Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
5Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Mogucnosti Primjene Medijacije u Sistemu Maloljetnickog Pravosudja

Mogucnosti Primjene Medijacije u Sistemu Maloljetnickog Pravosudja

Ratings: (0)|Views: 265 |Likes:
Published by _mEDINa__

More info:

Published by: _mEDINa__ on Jun 07, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/23/2014

pdf

text

original

 
MOGUCNOSTI PRIMJENE MEDIJACIJE U SISTEMU MALOLJETNICKOG PRAVOSUDJA
1
PRIMJENA MEDIJACIJE U KRIVICNIM PREDMETIMA U DOMACEM ZAKONODAVSTVU
Pravni sistemi Bosne i Hercegovine, i njenih entiteta te Brcko Distrikta slozili su se da je potrebnoprimjeniti medijaciju kako u gradjanskim, tako i u krivicnim stvarima.U domacem zakonodavstvu medijacija je moguca samo kada se odlucuje o imovinsko-pravnomzahtjevu u okviru krivicnog postupka. Sadasnja zakonska rjesenja daju fakultativnu mogucnost sududa stranke uputi na medijaciju radi rjesavanja njihovog iskljucivog imovinsko-pravnog zahtjeva kaosporednog zahtjeva u krivicnom postupku.Kada je rijec o medijaciji u krivicnom postupku prema maloljetnicima ocigledno je da o tome nepostoje posebne odredbe u materijalnom i procesnom zakonodavstvu.
MODELI KRIVICNOG PRAVOSUDJA
Krivicno pravosudje razlikuje dva modela pravosudja: model retributivnog pravosudja i modelrestorativnog pravosudja.
Model retributivnog pravosudja 
Model retributivnog pravosudja prema Weitekampu je tradicionalni odgovor na kriminalitet mladih ukome se akcenat stavlja na krivicno djelo i ucinioca, dok se u drugi plan stavlja zrtva krivicnog djela.Prema ovom modelu, krivicno djelo je akt protiv drzave, odgovornost prestupnika se definiseodredjivanjem sankcije, odnosi izmedju strana u sukobu su suprostavljeni, a dug prema drzavi idrustvu je apstraktan. Karakteristika ovog modela je da isti kao takav u odnosu na strane u sukobu,ne podstice na kajanje, odnosno prastanje. Jedna povreda drustva se zamjenjuje drugom povredom,a drustvena zajednica, odnosno drzava se nalazi na margini povodom ovog sukoba.
Model restorativnog pravosudja 
Elementi restorativne pravde mogu se naci jos u periodu prije antickih civilizacija. Konceptrestorativne pravde za svoj osnov ima restituciju, nadoknadu ili popravljanje stete nastale krivicnimdjelom. Pojam restorativna pravda prvi put je upotrijebio Albert Englash 1977 godine navodeci trivrste krivicnopravnih sistema: retributivnu pravdu, zasnovanu na sistemu kaznjavanju, distributivnupravdu, koja se fokusira na terapijske pristupe uciniocu i restorativnu, obnavljajucu pravdu.Prema Fridayu ''politika i praksa tradicionalnog krivicnopravnog sistema nisu pokazale efikasnost usmanjenju stope kriminaliteta i pruzanju gradjanima sigurnosti i dobijanju podrske od strane sudskihvlasti''. Savremeni koncept restorativne pravde razvio se u u sklopu tzv.diverziono-pravno-socioloskog koncepta.Koncept restorativne pravde shvata krivi
č
no djelo kao povredu ljudi i me
đ
uljudskih odnosa, dok jepovreda pravne norme sekundarnog karaktera. Popravljanje
š
tete podrazumijeva odgovornost ioobaveze, odgovornost se ne utvr
đ
uje ve
ć
je u
č
inilac prihvata, kao i odgovornost da popravi
š
tetu.Restorativna pravda predstavlja proces iznala
ž
enja rje
š
enja koje treba da promovi
š
e popravljanje
š
tete, pomirenje i spre
č
avanje ponovnog vr
š
enja krivi
č
nog djela, u koji se aktivno uklju
č
uju u
č
inilac,
ž
rtva i zajednica.
 
MOGUCNOSTI PRIMJENE MEDIJACIJE U SISTEMU MALOLJETNICKOG PRAVOSUDJA
2
Restorativna pravda, s jedne strane ima za cilj reintegraciju učinioca u lokalnu zajednicu, a nenjegovo isključivanj
e i stigmatizaciju. Sa druge strane, model restorativne pravde ima za cilj i
potpunu reintegraciju žrtve koja je često marginalizovana, diskriminisana ili stigmatizovana u svojojsredini što sve nepovoljno utiče na proces njenog oporavka od traume izazvane
 
krivičnim djelom
.
Model restorativne pravde je okrenut prevenciji i budućnosti i ona ima za cilj kako specijalnu tako igeneralnu prevenciju, koja teži ka tome da se popravi šteta, a ne kažnjavanju odnosno produbljivanju
sukoba.
RESTORATIVNA PRAVDA U SISTEMU MALOLJETNICKOG PRAVOSUDJA
Osnov za primjenu koncepta restorativne pravde predstavljaju medjunaorodni dokumenti, i to:Deklaracija UN-a o osnovnim principima pravde za zrtve kriminaliteta i zloupotrebe moci, PreporukaKomiteta ministara Savjeta Evrope br. R (99) 19 o primjeni posredovanja u krivicnim stvarima,Deklaracija UN-a o osnovnim principima primjene programa restorativne pravde u krivicnimslucajevima, Okvirna odluka Evropske unije o polozaju zrtava u krivicnom postupku, Preporukakomiteta ministara Savjeta Evrope Rec (2006) 8, o pomoci zrtvama kriminaliteta.Sistem maloljetni
č
kog pravosu
đ
a je zasnovan na principima najboljeg interesa djeteta, pravu na
ž
ivot, opstanak i razvoj, nediskriminaciji i pravu na po
š
tivanje mi
š
ljenja djeteta. Ostvarivanjem
navedenih principa osigurava se dobrobit djeteta kao cilj sistema maloljetničkog pravosuđa.
Najva
ž
niji me
đ
unarodni dokumenti koji reguli
š
u oblast restorativne pravde u sistemu maloljetni
č
kogpravosu
đ
a su:1.
 
Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta iz 1989. Godine
 Odredba
č
lana 40 stav 3 Konvencije o pravima djeteta upu
ć
uje da "dr
ž
ave ugovornice poti
č
ustvaranje zakona, postupaka, organa i ustanova koji se izri
č
ito odnose na djecu i bave djecom zakoju postoji sumnja, koja su optu
ž
ena ili za koju je utvr
đ
eno da su prekr
š
ila krivi
č
ni zakon", aposebno "dono
š
enje mjera kad god je mogu
ć
e i po
ž
eljno za postupanje sa takvom djecom bezpribjegavanja sudskom postupku s tim da u potpunosti budu po
š
tovana ljudska prava i zakonskaza
š
tita".2.
 
Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za maloljetni
č
ko pravosu
đ 
e iz 1985.godine (tzv."Pekin
š
ka pravila")
 Pravilo 11.2. r
eguliše
da preusmjeravanju mo
ž
e pribje
ć
i policija, tu
ž
ila
š
tvo ili dr. organi u skladu sapravilima i politikom odgovaraju
ć
eg pravnog sistema i u saglasnosti sa ovim pravilima.Preusmjeravanje se obi
č
no praktikuje na formalnoj i neformalnoj osnovi u mnogim pravnimsistemima. Ovakva praksa ima za cilj da otkloni negativne posljedice postupaka u okvirumaloljetni
č
kog pravosu
đ
a (npr.
ž
igosanje zbog osude i kazne). Pekin
š
ka pravila sugeri
š
u da treba"u
č
initi napore da se stvore programi lokalnih zajednica kao
š
to su privremeni nadzor i usmjeravanje,obe
š
te
ć
enje i naknada
š
tete". Programi koji uklju
č
uju poravnanje putem obe
š
te
ć
enja
ž
rtve i onikojima se nastoje izbje
ć
i budu
ć
i sukobi sa zakonom kroz privremeni nadzor i savjetovanje treba dabudu u sredi
š
tu interesovanja.
 
MOGUCNOSTI PRIMJENE MEDIJACIJE U SISTEMU MALOLJETNICKOG PRAVOSUDJA
3
3.
 
Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za mjere alternativne insititucionalomtretmanu iz 1990. godine(tzv. "Tokijska pravila")
 Tokijska pravila podsti
č
u sve dr
žave da razviju “š
irok spektar alternativnih mjera po
č
ev od onihprije su
đ
enja pa do onih poslije izricanja presude, uz obavezu dr
ž
ava da osiguraju odgovaraju
ć
uravnote
ž
u: izme
đ
u prava svakog pojedina
č
nog prestupnika, prava
ž
rtava i brige dru
š
tva za javnu
bezbjednost i prevenciju kriminala“
.4.
 
Sprovo
đ 
enje maloljetni
č
kog pravosu
đ 
a, Rezolucija ekonomskog i socijalnog savjetaUjedinjenih nacija 1997/30
 Kao jedan od ciljeva Rezolucija nagla
š
ava potrebu da se razvijaju mjere preusmjeravanja ili drugeinicijative, koje su alternative klasi
č
nim sistemima krivi
č
nog pravosu
đ
a kako bi se izbjeglooslanjanje na sistem krivi
č
nog pravosu
đ
a u slu
č
aju mladih optu
ž
enih za prestup kako prije hap
š
enja,prije su
đ
enja, tokom i nakon su
đ
enja, kako bi se sprije
č
io recidivizam, te promovisala dru
š
tvenarehabilitacija djece prestupnika
. Rezolucija naglašava i potrebu da se
koriste mehanizmi zaneformalno rje
š
enje sporova u koje treba uklju
č
iti dijete prestupnika, porodicu, a
š
to podrazumijevamedijaciju i praksu restorativne pravde, posebno u procesima koji uklju
č
uju i
ž
rtve.5.
 
Preporuka br. R (87) 20 Savjeta Evrope zemljama
č
lanicama o odgovoru dru
š
tva namaloljetni
č
ko prestupni
š
tvo usvojena 1987. godine od strane Komiteta ministara
 Preporuka insistira da bi u
š
to ve
ć
oj mjeri trebalo te
ž
iti ka ukidanju mjera zatvaranja zamaloljetnike i da bi mjere prema maloljetnicima trebalo provoditi u prirodnom okru
ž
enjumaloljetnika uklju
č
uju
ć
i i zajednicu na lokalnom nivou, kako bi se postovalo njihovo pravo na obra-zovanje, njihovu li
č
nost i unaprijedio njihov li
č
ni razvoj. Kako su mlade osobe bi
ć
a u razvoju svemjere koje se preduzimaju prema njima treba da budu obrazovne prirode i usmjerene ka njihovojsocijalnoj integraciji.
U cilju davanja prednosti onim mjerama koje omogućavaju veće šanse za socijalnu integraciju putemobrazovanja i stručnog obučavanja preporuka u svojim odjeljcima kao jednu od mjera preporučujedržavama članicima da obrate posebno paž
nju na one koje:-
 
imaju za cilj tretirati učestalost prestupništva kod maloljetnika unapređivanjemnjihovih sposobnosti za socijalno prilagođavanje putem intenzivnijih vaspitnih i
obrazovnih mjera.-
 
podrazumijevaju popravku štete koju je prouzrokovalo krivično ponašanje
maloljetnika.-
 
podrazumijevaju društveno koristan rad, prilagođen uzrastu maloljetnika i
obrazovnim potrebama.

Activity (5)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Arnela Skoro liked this
Arnela Skoro liked this
Arnela Skoro liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->