Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
3Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
DIGITALNA FOTOGRAFIJA

DIGITALNA FOTOGRAFIJA

Ratings: (0)|Views: 649|Likes:
Published by masacengic

More info:

Published by: masacengic on Jun 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

05/10/2013

pdf

text

original

 
ISTORIJAT DIGITALNE FOTOGRAFIJE
Fotografja se oblikovala kroz vrijeme
Iako bi mogli pomisliti da istorija digitalnih otoaparata počinje tek relativnonedavnom pojavom istih na svjetskom tržištu, istina ide daleko dalje nego bi-smo se i usudili pomisliti. Također, iznenađenje može biti i veće ako se zna da je prvobitna misao o električnoj otograji najprije bila podloga za zamisli irazvoj tehnologlja tipičnih za razvoj televizije.Godine 1908. škotski naučnik Alan Campbell Swinton prenio je u lokalnomčasopisu svoju ideju o snimanju i projekciji slike na daljinu spajanjem dvauređaja, elektronskim putem. Ispred svog vremena, Campbell je u svoj ure-đaj uključio i mehaničke optičke dijelove. Vjerujemo da ni sam nije bio svje-stan dalekosežnosti svoje ideje i nesvjesne najave jednog od najvećih izumastoljeća - moderne televizije. Od 1910. do 1915., tri druga učenjaka, Mar-coni, De La Forest i ponajviše Edwin Armstrong, smislili su niz invencijapo pitanju prijenosa radiovalova i rekvencijske modulacije radiovalova, bezkoje ne bi bilo današnjeg radio i televizijskog programa, kao i ostale bežičneradio komunikacije.
Prva Leica
U dvadesetim godinama osmislili su se dijelovi potrebni za projiciranje slike,na neki način prisutni u tragovima i u današnjim digitlacima i video-kamera-ma. Godine 1923. Vladimir Zvorkin patentirao je televizijsku “katodnu” cijev.Kasnije, ovaj znanstvenik radi na nizu projekata koji rezultiraju uređajem zva-nim Iconoscope, kamerom i televizijskim uređajem koji po prvi put obrađenusliku dijele na hiljade dijelova, što predstavlja buduće piksele. Godine 1924.poznata američka radio kompanija RCA dovela je do još jednog revolucio-narnog pomaka u prijenosu podataka - prvi put je poslana radio otograja,preteča današnjeg teleaks uređaja te je poslana preko Atlantskog okeana.Zanimljivo je da je iste godine predstavljen i prvi maleni otoaparat 35-mili-metarskog ormata, legendarna Leica. Ova inormacija važna je zbog i danasupotrebljavanih optičkih rješenja i u najmodernijim digitalnim otoaparatima(poput viewnder). Krajem dvadesetih (1927.) napokon je došlo i do prvog javnog televizijskog prijenosa, što je bila još jedna značajna stranica u razvo- ju čovječanstva. Iste godine poznati proizvodač električnih uređaja, američkiGeneral Electric, izumio je blic a istovremeno, izrađena je prva preteča snimkepokretnih video sekvenci, što će današnjem korisniku koji svakodnevno gledaDVD snimke poznatih akcijskih lmova biti gotovo nevjerojatno.
Iconoscope
Uz velike pomake u otograji i televizijskom emitiranju tridesetih godina, važna je napomena o prvom televizijskom prikazivanju elektronskim kame-rama, a to su bile nacističke Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine. Drugiznačajan izum dolazi dvije godine kasnije od poznatog Chestera Carlsona, ato je sistem kopiranja koji je direktna preteča današnjeg kopiranja (on je i za-služan za brz uspon jedne kompanije Xeroxa). Prvi tranzistor izumili su 1947.godine William Shockley, John Bardeen i Walter Brittain, svi zaposlenici BellLaboratorija. Sramota je što su ih tek 1956. nagradili Nobelovom nagradom zatako veliko i značajno otkriće jer se razvoj elektronike velikim dijelom bazirana njemu. Godine 1947. dolazi i do još jednog izuma koji nema direktne vezes digitalnom tehnologijom, a čija je velika ideja uključena u rad današnjih di-gitalnih otoaparata. Edvin Land, mladi američki znanstvenik koji je naprasnonapustio visoko školovanje zbog stalne želje za praktičnim izu¬mima, prika-zao je novi sistem trenutnih instant otograja, za čiju popularnost nije potreb-no trošiti riječi. Upravo zahvaljujući tome što odmah imamo gotove snimke, idanašnja digitalna otograja postiže još veću popularnost. Da ne nabrajamodaljnja video i televizijska dostignuća u historiji, jer ih od pedesetih godinaprošlog stoljeća ima bezbroj, spomenimo samo bitne otograske i računarskepomake koji su se odvijali do samog kraja nedavno zaključenog stoljeća. Go-dine 1956. ponovna elektronska revolucija, koja je imala uticaja i na pojavudigitalnih otograja, zbila se izumom dvojice američkih znanstvenika koji supronašli način za “čisto” i “nečisto” implementiranje silikona u poluvodoničkutehnologiju, omogućavajući nevjerojatan razvoj u minijaturizaciji istih. Velikitrenutak dogodio se godinu dana kasnije kada je Russel A. Kirsch izveo prvoskeniranje otograje svoga sina, što je već direktni pomak tehnologije premazamisli digitalnog otoaparata.
 
Prva otografja Marsa i CCD
Tokom šezdesetih godina, značajnih po prvom letu u svemir, došlo je do ko-mercijalizacije i ponude prvih videorekordera. Već par godina nakon toga, sre-dinom 1964. godine, u NASA-i je zaprimljena prva elektronska slika poslana s videokamere satelita Mariner IV, sa snimkom nadolazećeg Marsa. Fantastičanpomak u svijetu računala zabilježen je 1967. godine kada je Alan Shugart uIBM-u predstavio izum za prijenosno spremanje i čuvanje podataka - popu-larni foppy disk drive, prvu disketu. Ovaj izum bio je preteča memorijskihkartica danas neophodnih pri radu s digitalnim oto-aparatima. Godinu danaprije čuvenog po Mjesecu, kao i slanja prvih otograja s površine Mjeseca,1968. godine, dizajniran je prvi patent čvrstog uređaja koji je nizom otodi-oda slijedio principe sakupljanja podataka iz ploče na koju je pala svjetlost.Uređaj je patentirala korporacija Philips, a potpisnici dizajna bili su EdwardH. Stupp, Pieter G. Cath i Zsolt Szilagyi. I onda, napokon, na kraju spomenutedecenije, 1969. godine predstavljen je CCD senzor koji je nizom električnihotoosjetljivih jedinica, spojenih u redove, mogao zabilježiti sliku i prenijeti jedo procesora za obradu slike. Ovaj integrirani krug, koji će se koristiti ponaj-prije za digitalnu otograju, osmislili su Willard Boyle i George Smith. CCD(Charged-coupled Device) najprije se koristio kod videokamera, a prvi modelikoji su davali dovoljno oštru snimku napravljeni su tek pet godina kasnije.U sva-kom slučaju, 17. oktobar 1969. godine možemo slobodno priznati kaopravi datum rođenja digitalne otograje jer je rođen najbitniji element koji jenedostajao za komercijalnu uspješnost digitalnih otoaparata. Svi ostali bitnidijelovi preneseni su iz klasične otograje (zatvarači, optika i sl.) ili iz IT teh-nologije (procesori, memorija). Da bi se došlo do pravog digitalnog otoapa-rata, trebalo je proći još nekoliko godina i objave nekoliko zamisli i patenata.Tako je 1972. godine Willis A. Adcock sročio, a korporacija Texas Instrumentspatentirala prvi elektronski otograski sistem. Prvi komercijalni CCD senzorrme Fairchild pojavio se godinu dana kasnije, s veličinom od 100X100 pikse-la. Ovaj prvi komercijalni svjetlosni senzor korišten je 1974. godine na 8-inč-nom teleskopu na kojem je snimljena prva elektronska astronomska snimkaMjeseca, a 1975. godine i na prvom poznatom oto-graskom uredaju za dobi- vanje elektronske otograje. Autor ovog prvog poznatog digitalnog otoapa-rata bio je Kodakov inženjer Steve J. Sasson, a da bi se snimila jedna otograjana magnetnu traku, bile su potrebne 23 sekunde. Ovaj vrlo teški Kodakov ure-đaj, dakle, smatramo prvim digitalnim otoaparatom na svijetu.
Sony MAVICA
Godine 1981. počinje nova era digitalne otograje. Te godine Sony je na trži-šte lansirao prvi komercijalni digitalni uređaj - MAVICA (od MAgnetic VIdeoCAmera). lako se radilo o videokameri sposobnoj za zapisivanje elektronskihotograja na diskete, ovaj uredaj već je imao sve karakteristike digitalnog o-toaparata. Zbog izbora izmjenjivih objektiva (25 mm, F:2,0; 50 mm, F:1,4 izum objektiv 16-65 mm, F:1,4) i senzora s rezolucijom 570X490 piksela veliči-ne 10X12 mm, radilo se u to vrijeme o doista proesionalnom uređaju. Godine1983. na najvećem otograskom sajmu na svijetu, Njemačkoj Photokini, Ca-non je prikazao doista nevjerojatan digitalni otoaparat (videokameru za sta-tične snimke, kako se tada popularno zvalo takve uređaje), rad već priznatogtalijansko-njemačkog dizajnera Luigija Colanija, sa svim zaobljenim dijelovi-ma, viewnderom i objektivom u istoj osi te blicom koji je svijetlio iz smjerasamog objektiva. Do 1990. godine, glavni proizvodači koji su prednjačili u ra-zvoju digitalne otograje bile su kompanije Canon, Kodak i Sony. Od 1990.godine u igri se pojavio i danas poznati proizvođač Olympus. Kasnije su se uborbu za interesantno tržište priključili i drugi poznati i nepoznati, uspješni ipropali proizvođači. Tek od 1992. godine može se reći da se na tržištu možepronaći velik broj amaterskih i proesionalnih uređaja zadovoljavajuće kvalite-te, a ponajprije cjenovnog razreda koji je obećavao uspješnu prodaju te time ibrz razvoj digitalne otograje.U vrlo brzom razvoju digitalne otograje još jedan značajan trenutak bio je1994. pojavom prve komercijalne memorijske kartice za digitalne oto-apara-te. Američka kompanija SanDisk pustila je u prodaju prve Compact-Flash me-morijske kartice, a njihov današnji opstanak i uspjeh u svijetu mogu zahvalitimudrom potezu - autorska prava su prenijeli na sve zainteresirane proizvođačememorijskih kartica i digitalnih otoaparata, pa je taj tip kartica i danas naju-spješniji tip u prodaji.Razvoj i prodaja digitalnih otoaparata toliko je uspješan posao da je gotovonemoguće pamtiti sve ponuđene modele na svjetskom tržištu, a najbolja jeprednost takvog tržišta stalno poboljšanje kvalitete i pad cijena uređaja kojipogoduju kupcima. Fotograja nikada nije bila toliko pristupačna kao što jedanas - zahvaljujući vratolomnom razvoju digitalne otograje.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->