You are on page 1of 3

9.

SIMBOL I RITUAL U SOVJETSKOJ DIPLOMATIJI

Krajem četvrdesetih godina dvadesetog vijeka, mediji su objavili da je tim američkih


istraživača otišao u potragu za ostacima Nojeve barke koja se, kako navode, nalazila na vrhu
Ararata, na samoj granici između Turske i tadašnje sovjetske Jermenije. Naravno, ovo je u
Sovjetskom Savezu stvorilo sliku o američkoj špijunaži sovjetske republike i potvrdilo sovjetsku
paranoju da sve što se dešava, dešava se sa razlogom. Uzimajući u obzir da je SSSR bio
jednopartijska država, u kojoj je Komunistička partija upravljala političkim, ekonomskim,
kulturnim i društvenim životom, logično je zaključiti da se u Sovjetskom Savezu stvarno sve
dešavalo sa razlogom. Presudni uticaj Komunističke partije je bio evidentan i na polju spoljne
politike Saveza. Uzimajući u obzir da je Komunistička partija upravljala medijima unutar zemlje
i imala moć cenzure, moguće je zaključiti da je sve ono što se pojavljivalo u medijima svake
vrste bio samo odraz politike koju je partija vodila. Sve ono što nije bilo prihvatljivo za partiju,
jednostavno nije bilo ni štampano. Svaka riječ je bila promišljena i sa sobom je nosila određeno
značenje. Svako zvanično izvještavanje o nekoj državi je podrazumijevalo hladan i neprijateljski
stav, dok su članci puni poštovanja i simpatija odražavali prijateljski stav prema određenoj
državi, ne samo u medijskom nego i u političkom smislu.
Ono što su novine veoma često štampale su bile slike. Naime, slike su kao instrument
diplomatkog komuniciranja, imale različite funkcija. Prva od tih funkcija je bila legitimizirajuća.
Kult ličnosti koji je odlikovao svakog sovjetskog vođu je bio vitalni mehanizam koji je uspijevao
da učvrsti legitimitet vođe, a samim tim i partije. Vidjeti sovjetskog vođu na fotografiji sa
predstavnicima drugih zemalja je bio način da se iskazi stav države tj. partije prema tom
predstavniku, a samim tim i državi koju on predstavlja. Druga funkcija fotografije u novinama je
bila stvaranje bolje atmosfere odnosa sa drugom državom. Prisustvo aparata na nekom
diplomatskom zasijedanju je ukazivalo na želju da se na ovakav način pokažu prijateljski odnosi
između dvije države. Fotografija u ovoj funkciji je bila uočljiva ne samo u Sovjetskom Savezu,
već i u Kini. Sa druge strane, sovjetske diplomate su često uspijevale i da svojim prijateljskim
izlivima emocija skrenu pažnju na sebe kako bi izbjegli razgovore o temama koje nisu bile
pogodne za Sovjetski Savez. Treća funkcija fotografije je bila da se proizvedu i izmijene
značenja događaja koji se nisu desili, ili su se desili na drugačiji način. Fotografije su često bile
montirane i zatim objavljivane kako bi potvrdile i stvorile sliku onoga što je partija u tom
trenutku predstavljala i propagirala.
Uloga mita i rituala u politici Sovjetskog saveza takođe zauzima važno mjesto. Meri
Barbara Zaldin tvrdi da marksizam koji su modifikovali Lenjin i Staljin može da se posmatra kao
religijski fenomen. Počevši od činjenice da Moskvu nazivaju trećim Rimom, da je Ruska
Pravoslavna Crkva bila i i dalje jeste jaka institucija, i analizirajući simbole i rituale koji su bili
prisutni u Sovjetskom Savezu, nije teško naći utemeljenje za takvu tvrdnju. Važna funkcija
religijskih formi u politici je bila usmjerenje ljudi koji bi drugačije doveli u pitanje opstanak
„nove vjere“. Kult Lenjina je išao dotle da su stanovnici Saveza Lenjina često obožavali kao
sveca. Ikone i statue vođa, često ogromnih dimenzija su bile korištene kao katalizatori
obožavanja vođe koji je posmatran kao Bog. Ovakav način upotrebe religijskih elemenata je
počeo u Sovjetskom Savezu, ali se veoma brzo proširio na ostale komunističke zemlje. Ideološka
šizma komunističkog svijeta je najbolje vidljiva na ikonografskom nivou. Kruščev je 1956.
godine odbacio Staljinove metode, što je rezultiralo uklanjanjem Staljinovog portreta i statua sa
svih vidljivih mjesta. Ovaj potez Kruščeva u Kini nije bio odobravan, te je stoga portret Staljina
zajedno sa portretima Marksa, Engelsa, Lenjina i Mao Ce Tunga i dalje bio svuda prisutan. Kina
je koristila ovakav pristup svaki put kada je postojala politička potreba za tim. U vrijeme
revolucije na Tajvanu, Kina je oživjela lik Sun Jat Sena, revolucionara kojeg su poštovali i
komunisti i nacionalisti.
Ono što je veoma zanimljivo je to da su motivi i portreti u minijaturnoj formi na
poštanskim markicama najviše poslužili u političke i propagandne svrhe partije. Poštanske
markice mogu i veoma često i nose propagandne poruke. Ono što je veoma važno je da se one
koriste, kako unutar zemlje, tako i izvan granica određene države. Poštanska markica je često
oslikava način na koji nacija gleda na svoju prošlost i budućnost. Primjeri poštanskih markica
koje su bile očigledna propaganda u Sovjetskom Savezu su mnogobrojni. Počevši od 1942.
godine Komunistička partija je koristila markice kako bi Americi, Kini, Turskoj, Njemačkoj,
Engleskoj pokazala svoj stav po pitanju određenog problema. Od 1956. do 1960. godine, u
periodu kada su odnosi između dva bloka bili zaoštreni, u Sovjetskom Savezu su se pojavile
markice sa portretima poznatih stranih ličnosti kao što su Britanac Robert Burns, Amerikanac
Benjamin Franklin, i drugi, kako bi se sukob sveo na niži nivo. Zanimljivo je da se na
poštanskim markicama na kojima su se nalazile slike svijeta, Amerika nikada nije bila vidljiva.
Samo ne jednoj markici, na kojoj je bila reklamirana sovjetska avio kompanija, se vidi Amerika i
obilježen je Njujork zajedno sa mnogim drugim svjetskim gradovima, što je ukazivalo na uticaj
koji Moskva ima u tim gradovima.
Proslave na trgovima koje su često organizovane u Sovjetskom Savezu su imale političku
i socijalnu funkciju. Na taj način je država građanima predstavljala svoju ideologiju koja je
vremenom poprimala naličje mitologije, i na taj način su ove proslave postajale instrument
legitimacije režima. Proslava Prvog Maja je predstavljala posvijećenost stanovnika Sovjetskom
Savezu. Vremenom su ove proslave postale fantastična prilika za međunarodne posmatrače koji
su za vrijeme proslava imali priliku da posmatraju život građana i proučavaju institucije države.
U toku ovih proslava, slike, slogani i plakati igraju važnu ulogu. Na taj način su strane diplomate
mogle da vide kakva je politika Saveza prema njihovoj državi. Kroz veličinu i lokaciju plakata se
ogledala važnost određene države u Sovjetskom Savezu. Vojne parade su takođe služile za
dokazivanje moći Saveza, kao i za uspostavljanje odnosa sa određenim državama. Krajem
pedesetih godina, propaganda o mirnoj koegzistenciji i nenaoružanju je zauzela mjesto u
sovjetskoj politici. Sa druge strane, Kina je imala drugačiji stav i u tom periodu je najviše i
pokazivala svoju vojnu artiljeriju.
Režim je aktivno sprovodio propagandu i na polju kulture i sporta. U funkciji režima su
postojale pozorišne, muzičke i baletske tačke, kao i sportski događaji. Država je učenicima i
sindikatima slala knjige, filmove, muziku i organizovala razna kulturna dešavanja. „Kulturna
diplomatija“ je odigrala veoma važnu ulogu u sovjetskoj diplomatiji. Režim je stvorio sliku da je
SSSR otvoren za saradnju, razmjenu, slobodu i međunarodni kontakt i to je između ostalog
uradio i preko kulturnih manifestacija. Kulturna diplomatija je veoma važnu ulogu odigrala u
zemljama u razvoju. Boljšoj teatar je uspio da vremenom izgradi reputaciju koju je režim veoma
dobro iskoristio. U zavisnosti od odnosa sa ostalim država baletska grupa je gostovala u
gradovima različitih država. Boljšoj teatar je tek 1975. posjetio Ameriku, dok je u Kini gostovao
deset godina kasnije. Sa druge strane, kako bi dokazao da je socijalističko uređenje bolje o
kapitalističkog, SSSR se na međunarodnoj sceni dokazivao i kroz sport. Unutar države, sportski
događaji su obezbjeđivali sliku o novom sovjetskom čovjeku, dok su na međunarodnoj sceni
takmičenja i prijateljski susreti služili dokazivanju i poboljšanju statusa Sovjetskog Saveza.
Prijateljske utakmice su se često odigravale prije potpisivanja nekih sporazuma ili nakon
uspješne razmjene. U odnosima sa drugim komunističkim država, Sovjetski Savez je koristio
sport kako bi pospješio zajedništvo Sovjetskog bloka i svoju poziciju unutar bloka.

You might also like