istinitost utradicionalnom filozofijskom smislu-Posredovanjem tehnologije u znanstvenom procesu dolazi do mijenjanja unutarnje strukture znanosti-Lyotard uvodi stoga u raspravu pojam jezičnih igara koji se njemu čini najprimjerenijim za opisivanjestatusa suvremene, tehnologizirane, kibernetizirane znanosti i njezine raspršenosti-Optimalizacija performansi, koja se odnosi na povanje outputa (dobivenih informacija i modifikacija)uz istovremeno smanjivaje inputa – jedina je konačna svrha u bilo kojoj od tih jezičnih igara-Inzistira da bi informacijski sustavi trebali biti dostupni nairim slojevima populacije; publika, odnosno javnost treba imati slobodan pristup kompjutorima i bankama podataka-U postmodernom dobu je značajna i legitimacija putem mi, a ona se ostvaruje u procesu proizvodnje,memorizacije, kao i u dostupnosti informacija -> na taj se način obrće tradic. odnos između znanosti i tehnike
1.3.Estetika uzvenog kao pogonska sila moderne i postmoderne umjetnosti
-Funkcionalizam znanosti i tehnologije poodavno je izmjenio stare paradigme i poglede na smisao idoživljaj umjetničkog djela-Kriteriji tehnkog, koji su i kognitivne iskaze podredili legitimaciji prema načelu performativnosti nisumogli ostati bez utjecaja i na području umjetnosti-Lyotard konstatira stanje posvemnjeg eklekticizma koji biva simbolom opuštene postmodernosti-Ta je optena ili optaja postmodernost izgubila kontakt s onim najboljim iz tradicije modernihumjetničkih avangardi zagovarajući svojevrsno kolažiranje elemenata iz najraznovrsnijih povijesno-umjetničkihepoha – želeći tako izbjeći tradicionalne kategorije cjelovitosti, koherentnosti umj. djela-Unutarnja umjetnka ekspresija postaje onim motivom koji odmjenjuje ovu paradigmu lijepoga premakojoj se ravnala tradicionalna umjetnost, a onda i estetika
 
-Ono što karakterizira suvremenu umjetnost jest njezina ukljenost u kulturnu politiku koja se ravna prema zahtjevima tržišta umjetnina i knjiga-U okviru takve kulturne politike sadana je i neizbježna tendencija da se podilazi ukusu naire publike-Jedna je od najosobitijih karakteristika umjetnosti u modernom razdoblju sadržana u pitanju štoumjetnost čini umjetnošću?, a ne što je lijepo?-Ono što na području fenomena umjetničkog i estetike izdvaja razdoblje moderne od prethodećihkulturno-društvenih perioda jest veće prožimanje između umjetničkog djela i ostalih područja ljudskedjelatnosti . ne postoji više stroga odvojenost i autonomnost područja znanstvene spoznaje, spoznaje na poodručju etičkog i političkog, od sfere 'umjetničke spoznaje' –> estetizacija svakodnevice-Posebno mjesto u Ly. estetici zauzima pojam uzvišenoga (termin koji je dobio svoje pojmovnoutemeljenje u Burkeovoj i Kantovoj estetici)-Upravo u estetici uzvišenoga vidi on pogonsku slu u kojoj moderna umjetnost ostvaruje svojenajfundamentalnije pretpostavke, a logika avangardi svoje aksiome-Osjaj uzvenoga kod Kanta je jaka i ambivalentna afekcija u kojoj su istovremeno sadržani užitak i bol, dok je u Ly. deriviranoj interpretaciji to svojevrsno neurotično stanje ili čak mazohizam, u kojemu užitak  proizlazi iz boli-Presudna distinkcija izmu moderne i postmoderne estetike kod Lyotarda:-Moderna je estetika estetika uzvišenoga, ali kao takva ostaje nostalgičnom-Ono što nije prikazivano ona me navesti kao odsutan sadržaj, dok je u prezentiranom obliku, koji jekonzistentan u svojoj spoznatljivosti, recipijentu umj. djela ostavljena mogućnost utjehe u povod za uživanje udjelu (no to nije onaj zbiljski osjećaj uzvišenoga što najdublje sjedinjuje užitak i bol)-Postmoderna bi bila ono što u moderni u samom činu prikazivanja aludira na neprikazivo-Kroz potragu za novim načinima prikazivanja, postmoderni umjetnik izoštrava svoj osjećaj za prikazivanje neprikazivog-Prije nego li krene u stvaranje svojega djela/teksta, postmod. stvaratelj nije predodređen nekimkodificiranim pravilima ili mjerilima, da bi u svome djelu trebao slijediti neke unaprijed zadane obrasce-Ni u recepciji vlastitog djela ne tri procjene koje bi se rukovodile navedenim načelima – stvarajivlastito djelom, on stvara i pravila tog djela koja mogu biti vrednovana samo iz njegova vlastita konteksta-U suvremenom poimanju fenomena umj. lijepo, skladno i čisto zadovoljstvo senzualnog užitka višenema svoj specifični dignitet-Suvremena je umjetnost obiljena iskustvima ambigviteta, uznemirenosti, fragmentiranosti, nemira ikontradikcija-U terminu uzvišenog – može se iščitati iskustvo subjekta u susretu s nečim neizmjerno velikim ilineizmjerno moćnim-Lyotard smatra da je funkcija avangardne umjetnosti, s čijim naslijeđem povezuje svoj pojamuzvišenog, u stalnom propitivanju okolnosti u kojima društvo nastoji održati svoju performativnost

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->