Sadraj knjige: Auto prihrana pela (pelar:Mirko Vei) Dresura pela Dvomatino pelarstvo Grabe u konici / pelinjaku Formiranje

/ pelinjaku Formiranje nukleusa Izrada propolis alkoholne tinkture Mikro nastavak (pelar:Damir Ban) Odreivanje vlage u medu Paketni rojevi Pelarske dimilice Prehrana pela Sakupljanje cvjetne peludi Seljenje konica unutar pelinjaka Dijagnostika Europske gnjiloe legla Uginue pela zimi Umnoavanje pelinjih zajednica Univerzalna pelarska vaga (pelar:Rade Stevanovi) Upotreba feromona Uzimljavanje slabih zajednica Vanjska hranilica Vaenje pelinjeg otrova Voda u pelinjaku Zatita pela zimi

Udruga Pelara Pelarstvo Online

Auto prihrana pela

Loe vrijeme i zakanjelo proljee esto nas tjera na dodatna razmiljanja kako razviti pelinja drutva bez znaajnog poveanja trokova u proizvodnji. Evo jedan od naina kako to radi poznati iskusan pelar Mirko Vei iz Mihaljevaca kod Poege koji nam je sastavio jednostavan i praktian tekst:

Za topla vremena kod pregleda pela treba povaditi krajnje okvire te ovire bogate medom na kojimanema legla. Vrcamo ih lagano jer je med djelomino kristaliziran (pola meda je ostalo u okvirima) te prid veer takve okvire vraamo u konice odakle smo ih i uzeli kako ne bi izazvali nered na pelinjaku. Pele e snano reagirati te svoju reakciju podii na vii nivo. Izvrcani med nakon 3-4 dana u omjeru sa vodom 2:1 obogaen stmulansima (forsapin,B vitamin itd.) po 2dl stmulativno prihranjivati. Ako meda ima puno ne treba od jednom izvrcati sve, jer se postie bolji efekat ponovimo li postupak.

Autor ovoga teksta bavi se ranim razvojem i prodajom pela vie od 30 godina cilj mu je pomoi novim - imladim pelarima jer teko dolaze do vanih saznanja, a to zakljuuje po uestalim upitima za savjetima: kako raditi ovo, kako ono ... kada to raditi i slino.

Dresura pela
Odavno je poznato da ukoliko se pelama ponudi hrana obogaena mirisom i okusom cvjetova pojedine biljne vrste, one e je prenositi iz hranilice u pripremljeno razraeno sae. Nakon toga prve pele koje e pronai u prirodi tu odreenu biljnu vrstu nakon odlaganja nektara u satne osnove izvodit e "ples pela" kojim e drugim pelama priopiti smjer i udaljenost od podruja gdje se nalazi ta biljna vrsta izvor nektarne pae.

Na taj se nain odavno u svijetu uspjeno oprauju pojedine odreene biljne vrste i poljoprivredne povrine koje su u tom trenutku iz odreenih razloga pelama manje interesantne bilo zbog prisustva neke druge kulture ili nekog dugog razloga poznatog samo pelama. Na primjer ukoliko elimo da pele posjeuju veinom cvjetove bijele djeteline kako i dobili to ii monoflorni med bijele djeteline pele prihranjujemo unaprijed pripremljenim sirupom bijele djeteline. Prihranom im dajemo laan dojam kako se radi o obilnoj pai te biljne vrste, a poznato je kako pele zbog racionalizacije svojih izleta vie posjeuju biljke koje vie mede u datom trenutku.

Sirup za tu vrstu prihrane u cilju dresure priprema se od jednakih djelova vode i eera, u njega nakon hlaenja potapamo cvijetne latice (bez cvijetnih aica) eljene biljne vrste u koliini od 1/4 od ukupne koliine sirupa. Nakon toga zatvorenog u posudi drimo ga od 2 10 sati, vie je dakako bolje, kako bi sirup upio to vie miris te biljne vrste.

Takvu pripremljenu otopinu dajemo pelama predveer i rano ujutro prije nego poinju izlijetati uzastopno 4-5 dana.

Tako se dresiranjem pela postie se da pele posjeuju eljenu biljnu kulturu u veem obimu, pritom kako bi se uinak dodatno poveao mogu se pele u odreenim sluajevima prilikom dresure / prihrane zatvarati na nekoliko dana. Pojaani uinci se prema nekim podacima postiu i dodavanjem ekstrakta neke biljke u sirup.

Dvomatino pelarstvo
U svim oblicima pelarstva ukljuujui i eko pelarstvo pojedini pelari ponekad pribjegavaju dvomatinom pelarenju u svrhu breg jaanja zajednica to radi li se ispravno rezultira veim prinosom meda po konici. Dvomatino pelarstvo, prema samom nazivu otkriva nam da u konici za razliku od uobiajenog naina, ive i rade dvije matice. Same matice u takvom nainu pelarenja moraju biti meusobno odvojene bilo da ih kasnije vadimo ili ne. U protivnom jedna od matica napustila bi konicu sa dijelom pela ili bi opstala jaa i snanija matica. Koliko nam dvomatino pelarstvo donosi prednosti i manje brige o jaini drutva, toliko s druge strane pelar treba paziti na eventualni nedostatak pae ili sprijeavanje rojenja to je ea pojava kod takvog naina pelarenja. U RH pelarenje sa dvije matice nije esto to je razumljivo s obzirom na broj i jainu pelinjih paa tijekom godine. Kod nas se dvomatino pelarstvo uglavnom koristi kao privremena mjera prije glavne pae kako bi se poveao broj pela u radnoj konici. Neposredno prije medenja odreenog bilja druga se matica skida i stavlja u "pomonu" konicu. Drugi je nain pojaanja glavne radne zajednice ubacivanje okvira sa zatvorenim leglom iz pomone konice tako da se sam broj pela "umjetno" ojaa mladim pelama pomne zajednice. To je daleko jednostavniji i primjereniji nain za jaanje glavnih radnih konica za nae prilike. Krajem godine pomona se drutva spajaju ili uzimljuju pripajanjem radnoj konici.

Grabe u konici / pelinjaku

Gotovo i ne postoji pelar koji se nije sreo sa pojavom grabei unutar jedne ili vie konica na pelinjak. Opasnost od grabei prisutna je uvijek osobito ukoliko se pelar na pelinjaku pojavljuje rjee odnosno ukoliko se sam pelinjak nalazi van mjesta stanovanja. O grabei uzrocima, sprjeavanju pisano je mnogo gotovo u svakoj ozbiljnijoj pelarskoj literaturi. Pa to onda jo napisati? Moda da kao prvo razlikujemo nekoliko naina grabei u pelarskim krugovima nazvanih "Tiha grabe" koja se pojavljuje postepeno lagano pojaavajui tempo i s druge strane - "Akutna grabe" koja se pojavljuje iznanada i gotovo ju je nemogue sprijeiti. I jedna i druga vrsta grabei izazvane su prirodnim nagonom pela na opstanak i prikupljanjem hrane za bespano - zimsko razdoblje. Kada u prirodi nastane privremen nedostatak hrane pele instinktivno istu trae protivno njihovom prirodnom ponaanju u pljakanju drugih zajednica. Kako svaka za jednica ima vei ili manji oblik samozatite u tom pljakakom pohodu esto stradava dio pela ili ak i cijela zajednica ovisno o intenzitetu i trajanju. Grabe prepoznajemo prema samoj aktivnosti pela na letu konice. U sluaju da primjetimo borbu pela o pele i djelove voska, pojaanu aktivnost pela ispred konice (bez unosa) to je dovoljan pokazatelj pojave grabei. Takvo stanje mogue je na jednoj jedinoj konici li na cijelom pelinjaku. Mlai neiskusniji pelari mogu zamijeniti ples mladih pela sa pojavom grabei. Ukoliko nismo u stanju redovito kontrolirati svoj pelinjak te pojave mogu rezultirati gubitnom konice ili ak cijeog pelinjaka. Dodatan problem moe stvoriti i susjedni pelinjak ukoliko nad istim nemamo kontrolu ili suradnju sa pelarem - vlasnikom istog. Preventivne mjere za sprijeavanje grabei:

suavanje leta zatvaranje svih nepotrebnih otvora na konici krai preventivni pregledi konica i pelinjaka to manje uznemiravanje pela previlan razmak izmeu dva pelinjaka dranje samo jakih zajednica unutar pelinjaka kod rada sa konicom prilikom otvaranja koritenje prekrivaa sprijeavanje rasipanja meda ili sirupa kod rada sa konicom formiranje vie manjih pelinjaka ili dijeljenje velikih u sluajevima slabije pae

Jedan od uinkovitih naina sprijeavanja uoene pojave grabei gdje pelar moe ovisno o intezitetu napada poveati ili smanjiti, pa po potrebi i sasvim zatvoriti leto je opisano u slikama ispod. Tuneli su raeni od nadbuknih PVC vodilica za strujne kabele moe naravno biti i od drugih materijala poput lima, papira i slino!

Formiranje nukleusa
Malo pela = malo meda, puno pela = puno meda. To vam vjerojatno zvui normalno i razumljivo. U suvremenom pelinjaku i pelarstvu prema tome da bi bio rentabilan potrebno je imati puno pela u puno konica, jer jedna pela ne samo da sama ne moe opstati ve moe prikupiti vrlo male koliine meda preko sezone jasno uz uvijet da je sakupljaica a ne trut ili matica. Kako onda drati stalno priblino isti broj radnih konica u pelinjaku da bi isti bio profitabilan usprkos moguim zimskim gubicima ili nekim drugim? Formiranje i odravanje nukleusa, pomonih pelinjih zajednica je jedan od naina. Nekad se u pelarstvu kao dio tehnolokog procesa irenja pelinjaka sve odvijalo preko "rojeva s grane" danas je to nezamislivo. Danas pelar na pelinjaku ormira novu zajednicu pela onda kada to njemu odgovara i koliko mu u datom trenutku odgovara s obzirom na kapacitete pelinjaka. Za to se najee koriste dva naina: a) punjenjem nukleusa sastavljenog od tri okvira legla i dva meda + oploena matica

b) punjenjem nukleusa paketnim rojem pela + oploena matica Prema istraivanjima koja su proveli u cilju usporedbe efikasnosti novoformiranih nukleusa u jednakim uvijetima sa maticama istog uzgajivaa Z.Pukadija, A.Opaak, T.Florijani, D.Jelki, P.Miji, I.Bokovi dobili su sljedee podatke razvoja nukleusa:(skupina a je sa leglom, skupina b je paketni roj)

Iz podataka koje su dobili vidljivo je da su se nukleusi skupine A razvijali bre u odnosu na skupinu B i donosili vie meda, tako da su do trenutka uzimljavanja prosjeno zauzeli 17 okvira saa i postigli teinu konice do prosjenih 35 kg. Na Grafikonu takoer moemo uoiti kako su nukleusi skupine B bili u slabijoj kondiciji u odnosu na nukleuse skupine A i do trenutka uzimljavanja zauzimali su prosjeno 13 okvira i teili prosjeno 23 kg. Kako smo po prirodi znatieljni i tui podaci nisu za nas "zakon" ako ih ne usporedimo sa vlastitima ukoliko je to mogue napravio sam mali usporedni test, formirao sam etri nukleusa dva na jedan i dva na drugi nain. Oni su u testiranju formirali osam nukleusa (duplo). Rezultat sam radi usporedbe stavio na isti gornji grafikon godina 2009.:

Crvena i zelena linija prikazuje napredak u isto vrijeme ali 2009.godine na pelinjaku u Varadinskoj upaniji. Podaci se ne poklapaju u potpunosti, meutim niti su matice bile istog uzgajivaa, lokacija je razliita, godina i slino. Cilj je utvren, nukleus u koji je dodano legla razvijao se bre to je i normalno s obzirom na to da je paketnom roju matica prvo morala poeti zalijegati dok smo u situaciji 1 leglo dodali u startu. Sve matice su bile prihvaene, svim nukleusima to se i vidi po grafikonima u oba sluaja primjeen je gubitak pela nakon 10-15 dana. Kritino razdoblje za novoformirani nukleus, formiran od paketnoga roja, nastaje nakon 10-tak dana, jer stare pele polako poinju umirati, a nove jo ne poinju izlaziti te nema dovoljno pela da hrane leglo i brinu o matici.

Izrada propolis alkoholne tinkture

Propolis tinktura radi se otapanjem prikupljenog propolisa u alkoholu (etilni prehrandbeni alkohol) i taloenjem te filtriranjem dobivene otopine. Kao otapalo moe se koristiti 96% alkohol ili alkohol konncentracije do inimum 70%. Nia koncentracija dakle 70%-tna omoguava koritenje oralno i lokalno. Prije koritenja svakako treba znati da li je osoba alergina na propolis ili ne. Iako u malom postotku postoje osobe koje su alergine na ovaj pelinji proizvod. Takoer treba imati u vidu i preduzeti mjere predstronosti s obzirom da se radi alkoholnoj otopini.

Ukoliko su preduzete sve mjere predstronosti moete krenuti u postupak izrade propolis tinkture: 1. Prikupimo propolis iz sakupljaa u konici. Dakako moe se prikupiti i na drugaiji klasian nain struganjem ali tada ga treba dodatno oistiti od neistoa poput drvenih komadia i voska. Manji sitniji komadii su bolja solucija za otapanje ali nisu nuan preduvijet, alkohol e otopiti i vee grumene. 2. Odreuje se postotak otopine koja se dobija kod tinkture. Zakonom je u RH jo uvijek propisano da tinktura propolisa mora sadravati 35% suhe tvari to niim nije pojanjeno i obrazloeno. Tog se zakona u RH nitko ne pridrava i na policama trgovina i apoteka tako moete nai propolis tinkture koncentracije od 10 - 35%. Koncentraciju odredite prema tablici dolje. 3. Pripremite odgovarajuu koliinu i postotak alkohola, umjeajte u posudi sa pripremljenom koliinom propolisa, zatvorite i promjeajte. Ostavite da odstoji uz povremeno protresanje otopine kako bi se talog promjeao oko 3 tjedna. Moe naravno i due. 4. Dobivenu tekuinu pretoimo kroz filter za kavu kako bi odvojili od taloga.Filtrat koji dobijemo treba biti bistra tekuina, bez estica i(iako one ne smetaju) tamne smee ili blago crvenkaste boje. 5. Tinkturu napunimo u tamne boice i hermetiki zatvorimo, time su spremne za upotrebu. Propolis iako je stabilan kao tinktura ili smola uva se na tamnom i hladnom (do sobne temperature) mjestu bez dodira direktne suneve svjetlosti. Alkoholne tinkture propolisa su stabilnije i trajnije uvaju svojstva od istih bezalkoholnih.

U znanstvenoj i ne-znanstvenoj literaturi metoda za odreivanja koncentracije tinkture propolisa nije uvijek precizirana. Ona moe varirati ovisno o istoi samog propolisa. Sadraj ove stranice nije raen niti odobren od strane Ministarstva zdravstva, temelji se iskljuivo na vlastitim iskustvima i istraivanjima. Opisana receptura alkoholne tinkture propolisa se koristi iskljuivo na vlastitu odgovornost. Za tinkturu se koristi iskljuivo isti etilni prehrandbeni alkohol. Denaturirani ili metilni alkoholi ne preporuaju se za upotrebu u izradi tinkrura. Kemikalije dodane u denaturirane alkohole mogu izmeu ostalog imati negativnu interakciju sastojcima koje mogu ovisno o sastojcima dovesti do iritacije, opekline ili ak i trovanja. Metilni alkoholi mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih smetnji.

Mikronastavak Damir Ban

Bez obzira koliko uspjenu pelarsku inovaciju napravili, ona je irem krugu pelara prihvatljiva ukoliko ne remeti ve usvojene standarde i mjere. Moje vienje kako se mikro nastavak uklapa u standarde, pokuau objasniti u ovom tekstu.

Ja sam za svoje potrebe izradio Mikro nastavke u koje okviri- satonoe mogu ii i uzduno i poprijeko te tako dobivam i dodatne pogodnosti - pele lake komuniciraju zbog ukrtenih ulica a i sami prostor je vie prema prirodnim instinktima pela - sigurno ste primijetili da su zaperci u hranilici, koje pele naprave zbog potrebe za izgradnjom trutovskog saa, gotovo u pravilu poprene u odnosu na satonoe ispod.

Samu upotrebu nastavka ukoliko ih odluite imati na svom pelinjaku opisat emo prema nainu upotrebe u jedanaest poglavlja. Naravno to ne znai da se ne mogu primijeniti i u vie, odabrao sam ona koja su me vodila u ideji da ih izradim i isprobam na vlastitom pelinjaku. Sam nastavak u stvari je 1/3 standardnog nastavka koji koristite u praksi. Svi opisi dalje bit e za LR kao jedan od rairenijih tipova konice ali primjenjiv je na svakoj nastavljai. Bitno je da je va mikro nastavak vanjske visine 1/3 vaeg nastavka. Damir Ban - ekoloki pelar iz Bedekovine

Upotreba 3 mikro nastavka Ako 3 mikro nastavka stavimo jednog na drugog dobivamo visinu LR standarda i u dobiveni prostor moemo staviti originalne LR okvire. Drugim rijeima 3 mikro nastavka po visini identina su kao i jedan standardni LR nastavak. Kao i sve nastavke tako i mikro nastavke ja povezujem malim metalnim spojnicama- klinovima (u naravi nosai polica u

ormarima) tako da se ne moe dogoditi da bilo koji element bilo pun ili prazan zbog neravnog terena ili zbog vremenskih neprilika nakrivljenja postolja ne sklizne u stranu i tako omogui pelama neplanirani izlazak...izaivanje grabei, neeljeni propuh i slino. Spajanje 2 ili vie nastavka

Ako 2 mikro nastavka stavimo jednog na drugi dobivamo visinu FARRARA i u taj prostor moemo staviti originalne Farrarove okvire ovu visinu moemo koristiti kako bi pelama osigurali prostor za velike medne vijence (kopirajui tehniku Venera). Primjer upotrebe tri ili dva nastavka skidamo ih ili dodajemo po potrebi kao i kod svih konica nastavljaa:

Proklizavanja nastavaka se rjeavaju jednostavnim univerzalnim drvenim spojnicama

Mikro nastavak - hvata varroe i hranilica Stavlja se prvenstveno na podnicu, sa ugraenim satonoama (bez cijelog okvira, - radi se zapravo o najobinijim letvicama irine 2,6 cm i debljine 1 cm) i sa tankom crtom lijevanog voska po sredini svake takve satonoe, kako bi pelama zadali smjer gradnje trutovskog saa. Postoji naravno mogunost ugradnje (kao kod okvira alpske konice) ianog okvira oko satonoe i na taj nain sprjeavanja da pele djelomino zalijepe ovakve okvire za bone stranice mikronastavka - ovo naroito ako mikro nastavak koristimo kao mednu kapu iznad plodita.

Znamo da se odrasla varoa nikada ne zadrava na najmlaim pelama (mlaim od 10 dana) pa je tako slobodna varoa prisutna prvenstveno na pelama koje su graditeljice, uvarice i sakupljaice koje izlaze iz konica.Toplotni reim u dijelu konice koji je najblii letu i pogotovo otvorenoj antivaroa podnici je najpogodniji za varou jer ona voli hladnije dijelove konice/legla te e i zbog toga najvei mogui broj varoa izabrati ba trutovsko leglo u mikronastavku kao mjesto za svoje razmnoavanje.

Kako pele koje prolaze kroz leto preko tog saa kako bi dole do samog plodita, varoa u puno veem postotku ostaje u tim trutovskim elijama - nego to bi to bio sluaj kada bi trutovsko sae bilo u zapercima koje pele grade ispod hranilica ili poklopaca , a koje jedino moemo pokidati pritom moda nehotice gnjeei pele a moda i maticu.

Na proljee prilikom svake stimulativne rotacije nastavaka - u cilju breg razvoja, usput iz mikro nastavka vadimo sve "okvirie" koji imaju poklopljeno trutovsko leglo a postojee polovine i nepoklopljene "okvirie" razrjeujemo i izmeu njih stavljamo prazne satonoe. Dakle ne moramo samo zbog mikro nastavaka dizati nastavke plodita i medita i fiziki raditi kako vi ovakova tehnologija imala smisla.

Mikro nastavak zbjeg

Selei pelari, ali i oni koji moraju pele zatvoriti u ljetnim mjesecima - zbog prskanja insekticidima, znaju koliko je teko pele koje su u bradi pospremiti u konicu. Sa mikro nastavkom bez saa (jer smo ga izrezali ili maknuli a na njegovo mjesto stavili prazne satonoe , a koji se nalazi na podnici, problema sa bradama na poletaljkama -nema. Na ovaj nain privremeno smo napravili "duboku" podnjau u koju stane sav "viak" pela. Naravno mikro nastavak moemo staviti i ispod krova te tako napraviti dodatni prostor naim pelama. Za par dana nakon seljenja (uz pretpostavku da je paa uspjena) trutovsko sae je ponovno napravljeno i varoa e uskoro ponovno biti u klopci. Mikro nastavak stavimo na plodite, izvadimo mu 3 ili 4 krajnja"okvira" (u zavisnosti od veliine hranilice koja u naravi moe biti jedna ili dvije plitke posude koje koriste araneri cvijea i koje kotaju oko jedne kune komad, posude dodamo na ispranjeno mjesto a u njih neki plutajui element - moda i samo slamu, i imamo paralelno hranilicu kapaciteta nekoliko litara i ohoho okvira sa trutovskim leglom. U kasno ljeto, ako sirupom moramo popunjavati zimske zalihe, ne koristimo "okvire". Mikro nastavak - skuplja propolisa

U sakupljanju propolisa mikro nastavak nam moe posluiti na vie naina. Osnovni je da okvir sa mreicom stavite na njegove satonoe. Osim tog naina mikro nastavak moete staviti na okvir mree za sakupljanje propolisa i tako napraviti "prazan prostor" ispod krova to je pelama znak za uzbunu i sa puno vie ara e prionuti propoliziranju kako bi do zime propolisom izolirale svoje gnijezdo od praznog prostora koji se nalazi u mikronastavku.

Nevezano uz mikro nastavak predlaem Vam da, ako imate problema sa mreicom za sakupljanje propolisa koja vam se objesi skroz do satonoa te ju pele tada zalijepe uz rubove dok pritom velika veina mreice ostane netaknuta , mreicu "armirate" ribikim najlonom.

Mikro nastavak u proizvodnji voska Ako prilikom svakog vaenja poklopljenog trutovskog legla istog pretopimo, dobiti emo kroz godinu znaajnu koliinu prvoklasnog voska. Ako prije topljenja sae ispreamo dobiti emo savreni proteinski sok prepun matine mlijei idealan za mijeanje sa medom i peludom te za prihranu startera, nukleusa. Mikro nastavak u proizvodnji meda u sau Ako za vrijeme glavne pae mikro nastavak stavimo u medite, pele e izgraditi i medom obilato napuniti sae - koje je idealno za "med u sau". Pritom raunajte da e u dobroj pai "okvire" bez bonih i donjih stranica pele zazidati za stranice konice.

Mikro nastavak kao oplodnjak Ako mikro nastavak za vrijeme sezone uzgoja matica odvojimo od ostatka konice matinom reetkom i u njega ugradimo matinjak u bilo kojoj fazi razvoja, dobiti emo mladu maticu koja nam nee odetati u medite i tako "upropastiti" nekoliko okvira meda - sa leglom. Ako od samih mikro nastavaka napravimo oplodnjake , zato ne . Pojedinane ili na "kat"Roshfusove

Mikro nastavak tijekom zimskih mjeseci

Prilikom zadnjeg generalnog pospremanja za zimovanje, mikro nastavke bez saa, ali sa ugraenim satonoama stavljamo na podnicu i tako podignemo okvire sa buduim klupkom od podnice, a pritom i same letvice na satonoama donekle pomau da vjetar manje "lupa" o klupko. Na proljee ako i zakasnimo sa proirivanjem zajednice , pele e poeti izgradnju saa u mikro nastavku i nee "dangubiti " spremajui se ui u rojevno raspoloenje i nee raditi zaperke na "krivim" mjestima. Mikro nastavak kao cjelina u ploditu Matica koja bi imala jedan mikro nastavak ispod plodita LR nastavka - za trutovsko sae (leglo) i jedan ili dva mikro nastavka, sa prorijeenim okvirima, kao mednu kapu, gotovo u 100% sluajeva ne bi naputala taj prostor i matina reetka niti ne bi bila potrebna (osim za odvajanje prostora za uzgoj mlade matice i prilikom pripreme za glavnu pau u trajanju 8-10 dana)). Ovo zato jer matica ne eli naputati prostor u kojem se nalazi njezino trutovsko leglo te ne voli prelaziti preko mednih kapa i to ini ( u naoj pelarskoj svakodnevnici) samo ako je u nunoj potrazi za trutovskim stanicama - koje mi pelari uporno pokuavamo eliminirati iz konice, ili ako je u potrazi za praznim stanicama , zato jer joj je plodite blokirano mednim vijencem - opet zbog pelareve pogreke pa je medite napola prazno (izmeu mednog vijenca u meditu i satonoe plodita postoji prostor sa praznim saem)- ovdje je Vener apsolutno u pravu.

Rije dvije o autoru "Mikro nastavka" Damir Ban - Ekomedo iz Bedekovine, pelarstvom se "usputno" bavio jo kao osnovnokolac - na obiteljskom pelinjaku. To je bilo vrijeme jo i prije pojave varoe. Premda ga je ivot i poslovna karijera vie od 25 godina odvajala od pela, nostalgija ali i ljubav prema prirodi i napose pelama na poslijetku su prevladali. 2005. godine prouio je svu njemu dostupnu pelarsku literaturu te tako obnovio i usavrio svoje teoretsko pelarsko znanje. 2006. godine nabavio je dvadesetak rojeva i ve do jeseni iste godine uspio je uzimiti 59 pelinjih zajednica. 2007. godine uzimljeno je ve bilo 195 pelinjih zajednica. Kao vegetarijanac, pobornik zdravog naina ivota i aktivni "zatitar" prirode i okolia (dobitnik dravne nagrade za zatitu okolia, dodijeljene od strane MZOPU) ekoloko pelarstvo bilo je za njega jedina opcija. Istinski inovator i "tip" za tehniku kontinuirano sitnim ,(ili ne toliko sitnim) inovacijama, poboljanjima i novim tehnikim rjeenjima nadograuje postojeu tehnoloku infrastrukturu i tehnologiju rada sa pelama, pritom uvijek pazei da ne remeti postojee ustaljene standarde i formate konica i opreme. Pored mikronastavaka, koje je uveo u koritenje na svojim pelinjacima, ovaj ekoloki pelar konstruirao je sasvim novi tip snelgrove daske i kazetne hranilice (koje su takoer i oplodnjaci i skidai peluda).

Sve to sa ciljem da pelama obezbijedi to prirodnije uvijete ivota te da u sezoni ima to manje intervencija sa nastavcima.
Kako bi samim time i sebi olakao "fiziku" komponentu pelarenja - a koja je na alost vie nego limitirtajui faktor , kako po pitanju zdravlja pelara tako i po pitanju maksimalnog broja konica sa kojim moe raditi jedan (makar i mlad/zdrav) pelar. Nadalje u tom cilju konstruirao je vie vrsta transportnih kolica i dizalica za nastavke. Njegove konice upeatljive su i zbog injenice da svaki nastavak ima ak 10 otvora promjera 25 mm - a koje su sve zatvorene plutenim epovima i otvaraju se prema potrebi. Broj i razmjetaj ovih otvora svakako mu omoguuje nebrojene mogunosti i varijente. Za oekivati je da e iz radione i pelinjaka ovog "novog" ekolokog pelara uskoro u javnost izai i jo pokoja korisna inovacija.

Odreivanje vlage u medu

Koliina vlage u medu je bitna kako za uvanje tako i za odreivanje zrelosti samog meda prije vaenja iz konice. Prevelika koliina vlage u medu dovodi do neeljenog vrenja i time kvarenja meda. Prisutnost vlage u medu moemo sami bez instrumenta prepoznati tako to se kap meda koji ima vei postotak vlage bre razlije na staklenoj povrini, dok kap meda sa manje ili idealnim omjerom vlage ostaje spljotena. Takoer u staklenki moemo procijeniti prema gustoi meda kada se staklenka s medom okrene, zrani balon se mora polako pomicati prema vrhu, kao jedinstvena cjelina. Med curi polako sa lice, ne smije kapati, mora bez prekida curiti sve dok se ne stanji do debljine konca. Uvijek moramo uzeti u obzir da razliite vrste meda posjeduju razliita svojstva, pa tako i postotak vlage nije identian u svim vrstama. Idealni postoci krei se kad je postotak od 13 do 20%. Iskusniji pelari koji su godinama u tom poslu vizualnim pregledom mogu vrlo precizno procijeniti da li med sadrava vei ili manji postatak vlage i da li je ili nije spreman za vaenje iz konice. Kako danas takvi runi i digitalni refraktometri nisu preskupi gotovo svaki pelar posjeduje bar jedan ureaj kojim vrlo lako i brzo moe odrediti koliinu vlage u medu.
Prikaz odreivanja vlage u medu sa pelarskim runim refraktometrom:

1. Najprije uzmemo 20-50 grama meda kojem elimo odrediti postotak vlage u posudu i promjeamo plastinom licom. 2. Nanesemo 2-3 kapi meda na povrinu prizme. (slika2) 3.Pogledamo kroz okular (slika 3)

4.Proitamo vrijednosti prikazane u okularu (slika 4)

Prikaz odreivanja vlage u medu sa pelarskim digitalnim refraktometrom:

Paketni rojevi
Paketni rojevi pogdniji su iz vie razloga: lake i jednostavnije rukovanje, zauzimaju manje prostora, manja mogunost prenoenja zaraze preko saa, dulja mogunost putovanja... Pod paketnim rojevima (packetbees, packed swarm, Kunstschwarm) u pelarstvu podrazumjevamo umjetno proizvedene pelinje zajednice koja se sastoji od 1,5 - 2,0 kg mladih pela radilica sa mladom oploenom maticom (u kavezu). U svijetu je promet ivim pelama vrlo razgranat. Nezaustavljivo irenje pelinjeg nametnika varroe taj se intezitet jo pojaava. Najvea prednost je ponajprije u mogunost pripremanja zdravog roja, bez bojazni da se prometom pelama prenesu i zarazne bolesti i tetnici, to je kod prometa pelama na sau vie manje neizvedivo. Sama konstrukcija kaveza u kojem se zajedno s rezervom hrane nalaze pele i matica su vrlo razliite. Nekad su proizvedene od drveta i icane reetke, papira i sl., a kod nas je nastao sve popularniji hrvatski model koji je nastao u suradnji s njemakim i hrvatskim strunjacima nazvan MULTIBOX. Multibox se kod nas jo nedovoljno koristi iako je u praksi okazala odline rezultate. Sama kutija moe se koristiti za spremanje prirodnog roja pela, spremanje umjetnog roja pela, za redukciju broja pela i sl. Osim navedenih prednosti ne treba ni zaboraviti lako i jednostavno odravanje odnosno ienje samog Multiboxa pa je nerazumljivo zbog ega kod nas taj vrijedan izum ne koristi i vie u samoj praksi. Mogue razlog lei u previsokoj cijeni proizvoda po jedinici tako da se vie isplati izraditi Multibox u vlastitoj radionici od drva ili slinog materijala.

Pelarske dimilice
Dimilica je jedan od prepoznatljivijih alata koji povezujemo sa pelarstvom. To je u stvari prilino jednostavna naprava kojom se spaljuje goriv materijal u zatvorenom okruenju bez prisustva kisika. Klasina dimilica ima mjeh na koji pelar pritiskom upuhuje zrak u loite/kuite dimilice pa on zajedno sa dimom izlazi na suenom vrhu dimilice.
Djelovanje dima na pele

Danas znamo da pela izluuje kada je u opasnosti feromon koji uzbunjuje ostale pele upozoravajui ih na opasnost. Taj feromon je toliko jak da ga moe osjetiti i daleko slabije osjetilo njuha kod ljudi. Instiktivno pele polijeu , krue i istrauju uzrok opasnosti. Ukoliko utvrde da je prijetnja nastala za druge pele iz zajednice i za stanite same zajednice mogu se odluiti na ubod. Ubodom pele isputaju/oslobaaju jo vie feromona to dovodi do pojaanja aktivnosti i ostalih pela sve do prestanka opasnosti. U svojim poecima i prije nastanka dananjih konica ljudi koji su tada krali med pelinjim zajednicama koje su pronali u prirodi shvatili su kako je mnogo bezbolnije i lake pljakati pele kada se u blizini nalazi zapaljena baklja koja dimi. Kako djeluje dim? Nain komunikacije pela je preko mirisa i vizualni. Ubacivanjem malo dima unutar zajednice primarni su naini komunikacije pela prvenstveno miris smanjeni. Prisustvo dima na krae vrijeme uinkovito prekida komunikaciju meu pelama i privremeno uzrokuje zbunjenost i pomutnju. Prekida se komunikacija meu straaricama, kunim pelama, maticom i izletnicama. Pele se nagonski smiruju "snimaju" stupanj opasnosti koji im prijeti u stanitu. Za to vrijeme pelar bi trebao u to kraem roku obaviti predviene radnje pri tom im manje uznemiravajui ve zbunjene pele. Oprez: Preveliko i preesto upuhivanje dima u zajednice moe negativno djelovati na pelinju zajednicu i stvoriti prevelik stupanj uzbune koji nastaje ukoliko se u blizini iri poar. Pele e dezorijentaciju shvatiti kao znak opasnosti i poeti letjeti uokolo pokuavajui pritom utvrditi to se dogaa, spastiti svoje zalihe.

to se spaljuje u dimilici?

Mnoga su sredstva u veoj ili manjoj mjeri dobra, meutim ima i onih koja su opasna kako za pele tako i za pelara. Na tritu danas imamo velik izbor ponude ve gotovih sredstava po prihvatljivim cjenama. Najee su to briketi od preanih pamunih vlakana ili piljevine. Ukoliko u sebi ista ne sadre tetne kemijske dodatke pobrinite se da Vam budu uvijek na raspolaganju iako ste moda pobornik prirodnih materijala. Bit e trenutaka kada iz odreenih razloga moda neete imati pri ruci vlastite materijale pa e posluiti prije ili kasnije. Upamtite svi su prirodni materijali vie manje dobri, izbjegavajte upotrebu kemikalija, petroleja i proizvoda na bazi petroleja, benzina i slinih proizvoda na njegovoj bazi itd. Suho trulo drvo je odlian izbor, ostaci suhih listova duhana, borove iglice, gljive, piljevina, suhe granice i slino takoer.
Modeli dimilica

Na tritu postoje razliiti modeli dimilica koji se u osnovi razlikuju na velike i male. Bolji izbor bio bi veliki model. Iako su se u povijesti dimilice izraivale iz razliitih materijala poput bakra, lima i slino danas se uglavnom proizvode iz nehrajueg elika koji se pokazao kao najprihvatljiviji. Traju najdue i lake ih je odravati. Meu modelima osim po veliini nailazimo i na one koji imaju titnik sa vanjske strane, to je mali ali bitan detalj koji ako sprijei opeklinu samo jednom opravdava postojanje. Tako da osim to bi trebalo kupiti vei promjer dimilice treba paziti i da ona ima vanjski titnik protiv temperature.

Prehrana pela
Prirodna hrana odraslih pela medarica je pelud i med kojeg sakupljaju u prirodi obilazei najrazliitije vrste biljaka, neke vie neke manje. U dananjem komercijalnom pelarstvu gdje svaki pelinjak bez obzira na njegovu veliinu mora imati svoju ekonomsku raunicu to ponekad nije dovoljno. U razdobljima kada su koliine nektarnih paa male i nedostatne pele e poeti u veoj mjeri sakupljati sokove prezrelog voa ili sokove koje proizvode neke vrste biljnih uiju i kao takve nakon sakupljanja ih preraditi i deponirati u sae unutar konice. I to je naravno med visokovrijedna namirnica, meutim za potrebe opstanka pelinjih zajednica preko zime ili odgoja mladih pela takav med nije prikladan za ishranu i moe stvoriti kod pela ukoliko nema drugih izvora odreene probavne smetnje pa ak i ukoliko pele uu u zimski period na takvom medu moe prouzroiti gubitak zajednice.

Prehrambene potrebe pela

Medonosna pela treba u svojoj prehrani proteine (amino kiseline), ugljikohidrate (eer), lipide (masne kiseline, steroli), vitamine, minerale (soli), i vodu, te hranjive tvari da bi pele imale optimalnu prehranu moraju uvijek biti u prehrani u odreenim kvalitativnim i kvantitativnim omjerima.
Zato treba hraniti pele

Pelari u praksi prihranjuju pelinje zajednice kako bi ih drali u optimalnom broju unutar zajednice zbog: intezivnijeg prikupljanja nektara, opraivanja poljoprivrednih nasada, proljetno/ljetne podjele zajednica, uzgoja pelinjih matica i naravno zbog boljeg i adekvatnijeg uzimljavanja. U novije vrijeme zbog sve eih upotreba pesticida u suvremenoj poljoprivredi prihranjivanje se vri i zbog nadoknade nastalih teta unutar zajednica nakon tretiranja poljoprivrednih povrina.
Proteini i aminokiseline

Pele radilice stare 1 do 14 dana proteine konzumiraju iz peludi koje pele radilice unose u konicu. Pele stare od 1 do 8 dana proteine dobiju iz hrane koju proizvode mlade pele, mjeavine ljezdanih sekreta, peludi, meda. Liinke i matica proteine crpe iz matine mlijei koju lue mlade pele radilice stare od 5 do 15 dana. Koliina tj. postotak amino kiselina i proteina koji je potreban za normalan razvoj legla i matice nije poznat ali je zato istraen kemijski sastav matine mlijei. U prvih 5 - 6 dana odrastanja pele troe velike koliine peludi i na taj si nain osiguravaju normalan razvoj. U sluaju da bi taj dio prehrane izostavili i ne bi konzumirale dovoljne koliine proteina i amino kiselina njihove lijezde nee se u potpunosti razviti. Matina mlije i pelud osiguravaju im adekvatan rast i razvoj. Potrebe za tom vrstom prehrane smanjuju se kod pela radilica od desetog do etrnaestog dana ivota. Nakon toga sve osnovne sastojke potrebne za normalno funkcioniranje dobijaju iz nektarnih vrsti meda.
Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su rasprostranjeni u prirodnoj prehrani pela i one ih koriste uglavnom za proizvodnju energije. Neke ugljikohidrate pele mogu probaviti i konzumirati, sa nekima imaju problema prilikom probave, a neki su im ak i vrlo opasni po zdravlja - otrovni. Odrasla pela napreduje sa glukozom, fruktozom, saharozom, maltozom, trihilozom i melesitzom (vrste eera), ali ne koriste rhaminozu, ksilozu, arabinozu, galaktozu, manozu, laktozu, rafinozu, dekstrin, odnosno inzulin. Razlike u koritenju ugljikohidrata izmeu larve i odrasle jedinke se javljaju zbog nedostatka odgovarajuih enzima.
Vitamini

Vitamini su izmeu ostalog sastavni dio meda i prehrane svake pele. U trenucima kada pele poinju proizvodnju matine mlijei za potrebe mladih liinki i matice, potrebna im je hrana bogatija vitaminima. Za kvalitetan uzgoj legla treba ju im vitamini C i B kompleksa B kompleksa: tiamin, riboflavin, nikotinamid (nijacin, nikotinska kiselina), piridoksin, pantotenat (pantotenska kiselina), folne kiseline, i biotin.

Voda

Vodu pele prvenstveno koriste kao otapalo za guste vrste meda, kao sredstvo za odravanje idealnog postotka vlanosti unutar konice, a pomou nje odravaju takoer i optimalnu temperaturu legla. Koliina vode koju trebaju pele i koju e prikupiti ovisi o vanjskim temperaturama zraka, relativnoj vlanosti, snazi same zajednice te koliini legla koju uzgajaju u datom trenutku. Higjenske pojilice na vaem pelinjaku neka imaju tijekom dijela dana hlad, ako je mogue neka niti ne budu izloene direktno na suncu kako se voda ne bi pregrijala. (vidi slika desno)
Minerali

Minerali potrebni u prehrani ljudi i drugih kraljenjaka (natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor, fosfor, eljezo, bakar, jod, mangan, kobalt, cink, nikal i) potrebni su i nekim vrstama kukaca. Pelud koju prikupljaju medonosne pele sadri sve te vrijedne minerale, a neki od njih neophodni su za normalan razvoj pela.
Dopunska prehrana pela

U rano proljee, kada pelud i nektar nisu pelama jo dostupni ili su im dostupni u neadekvatnim koliinama te u djelovima godine kada je zbog manjeg luenja nektara u biljaka pele nemaju dovoljne koliine hrane dodatno kvalitetno prihranjivanje moe imati vanu ulogu u napretku i opstanku pelinjih zajednica u modernom nainu pelarenja. Smanjenjem unosa nektara i peluda matica instinktivno smanjuje zalijeganje jajaca to bi kod dugotrajnijeg takvog razdoblja moglo rezultirati znaajnijim padom populacije u zajednici. Takve situacije smanjuju broj pela i u prirodnim zajednicama bez obzira na prikupljene zalihe meda. To se deava za vrijeme velikih ljetnih sunih razdoblja, u rano proljee kada due vrijeme pada kia i slino.
Dopunski proteini u prehrani pela

ovjek je odavno traio biljni ili ivotinjski proizvod koji bi bio adekvatna i potpuna zamjena za prirodnu cvijetnu pelud. Iako u prirodi moemo pronai brojne namirnice sa odreenim proteinima nikad ni jedna nije adekvatno zamijenila prirodnu pelud koju pele prikupljaju sa biljaka. Neke e proteinske namirnice uspjeno poboljati prehranu pela i osigurati nastavak razvoja zajednicama u vrijeme nestanka prirodnih izvora. Sojino brano primjerica kao i pivski kvasci dodavani u kombinaciji ili pojedinano pelama su ukusan obrok koji sadri proteine i amino kiseline, lipide, vitamine, minerale potrebne za razvoj i reprodukciju pelinje zajednice. Kvasci i sojino brano davani pelama kao pogaa ili u suhom stanju unutar hranilica mogu biti "umjetna" hrana pelama kada nema adekvatnih unosa iz prirode. Koritenje eera u prehrani pela ovisi idjelomino o samoj nabavnoj cijenii. Saharozni sirupi iz eerne trske ili eerne repe primjerice sa dodavanjem proteina mogu se pretvoriti u pogae koje zadravaju isto svojstvo tijekom dueg remenskog razdoblja. Isto se moe pripremiti naravno i sa medom, jo i bolje, meutim sama cijena meda u odnosu na eer odreuje i diktira uvijete prehrane kod pela u suvremenim pelinjacima. Osim toga sa medom ukoliko se radi pogaa ili sirup mogu se prenjeti bolesti dok kod eernih sirupa to nije sluaj.

Dodatak cvjetne peludi pogaama ili sirupu od 10 - 12% poboljava kvalitetu i koliinu esencijalnih hranjivih tvari koje su potrebne da bi pele odrale vitalnost. Nikad, ba nikad ne koristimo med ili pelud oboljelih kolonija jer moemo napraviti kontra uinak te pelinje zajednice ili oslabiti ili potpuno unititi.
Dodavanje lijekova u prehrani

Lijekovi za kontrolu ili bolesti probavnih smetnji kod pela mogu biti ukljueni ako je potrebno u pogae ili sirup dopunske prehrane. Lijekove nikad ne stavljamo u proizvodne zajednice minimalno 5 tjedana prije glavne medonosne pae. Sredstva za prevenciju bolesti nozemoze dajemo kao dodatak u bilo kom obliku ili pogai, sirupu ili preko iste cvjetne peludi.
Dopunski ugljikohidrati u prehrani pela

Pravilnim pristupom pelinjim zajednicama pele e uvijek imati dostatne koliine hrane bez obzira na godinje doba i na luenje nektara kod biljaka. Ponekad se za hranu zbog vremenskih utjecaja mora pobrinuti i pelar vlasnik pelinjaka. Uzgoj mladih pela iziskuje kod pela stalnu prisutnost dostatnih koliina hrane. Sirupi napravljeni od eera eerne repe, eerne trske ili tekui glukozni sirupi koje dobijemo u tekuim oblicima zadovoljavajua su zamjena kod ishrane pela.
Priprema i hranjenje pela:

Mjere predostronosti prilikom hranjenja 1. hraniti pred hraj dana kako bi se smanjila mogunost grabei 2. smanjiti leta na konicama 3. to manje uznemiravati pele Prihrana suhim eerom

Suhim eerom prihranjuju se pele kada iz opravdanih razloga treba dati pelama prihranu krajem zime, a prerano je za davanje eernog sirupa. eer se daje pelama na preokrenutom poklopcu kojeg stavljamo na najgornji nastavak. Neki pelari stavljaju prazan nastavak i zatim eer stavljaju direktno na satonoe (vidi crte 2 desno) Kod ovakve prihrane mogunosti za pojavom grabei su minimalne, mnogo manje nego prilikom prihrane eernim sirupom koju moemo obaviti na identian nain.

Opskrba pelinje zajednice vodom

Voda mora biti dostupna pelama u svakom trenutku! Nedostatak vode kod pela negativno utjee na ponaanje, prehranu, fiziologiju, uzgoj legla itd. Bez obzira imamo li u blizini prirodan izvor vode ili ne pelinjim zajednicama u suvremenom pelinjaku moramo osigurati stalan pristup pitkoj vodi preko higijenskih pojilica. Pelar ije pelinje zajednice uvijek imaju adekvatnu i pravovremenu prihranu sa stalnim pristupom pelama do vode imat e na pelinjaku uvijek jake i zdrave pelinje zajednice. Reference: Barker, RJ 1977.Toksinost ugljikohidrata i peluda za pele Iva Karlovi: Odreivanje eera u medu

Sakupljanje cvijetne peludi

Cvjetna pelud ili cvjetni prah nije proizvod pela ve ga pele sakupljaju u prirodi tijekom cijele kalendarske godine ukljuujui i zimske mjesece. Zimi naravno ima manje cvijea ali i taj mali dio pele e u ponekim toplijim zimskim danima pronai i zahvaljujui svom prirodnom nagonu i grai tijela unijeti u konicu. Prema nekim istraivanjima jedna pelinja zajednica godinje treba oko 20-30kg peludi za svoje potrebe, to ovisi o jaini zajednice. Ukoliko u konici nema ili ima vrlo malo sakupljene cvjetne peludi, pele e u razmjerno zalihama kojima raspolau odgajati leglo ili e u ekstremnim sluajevima matica ak privremeno i prekinuti zalijeganje. Tamo gdje nama legla nema ni pela to zna svaki pelar. Takoer je vano znati da za proizvodnju kilograma meda pela troi neto vie od kilograma peludi. Pitanje je na koji bi nain pele opstale da u prirodi ne nalaze ovu vrijednu namirnicu, no taj podatak moda bolje ne provjeravati. Iako se zna da se pele prirodno hrane medom i sa peludi nerijetko pelari pretjeraju sa vaenjem te vrijedne i nezamjenjive namirnice u prehrani pela - cvjetne peludi. S druge strane pojedini pelari rade greku gledajui u konici samo zalihe meda ali ne i peludi to je pogreno znamo li znaaj peludi u razvoju svake pelije zajednice. Pelud pelama predstavlja neiscrpan izvor potrebnih bjelanevina, masti, minerala i svih sastojaka koje pelud sadrava. Kvalitetna pelud sadrava sve sastojke za proizvodnju matine mlijei, nema li peludi nema ni mlijei. Nema li mlijei nema ni jedine hrane koju dobiva matica za vrijeme polaganja jajaca i tu se krug zatvara, zajednica brojano slabi. Slabe zajednice podlonije su bolestima, lake i ee se dogaa zalijetanje drugih pela u takve zajednice i krae meda-grabei. Takve zajednice s nedostatkom peludi imaju usporen rast lijezda koje lue vosak, smanjuje se ivotni vijek pela, smanjenjem ivotnog vijeka pela smanjuje se vaan broj pela

sakupljaica, bez pela sakupljaica nema potrebnog unosa i zajednica uz smanjenje zalijeganja matice propada. S druge pak strane ponekad ukoliko se pelinjak nalazi na idealnoj lokaciji, kada u okolici ima obilje cvjetne peludi moe se dogoditi da pele svojim unosom peludi u konicu blokiraju odnosno ogranie maticu u zalijeganju. To isto tako nije dobro ni poeljno. Tu je potrebna intervencija pelara. Ukoliko nema sakupljae peludi treba u plodinom dijelu konice vriti premijeaj okvira. Pelar takoer treba znati da sve zajednice ne unose istu koliinu cvjetne peludi to je osobito vano bavi li se pelar sakupljanjem peludi. Zajednicama koje slabo unose pelud ne treba stavljati skidae peludi da se ne poremete zalihe koje utjeu na razvoj i zalijeganje legla jer ukoliko u prirodi i u konici nema dovoljnih zaliha cvjetne peludi pele e nagonski troiti skromne zalihe iz svog tijela. Manji je svakako problem ukoliko u prirodi ima dovoljno ili previe cvjetne peludi. Tada je briga pelara da "igrom" okvirima odnosno premjetanjem samo sprijei blokiranje matice. Meutim kada u prirodi nema peludi ili je ima vrlo malo, tada treba elimo li da se zajednica pravilno i nesmetano razvija vriti stimulativnu prihranu pela rijetkim eernim sirupom. Poznato je da pele hranjene rjeim sirupom unose vie peludi od onih koje se prihranjuju guim sirupom ili pogaom i to treba imati uvijek u vidu. Dodavanje stimulativnih zamjena za pelud u sirup moe biti prednost ali i ne mora jer u naim krajevima samo u iznimno rijetkim sluajevima moe se dogoditi da peludi nema u prirodi. Dodavanjem peludnih zamjena u sirup pelar e pribjei recimo u sluajevima dugotrajnih, jakih, stalnih kia kada pele ne mogu izlaziti iz konica. U protivnom pela e u naim krajevima, gdje je priroda jo uvijek ouvana, nema previe industrije i zagaivaa pronai i najmanji peludni cvijet i prikupiti ga iz prirode zahvaljujui specifinoj grai tijela i unijeti u konicu, nerijetko onaj ljudskom oku praktiki nevidljiv. to sve utjee na pravilno sakupljanje peludi

Vrijeme: kod niih temperatura pele ne izlaze, cvijetne latice se ne otvaraju Vjetar: Za vrijeme vjetrovita dana pele oteano lete pa primjerice kod brzine vjetra od 15 do 20 km/h let pela se bazira samo u blizini konice. Razmak zajednica od poljoprivrednih kultura: Kod intezivnih poljoprivrednih nasada vrlo je bitan pravilan raspored i razmak konica. Pokazalo se da pravilno postavljene konice unutar poljoprivrednih nasada bitno utjeu na prinose poljoprivrednih kultura.

Ponovimo o vaenju cvjetne peludi

Pelama ne treba po svaku cijenu vaditi pelud Posebnu pozornost obratiti na kvalitet i ispravnost skidaa peludi Cvjetnu pelud vadimo samo jakim i zdravim pelinjim zajednicama Zajednicama koje slabije unose pelud - istu ne vadimo Slabim zajednicama - pelud ne vadimo

Stimulativna prihrana pela od sredine kolovoza do poetka rujna vrlo rijetkim eernim sirupom pridonijet e jaem unosu cvjetne peludi to rezultira veim zalijeganjem matice, to je posebno vano jer matica u to vrijeme zalijee legla koja nam donose takozvane "zimske" pele.

Pelud je lako pokvarljiva namirnica i o tome treba voditi rauna kada se odluimo na vaenje iste skidaima. Vidi tekst o suenju cvjetne peludi.

Seljenje konice unutar pelinjaka

Svaki pelar prije ili kasnije mora preseliti jednu ili vie konica, bez obzira radi li se o seleem ili stacioniranom pelinjaku. Unutar ovog teksta opisat e se nain preseljenja konice unutar pelinjaka i/ili kada sama razdaljina nije dovoljno velika pa postoji opasnost da nam se pele nakon preseljenja vraaju na staru lokaciju. Moda ste kupili konice pa ih elite zajedno sa pelama smjestiti bez gubitaka, moda se situacija na terenu promjenila pa zbog susjeda morate pomaknuti konicu/e za nekoliko metara, razloga za micanje ili seljenje je nebrojeno i u to su se uvjerili svi pelari. Preseliti konicu za 2-3 ili vie metra unutar pelinjaka moe predstavljati problem, jer kao to znamo konicu bi trebalo preseliti 2-3km. pa nakon tjedan dva vratiti na eljeno mjesto u protivnom e se pele vraati na mjesto gdje se konica prije nalazila. Da bi izbjegli takvo dugotrajno rjeenje, moemo se posluiti malim lukavstvom.

Poslije 3-4 godine eksperimentiranja na svom pelinjaku Bertil Stigemyr (Amerika) odluio je svoje iskustvo podijeliti i sa drugim pelarima. On je naime ispred izlaza postavio staklenu ploicu, na cca.15cm. pod pravim kutom. Naveer kada se pele smire i povuku u konicu, jednostavno ju preseli na eljeno mjesto. Ujutro kad pele poinju izlaziti, pele udaraju u staklenu pregradu, pa su prisiljene poljetati ukoso pod 90. Takav manevar zbog staklene ploice ih toliko zbuni da se moraju ponovo orijentirati za povratak u konicu. Staklena ploica ili neka druga prepreka (ne nuno prozirna) bi trebala ostati nekoliko tjedana, da se sve stare pele priviknu na novi poloaj konice. Nakon micanja te pregrade - ploice, pele jo neko vrijeme izlaze pod istim kutem u konicu. Ovisno o dobu godine u kojem se samo premjetanje radi dodatno zatvaranje leta na dan dva moe pomoi kod prisiljavanja pela na novu orjentaciju. Naravno uvijek postoji mogunost da e dio starijih pela izletnica traiti staru lokaciju i ukoliko se tamo nalazi jo Vaih konica smjestiti se unutar njih. Ovako si moemo pomoi kod formiranja umjetnih rojeva ili kada pojaavamo drutva novim pelama, to je daleko prihvatljivije od raznoraznih pripravaka za omamljivanje pela koji se nude na tritu.

Ovakve i sline prepreke moemo slobodno koristiti uz smanjenje leta konice za sprijeavanje pojave grabei ili ako je grabe ve prisutna. Naime pele "pljakaice" prilikom izlaska iz konice bre i "bezglavo" jure iz konice i pritom udaraju u pregradu, sam ulaz u konicu im je frontalno onemoguen ... pomicanjem pregrade i dodatnim suenjem prostora izlaska ulaska stvara se jai efekat.

Premjetanje konice na veu ili krau razdaljinu da bi bilo ispravno i sigurno odraeno ukljuuje uvijek nekoliko osnovnih koraka: 1. Zatvaranje ulaza konice, to je postupak kojim zatvaramo sve ulaze/izlaze na konici koji bi pelama prilikom premjetanja omoguili da napuste unutranjost konice i to na nain da se omogui cirkulacija zraka. Konice treba zatvorili kasno uveer kada se sve pele vrate u konicu ili vrlo rano ujutro prije nego pele poinju sa sakupljanjem nektara. Kod velikih vruina kada pele ni preko noi u potpunosti ne ulaze u konicu ve stvaraju brade moe nam pomoi podmetanje mikronastavka ili polunastavka. 2. Povezivanje i osiguranje nastavaka kod nastavljaa najee i najsigurnije obavljamo specijalnim zatezaima 3. Prijenos konice na novu lokaciju ili utovar na prijevozno sredstvo je osjetljiv dio i potrebno ga je obaviti uz to manje uznemiravanje pela. Dobro je da taj posao obave bar dvije osobe, a pomo kod transporta ovisno o samom terenu moe biti u vidu transportnih kolica bilo onih specijaliziranih za premjetaj konica nilo obinih. 4. Istovar / smjetaj konice na eljenu lokaciju takoer kao i u prethodnom koraku treba obaviti uz to manje stresa za pele izazvanog trenjom konice. Dobro je da taj posao obave bar dvije osobe, a pomo kod transporta ovisno o samom terenu moe biti u vidu transportnih kolica bilo onih specijaliziranih za premjetaj konica nilo obinih. Zatvaranje leta moe se efikasno napraviti unaprijed pripremljenim komadima mree samo treba paziti da promjer otvora na mrei ne bude vei od onog koji se stavlja na zbjeg LR konice kako ne bi pele ipak izlazile van. Zatezanje nastavaka zatezaima vano je napraviti precizno kao i zatvaranje otvora na konici jer e se u protivnom prilikom transporta / pomicanja zatezai malo olabaviti to je dovoljno da se nastavci odvoje. Tada e pele uznemirene pomicanjem nahrliti van konice u cilju

obrane nastambe, pedesetak uboda u sekundi je tada je neminovno. Zato paljivo i strpljivo odradite taj posao. Kod premjetanja i/ili utovara obavezno nosite pelarsko odijelo iako ste sve odradili kako treba zlu ne trebalo. Opreza nikad dovoljno, ne kae se bez veze oprez je majka mudrosti, jer i najvjetiji ponekad u poslu pogrijee. Odlina investicija kada pelinjak vremenom naraste je kupnja kolica za prijevoz nastavaka i/ili konica, utedjet e vam mnogo muke. Ukoliko je teren takav da je vonja kolicima nemogua postoje posebne ruke za prijenos nastavaka pa nabavite njih. Istovar je slian kao i utovar sve mjere primjenjive su samo obrnutim redosljedom. Nakon smjetanja konice na mjesto ne otvarajte ju odmah, priekajte barem pola sata sa otvaranjem da se pele malo smire jer e u protivnom nahrupiti van i svi dalji radovi oko tog mjesta bit e nemogui odreeno vrijeme.

Dijagnostika Europske gnjiloe legla

Europska gnjiloa pelinjeg legla je zarazna, bakterijska bolest nepoklopljenog legla koja se javlja u svim zemljama sa naprednim pelarstvom. Izvor bolesti su same pele, osobito pele pljakaice, rojevi pela i slino dok je sam uzronik bakterija Streptococcus pluton. Za razliku od Amerike gnjiloe pelinjeg legla koja je opasnija ak i najopasnija bolest pelinjeg legla trenutno u svijetu i koju uzrokuje bakterija Bacillus larva Europska gnjiloa nije toliko opasna i nema nikakve potrebe unitavati zajednice ukoliko se pojavi unutar konice ili pelinjeka. Poznato je da

Terramycin uspjeno lijei Europsku gnjilou ali i da se sama povlai pojavom jaih pelinjih paa. Znakove bolesti moemo primijetiti se na nepoklopljenom pelinjem leglu gdje moemo mjestimino pronai mrtve liinke. Bolesna liinka mijenja pravilan poloaj na dnu stanice, gubi kolutiavost i mijenja boju te ima miris raspadajue mase. Ukoliko se mrtve liinke nalaze i na zatvorenom leglu mogue je da se javljaju obje gnjiloe pelinjeg legla i daleko opasnija Amerika i manje opasna Europska. Najee se javlja u proljee ili u rano ljeto a povezuje se sa moguim stresom kod pela i / ili nedostatkom peludne pae. Simptomatika i prisustvo teko se utvruju u ranoj fazi bolesti i nerijetko se povlai dolaskom jaih nektarnih paa. Kako bi se sprijeilo eventualno irenje bolesti unutar pelinjaka postoji set za brzu dijagnostiku europske gnjiloe pelinjeg legla. Dijagnostiki komplet Vita razvijen je na nain da omoguuje testiranje na europsku gnjilou u roku od 3 minute, a sa tim setom kako navodi sam proizvoa tonost rezultata na bolest je vrlo visoka ak do 98%. Za slanje ukoliko je potrebno, posumnja li se i u Ameriku gnjilou, legla na laboratorjsku analizu potrebno je uzeti leglo veliine 10x10cm na kojem se nalazi najvei broj oboljelih liinki. Uzorak treba upakirati u drveni sandui (ne u papir) i zajedno sa saem te opisom simptoma poslati na analizu.

Uginue pela zimi

Uginue pela zimi naalost esta je pojava u svakom pelinjaku. esto su uzroci uginua nepoznati, ali u veini sluajeva preventivnim djelovanjima pelara tijekom sezone i pred samu zimu prilikom uzimljavanja moemo sluajeve uginua svesti na najmanju moguu mjeru. Svi podaci od preko 5-10% uginulih pelinjih zajednica upuuju na greke pelara prilikom uzimljavanja. Nabrojimo tri najea sluaja zimskog uginua kod pela

Varroa: Iako neemo uspjeti vjerojatno u potpunosti osloboditi pelinje zajednice od ove napasne i otporne grinje, obavili smo ogroman posao ako smo pravilnim postupcima uklonili iz zajednice vei dio varroe. Svi pelari koji misle da varroe u njihovim pelinjacima u dananje vrijeme nema, grijee, a rezultate svoje pogrene procijene vidjet e na proljee kada ostaju bez veeg dijela zajednica. est je sluaj da pelinja zajednica napusti konicu u nemogunosti da se othrva sa napasnom grinjom. Zajednice koje i uspiju nekim udom i uz boju pomo prezimiti vei dio zime oslabljene su i teko da e pelaru ak i ukoliko opstanu donijeti i malo meda. Glad: Najgori oblik uginua pela je glad, najgora stvar koju pelar moe uzrokovati svojim nemarnim ponaanjem. Od gladi moe uginuti cijela zajednica, ali i samo pele u pojedinim dijelovima ulica. Hladno vrijeme pelama onemoguava kretanje po konici. Premjetanje cijelog klupka je vrlo ogranieno, pa ukoliko nismo dobro pripremili pele i okvire zajednica umire od gladi ak i u sluajevima kada na

vanjskim okvirima ima meda. Stradale pele nalazimo uvuene u ispranjeno sae, imaju isprueno rilce, Nalazimo ih po okvirima na kojima vie nema meda, a dijelove klupka pronalazimo na podnici konice. To je najgori oblik pelarevog nemara prema radinim pelama. Nozemoza: Znaci prisustva nozemoze nisu kao to to pelari u poetku misle izmet na vanjskom dijelu konice koji se javlja uslijed duge zime i nemogunosti da pele izau povremeno na takozvane proisne letove. Tragovi smekastih mrlji na okvirima upuuju nas na mogunost nozemozne zajednice. Kad se pele slabije kreu i sporo uzlijeu jo je jedan od znakova nozemozne zajednice. Najsigurnija dijagnoza trebala bi biti u suradnji sa Vaim veterinarom, meutim kako veterinarske stanice kod nas nisu opremljene laboratorijima za utvrivanje nozemoze, uzorci se alju u laboratorij u Zagrebu na se ije nalaze prema vlastitim iskustvima ne treba previe obazirati. Ili dolaze prekasno ili su pogreni. est je sluaj u sluajevima kad bolest nije uznapredovala da intervencija pelara nije ni potrebna.

Umnoavanje pelinjih zajednica

Iz vlastitih pelinjih drutava moemo uz malo vjetine i znanja lako formirati novo drutvo stvaranjem prisilnih umjetnih rojeva, svejedno da li ih trebamo kao pomona drutva koja nam slue za pojaavanje postojeih ili ih jednostavno ostavimo da se razviju u jake pelinje zajednice koje e nam idue godine omoguiti vei prinos pelinjih proizvoda. Taj postupak prilino je jednostavan i moemo ga obaviti prije u tijeku glavne ili elimo li tek nakon glavne pae. Iz jakih pelinjih zajednica iz plodita oduzimamo otvorena legla sa mladim pelama. Okvire stavljamo u unaprijed pripremljene nastavke na podnici. Na njihova mjesta u plodita dodajemo pripremljene okvire sa satnim osnovama, odmah do legla. Ovisno o jaini drutva obino se uzimaju po 2 okvira sa leglom tako da jedan nastavak sa deset okvira punimo iz tri jake konice to iznosi 6 okvira legla. Ostatak popunjavamo sa 2 okvira na kojima je satna osnova i 2 okvira sa medom. Kod kompletiranja na nastavak stavljamo hranilicu i ventilacionu mreu te naravno krov konice. Tako novo formiranu konicu selimo na drugu lokaciju minimalno 2-3km da sprijeimo vraanje dijela pela radilica u izvornu konicu. Nakon otprilike 15-20 dana novo formiranu konicu moemo slobodno vratiti natrag. Vano to ne smijemo zaboraviti kod dodavanja legla u novu konicu je da legla stavljamo na sredinu konice, kako bi pele lako mogle odravati potrebnu temperaturu legla (slika 1 i slika 2).

Konicama iz kojih smo vadili legla preostala legla pribliavamo i stavljamo na sredinu plodita konice (slika 3 desno). Pripremljenom novom drutvu potrebno je u poetku dodavati hranu najbolje u obliku tekueg sirupa ili obine vode s obzirom da se drutvo jo nije organiziralo u zajednicu i nema pela vodarica. Dodamo li pogau neemo nimalo pogrijeiti jer e je pele rado posjeivati osobito ukoliko u blizini gdje smo smjestili novo nastalu konicu nema pae.

Slijedee to ne smijemo zaboraviti je dodavanje matice ili matinjaka. Dodavanje matice mogue je prije stavljanja okvira sa leglom ili nakon dodavanja okvira. Maticu bi trebali dodavati u kavezu da je pele postepeno prihate iako nikad ne moemo sa sigurnou tvrditi da e se pripajanje uspjeno zavriti. Ukoliko ustanovimo da novonastalo drutvo nije prihvatilo maticu moemo pokuati dodati novu maticu, matinjak iz druge konice ili cijelo drutvo selimo u tamniju hladniju prostoriju (podrum) na otprilike 7-8 dana predhodno mu dodati jedan okvir iz neke jake zajednice sa novim leglom. U tom sluaju poto e pele biti zatvorene u konici obavezno drutvu osiguramo da ima vodu ili jo i bolje slatki sirup. Nakon otprilike 7-8 dana, u borbi za opstanak novo e drutvo samostalno izraditi matinjak odnosno proizvesti maticu potrebnu za vlastiti opstanak. Po primitku matice uz malu brigu pelara, ovo e nam drutvo u iduoj sezoni osigurati dodatne koliine vrijednih pelinjih proizvoda.

Univerzalna pelarska vaga

Prednost mjerenja i evidencije stanja unosa ne treba posebno isticati, nabavka pelarske vage ponekad iziskuje dodatna sredstva koja se mogu bitno smanjiti sa malo vlastitih ili tuih ideja i neto vremena potroenog u izradu iste. Prednosti ove vage u odnosu na neke koje se upotrebljavaju su oite ve na prvi pogled. Ne treba pojanjavati kolika je razlika mogunosti vaganja vie konica na jednom pelinjaku od mogunosti vaganja samo jedne standardnim vagama. Druga prednost koja je i dovela do ove "inovacije" je kraa

opreme u pelinjacima. Ovu vagu nakon vaganja ne ostavljate na pelinjaku ve ju spremate zajedno sa ostalim priborom tako da ne predstavlja "mamac" za pelare sklone krai. Kako navodi autor ove vage Rade Stevanovi (Apatin-Srbija) postoji vie tipova pelarskih vaga kao to su stacionirane vage, sms vage, mobilne elektronske vage, digitalne vage i sl. kojima kojima cijena varira od 100 Eura na dalje ovisno o kvaliteti , mogunostima i proizvoau, ali svaka ima svoje prednosti i mane. Najvea im je mana da mogu sve vagati samo jednu konicu temeljem ega pelar nema uvid na stanje unosa cijelog pelinjaka. Tako se moe desiti da je drutvo koje se nalazi na vagi jae od prosjeka, da krene u rojevni nagon i sl. pa se dobije pogrean dojam o unosu ime se prisustvo i smisao "standardnih" uobiajenih vaga gubi. Kako bi se dobila realna slika drutvo na vagi se najee ne dira tako da ono ima velike anse za prelazak u rojevni nagon. Druga mana kao to smo ve i pisali je pojava ne samo u Hrvatskoj sve uobiajenija na pelinjacima koju nazivamo kraa. Pelarska vaga Rade Stevanovia sastoji se od metalnog postolja sa vitlom, viseom vagom i trake sa mehanizmom za vezanje konice (steza). Metalno postolje je napravljeno od cijevi, vel. 20 x 40 mm, sa tankom stijenjkom kako bi cijela vaga bila to laka. Vage koje se mogu koristiti na ovom postolju postoje razliite od isto manualnih, sa kazaljkama i neto skupljih digitalnih, sve se prikljuuju na jednak nain na postolje: vijeanjem. Vaga kako navodi Rade je jednostavna za izradu i zahjteva malo materijala, ako ste "metalac" makar priuen istu moete napraviti potpuno sami. Ako ne naite nekog prijatelja koji e Vam istu sastaviti uz podnevnu kavu. Svaki pelar koji se odlui na samostalnu izradu ovakve vage za svoj pelinjak treba kako navodi inovator obratiti panju na gornji dio postolja (ispod crvenog vitla - slika br.2) jer je taj dio vrlo bitan s obzirom na injenicu da prilikom vaganja on dri cijeli teret. Sve rupe na tom dijelu trebaju biti dobro centrirane da nemaju "luft". Sva eventualna pitanja vezana uz vagu moete postavini na forumu nae udruge ili forumu SPOS-a na kojem smo naili na ovo zanimljivo inovativno rjeenje.

Upotreba feromona
Iako danas svaki pelar nastoji izbjei prirodno rojenje kod svojih pelinjih zajednica, ono je ponekad neizbjean nusproizvod svakog pelinjaka. Ako ve ne moemo u potpunosti izbjei rojenje kod pelinjih zajednica onda bi trebali tu pojavu prilagoditi svojim potrebama. Nemaju svi pelari uvijek dovoljno vremena da nadziru sve konice ili da se nau na ili oko pelinjaka za vrijeme izlaska roja iz konice. U tu svrhu postoje vie manje uinkoviti feromoni koji imaju ulogu oponaanja feromona koje isputaju pele.
Kako funkcionira feromon

Dolaskom prvih pela one na ulazu u konicu treperui krilima ire miris sve vie izvan konice tpo privlai ostale izrojene pele. Konani uinak je da sve pele ukljuujui i maticu ulaze u praznu konicu. Sprema nekim prouavanjima zabiljeeno je prazne konice koje sadre Nasonov zauzimaju rojevi u postotku od 50 80% uz uvijet da se rojenje konice odvijalo u okolici konice sa postavljenim feromonom.
Kako i kada ga koristiti

Feromon se postavlja na okvir konice sa satnom osnovom. U takve prazne mamac - konice nikad ne postavljamo razraene satne osnove ili okvire sa medom zbog mogunosti izazivanja grabei. Feromone postavljamo uvijek u vremenima mogunosti prirodnog rojenja pela, od proljea do kasne jeseni. Feromonske cijevice NE OTVARAMO - NE BUIMO, sam feromon djeluje preko plastike. Konice u koje smo stavili okvire sa praznim saem stavljamo na otprilile 1 metar od tla. Za hvatanje rojeva iz vlastitog pelinjaka takve pripremljene konice postavljamo cca 200250 m od radnih - punih konica na kojima je mogua pojava rojenja.

Mjere opreza kod upotrebe feromona

Kako nikad ne moemo biti sigurni kakve su nam pele ule namamljene mirisom feromona u nau mamac - konicu svaki novopridoli roj pela trebamo najkasnije nakon dva do tri dana tretirati protiv varroe, prihraniti sirupom sa dodatkom sredstva protiv nozemoze. Skladitenje feromona Feromonske cijevice skladitimo na temperaturama ispod 0C u hermetiki zatvorenim posudama.Preporuuje se koritenje gumenih rukavica prilikom manipulacije feromonskim cijevicama! Hvatanje feromonskih cijevica golim rukama moe dovesti do smanjenja uinkovitosti feromona.
Rok upotrebe feromonskih cijevica

Rok upotrebe cijevice je jednu godinu. Cijevice sa feromonskim mirisom moemo tijekom sezone spremiti tako da ih izmeu dvije upotrebe smrznemo u hermetikim posudama.

Uzimljavanje slabih zajednica

Pelinje zajednice koje pred zimu zauzimaju pet do est ulica i manje najee pripajamo srednje jakim ili jakim zajednicama. Meutim mogue ih je uzimiti i "same" u vlastitom nastavku na nain da ih bez podnice postvimo na one jake. Takav nain opisao je ukratko i pelar Joe Rihtar u knjizi "Pelarenje nastavljaama", a slian je nainu kojim pripajamo dvije pelinje zajednice kroz dvostruku mreu. Postupak: Jakim zajednicama skidamo krov i poklopce, umjesto njih stavljamo okvir sa dvostrukom mreom koji je debljine otprilike poklopne daske moe debljina biti vea ali ne manja. Na takav okvir stavljamo nastavak slabe zajednice bez podnice. Zajednica koju uzimljavamo na takav nain ne bi trebala biti slabija od 4-5 popunjenih ulica. Neki pelari ak koriste i same poklopne daske koje su malo preradili za tu namjenu izrezavi lesonit u sredini dok su na istu s jedne i druge strane stavili mreu. Pelema u gornjoj zajenici moemo osigurati "gornje leto" koje je za uzimljavanje i bolje zbog mikroklome ali isto moe biti i rupa u nastavku ili na samom okviru s mreom. Tim nainom gornja slabia pelinja zajednica dobija preko zimskih mjeseci toplinu koja dolazi od donje jake pelinje zajednice. U jesen bi zajednice osobito one slabije trebale dobiti potrebne koliine zaliha hrane na okvirima s medom koje smo spremili tijekom sezone. Konice sa dva nastavka tako u startu uzimljavanja trebale bi imati oko 15-20 kg meda na okvirima, a zajednice u jednom nastavku 10-12 kg. Dok e iskusniji dugogodinji pelari zhati odokativno procjeniti koliinu zaliha i da li treba dodati pokoji okvir, oni manje iskusni bi trebali biti paljiviji pa ukoliko je

mogue vagnuti svaku konicu posebno je za takvu namjenu pogodna "Univerzalna pelarska vaga" opisana unutar nae web stranice.

Vanjska hranilica
Bruno Mavrinac pelar inovator iz Jadranova ustupio nam je u cilju pomoi svim pelarima jednu svoju inovaciju nazvanu: Vanjska hranilica. Tekst je takoer svojevremeno objavljen i na drugim forumima te u specijaliziranom pelarskom asopisu "Hrvatska pela". Osnovni uvjet kako navodi Bruno Mavrinac za primjenu ove vanjske hranilice je izbuena rupa na nastavku fi 25 mm, dok je istu mogue primjeniti na svim tipovima konica. Od kad pelari (1984.god) uvjek pojanjava ovaj inovator ima na nastavcima tu rupu zbog xx za ovaj lanak nebitnih razloga tako da mu je ideja dola s obzirom da je sam radio vodovod u kui i pri ruci imao imao "lemilicu" za varenje vodovodnih (plastinih) cijevi. Odrezao sam pie Bruno 3,5 cm cijevi promjera 25mm zatim redukciju 25/32 te koljeno 32 mm. Sve je to pomou lemilice za vodovodne cijevi spojio i dobio dra budue "vanjske hranilice". Na koljeno promjera 32mm ulazi ep pvc boce od 1/2 litre, meutim on kako mu se pelinjak nalazi svega 300 metara od kue ne koristi takvu ve manju staklenu bocu "Pago" soka koju lako po potrebi opere u preilici sua.

Napravio je ovaj inovator i tuljak (od vodovodne cijevi za odlaznu vodu - sive boje) promjera 50 mm da mu bura uobiajena u njegovom podruju ne srui ili "otpue" bocu". Evo koje su prednosti vanjske hranilice:

higijena na prvom mjestu boce po potrebi pere u maini za sue, vee se mijenjaju po potrebi jeftina cijena koljena kota manje od 10 kn, dok boce naemo u svakom domainstvu ili kafiu mala potronja vremena oko zamjene boca za etrdeset drutva utroi cca 10 do 15 min za zamjenu boca na pelinjaku, ime je u odnosu na klasine hranilice, zadovoljstvo prehranjivati pele, a ne muka ne rashlaujemo drutvo otklapanjem krova i micanjem izolacije jer je hranilica s vanjske strane jami prihranu bez grabei; u est godine iskustva s navedenom hranilicom, nisam imao niti jedan sluaj grabei hranilica za sva drutva ako nam je nukleus ili "Rauchfussovi oplodnjaci" nad jaim drutvom ili kod dvomatinog pelarenja stavimo hranilice za svako drutvo posebno nema utapanja pela, to je veoma vano za higijenu svake hranilice na donjem djelu lulice probuio sam rupu 3 mm za istjecanje vode ako pada kia u ljeti s "vanjskom hranilicom" svako drutvo ima svoju pojilicu s istom vodom nemam pojilicu na pelinjaku, a pele imaju istu vodu na svom pragu to je posebno vano u rano proljee gdje ne moraju izlaziti iz konice po hladnoi i vjetru vanjska kontrola jaine drutva vidimo kako i koliko uzimaju sirup ne ovisi o vremenu prehranjivanja dan, no, sunce, kia...

Uoeni autorovi nedostaci

Pelinjak kako navodi pelar inovator Bruno Mavrinac nam mora biti u blizini jer flaa sadri 2 dcl - dovoljno za stimulativno prihranjivanje, ali se moe uz male preinake staviti i vea volumena litra ili litra i pol s time da tijelo flae mora biti zbog teine privreno za konicu u poetku se pele trebaju priviknuti na hranilicu. Stoga, pri poetnom prihranjivanju ep boce namaem s malo meda, da pele prihvate hranu, a poslije privikavanja "nestaje" sirup; temperatura sirupa vjerojatno se bre ohladi, nego u unutarnjoj hranilici, ali zato imam sada u proljee omotane pago boce s novinom odnosno Al folijom tako da dobijem "termos bocu" ili sirup dajem usred dana kada su temperature najvie. Kad meete - okreete boicu to inite iznad neke posude da par kapi ne padne nekontrolirano ve u posudu dok se ne stvori vakum u boci ali malo prakse i to nije potrebno.

To je isprobana praksa pelara B.Mavrinca iz Jadranova pelama treba pomoi jednostavno i brzo, sa zadovoljstvom. Isprobajte, i vjerujte, pelama nee biti ao, a nadam se ni vama!

Vaenje pelinjeg otrova

Vaenje pelinjeg otrova u Republici Hrvatskoj nije uobiajena djelatnost kod pelara. Jedan od razloga dobiveni ispitivanjima o vaenju otrova meu pelarima leu u preslaboj edukaciji i nepoznavanju teme. Predavanja na kolovanjima pelara i organizirana u udrugama temu pelinjeg otrova redovito zaobilaze i tek se usputno spominju lijeenja otrovom i postupci ublaavanja uboda. Vrhunac je ukoliko se spomene neko od sredstava za ublaavanje anafilaktikog oka kod osoba s alergijskim reakcijama. Kompletno je pelarstvo usmjereno uglavnom ka proizvodnji meda to je pogreno jer ei drugi proizvodi su zbog manjih koliina u ponudi daleko profitabilniji tako i pelinji otrov. Vaenje otrova koje se koristi u zemljama sa veom tradicijom na tom polju bazirano je na dva osnovna meusobno vrlo slina naina. Vaenje unutar konice (sadraj i slike se ureuju) i vaenje izvan konice na samom ulazu koje emo pokuati to detaljnije opisati ovdje:

1. Skuplja otrova postavljamo na ulaz konice (ne vie od 10-15% konica na pelinjaku) na nain da se sam ureaj to vie prilii i stavi u ravninu samom letu konice[slika 1 i slika 2] 2. Spajamo ice sa izvorom napajanja u ovom sluaju akumulator crvena ica oznaava pozitivan crna negativan polaritet napajanja [slika 4] 3. Spojimo icu koja vodi od akumulatora sa kolektorom i icu od kolektora na ureaj. [slika 3] 4. Ukljuimo glavni prekida napajanja i ukoliko postoji podeavamo vrijeme sakupljanja otrova [otprilike 30 minuta] i podesimo na modernijim ureajima vrijeme pauziranja izmeu intervala 5. Nakon nekoliko minuta pele e stimulirane elektro stimulatorom poeti simulirati ubod pritom isputajui otrov, ubrzo se cijela staklena povrina popuni pelama koje na njoj isputaju otrov [slika 5] 6. Nakon 30 minuta aktivnog vaenja staklena povrina se vadi odvaja u pripremljen stalak sa utorima i spremna je za struganje [slika 6] 7. Struganje obavljamo iletom uz obaveznu upotrebu zatitne maske na dinim organima. [slika 7]Sastrugan otrov i sakupljen otrov spremamo u tamne boice i dobro zatvorene spremamo u hladnjak dobro zatienog od vlage [slika 8]

Produktivnost vaenja pelinjeg otrova

Zbog pojaane uinkovitosti u sakupljanju i izbjegavanja pretjeranog iritiranja pela sakuplja otrova se postavlja na odreenu konicu svakih 4-5 dana dok je preporuka nekih proizvoaa i do desetak dana Jainu strijnog udara iznosi od 0,22-0,29 A uz trajanje impulsa od 0,1-10 sekund U sezoni prikupljanja jedna pelinja zajednica daje u prosjeku 0,1 do 0,5 grama otrova po danu Iz jedne zajednice elektro stimilacijom aktivno vadimo otrov do 30 minuta dnevno uz obavezne predviene pauze svakih desetak minuta u vaenju od nekoliko minuta Pomou jednog elektrostimulatora u danu moemo vaditi otrov iz 3 - 4 pelinje zajednice Podaci variraju i ovise od proizvoaa do proizvoaa, vrlo je bitno da ureaji imaju autokontrolirano napajanje koje u sluaju iznenadne pojave vlage (kia) na povrini na kojoj su ice dovode do pada napona ili iskljuenja ureaja Neki podaci navode produljenje ivotnog vijeka pela kod kojih je vaen otrov elektro stimulacijom Prema nekim istraivanjima pelinja zajednica za vrijeme vaenja otrova elektrostimulacijom ojaa jer matica pojaava zalijeganje jajaaca

Skladitenje i odravanje

Ispod vanjskog sakupljaa otrova/kolektora ne stavljati tamne podloge zbog mogunosti podizanja temperature stakla iznad stupnjeva Celzija pri emu moe doi do propadanja sakupljenog otrova 50-60 Vanjski ureaji koriste se prema aestu kod temperatura od +10 do +40 stupnjeva Celzija (ovisno o proizvoau) Ureaji se uvaju na temperaturama od -20 do +50 stupnjeva Celzija

Voda u pelinjaku
Voda kod pela kao i kod ljudi predstavlja izvor ivota. Tu injenicu imajte uvijek u vidu kada oednite. Sjetite se da e vae pele ukoliko nemaju u Vaem pelinjaku mjesto gdje e doi do vode potraiti je negdje dalje. To nikako ni u kom sluaju ne zaboravite. Na kakav izvor vode i u kakvom stanju e biti pojilite to ne moete predvidjeti. Rizici takvog unosa vode su veliki, pele tada uglavnom obolijevaju od crijevnih bolesti koje mogu biti pogubne za opstanak cijele zajednice.

Sama pojilica s vodom potrebna je na pelinjaku od poetka ranog proljea do zadnjih izleta pela pred zimu. Postavljanje/punjenje pojilice gledajui godinje doba ne moe nikada biti prerano. Ne ustruavajte se puniti pojilice im ranije prije prvih poetnih proljetnih izleta pela. Pele e se naviknuti da u blizini ima stalnog izvora svjee vode tako da kasnije nee traiti okolne izvore upitne kvalitete. Naravno kako pele putuju dalje tako e uvijek usput pokupiti pokoju kap, meutim to ne moete sprijeiti. Dnevne potrebe jedne prosjene zajednice su 2-3 dl. vode + unos sa vodom iz nektara. Ne trebate na pojilicama izraunavati svaku kap vode. Vode treba biti dovoljno, bolje vie nego manje. Samu vodu mijenjajte svakih 4 - 5 do max. 6 dana bez obzira da li su pojilice pune ili prazne. Ustajala voda nije dobra.

Smjetaj pojilica idealan bi bio kada bi rano ujutro bile na suncu a kasnije u hladu. Naravno nemogue je oekivati od pelara da stalno "ui" u blizini pojilica i provjerava temperaturu vode. Pregrijavanje vode ljeti moete izbjei ukoliko ste pojilice postavili ispod nekog drveta, grma ili nadstrenice to e biti uz redovitu izmjenu vode sasvim dovoljno. Pojilice ne treba postavljati pred samo leto odnosno ispred konice. Ukoliko pojilice postavljate ispred konica neka to bude bar 5 metara od samih konica ukoliko je postavljeno ukoso odnosno 10 ukoliko se nalaze ravno pred konicama. Postavljanje iza konica nema ogranienja meutim dobro je da su udaljene od lene strane konice bar 2-3 metara. Ispod pojilice posipajte sitni lljunak ili kamenie kao ispred konica, bit e lijepe i urednije, a izbjegavate mogunost da nakapalu vodu pele posjeuju na zemlji i betonirana podloga dobro je rijeenje ali se ne uklapa u svaki pelinjak. Mamac ukoliko pele ne posjeuju pojilicu iz nekih razloga bit e otopljeni eer ili med u vodi. Med ili eer jednostavno otopimo u vodi. Omjer: 5 litara vode 0,5 kg meda / eera. Tom slatkom mjeavinom punimo svaku drugu ili treu staklenku. Pele e brzo primamljene slatkom otopinom poeti dolaziti na pojilite. U proljee i na jesen preventivno protiv nozemoze stavljamo pripravak nozepip ili drugi na bazi joda, kojeg e Vam ne previe skupo ali uinkovito i precizno pripremiti u ljekarni. Pripravak na bazi joda rijedimo ovisno o samoj kupljenoj koncentraciji. Pripremljenom mjeavinom punimo svaku drugu staklenku. Preko sezone ljeti nema potrebe za dodavanjem ali pred uzimljavanje je svakako poeljno i potrebno.

Zatita pela zimi

U jesen dok ostali poljopriredni proizvoai obino ubiru plodove svoje muke, pelari su taj posao ve odradili. Njima je sada najvea briga to pravilnije uzimiti svoja vrijedna "letea stada". Poznato je da pele dolaskom niih temperatura, pred kraj jeseni poetkom zime u svojim nastambama prelaze u klupko koje rade oko svojih prikupljenih zaliha za bespano razdoblje. Iako se zimi radovi direktni na pelinjaku smanjuju to ne znai da ih nema, svi znaju v da pele ne spavaju zimski san ve samo smanjuju svoje funkcije na minimum. Taj minimum pokretnosti omoguuje im takoer tedljivu minimalnu potronju hrane to ovisi o podneblju i pojedinoj godini. One poslove koje pelari provode moraju biti unaprijed planirani (kao i kroz godinu) raeno u tiini i bez prevelikog uznemiravanja zajednica koje se nalaze u klupku. Kod niih temperatura pele su manje pokretne i aktivne pa njihovi prirodni neprijatelji kojima je do sada bilo teko ui u neosvojivu pelinju tvravu koriste svaku priliku za ulaz u njihovu "smonicu". Mievi, voluharice, strljeni, ose i drugi vei ili manji neprijatelji ele se zasladiti pelinjim vrijednim proizvodima koje su one za ovo doba godine spremale iskljuivo za svoje potrebe. Pele sklupane u klupku kod niih temperatura manje su aktivne, gotovo u stanju mirovanja, pa tako i onaj dio pela koji ima zadau braniti ulaz "tvrave" od pljakaa. Ose, strljeni i kukci koji lete i na neto niim temperaturama to znaju vrlo dobro i koriste i svaki najmanji otpor. Mievi, voluharice i slini manji glodavci kroz neosiguran e ulaz ui u podruje koje im u ovom trenutku predstavlja neiscrpan izvor zaliha hrane. Nerijetko e u takvom nebranjenom prostoru tik iznad klupka napraviti svoje gnjezdo pored kojeg e imati i hrane pa e im pele jednim dijelom svog klupka ak i grijati njihovo novo stanite. Kako su ti glodavci aktivni cijelu zimu, eui po konici, uznemiravaju pele za koje u sluajevima izlazka iz konice na niim temperaturama znai sigurnu smrt. Tako ak i samo razdvajanje klupka u konici znai da nee moi osigurati potreban mir i toplinu pa ugibaju usprkos dovoljnim zalihama meda. Pelari da bi sprijeili ovakve neeljene situacije pogubne za pele, u jesen postavljaju otrovne mamke i poput svih poljoprivrednika na taj nain smanjuju samo prisustvo istih oko pelinjaka. No kako su ti napasnici obino prisutni u velikom broju, te poneki ak vjeto izbjegavaju postavljene im zamke, treba pribjei i drugim metodama. Kod pelara popularno postavljanje "eljeva" na suena zimska leta konica ima zadau onemoguiti ulaz veim pljakaima. esto voluharice, mievi i slini svojom upornou njukom i noicama uspiju odstraniti takvu zatitu. Druga je mogunost postavljanje ianih mrea promjera tek toliko da pela moe proi u svojim rijetkim zimskim proisnim izlascima. To obino spreava uznemiravanje pela unutar konice, meutim kod upornijih napasnika ne i uvijek. Jedna od mogunosti zimske obrane pela u kojoj pelar ima kljunu ulogu je postavljanje metalne matine reetke na vrh same podnice konice. Na vrh podnice na koju smo smjestili

matinu reetku se stavi nastavak sa okvirima i pelama i to e biti nepremostiva prepreka za veinu jesensko-zimskih pljakaa konica. Matine reetke sa letom treba staviti naopako. Matina reetka ne slui za tu namjenu ali kako je u ovom dijelu godine nepotrebna u konici, moemo je bez rezmiljanja iskoristiti u tu namjenu. Osim to e uspjeno odraditi svoju novu zadau smanjit e nam dio brige oko uskladitenja do proljea.

Sadraj knjige: Auto prihrana pela (Mirko Vei) Dresura pela Dvomatino pelarstvo Grabe u konici / pelinjaku Formiranje nukleusa Izrada propolis alkoholne tinkture Mikro nastavak (Damir Ban) Odreivanje vlage u medu Paketni rojevi Pelarske dimilice Prehrana pela Sakupljanje cvjetne peludi Seljenje konica unutar pelinjaka Dijagnostika Europske gnjiloe legla Uginue pela zimi Umnoavanje pelinjih zajednica Univerzalna pelarska vaga (Rade Stevanovi) Upotreba feromona Uzimljavanje slabih zajednica Vanjska hranilica Vaenje pelinjeg otrova Voda u pelinjaku Zatita pela zimi

Sadraj raen za potrebe web stranice www.pcelarstvo.hr , autorski tekstovi oznaeni su kod kod slika i tekstova unutar sadraja Male Pelarske Akademije.