You are on page 1of 19

Plae i naknade

124

UDK: 336.2/657.1 Valentina Bocak, dipl. oec.

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


Pravo radnika na naknadu trokova nastalih na slubenom putovanju moe biti regulirano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca. Neoporezivi iznosi naknade trokova putovanja te visina dnevnica regulirani su odredbama Pravilnika o porezu na dohodak. Kod obraunavanja slubenog putovanja u inozemstvo primjenjuju se propisi za korisnike dravnog prorauna, a ti se propisi odnose i na poduzetnike. Autorica u nastavku lanka detaljnije pie o nastanku, obraunu i isplati izdataka nastalih kod slubenog putovanja u zemlji ili inozemstvu, te daje vei broj praktinih primjera.

Pravo na naknadu trokova slubenog puta i nain obraunavanja trokova nastalih prilikom slubenog putovanja mogu biti ureeni su odredbama kolektivnih ugovora1, pravilnika o radu2, ugovora o radu ili nekim drugim aktom poslodavca. Trokovi koji nastaju kod slubenog putovanja u inozemstvo obraunavaju se prema odredbama Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima dravnog prorauna priznaju u materijalne trokove3 (u nastavku lanka Uredba o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo).
1 Vano je napomenuti da iako neki od poslodavaca nisu potpisnici kolektivnih ugovora propisana je obvezna primjena kolektivnih ugovora za djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, putnike agencije, humanitarnog razminiravanja te drvne i papirne industrije i to na sve poslodavce i radnike koji rade u tim djelatnostima. To znai da svi poslodavci koji se bave navedenim djelatnostima, neovisno o broju zaposlenih radnika, moraju primjenjivati kolektivne ugovore za pojedinu djelatnost. U kojim su Narodnim novinama objavljeni pojedini kolektivni ugovori te o pravima radnika koja proizlaze iz odreenih kolektivnih ugovora moete vidjeti u svakom broju Ripup-a na poetku rubrike RiPup INFO. Sukladno odredbi l. 130. st. 1. Zakona o radu, poslodavac koji zapoljava vie od 20 radnika duan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada, postupak i mjere za zatitu dostojanstva radnika i druga pitanja vana za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu ureena kolektivnim ugovorom. Uredba je objavljena u Nar. nov., br. 50/92 i 73/93. Sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, odredbe uredbe se primjenjuju kod utvrivanja neoporezivih iznosa po osnovi nesamostalnog rada to ih poslodavci isplauju svojim radnicima.

Uvjeti i odredbe za neoporezivu isplatu izdataka slubenog putovanja propisani su Pravilnikom o porezu na dohodak4.

1. Nalog za slubeno putovanje


Prije nego to radnik krene na slubeni put, poslodavac mu je duan izdati nalog za slubeno putovanje (putni nalog). Nalog za slubeno putovanje minimalno mora sadravati slijedee podatke5: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upuuje na slubeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, poetno i zavrno stanje brojila kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis i peat ovlatene osobe, obraun trokova, likvidaciju obrauna te izvjee s puta.
4 5 Pravilnik o porezu na dohodak objavljen je u Nar. nov., br. 95/05, 96/06 i 68/07. Prema odredbama l. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.


Uz putni nalog obvezno se prilau isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: rauni za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, rauni za smjetaj i drugo. najmanje 30 kilometara, radi obavljanja poslova (vezanih uz radno mjesto radnika i djelatnost poslodavca) koji su navedeni u nalogu za slubeno putovanje. Ukoliko se prebivalite (ili uobiajeno boravite) radnika razlikuje od mjesta rada, a radnik na slubeni put polazi iz mjesta svog prebivalita (ili uobiajenog boravita) propisanu udaljenost od najmanje 30 kilometara treba raunati od mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita10. Primjerice, ukoliko poslodavac sa sjeditem u Zagrebu, Ilica bb upuuje na slubeni put u Vrbovec svog radnika koji stanuje u Dugom selu i koji e na slubeni put krenuti iz mjesta svog stanovanja propisana udaljenost raunati e se od mjesta stanovanja. Iako je udaljenost od Zagreba (Ilica) do Vrbovca vea od 30 km, a od Dugog sela do Vrbovca manja od 30 km radnik nee imati pravo na isplatu dnevnice jer je udaljenost od mjesta s kojeg je krenuo na slubeni put (mjesta stanovanja) do mjesta u koje ga poslodavac alje manja od 30 km. Ukoliko se na slubeni put mora putovati morem ne moe se izravno primijeniti uvjet udaljenosti od 30 kilometara, ve se ta mjerna jedinica treba preraunati u morske milje (1 morska milja = 1852 metra). U takvim sluajevima, poslodavci mogu umjesto udaljenosti od 30 kilometara priznati udaljenost od 16,20 morskih milja (30 km = 30.000 m / 1852 m = 16,2) ili u odgovarajuem dijelu udaljenosti u morskim miljama, a u preostalom u kilometrima11.

1.1. Sadraj naloga za slubeno putovanje u inozemstvo


Sadraj naloga za slubeno putovanje u inozemstvo propisan je Uredbom o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo6. Uzimajui u obzir i odredbe kojima je u Pravilniku o porezu na dohodak propisan sadraj putnih naloga, nalog za slubeno putovanje u inozemstvo treba sadravati slijedee podatke: rjeenje temeljem kojeg se nalog izdaje, ime i prezime osobe koja putuje, poslovi i zadaci koje obavlja osoba upuena na slubeni put, cilj putovanja, naziv drave i mjesta u koje se putuje, dan polaska i povratka odnosno trajanje slubenog putovanja, kategorija hotela u kojem e osoba upuena na slubeni put boraviti (noiti), vrsta prijevoznog sredstva (ukoliko se putuje osobnim automobilom treba navesti registarske oznake vozila, podatke o poetnom i zavrnom stanju brojila) podaci o (eventualno) osiguranom smjetaju i hrani, uvjeti obraunavanja izdataka za slubeno putovanje i izvjee s puta (ovjereno od strane nadlenog naredbodavca).

3.2. Isplata dnevnice za radnika upuenog na seminar


Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je da poslodavac (pravna ili fizika osoba) moe svom radniku, kojeg alje na seminar ili savjetovanje (a na slubenom je putu proveo minimalno 8 odnosno 12 sati) neoporezivo isplatiti dnevnicu12. Meutim, poslodavac koji je obveznik poreza na dohodak (fizika osoba - obrtnik ili druge osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost13), a koji svog radnika alje na kolovanje i struno usavravanje - ne moe tom radniku (neovisno o broju provedenih sati na slubenom putu) neoporezivo isplatiti dnevnicu14. U navedenom sluaju, poslodavac dohoda moe za svog radnika, kojeg je poslao na kolovanje i struno usavravanje, u izdatke priznati: - trokove prijevoza na i sa kolovanja i strunog usavravanja, do visine cijene karata sredstava javnog prijevoza i trokove smjetaja u visini stvarnih izdataka15. Poslodavci poduzetnici (pravne osobe) nemaju ogranienja vezana za isplatu dnevnica kada svog radnika alju na kolovanje i struno savjetovanje, tj. mogu neoporezivo isplatiti dnevnicu tim radnicima (koji su poslani na kolovanje ili struno usavravanje koje je vezano za djelatnost poslodavca).

2. Izdaci za slubeno putovanje


Izdaci za slubeno putovanje obraunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloenih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu7 Izdaci za slubeno putovanje obuhvaaju: trokove smjetaja, trokove prijevoza, trokove koji se nadoknauju iz dnevnice: a) prehrana i b) prijevoz u mjestu u koje je osoba upuena na slubeno putovanje, te ostale trokove slubenog puta.

3. Dnevnice
Dnevnice ine naknadu8 kojom se radniku nadoknauju izdaci prehrane, pia i prijevoza u mjestu u kojem je radnik upuen na slubeno putovanje.

3.1. Uvjet minimalne udaljenosti za isplatu dnevnica


Dnevnice za slubeno putovanje u zemlji ili inozemstvu isplauju se9 za putovanje iz mjesta u kojem je mjesto rada ili mjesto prebivalita / uobiajenog boravita radnika u drugo mjesto (u kojem nije njegovo prebivalite ili uobiajeno boravite) koje je udaljeno
6 7 8 9 Prema odredbi l. 3. Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo. Prema odredbi l. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06 i 68/07). Sukladno odredbi l. 13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Sukladno odredbi l.13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

10 Prema miljenju Ministarstva financija od 3. studenog 2005. godine, Klasa: 121-02/05-01/7, Ur. broj: 513-07-21-01/05-2. 11 Prema miljenju Ministarstva financija Porezne uprave od 13. rujna 2001. godine, Klasa: 410-01/01-01/794, Ur.broj: 513-07/01-2. 12 Prema odredbi l. 17. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak. 13 Sukladno odredbi l. 17. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04) samostalna djelatnost obuhvaa: obrt i s obrtom izjednaene djelatnosti, slobodna zanimanja i poljoprivredu i umarstvo. 14 Prema odredbama l. 25. st. 1. t. 2.3. Pravilnika o porezu na dohodak. 15 Prema odredbama l. 17. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, a vezano za odredbe l. 25. st. 2. t. 2.3.istog Pravilnika.

3 / 2010

125

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


3.3. Isplata dnevnice i drugih trokova slubenog putovanja obrtnicima
Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja16 te osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i umarstva17 mogu u trokove priznati sve trokove slubenog putovanja koje uine oni osobno18 i to pod istim uvjetima (visini i na nain) koji su propisani po osnovi nesamostalnog rada tj. pod kojima ih poslodavci isplauju svojim radnicima19. Ukoliko si navedeni poduzetnici isplate naknade za trokove slubenog puta iznad propisanih iznosa, razlika se ne smatra porezno priznatim izdatkom20, pa se niti ne knjii u Knjizi primitaka i izdataka. Isto tako, nema zapreke da si i obrtnici koji su istovremeno zaposleni kod nekog poslodavca (tj. koji uz nesamostalni rad obavljaju obrt ili dr. samostalnu djelatnost), priznaju u izdatke trokove slubenog putovanja (do neoporezivog iznosa) koje su obavili za potrebe svog obrta, neovisno o tome to su zaposleni kod nekog poslodavca. u nalogu za slubeno putovanje, a koji su vezani za djelatnost poslodavca.

Plae i naknade
126

4. Slubeno putovanje u zemlji


4.1. Izdaci za smjetaj
Kada radnik na slubenom putu provede vie dana, mora imati osigurano noenje. Poslodavac moe svom radniku isplatiti trokove noenja na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka22. Poslodavac moe svom radniku isplatiti troak noenja u hotelu bilo koje kategorije temeljem priloene vjerodostojne isprave (rauna) budui u Pravilniku o porezu na dohodak nije propisana kategorija hotela. Ukoliko poslodavac eli ograniiti trokove smjetaja do odreene kategorije (primjerice za hotel sa tri zvjezdice), odredba o tome mora biti ugovorena u kolektivnom ugovoru, ugovoru o radu ili pravilniku o radu. Kako se u izdatke priznaju samo izdaci za noenje23 (jer se izdaci za prehranu nadoknauju iz dnevnice), osoba koja na slubenom putovanju koristi puni ili polu pansion24, treba u ugostiteljskom objektu u kojem boravi (npr. hotelu) zatraiti raun u kojem e troak noenja biti iskazan posebno. Primjerice, ako je radnik upuen na slubeni put u trajanju od 3 dana, te u ugostiteljskom objektu (u kojem je smjeten) osim usluge noenja s dorukom, koristi i uslugu punog pansiona (ruak i veeru), treba od ugostitelja zatraiti da na raunu odvojeno iskae troak noenja (s dorukom) od trokova punog pansiona (ruak i veera). Na primjer ako usluga punog pansiona iznosi 1.500,00 kuna, na raunu treba biti iskazana cijena noenja s dorukom u iznosu od 1.100,00 kuna i cijenu ruka i veere u iznosu od 400,00 kuna. Poslodavac e radniku nadoknaditi troak noenja s dorukom u iznosu od 1.100,00 kuna, dok e se troak ruka i veere nadoknaditi iz isplaene dnevnice. Ukoliko poslodavac radniku nadoknadi puni troak smjetaja (svih 1.500,00 kuna) i isplati dnevnicu, razlika od 400,00 kuna (porezno nepriznat troak) ini plau radnika25 U sluaju da osoba upuena na slubeni put boravi kod rodbine ili prijatelja, ne moe u nalogu za slubeno putovanje iskazati troak smjetaja budui za smjetaj nema vjerodostojne dokumentacije (rauna) kojom bi dokazala troak smjetaja.

3.4. Razlikovanje dnevnice i terenskog dodatka


Kako je u Pravilniku o porezu na dohodak, osim neoporezivog iznosa dnevnica propisana i neoporeziva isplata terenskog dodatka u tuzemstvu i inozemstvu (koji se isplauje kada radnik boravi izvan mjesta svog prebivalita ili uobiajenog boravita radi poslova koje obavlja izvan sjedita poslodavca, izdvojene poslovne jedinice i kada poslodavac obavlja djelatnost koja je vezana za rad na terenu, pri emu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta minimalno 30 kilometara), u praksi se esto postavlja pitanje treba li radniku isplatiti dnevnicu ili terenski dodatak.21

Isplata dnevnice iskljuuje mogunost isplate terenskog dodatka21, tj. radnik ne moe u isto vrijeme primiti i terenski dodatak i dnevnicu, ve samo jedno od toga.
Terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplauje se kada radnik boravi izvan mjesta svog prebivalita ili boravita radi poslova koje obavlja izvan sjedita poslodavca ili izdvojene poslovne jedinice poslodavca kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedita poslodavca ili njegove poslovne jedinice i od uobiajenog prebivalita ili boravita radnika, pri emu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta minimalno 30 kilometara). Vie o terenskom dodatku moete proitati u RiPup-u broj 5/2009. Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu isplauju se za putovanja iz mjesta u kojem je mjesto rada ili iz mjesta uobiajenog boravita ili prebivalita radnika koji se upuuje na slubeno putovanje u drugo mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara od navedenih mjesta, radi obavljanja odreenih poslova navedenih

4.2. Izdaci za prijevoz


Izdaci za prijevoz obraunavaju se u visini cijene prijevoznog sredstva koje je koriteno na slubenom putovanju i oznaeno na nalogu za slubeno putovanje, a temeljem priloene vjerodostojne dokumentacije (karte za prijevoz, raun za gorivo i sl.). Ukoliko je na nalogu za slubeno putovanje, odobreno koritenje javnog prijevoza (primjerice autobusa), radnik uz nalog za slubeno putovanje treba priloiti izdani raun ovlatenog prijevoznika (primjerice, putnu kartu ili raun izdanu od strane Samoborek-a). Iznimno, ukoliko je radnik, u pojedinanim izvanrednim okolnostima (primjerice, gubitak izvornog rauna, njegovo unitenje, kraa i
22 Prema odredbi l. 13. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak. 23 Noenje (u naoj zemlji) podrazumijeva noenje s dorukom. 24 Puni pansion obuhvaa doruak i 2 obroka (ruak i veeru), a polupansion doruak i 1 obrok (ruak ili veeru). 25 Dobiveni iznos ini neto iznos (plau), te ga je potrebno preraunati u bruto iznos plae i obraunati propisane doprinose i porez (+ prirez, ako je propisan).

16 Prema l. 18. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 177/04), djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se : samostalna djelatnost stomatologa, lijenika, veterinara, odvjetnika, javnih biljenika, revizora i td. 17 Prema l. 18. st. 3. fizike osobe koje su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost po posebnom zakonu, a poticaje ostvaruju prema posebnim zakonima. 18 Prema l. 25. st. 1. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak. 19 Prema l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak, vezano za l. 10. t. 10. Zakona o porezu na dohodak. 20 Prema odredbi l. 22. st.1. t. 4. Zakona o porezu na dohodak. 21 Prema odredbi l. 14. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.


slino), izgubio izvorni raun uz nalog za slubeno putovanje moe se priloiti potvrda o cijeni prijevoznih karata (koju izdaje ovlateni prijevoznika ije je prometno sredstvo koriteno za prijevoz na pojedinom slubenom putovanju)26.

Primjer 1. - Koritenje privatnog automobila na slubenom putu


Radniku je za slubeni put iz Zagreba u Rijeku, odobreno koritenje vlastitog osobnog automobila. Poslodavac je u Pravilniku o radu propisao da radnik ima pravo na naknadu troka koritenja vlastitog osobnog automobila u slubene svrhe u visini od 30% cijene benzina eurosuper 95. Na dan slubenog puta cijena litre benzina eurosuper 95 bila je 8,48 kn. 30% navedene cijene iznosi 2,54 kn (8,48 kn x 30%). Radnik je od Zagreba do Rijeke i natrag preao ukupno 384 kilometra. Troak prijevoza, prema pravilniku o radu ukupno iznosi 975,36 kn (384 km x 2,54 kn). Neoporezivi iznos troka prijevoza iznosi 768,00 kuna (384 km x 2,00 kn). Kako je poslodavac, prema podnesenom obraunu putnih trokova radnika, priznao (i isplatio) troak prijevoza prema pravilniku o radu u iznosu od 975,36 kn, razlika u iznosu od 207,36 kuna (975,36 kn 768,00 kn) ini plau radnika.

Trokovi prijevoza u mjestu u koje je radnik upuen na slubeno putovanje, nadoknauju se iz dnevnice, pa se primjerice karta za tramvaj, taksi i sl. ne priznaje kao izdatak prijevoza slubenog puta.
Meutim, ukoliko je, primjerice radnik za prijevoz od aerodroma do mjesta u koje je upuen na slubeni put koristio taksi (ili neki drugi oblik prijevoza) taj se prijevoz ne smatra prijevozom u mjestu (ve do mjesta) slubenog puta i priznaje se kao poseban troak prijevoza (i nadoknauje radniku).

4.2.1. Koritenje sredstava javnog prijevoza


Kada radnik putuje sredstvima javnog prijevoza (autobus, vlak, avion, brod i sl.), poslodavac radniku kao troak prijevoza priznaje iznos prijevozne karte i ostale posebno plaene trokove (primjerice prijevoz prtljage autobusom, taksu u zranoj luci ili kolodvoru, rezervaciju mjesta i td.). Svi se ti trokovi priznaju samo uz priloenu vjerodostojnu dokumentaciju (na primjer, autobusnu kartu; kartu za brod, vlak, avion i sl.; raun za plaenu rezervaciju mjesta, raun za prijevoz prtljage i sl.). U sluaju kada je radniku na nalogu za slubeno putovanje odobreno koritenje javnog prijevoza (primjerice autobusa), a radnik ipak koristi vlastiti osobni automobil, izdatak za prijevoz ne moe se priznati prema potvrdi o visini cijene javnog prijevoza27 (primjerice autobusne karte) budui se kao vjerodostojna dokumentacija (za priznavanje trokova slubenog putovanja) priznaje samo izvorni raun ovlatenog prijevoznika.

Radniku se kod prijevoza vlastitim osobnim automobilom, nadoknauju i izdaci nastali tijekom slubenog puta za cestarinu, tunelarinu, mostarinu i sl Kada radnik za slubeno putovanje koristi slubeni osobni automobil, poslodavac mu nadoknauje sve trokove koji nastaju tijekom putovanja automobilom (prema priloenim raunima za gorivo, cestarinu, tunelarinu, mostarinu i sl.) 4.3. Dnevnice u zemlji
Osim to radnik treba biti upuen na slubeni put u mjesto koje je od njegovog prebivalita ili uobiajenog boravita, odnosno mjesta rada udaljeno minimalno 30 kilometara30, pravo na isplatu neoporezivog iznosa dnevnice31 ostvaruje se: u punom iznosu od 170,00 kuna, ukoliko radnik na slubenom putu provede vie od 12 sati, u pola iznosa od 85,00 kuna, ako radnik na slubenom putu provede vie od 8 a manje od 12 sati. Ukoliko poslodavac isplati radniku dnevnicu u viem iznosu (ako je tako propisano kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili pravilnikom o radu), razlika iznad propisanog neoporezivog iznosa ini plau radnika.

4.2.2. Prijevoz osobnim automobilom


Ukoliko radnik za slubeni put koristi vlastiti osobni automobil, poslodavac radniku moe neoporezivo isplatiti troak prijevoza u visini od 2,00 kune po prijeenom kilometru u slubene svrhe28. Meutim, u kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu moe biti ureeno pravo radnika na naknadu troka koritenja vlastitog osobnog automobila za slubeno putovanje u odreenom postotku cijene goriva (na primjer 30% od cijene benzina eurosuper 95). Tako obraunan iznos naknade troka koritenja vlastitog automobila u slubene svrhe moe premaiti neoporezivi iznos od 2,00 kune po kilometru. U tom sluaju razlika (iznad 2,00 kn po kilometru) ini plau radnika29. Ukoliko se radniku (prema odredbama kolektivnog ugovora, ugovora o radu ili pravilnika o radu) kao troak slubenog puta vlastitim osobnim automobilom priznaje primjerice 30% cijene benzina eurosuper 95 po prijeenom kilometru a radnik putuje automobilom koji troi dizel gorivo, te uz nalog za slubeno putovanje priloi raun za kupljeno dizel gorivo, kod priznavanja troka slubenog putovanja obraunavati e se 30% cijene benzina eurosuper 95 po prijeenom kilometru (a ne goriva navedenog na priloenom raunu).
26 Prema miljenju Ministarstva financija Porezne uprave od 15. prosinca 2005. godine, Klasa: 410-18/05-01/125, Ur. broj: 513-07-21-01/05-2. 27 Prema miljenju Ministarstva financija Porezne uprave od 14. lipnja 2006. godine, Klasa: 410-01/06-01/599, Ur. broj: 513-07-21-01/06-2. 28 Prema l. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak. 29 Kako dobiveni iznos ini neto iznos (plau), potrebno ga je preraunati u bruto iznos plae i obraunati propisane doprinose i porez (i prirez, ako je propisan).

4.4. Ostali izdaci


Radnik na slubenom putu moe imati izdatke koji su neposredno vezani uz slubeno putovanje, a koje mu poslodavac moe nadoknaditi temeljem priloene vjerodostojne dokumentacije. To mogu biti: izdaci koritenja telefona, izdaci najma opreme za potrebe prezentacije, izdaci najma prostorije za sastanke i sl.

4.5. Predaja obrauna putnih trokova


Propisima nije odreen rok u kojem radnici trebaju predati obraun putnih trokova (prema nalogu za slubeno putovanje) svom poslodavcu. Poslodavac moe rok za predaju obrasca odrediti u pravilniku o radu ili nekom drugom internom dokumentu.
30 Kod putovanja morem se ne moe primijeniti uvjet udaljenosti od 30 kilometara, ve se ta mjerna jedinica treba preraunati u morske milje (1 morska milja = 1852 metra) to ini udaljenost od 16,20 morskih milja. 31 Neoporezivi iznosi dnevnica propisani su l. 13. st. 2. t. 13 Pravilnika o porezu na dohodak.

3 / 2010

127

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


U praksi poslodavci uglavnom upisuju rok predaje obrauna putnih trokova temeljem putnog naloga na samom putnom nalogu. Poduzetnik d.o.o.
(tvrtka ustanova) (mjesto i datum)

Plae i naknade
128

Primjer 2. - Obraun trokova putovanja kod slubenog puta u zemlji


Poslodavac Poduzetnik d.o.o. uputio je svog radnika Ivu Juria (iz Zagreba) na slubeni put u ibenik. Juri je na put krenuo 26.03.2010. u 7,00 sati iz Zagreba, a vratio se 29.03.2010. u 20,00 sati. Poslodavac mu je za prijevoz odobrio koritenje slubenog automobila i isplatio akontaciju putnih trokova u iznosu od 3.000,00 kuna. Radnik Juri je bio smjeten u hotelu u kojem je noenje (s dorukom) iznosilo 400,00 kuna. Juri je u hotelu koristio usluge punog pansiona (noenje s dorukom + ruak i veera) ija cijena po danu iznosi 600,00 kuna. Juri je u hotelu obavio telefonske razgovore u visini od 22,00 kune. U hotelu je zatraio da mu na raunu odvojeno iskau troak noenja od troka ruka i veere. Raun je za 3 dana boravka u hotelu iznosio ukupno 1.822,00 kune, od ega je: odvojeno iskazano noenje za 3 dana u iznosu od 1.200,00 kuna (1.091,91 kn + PDV 109,09 kn), troak ruka i veere u iznosu od 600,00 kuna (3 x 200,00 kn), te troak telefonskih razgovora 22,00 kune (18,03 kn + PDV 3,97 kn). Juri je raun priloio uz obraun putnih trokova. Poslodavac nee snositi trokove ruka i veere (u iznosu od 600,00 kuna) ve e radniku isplatiti dnevnicu od 170,00 kuna po danu. Budui je radnik putovao auto cestom, platio je cestarinu u ukupnom iznosu od 272,00 kune (za to je uz obraun putnih trokova priloio 2 rauna po 136,00 kuna). Natoio je gorivo u iznosu od 720,00 kuna (za to je priloio jedan raun u iznosu od 350,00 i drugi u iznosu od 370,00 kuna). Priloeni rauni za gorivo i cestarinu nemaju sve zakonski propisane elemente za odbitak pretporeza. Juri je na putu je proveo ukupno 85 sati (26.09. od 7 do 24 = 17 sati (1. dnevnica); 27.09. od 0 do 24 = 24 sata (2. dnevnica); 28.09. od 0 do 24 =24 sata (3. dnevnica) i 29.09. od 0 do 20 sati (povratak) = 20 sati (4. dnevnica) i to sve dane vie od 12 sati, ime je stekao pravo na isplatu 4 pune dnevnice.

Zagreb, 25.03.2008. Broj1 17/2010 NALOG ZA SLUBENO PUTOVANJE


(ime i prezime)

god.

IVO JURI

na radu u veleprodaji poduzea Poduzetnik d.o.o. na radnom mjestu voditelja veleprodaje otputovati e dana 26.03.2010. na slubeno putovanje u ibenik radi sastanka s poslovnim partnerima Predvieno trajanje putovanja 4 dana. Iznos dnevnice je 170,00 kuna. Za ovo slubeno putovanje odobrava se akontacija putnih trokova u iznosu od 3.000,00 kuna (slovima kuna) tri tisue kuna Za prijevoz moe koristiti: u odlasku slubeni automobil ZG 5728 AG u povratku slubeni automobil ZG 5728 AG
(naznaiti brzi, ekspresni ili putniki vlak, razred vlaka ili broda, zrakoplov, kola za spavanje, kuet kola ili brodski krevet)

Pismeno izvjee obavljenom zadatku podnijeti u roku od 3 dana nakon povratka s puta.
(potpis odgovorne osobe)
1

Ani M.

M.P.

(potpis direktora)

Petrii A.

Tekui broj knjige evidencije slub.putovanja

Zahvaljujemo na vaem povjerenju!

Pretplatite se na RiPup
RAUNOVODSTVO i POREZI u praksi
3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.

OBRAUN PUTNIH TROKOVA Za izvreno slubeno putovanje na temelju ovog putnog naloga podnosim ovaj obraun na put sam krenuo-la dana Vratio- la sam se dana na putu sam proveo -la ukupno VRSTA TROKOVA I. DNEVNICA
ukupan broj dnevnica 1. 2. 3. Ukupno dnevnice RELACIJA od 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ukupno izdaci za prijevoz III. OSTALI TROKOVI ZAGREBA IBENIKA stanje brojanika 67022 67361 do IBENIKA ZAGREBA stanje brojanika 67361 67700 4

Nalog za sl.putovanje br. 17/10 Broj priloga: 5

26.03.2010. 29.03.2010. 85

god. u god. u 20 4

sati sati dnevnica + sati

sati to ini

iznos jedne dnevnice 170,00

UKUPNO 680,00 680,00

II. IZDACI ZA TROKOVE PRIJEVOZA


Sredstvo i vrsta prijevoza (npr. brzi vlak) Razred (klasa) km UKUPNO

UKUPNO 1. 2. 3. 4. 5. smjetaj u hotelu troak telefona rauni za gorivo rauni za cestarinu Ukupni ostali trokovi SVeUKUPNI TROKOVI (I.3. + II.6. + III.5.) minus ISPLAeNA AKONTACIJA 1.200,00 22,00 720,00 272,00 2.214,00 2.894,00 3.000,00

OSTATAK ZA isplatu - povrat Zagreb, 30.03.2010.


(mjesto i datum)

106,00 Ani M.
potpis odgovorne osobe

Petrii A.
potpis direktora

Juri

Pregledao likvidator

Isplatio / vratio blagajnik

Rukovoditelj raunovodstva

(Ako ovaj prostor nije dovoljan, izvjee treba napisati posebno i priloiti ga obraunu putnih trokova)

IZVJEE O REZULTATIMA SLUBENOG PUTOVANJA

U razdoblju od 26. do 29.03.2010. godine obavljeni su razgovori (sastanci) sa poslovnim partnerima Ribar d.o.o., Barka d.o.o., Smokva d.o.o. i Maslina d.o.o. Sa poduzeem Ribar d.o.o. produljen je ugovor o poslovnoj suradnji, dok su novi ugovori sklopljeni sa poduzeima Smokva d.o.o. i Maslina d.o.o. Juri
potpis

3 / 2010

129

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


Izvjee sa slubenog putovanja treba sastaviti i priloiti uz svaki putni nalog, da bi se isti smatrao urednim i vjerodostojnim32 budui je prema miljenju Ministarstva financija Porezne uprave33: radnik upuen na slubeno putovanje obvezan u putnom nalogu, osim ostalih propisanih podataka, sastaviti i izvjee s puta, to izvjee treba upuivati na konkretnu svrhu odreenog slubenog putovanja, uz poziv na o tome ispostavljene isprave . Knjienje:
Opis 1) Isplata akontacije za slubeni put Glavna blagajna Potraivanja od zaposlenih 2) Obraun trokova slubenog putovanja Dnevnice za slubena putovanja u hrvatskoj Trokovi prijevoza na slubenom putu (272,00+720,00) Trokovi smjetaja na slubenom putu Ostali trokovi slubenog puta Potraivanje za PDV (pretporez) Potraivanje od zaposlenih 3) Povrat neiskoritenog predujma po obraunu slubenog putovanja Glavna blagajna Potraivanje od zaposlenih Konto 102 166 44200 44210 44230 4429 1600 166 Duguje Potrauje 3.000,00 3.000,00 680,00 992,00 1.090,91 18,03 113,06 2.894,00

Plae i naknade
130

102 166

106,00 106,00

Nadalje, Ivo Juri je u poduzee donio raun konobe Antonija iz Primotena u iznosu od 470,00 kuna, u kojoj je 27.03.2010. ugostio poslovne partnere (traio je raun R-2 u kojem je kao kupac/korisnik usluge naveden njegov poslodavac Poduzetnik d.o.o.). Kako navedeni izdatak ini troak reprezentacije samog poduzea, Juri nije navedeni raun iskazivao u obraunu putnih trokova, ve mu je poslodavac isplatio 470,00 kuna preko blagajne (i knjiio navedeni raun na kontu reprezentacije, koja je 70% porezno nepriznat troak).

Primjer 3. - Obraun trokova prijevoza privatnim automobilom radnika kod slubenog puta
Pretpostavimo da je primjer isti kao i prethodni, ali da je radnik prijevoz na slubenom putu obavio privatnim automobilom. U tom se sluaju radniku ne moe refundirati nastali troak goriva, ali mu se moe neoporezivo isplatiti 2,00 kune po prijeenom kilometru34. Budui je radnik od Zagreba do ibenika (i natrag) preao ukupno 678 kilometara (339 + 339), u navedenom mu se primjeru moe neoporezivo isplatiti 1.356,00 kuna (678 kilometara x 2,00 kune). Obraun trokova putovanja i njihovo knjienje, u navedenom sluaju, izgledalo bi ovako:

Telefon za savjete 01/ 48 36 046 01/ 49 21 739


32 Sukladno odredbi l. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, a vezano za l. 13. st. 2. t. 1., 2.,5., 13. i 14. istog Pravilnika, izdaci za slubena putovanja obraunavaju se temeljem urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloenih isprava. Putni nalog, kao vjerodostojna isprava, izmeu ostalog, treba sadravati i izvjee s puta. 33 Miljenje Ministarstva financija Porezne uprave od 25. svibnja 2006., Klasa: 411-01/06-01/533, Ur. broj: 513-07-21-01/06-2. 34 Sukladno odredbi l. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

(iskljuivo putem PIN-a)

Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati


3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.

OBRAUN PUTNIH TROKOVA Za izvreno slubeno putovanje na temelju ovog putnog naloga podnosim ovaj obraun na put sam krenuo-la dana Vratio- la sam se dana na putu sam proveo -la ukupno VRSTA TROKOVA I. DNEVNICA
ukupan broj dnevnica 1. 2. 3. Ukupno dnevnice RELACIJA od 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ukupno izdaci za prijevoz ZAGREBA IBENIKA stanje brojanika 67022 67361 do IBENIKA ZAGREBA stanje brojanika 67361 67700 4

Nalog za sl.putovanje br. 17/08 Broj priloga: 5

26.03.2010. 29.03.2010. 85

god. u god. u 20 4

sati sati dnevnica + sati

sati to ini

iznos jedne dnevnice 170,00

UKUPNO 680,00 680,00

II. IZDACI ZA TROKOVE PRIJEVOZA


Sredstvo i vrsta prijevoza (npr. brzi vlak) os. automobil os. automobil Razred (klasa) km 339 339 UKUPNO 678,00 678,00

1.356,00 UKUPNO

III. OSTALI TROKOVI 1. 2. 3. 4. 5. Ukupni ostali trokovi SVeUKUPNI TROKOVI (I.3. + II.6. + III.5.) minus ISPLAeNA AKONTACIJA 1.494,00 3.530,00 3.000,00 smjetaj u hotelu troak telefona rauni za cestarinu 1.200,00 22,00 272,00

OSTATAK ZA isplatu - povrat Zagreb, 30.03.2010.


(mjesto i datum)

530,00 Ani M.
potpis odgovorne osobe

Petrii A.
potpis direktora

Juri

Pregledao likvidator

Isplatio / vratio blagajnik

Rukovoditelj raunovodstva

Knjienje:
Opis 1) Isplata akontacije za slubeni put Glavna blagajna Potraivanja od zaposlenih Konto 102 166 Duguje Potrauje 3.000,00 3.000,00

3 / 2010

131

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


2) Obraun trokova slubenog putovanja Dnevnice za slubena putovanja u hrvatskoj Trokovi prijevoza na slubenom putu Naknada za uporabu privatnog automobila Trokovi smjetaja na slubenom putu Ostali trokovi slubenog puta Potraivanje za PDV (pretporez) Potraivanje od zaposlenih Obveze prema zaposlenom s temelja slubenog putovanja 3) Isplata razlike radniku po obraunu slubenog putovanja Glavna blagajna Obveze prema zaposlenom s temelja slubenog putovanja 44200 44210 4422 44230 4429 1600 166 2670 680,00 272,00 1.356,00 1.090,91 18,03 113,06 3.000,00 530,00

Plae i naknade
132

5.1.2. Izdaci za hranu


Izdaci za prehranu na slubenom putu u inozemstvo nadoknauju se iz dnevnice40.

Ukoliko je na slubenom putovanju u inozemstvu osigurana besplatna hrana, dnevnica se umanjuje za 80%. 5.1.3. Izdaci za prijevoz
Izdaci za prijevoz obraunavaju se u visini cijene prijevoznog sredstva koje je koriteno na slubenom putovanju i oznaeno na nalogu za slubeno putovanje, a temeljem priloene vjerodostojne dokumentacije (karte za prijevoz, raun za gorivo i sl.). Radniku se u troak prijevoza priznaje samo prijevoz odobren u putnom nalogu, pa ako radnik, primjerice umjesto odobrenog prijevoza autobusom koristi avionski prijevoz i uz putni nalog priloi avionsku kartu nee mu se priznati taj troak prijevoza (budui mu je odobren prijevoz autobusom). Ukoliko radnik uz putni nalog priloi potvrdu o cijeni prijevoza autobusom (budui karte za prijevoz autobusom nema, jer isti nije koristio) ne moe mu se temeljem potvrde priznati troak prijevoza, budui se potvrda o cijeni karte ne smatra vjerodostojnom dokumentacijom. Naime, sukladno miljenju Ministarstva financija od 15. prosinca 2005. godine41 radnik uz nalog za slubeno putovanje treba priloiti izdani (izvorni) raun ovlatenog prijevoznika. Iznimno, ukoliko je radnik, u pojedinanim izvanrednim okolnostima (primjerice, gubitak izvornog rauna, njegovo unitenje, kraa i slino), izgubio izvorni raun uz nalog za slubeno putovanje moe se priloiti potvrda o cijeni prijevoznih karata (koju izdaje ovlateni prijevoznika ije je prometno sredstvo koriteno za prijevoz na pojedinom slubenom putovanju). Trokovi prijevoza u mjestu u koje je radnik upuen na slubeno putovanje, nadoknauju se iz dnevnice, pa se primjerice raun za taksi, kartu metroa i sl. ne priznaje kao izdatak prijevoza slubenog puta. Meutim, ukoliko je radnik za prijevoz od aerodroma do mjesta u koje je upuen na slubeni put koristio taksi (ili neki drugi oblik prijevoza) taj se prijevoz ne smatra prijevozom u mjestu ve do mjesta slubenog puta i priznaje se kao poseban troak prijevoza (i nadoknauje radniku).

102 166 530,00

530,00

5. Slubeno putovanje u inozemstvo


Slubeno putovanje u inozemstvo regulirano je odredbama Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima dravnog prorauna priznaju u materijalne trokove35 (u nastavku lanka: Uredba o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo).36

Uredba o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo primjenjuje se na sve isplatitelje: trgovaka drutva, obrtnike (i dr. osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost), neprofitne organizacije, proraun i proraunski korisnici i dr.36
Pod slubenim putovanjem u inozemstvo smatra se slubeno putovanje iz Republike hrvatske u stranu dravu i obratno iz jedne drave u drugu i iz jednog mjesta u drugo na teritoriju strane drave37.

5.1. Izdaci za slubeno putovanje u inozemstvo


Izdaci za slubena putovanja u inozemstvo obuhvaaju izdatke za smjetaj, hranu i prijevoz38.

5.1.1. Izdaci za smjetaj


Izdatak za smjetaj obraunava se temeljem plaenog rauna u hotelu , ukljuujui hotel A kategorije39. Iznimno se lanovima hrvatske delegacije, prevoditeljima i osobama iz osiguranja te delegacije, na meunarodnim skupovima i susretima gdje uvjete smjetaja odreuje domain, mogu nadoknaditi trokovi hotela iznad A kategorije. Trokovi smjetaja za dnevni odmor mogu se nadoknaditi samo lanovima zrakoplova, ako zadravanje na aerodromu traje due od 4 sata izmeu dva leta tijekom 24 sata (konkretnije ako su lanovi zrakoplova stigli na aerodrom u 9,00 sati a slijedei let imaju tek u 16,00 sati).

5.1.3.1. Koritenje sredstava javnog prijevoza


Kada radnik putuje sredstvima javnog prijevoza (autobus, vlak, avion, brod i sl.), poslodavac radniku kao troak prijevoza priznaje iznos prijevozne karte i ostale posebno plaene trokove (primjerice za prijevoz prtljage autobusom, taksu u zranoj luci ili kolodvoru, rezervaciju mjesta i td.). Svi se ti trokovi priznaju samo uz priloenu vjerodostojnu dokumentaciju (na primjer, autobusnu kartu; kartu za brod, vlak, avion i sl.; raun za plaenu rezervaciju mjesta, raun za prijevoz prtljage i sl.).

5.1.3.2. Prijevoz osobnim automobilom


35 Uredba je objavljena u Nar. nov., br. 50/92 i 73/93. Sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, odredbe uredbe se primjenjuju kod utvrivanja neoporezivih iznosa po osnovi nesamostalnog rada to ih poslodavci isplauju svojim radnicima. 36 Sukladno odredbi l. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika o porezu na dohodak. 37 Prema l. 2 Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo. 38 Prema odredbi l. 4. Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo. 39 Kako se kategorija hotela oznaava zvjezdicama, a ne vie slovima ovaj dio uredbe nije primjenjiv u cijelosti.

Iako Uredbom o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo, nije posebno regulirana mogunost koritenja osobnog automobila, poslodavac moe radniku odobriti upotrebu vlastitog ili slubenog osobnog automobila za slubeni put u inozemstvo.
40 Sukladno odredbi lanka 13. stavka 3. Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo. 41 Miljenje Ministarstva financija Porezne uprave od 15. prosinca 2005. godine, Klasa: 410-18/05-01/125, Ur. broj: 513-07-21-01/05-2.

3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.


Radnik koji na slubenom putu koristi osobni automobil (privatni ili slubeni), duan je na putnom nalogu navesti poetno i zavrno stanje brojila. Ukoliko radnik za slubeni put koristi vlastiti osobni automobil, poslodavac radniku moe neoporezivo isplatiti troak prijevoza u visini od 2,00 kune po prijeenom kilometru u slubene svrhe42. Ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvreno pravo radnika na naknadu troka koritenja vlastitog osobnog automobila za slubeno putovanje u odreenom postotku cijene goriva (na primjer 30% od cijene benzina eurosuper 95 po kilometru), koji moe premaiti neoporezivi iznos od 2,00 kune po kilometru - razlika (iznad 2,00 kn po kilometru) ini plau radnika43. Radniku se kod prijevoza vlastitim osobnim automobilom, nadoknauju i izdaci nastali tijekom slubenog puta za cestarinu, tunelarinu, mostarinu i sl Kada radnik za slubeno putovanje koristi slubeni osobni automobil, poslodavac mu nadoknauje sve trokove koji nastaju tijekom putovanja automobilom (za gorivo, cestarinu, tunelarinu, mostarinu i sl., a temeljem priloenih rauna, potvrda i td.). Neoporezivi iznos dnevnica za slubena putovanja u inozemstvo Naziv drave AFGANISTAN ALBANIJA ALIR ANDORA ANGOLA ARGeNTINA ARMeNIJA AUSTRALIJA AUSTRIJA AZeRBeJDAN BeLGIJA BJeLORUSIJA BOLIVIJA BRAZIL BOSNA I heRCeGOVINA BUGARSKA CIPAR CRNA GORA eKA ILe DANSKA eGIPAT eSTONIJA eTIOPIJA FILIPINI FINSKA FRANCUSKA GRUZIJA heLeNSKA RePUBLIKA hONG KONG INDIJA INDONeZIJA IRAN IRAK RePUBLIKA IRSKA ISLAND ITALIJA IZRAeL JAMAJKA JAPAN JeMeN
42 Prema l. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak. 43 Kako dobiveni iznos ini neto iznos (plau), potrebno ga je preraunati u bruto iznos plae i obraunati propisane doprinose i porez (i prirez, ako je propisan). 44 Odluka o visini dnevnice za slubeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz dravnog prorauna objavljena u Nar. nov. br. 8/06.

Iznos dnevnica 35,00 USD 30,00 eUR 40,00 USD 70,00 eUR 35,00 USD 50,00 USD 50,00 USD 85,00 USD 70,00 eUR 50,00 USD 70,00 eUR 50,00 USD 40,00 USD 40,00 USD 30,00 eUR 40,00 eUR 60,00 eUR 30,00 eUR 50,00 eUR 40,00 USD 70,00 eUR 40,00 USD 40,00 eUR 35,00 USD 40,00 USD 70,00 eUR 70,00 eUR 50,00 USD 60,00 eUR 95,00 USD 40,00 USD 40,00 USD 60,00 USD 60,00 USD 70,00 eUR 80,00 eUR 70,00 eUR 70,00 USD 35,00 USD 85,00 USD 35,00 USD 35,00 USD 50,00 USD 85,00 USD 50,00 USD

5.2. Ostali izdaci slubenog putovanja u inozemstvo


Tijekom slubenog putovanja u inozemstvo mogu nastati i odreeni izdaci koji su izravno vezani za slubeno putovanje, a koje poslodavac moe nadoknaditi radniku uz predoenje vjerodostojne dokumentacije (rauni, potvrde i sl.). To su izdaci: pribavljanja putnikih isprava, za cijepljenje i lijeniki pregled (ako ih ne prizna Ministarstvo zdravstva) u stvarnim iznosima, nastali na slubenom putovanju u inozemstvo (prenoenje, unoenje, prevoenje i iznoenje slubene pote; razne takse, pristojbe i sl.), koritenja telefona, interneta i sl. (koji su nuni za obavljanje poslova), iznajmljivanja prostorija za sastanke, stenografske i daktilografske usluge, najam pisaih strojeva za potrebe slubene korespondencije i pripremu slubenih izvjetaja i sl.

5.3. Dnevnice kod slubenog putovanja u inozemstvo


Visina dnevnice koju poslodavac moe neoporezivo isplatiti radniku upuenom na slubeno putovanje u inozemstvo, odreena je Odlukom o visini dnevnice za slubeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz dravnog prorauna44. U nastavku tabelarno prikazujemo neoporezive iznose dnevnica za slubena putovanja u inozemstvo.

JORDAN JUNOAFRIKA RePUBLIKA KANADA KAZAhSTAN

3 / 2010

133

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


Naziv drave KeNIJA KINA KIRGIZIJA KOLUMBIJA KONGO DeMOKRATSKA NARODNA RePUBLIKA KOReJA RePUBLIKA KOReJA KUBA KUVAJT LATVIJA LIBANON LIBeRIJA LIBIJA LITVA LUXeMBURG MADARSKA MAKeDONIJA MALeZIJA MALTA MeKSIKO MOLDOVA KNeeVINA MONAKO MOZAMBIK NIZOZeMSKA NORVeKA NOVI ZeLAND NJeMAKA PAKISTAN PeRU PANAMA POLJSKA PORTUGAL RUMUNJSKA RUSKA FeDeRACIJA SAUDIJSKA ARABIJA SeNeGAL SINGAPUR SIRIJA SJeDINJeNe AMeRIKe DRAVe SLOVAKA SLOVeNIJA SRBIJA SUDAN PANJOLSKA VICARSKA Iznos dnevnica 35,00 USD 50,00 USD 50,00 USD 40,00 USD 35,00 USD 40,00 USD 70,00 USD 35,00 USD 70,00 USD 40,00 eUR 35,00 USD 40,00 USD 40,00 USD 40,00 eUR 80,00 eUR 50,00 eUR 30,00 eUR 40,00 USD 60,00 eUR 35,00 USD 40,00 USD 70,00 eUR 35,00 USD 70,00 eUR 80,00 eUR 70,00 USD 70,00 eUR 40,00 USD 35,00 USD 50,00 USD 40,00 eUR 60,00 eUR 40,00 eUR 50,00 USD 50,00 USD 35,00 USD 85,00 USD 50,00 USD 95,00 USD 50,00 eUR 50,00 eUR 30,00 eUR 35,00 USD 60,00 eUR 80,00 eUR VeDSKA TADIKISTAN TUNIS TURKMeNISTAN TURSKA UKRAJINA UZeBeKISTAN UJeDINJeNO KRALJeVSTVO VeLIKe BRITANIJe I SJeVeRNe IRSKe UJeDINJeNI ARAPSKI eMIRATI OSTALe NeSPOMeNUTe DRAVe Naziv drave Iznos dnevnica 80,00 eUR 50,00 USD 35,00 USD 50,00 USD 50,00 eUR 50,00 USD 50,00 USD 70,00 eUR 50,00 USD 35,00 USD

Plae i naknade
134

Neoporezive iznose dnevnica za slubena putovanja u inozemstvo moete pronai u svakom od brojeva RiPup a u rubrici RIPUP INFO dnevnice.

5.3.1. Obraun dnevnica kod slubenog puta u inozemstvo


Jedna dnevnica se obraunava za svaka 24 sata provedena na slubenom putu u inozemstvu. Za ostatak vremena od 8 do 12 sati obraunava se pola dnevnice, a za dulje od 12 sati jedna dnevnica45. Dnevnica za dravu u koju se putuje, obraunava se od sata prelaska Hrvatske granice. Dnevnica za dravu iz koje se putuje, obraunava se do sata prelaska Hrvatske granice. Vrijeme putovanja do hrvatske granice, odnosno pri povratku sa slubenog puta od hrvatske granice do mjesta s kojeg se krenulo na slubeni put se uraunava u isplatu dnevnice u zemlji. Ukoliko se putuje zrakoplovom, dnevnica za dravu: u koju se putuje se obraunava od sata polaska zrakoplova s posljednje zrane luke u hrvatskoj, iz koje se putuje do sata povratka zrakoplova na prvu zranu luku u hrvatskoj. Kod putovanja brodom, dnevnica za dravu: u koju se putuje se obraunava od sata polaska broda s posljednjeg pristanita u hrvatskoj, iz koje se putuje do sata povratka broda u prvo pristanite u hrvatskoj. Kod slubenog putovanja u vie zemalja: kod odlaska se obraunava dnevnica za zemlju u koju se putuje, u povratku se obraunava dnevnica za zemlju u kojoj je slubeni put zavren.

Primjer 4. - Raunanje dnevnice kod slubenog puta u Italiju (proputovanje kroz Sloveniju)
Mario Peri je upuen na slubeni put u Milano, za to mu je odobren prijevoz autobusom. Iz Splita je krenuo 20.03.2010. u 6,00 sati, hrvatsku granicu preao je u 11,00 sati. U Italiju ulazi u 13,30 sati (to znai da je proputovanje kroz Sloveniju trajalo 2 sata i 30 minuta). Pri povratku 24.03.2010. iz Milana kree u 12,00 sati, a talijansku granicu prelazi u 17,30 sati. hrvatsku granicu prelazi u 20,15 sati (proputovanje kroz Sloveniju trajalo je 2 sata i 45 minuta). U Split stie 25.03. u 2,30 sati.
45 Prema odredbi l.9. Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo.

3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.


Mario Peri je na putu proveo ukupno 116 sati i 30 minuta (20.03. od 6 do 24 = 18 sati; 21.03. od 0 do 24 = 24 sata; 22.03. od 0 do 24 = 24 sata; 23.09. od 0 do 24 = 24 sata; 24.09. od 0 do 24 = 24 sata i 25.03. od 0 do 2,30 sati (povratak) = 2 sata i 30 minuta). Od navedenog je u inozemstvu proveo 105 sati i 15 minuta, a u zemlji 11 sati i 15 minuta: (20.03. pri polasku na sl. put. od 6 do 11 (prelaska granice Rh) = 5 sati; 24.03.pri povratku sa sl. puta od 20,15 (prelaska granice Rh) do 24 sata = 3 sata i 45 minuta i 25.03. od 0 do 2,30 = 1 sat i 30 minuta). Peri je stekao pravo na 4 pune i pola inozemne dnevnice (24 + 24 + 24 + 24 + 9 sati i 15 minuta). Poslodavac moe radniku neoporezivo isplatiti po jednu dnevnicu za slubeno putovanje u inozemstvo46 za svakih 24 sata provedenih u inozemstvu, a za ostatak vremena od 8 do 12 sati pola dnevnice, odnosno za vie od 12 sati cijelu dnevnicu. Dnevnice utvrene za putovanje u stranu dravu obraunavaju se od sata prelaska granice hrvatske, a dnevnice za stranu dravu iz koje se dolazi - do sata prelaska hrvatske granice47. Proputovanje kroz Sloveniju trajalo je ukupno 5 sati i 15 minuta (2 sata i 30 minuta u polasku + 2 sata i 45 minuta u povratku) tj. manje od 12 sati, te se tih 5 sati i 15 minuta prenosi na sate provedene u Italiji. Radnik je u Italiji proveo ukupno 100 sati, koji se uveavaju za sate prenesene iz Slovenije (5 sati i 15 minuta) i ukupno iznose 105 sati i 15 minuta. Iz navedenih 105 sati i 15 minuta mogu se obraunati 4 pune dnevnice (4 x 24 sata po danu=96) koje iznose 96 sati, dok e se na preostalih 9 sati i 15 minuta (105 sati i 15 minuta 96 sati) obraunati pola dnevnice za Italiju. Kako se pravo na pola dnevnice ostvaruje za vie od 8 do 12 sati provedenih na slubenom putu, kod koritenja pola dnevnice za Italiju rauna se 12 sati. Od tih 12 sati se oduzima stvarno provedenih 9 sati i 15 minuta to do 12 sati iznosi 2 sata i 45 minuta. Budui je to vrijeme koje nedostaje do 12 sati to se tih 2 sata i 45 minuta iskazuje u minusu (-2.45). Ti se sati prenose na hrvatsku i umanjuju sate provedene na slubenom putu kroz hrvatsku. Kako je putovanje kroz hrvatsku trajalo ukupno 11 sati i 15 minuta, isti se umanjuju za prenesena 2 sata i 45 minuta (iz Italije) i iznose 8 sati i 30 minuta to je dovoljno za obraun pola dnevnice u hrvatskoj. Navedeni obraun dnevnica prikazujemo u Tabeli 1. Tabela 1.
Zemlja Hrvatska Slovenija Datum 20.03. 24./25.03. 20.03. 24.03. 20.03. Italija 21.-23.3. 24.03. Polazak/ ulazak 6.00 20.15 11.00 17.30 13.30 Granica/odlazak (dolazak) 11.00 02.30 13.30 20.15 24.00 3 x 24 17.30 Broj Ukupno sati sati 5 6.15 2.30 2.45 10.30 72 17.30 100 116.30* -2.45 116.30** 5.15 5.15 5.15 0 105.15 9.15-12= -2.45 108 (96+12) 4 1/2 70 eUR 315 eUR 50 eUR 11.15 -2.45 8.30 8.30 1/2 170,00 kn 85,00 kn Prijenos sati Donos sati Sveukupno slijedeu iz prethodne sati zemlju zemlje Izraun za prijenos Broj sati za Iznos Broj Ukupno obraun jedne dnevnica dnevnice dnevnica dnevnice

Za provjeru nam moe posluiti usporedba ukupno sati provedenih u pojedinim zemljama (116.30 sati*) sa brojem sati za obraun dnevnica (116.30 sati**) koji moraju biti jednaki.

Primjer 5. - Raunanje dnevnice kod slubenog puta u vie zemalja


Domagoj Mari upuen je na slubeni put u Njemaku, Francusku i panjolsku. Poslodavac je odobrio prijevoz zrakoplovom. Na put je krenuo 21.03.2010. u 6,00 sati. Iz zrane luke je zrakoplov za Njemaku poletio u 9,30 sati. Mari je u Njemakoj boravio 25 sati, potom u Francuskoj 48 sati i u panjolskoj 25 sati. U zranu luku u Zagrebu sletio je 25.03.2010. u 11,30 sati. Do kue mu je stigao za 3 sata (u 14,30 sati). Mari je na slubenom putu proveo ukupno 104 sata i 30 minuta, od ega 98 u inozemstvu i 6 sati i 30 minuta u zemlji (21.09. pri polasku na sl. put od 6 do 9,30 tj. do sata polaska zrakoplova, te 24.09. pri povratku sa sl. puta od 11,30 tj. sata slijetanja zrakoplova do povratka kui u 14,30). Mari je na slubenom putu u Njemakoj proveo 25 sati, ime je stekao pravo na jednu punu dnevnicu u Njemakoj. Kako su za punu dnevnicu dovoljna 24 sata jedan se sat (od 25) prenosi na slijedeu zemlju Francusku. Boravak u Francuskoj trajao je 48 sati, to ini pravo na dvije pune dnevnice u Francuskoj. Jedan preneseni sat iz Njemake ini ukupno 49 sati (48 + 1), a kako je za dvije pune dnevnice dovoljno 48 sati (2 x 24 sata) jedan se sat prenosi u slijedeu zemlju panjolsku. U panjolskoj je Mari proveo ukupno 25 sati to ini jednu punu dnevnicu u panjolskoj. Iz Francuske je prenesen jedan sat, to ukupno ini 26 sati (25 + 1). Kako su za punu dnevnicu dovoljna 24 sata, to se 2 sata prenose u hrvatsku. Mari je kroz hrvatsku putovao ukupno 6 sati i 30 minuta. Kada se pribroje 2 prenesena sata iz panjolske ukupan broj sati u hrvatskoj iznosi 8 sati i 30 minuta, to je dovoljno za obraun pola dnevnice u hrvatskoj. Navedeni obraun dnevnica prikazujemo u Tabeli 2.
46 Prema odredbama l. 9. i 11. Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo, a vezano za odredbe l. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika o porezu na dohodak. 47 Miljenje Ministarstva financija od 13. lipnja 2007. godine, Klasa: 121-02/07-01/3, Ur.broj: 513-07-21-01/07-2.

3 / 2010

135

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu

Plae i naknade
136

Zemlja

Datum

Polazak/ Granica/odlazak ulazak (dolazak) 6.00 11.30 9.30 10.30 0.00 10.30 9.30 14.30 24.00 10.30 (do 24) 24.00 10.30 24.00 11.30

Broj sati 3.30 3 14.30 10.30 13.30 24 10.30 13.30 11.30

Ukupno sati

Prijenos sati Donos sati Sveukupno slijedeu iz prethodne sati zemlju zemlje

Izraun Broj sati za Broj za obraun dnevnica prijenos dnevnica

Iznos jedne dnevnice

Ukupno dnevnice

Hrvatska

21.3. 25.3.

6.30 25 1

8.30 25 25-24=1 49-48=1 26-24=2

8.30 24 48 (2x24) 24 104.30**

1/2 1 2 1

170,00 kn 70 eUR 70 eUR 70 eUR

85,00 kn 140 eUR70 eUR

Njemaka

21.3. 22.3. 22.3. 23.3. 24.3. 24.3. 25.3.

Francuska

1 48 25 104.30* 1 1 2

49 26

panjolska

Za provjeru nam moe posluiti usporedba ukupno sati provedenih u pojedinim zemljama (104.30 sati*) sa brojem sati za obraun dnevnica (104.30 sati**) koji moraju biti jednaki.

Primjer 6. - Raunanje dnevnice kod slubenog puta u vie zemalja


Radnik Saa Juri upuen je na slubeni put u Njemaku, Belgiju i Bosnu i Hercegovinu. Poslodavac je odobrio prijevoz slubenim osobnim automobilom. Juri je na put iz Zagreba krenuo 13.04.2010. u 9.50 sati. Granicu sa Slovenijom preao je u 10.45 sati,gdje je boravio 10 sati i 10 minuta, te je granicu sa Austrijom preao u 20,55 sati. Granicu sa Njemakom preao je 14.04.2010. u 02.45 sati. U Njemakoj je boravio 21 sat i 35 minuta. Granicu s Belgijom preao je 15.04.2010. u 00.20 sati, u kojoj je boravio 19 sati i 40 minuta. U povratku je granicu sa Njemakom preao u 20 sati, gdje je opet boravio 22 sata i 15 minuta. Granicu sa Austrijom preao je16.04.2010. u 18.15 sati, a sa Slovenijom u 23.45 sata. U Hrvatsku je uao17.04.2010. godine u 01.40 sati. Granicu sa Bosnom i Hercegovinom preao je istog dana u 07.30 sati. U Bosni i Hercegovini je boravio 9 sati, te je u 16.30 sati preao Hrvatsku granicu. U Zagreb je stigao u 21 sat. Juri je na slubenom putu u Sloveniji proveo ukupno 11 sati i 50 minuta (od ega 10 sati i 10 minuta 13.04.2010. i 1 sat i 40 minuta u dane 16 i 17.04.2008.), ime je stekao pravo na pola dnevnice u Sloveniji. Kako se pravo na pola dnevnice ostvaruje za vie od 8 do 12 sati provedenih na slubenom putu, kod koritenja pola dnevnice za Sloveniju rauna se 12 sati. Od tih 12 sati se oduzima stvarno provedenih 11 sati i 50 minuta to do 12 sati iznosi 10 minuta. Budui je to vrijeme koje nedostaje do 12 sati to se 10 minuta iskazuje u minusu (-0.10). Te se minute prenose u slijedeu zemlju Austriju. Proputovanje kroz Austriju trajalo je ukupno 11 sati i 20 minuta (od ega 5 sati i 50 minuta 13. i 14.04.2010. i 5 sat i 30 minuta dana 16.04.2008.), koji se umanjuju za prenesenih 10 minuta iz Slovenije i iznose 11 sati i 10 minuta to je dovoljno za izraun pola dnevnice u Austriji. Kako se za pola dnevnice rauna 12 sati, od istih se oduzima izraunanih 11 sati i 10 minuta to do 12 sati iznosi 50 minuta u minusu. Te se minute prenose u iduu zemlju Njemaku. Boravak u Njemakoj trajao je ukupno 43 sata i 50 minuta (od ega 21 sat i 35 minuta dana 14. i 15.04.2010., te 22 sata i 15 minuta dana 15. i 16.04.2008.). Budui se od navedenih sati oduzimaju minute prenesene iz Austrije (-0.50 sati), ukupan broj sati u Njemakoj iznosi 43 sata, to je dovoljno za priznavanje jedne pune dnevnice (24 sata) i pola dnevnice (12 sati). Dakle, jedna i pola dnevnica iznose ukupno 36 sati (24 + 12), iz ega proizlazi viak od 7 sati koji se prenose u slijedeu zemlju Belgiju. Juri je u Belgiji proveo ukupno 19 sati i 40 minuta (dana 15.04.2008.) godine, to sa prenesenih 7 sati iz Njemake ukupno iznosi 26 sati i 40 minuta (19.40 sati + 7 sati). Iz navedenih 26 sati i 40 minuta proizlazi pravo na jednu punu dnevnicu. Puna dnevnica se rauna za 24 sata, iz ega proizlazi viak od 2 sata i 40 minuta (26.40 sati 24 sata), koji se prenose u slijedeu zemlju Bosnu. U Bosni i Hercegovini je Juri proveo 9 sati (dana 17.04.2008.) , koji se uveavaju za prenesenih 2 sata i 40 minuta to ukupno iznosi 11 sati i 40 minuta (9 sati + 2.40 sati) i dovoljno je za raunanje pola dnevnice u Bosni i Hercegovini. Budui pola dnevnice iznosi 12 sati, od istih se oduzima izraunanih 11 sati i 40 minuta to do 12 sati iznosi 20 minuta. Kako tih 20 minuta nedostaje do 12 sati tih se 20 minuta s predznakom minus (-0.20) i prenose se na Hrvatsku. Mari je kroz Hrvatsku putovao ukupno 11 sati i 30 minuta (dana 13.04.2008. 55 minuta, te 17.04.2010. godine 6 sati i 5 minuta i 4 sata i 30 minuta). Prenesenih 20 minuta iz Bosne i Hercegovine se oduzima od navedenog vremena, te ukupno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 11 sati i 10 minuta (11.30 sati 20 minuta) to je dovoljno za priznavanje pola dnevnice u Hrvatskoj. Navedeni obraun dnevnica prikazujemo u Tabeli 3.

www.RiPup.hr
3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.


Tabela 3.
Zemlja Datum 13.4. Hrvatska 17.4. 17.4. 13.4. Slovenija 16.4./17.4. Polazak/ ulazak 9.50 01.25 16.30 10.45 23.45 Granica/ odlazak (dolazak) 10.45 07.30 21.00 20.55 01.25 Prijenos Donos sati Broj Ukupno sati Sveukupno iz prethodsati sati na slijedeu sati ne zemlje zemlju 0.55 6.05 4.30 10.10 1.40 11.50 11.50 12-11.50= -0.10 12 1/2 50 eUR-a 25 eUR-a 11.30 -0.20 11.10 11.10 1/2 170,00 kn 85,00 kn Izraun za prijenos Broj sati Iznos za Broj Ukupno jedne obraun dnevnica dnevnice dnevnice dnevnica

13.4./14.4. Austrija 16.4.

20.55 18.15

02.45 23.45

5.50 5.30 11.20 -0.10 -0.50 11.10 = (11.200.10) 105 eUR-a 12-11.10= -0.50 12 1/2 70 eUR-a 35 eUR-a

14.4./15.4. Njemaka 15.4./16.4.

02.45 20.00

00.20 18.15

21.35 22.15 43.50 7 -0.50 43 = (43.500.50) 7 2.40 26.40 2.40 -0.20 11.40 12-11.40= -0.20 12 1/2 30 eUR-a 15 eUR-a 24-26.4= 2.40 24 1 70 eUR-a 70 eUR-a 36-43= 7 36 (24+12) 1 1/2 70 eUR-a

15.4. Belgija 17.4. Bosna i hercegovina

00.20

20.00

19.40

19.40

07.30

16.30

107.10*

107.10**

Za provjeru nam moe posluiti usporedba ukupno sati provedenih u pojedinim zemljama (107.10 sati*) sa brojem sati za obraun dnevnica (107.10 sati**) koji moraju biti jednaki.

5.3.1. Obraun putnih trokova


Po povratku sa slubenog putovanja u inozemstvu48, radnik je duan u roku od sedam dana podnijeti obraun putnih trokova i pisani izvjetaj koji je ovjerio nadleni naredbodavac. Uz obraun putnih trokova radnik treba priloiti vjerodostojne isprave kojima e dokazati trokove koje je naveo u obraunu i to: raune za smjetaj, raune za gorivo i obraun trokova prijevoza (ako je putovao osobnim automobilom), raune za cestarinu, tunelarinu i sl., prijevozne karte (ako je putovao javnim prijevozom), potvrde o plaenom prijevozu prtljage, aerodromske takse, raun za rezervaciju i sl., raun za upotrebu spavaih kola ili kabine, rauni za koritenje telefona, raun za pribavljanje putnikih isprava, raun za vizu itd. pisani dokaz o teaju nacionalne valute itd. Ako su uz obraun putnih trokova priloeni rauni iskazani u valuti zemlje u kojoj je izvreno slubeno putovanje, a dnevnice su (za tu zemlju) izraene u drugoj valuti tada treba obvezno priloiti pisani dokaz o teaju nacionalne valute u odnosu na valutu u kojoj je izraena dnevnica za tu zemlju. Ukoliko se pisani dokaz o teaju nacionalne valute u odnosu na valutu u kojoj je izraena dnevnica za tu zemlju ne priloi uz obraun putnih trokova trokovi se po takvim priloenim raunima ne mogu priznati.

5.4. Obraun i isplata izdataka za slubeno putovanje u inozemstvo


Poslodavac moe radniku kojeg upuuje na slubeni put u inozemstvo, isplatiti deviznu akontaciju u visini procijenjenih trokova putovanja49 (ovisno o vremenu koje e radnik provesti na slubenom putovanju i zemlji u koju putuje). Poslodavac koji alje radnika na slubeni put u inozemstvo, potreban iznos deviza moe: podii sa svog deviznog rauna u banci ovlatene za poslove s inozemstvom ili kupiti od ovlatene banke (ako deviznih sredstava na raunu nema dovoljno).
48 49 Prema odredbama l. 19. Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo Prema l. 19. Uredbe o izdacima za slubena putovanja u inozemstvo.

3 / 2010

137

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


Ukoliko poslodavac eli podii potrebna devizna sredstva (za slubeni put u inozemstvo) sa svog deviznog rauna u banci, mora banci dostaviti pravilno popunjen i ovjeren nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14). U sluaju da poslodavac nema dovoljno sredstava na deviznom raunu, tada ovlatenoj banci treba uplatiti: potrebnu protuvrijednost deviza u domaoj valuti (po prodajnom teaju banke) i 50 naknadu za bankarske usluge , te pravilno popuniti, i ovjeriti nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14). Nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14) popunjava se sukladno Uputi za provedbu odluke o uvjetima i nainu obavljanja platnog prometa s inozemstvom51, od toke 98 do 102. Banka e poslodavcu (nalogodavcu), temeljem dostavljenog naloga za doznaku u inozemstvo (nalog 14) isplatiti traeni iznos efektivnog stranog novca. U nastavku dajemo primjer popunjenog Naloga 14 za podizanje devizne akontacije za trokove slubenog puta u inozemstvu prema Primjeru 4.:

Plae i naknade
138

NALOG ZA PLAANJE U INOZEMSTVO


Nalog 14
1 Nalogodavac (50a): PODUZETNIK d.o.o. Zagreb, Ilica bb Telefon: 4921777 3 5 6 7 Referent: MB: Juri 01234455 4 ifra: 978 Oznaka: EUR 1 na teret poslodavca 2 Naziv banke: BANKA ZAGREB d.d. Zagreb, Savska bb MB: 3456789 70 72 7

Nalog broj (20): 11 Iznos plaanja (32A): Trokovi banke (71A): Banka korisnika (57a):

Instrument plaanja: gotovina Iznos: 800,00

ifra drave: 8 Korisnik (59a): MARIO PERI Raun / BAN korisnika: 9 Osnova plaanja: SLUBENO PUTOVANJE ifra: 285 10 Trokovi vanjskotrgovinskog posla: 0 osnovni posao 11 Podaci o plaanju (70): PUTNI NALOG broj 9 12 Broj iz nadzorne knjige: Godina: 11 2010. 13 Broj prijave kreditnog posla: ifra korisnika: ifra drave: 2 191

14 Oznaka i broj vrijednosnog papira: 15 Plaanje na teret: PODUZETNIK d.o.o. 16 Napomena: 18 Mjesto i datum predaje naloga: Zagreb, 19.03.2010. 17 Ovjera nalogodavca:

5.4.1. Devizna blagajna


Domae pravne i fizike osobe koje obavljaju djelatnost za koju su registrirane, mogu imati deviznu blagajnu za potrebe slubenog putovanja u inozemstvo52. Prosjeno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjeseju moe biti do iznosa u vrijednosti od 1.500,00 eura, a izraunava se tako da se zbroje dnevna stanja svakoga dana u tromjeseju i dobiveni zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana u tome tromjeseju53.

50 Visinu naknade za bankarske usluge odreuje banka svojim opim uvjetima. 51 Proieni tekst Upute objavljen je u Nar. nov. br. 136/05, ispravak u Nar.nov. br. 143/05, te izmjene i dopune u Nar. nov. br. 37/06. 52 Sukladno odredbama toke X. Odluke o nainu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvriti plaanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i ekovima (Nar. nov., br. 54/06 i 132/07). 53 Sukladno odredbi toke X. st. 1. i 3. Odluke o nainu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvriti plaanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i ekovima.

3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.


Za dranje veeg iznosa gotovine u deviznoj blagajni, poslodavci podnose zahtjev hrvatskoj narodnoj banci, koja izdaje odobrenje na rok do godine dana. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja, poslodavac treba priloiti izvod iz registra trgovakog suda i podatak o prosjenom dnevnom stanju devizne blagajne u protekloj godini. Poslodavac koji ima deviznu blagajnu, moe u istoj imati najvie 1.500,00 eura za potrebe slubenih putovanja u inozemstvo, koje moe podii u banci predajom jednog naloga 14, na kojem e u opisu osnove plaanja navesti za polog u deviznu blagajnu u svrhu slubenog puta u inozemstvo. Kada uputi radnika na slubeni put u inozemstvo, a akontaciju mu isplauje iz svoje devizne blagajne, poslodavac treba radniku izdati potvrdu54 kojom opravdava iznoenje strane gotovine u slubene svrhe. Potvrda mora sadravati slijedee podatke: serijski broj potvrde, ime osobe koja putuje, zemlja u koju putuje, iznos i valuta koja se iznosi, te ig i potpis ovlatenih osoba. Poslodavac (pravna osoba) je o izdanim potvrdama duna voditi registar izdanih potvrda55. Ukoliko poslodavac nema deviznu blagajnu, akontaciju podie s deviznog rauna prije samog slubenog puta radnika. U tom sluaju, uz putni nalog daje radniku i ovjeren primjerak naloga 14, kojim radnik pravda carinicima iznoenje deviza iz zemlje. Knjienje:
Opis 1) Doznaka banci za kupnju deviza 400 eura x 7,336 (prodajni teaj poslovne banke) iro raun Devizni raun 2) Doznaka banci za proviziju (3%) iro raun Bankarska provizija 3) Podizanje predujma Devizni raun Devize u blagajni 4) Isplata predujma Potraivanja od zaposlenih Devize u blagajni 5) Obraun slubenog puta - dnevnice: 140 eura x 7,302 (srednji teaj HNB) Potraivanja od zaposlenih Dnevnice za slubena putovanja u inozemstvo - smjetaj 200 eura x 7,302 (srednji teaj HNB) Potraivanja od zaposlenih Trokovi smjetaja na slubenom putu 6) Povrat vie isplaenog predujma u blagajnu: 60 eura x 7,302 (srednji teaj HNB) Potraivanja od zaposlenih Devize u blagajni 7) Nastala negativna teajna razlika Potraivanja od zaposlenih Negativna teajna razlika Konto Duguje Potrauje

100 103 100 447 103 105 166 105

2.934,40

2.934,40 88,03

88,03 2.934,40 2.934,40 2.934,40 2.934,40

166 4420 166 4423

1.022,28 1.022,28 1.460,40 1.460,40

5.4.2. Obraun putnih trokova sa slubenog putovanja u inozemstvu


Radnik po povratku sa slubenog putovanja podnosi obraun putnih trokova. Ukoliko mu je isplaena akontacija, mogua su dva sluaja: 1) da su izdaci nastali tijekom slubenog puta vei od isplaene akontacije, te se odreeni iznos treba vratiti (isplatiti) radniku. Poslodavac koji ima deviznu blagajnu, obraunani e iznos isplatiti radniku iz devizne blagajne. Poslodavac koji nema deviznu blagajnu utvreni e iznos podii iz banke podnoenjem naloga 14, te ga isplatiti radniku. 2) da su izdaci nastali tijekom slubenog puta manji od isplaene akontacije, pa radnik vraa vie isplaeni iznos. Poslodavac koji ima deviznu blagajnu, vraeni e iznos zaprimiti u deviznu blagajnu. Poslodavac koji nema deviznu blagajnu e vraeni iznos predati banci (koja e nalogom 10, izvriti storno izvrenog plaanja).

166 105 166 721

438,12 438,12 13,60 13,60

Pri obraunu slubenog putovanja u inozemstvo koristili smo srednji teaj hNB za preraun u kune56. Iz primjera je vidljivo da je radnik po povratku sa slubenog puta opravdao trokove u iznosu od 360,00 eura, to po teaju HNB iznosi 2.482,68 kuna (360 x 7,302). Ostatak deviza u iznosu od 60,00 eura se vraa u deviznu blagajnu, to po teaju HNB iznosi 438,12 kuna. Razlika izmeu obraunane svote troka puta i isplaene akontacije iznosi 451, 72 kune (2.934,40 2.482,68), iz ega proizlazi teajna razlika kao razlika izmeu teaja po kojoj je poslodavac (pravna osoba) kupio devize i srednjeg teaja HNB u iznosu od 13,60 kuna (451,72 438,12).

5.4.3. Plaanje stranom gotovinom i ekovima u inozemstvu


U praksi se moe desiti da poslodavac alje radnika na slubeni put u inozemstvo, gdje radnik mora stranom gotovinom (ili ekom) platiti primljeni predraun (za robu ili uslugu) stranog dobavljaa. Na primjer, kada poslodavac alje radnika na seminar u inozemstvo, za to je od prireivaa primio predraun, poslodavac treba banci predati zahtjev za podizanje stane gotovine ili ekova. Uz zahtjev treba priloiti primljeni predraun. Za plaanje robe ili usluge stranim dobavljaima, poslodavcima (pravnim osobama) je doputeno platiti u stranoj gotovini i ekovima u iznosu do 3.000,00 eura mjeseno. Za vee iznose mora se podnijeti zahtjev hrvatskoj narodnoj banci57.
56 Sukladno odredbi l. 45. Zakona o deviznom poslovanju, prema kojoj se za iskazivanje potraivanja i obveza prema inozemstvu koristi srednji teaj hrvatske narodne banke za strana sredstva plaanja. 57 Prema odredbama l. III. Odluke o nainu i uvjetima pod kojima rezident u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvriti plaanje u gotovini u kunama, gotovini i ekovima (Nar. nov., br. 54/06 i 132/07).

Primjer: Pojednostavljeni obraun putnih trokova za slubeno putovanje u inozemstvo


Radnik je obavio slubeno putovanje u Italiju u trajanju od 49 sati i stekao pravo na 2 dnevnice. Prije polaska na put isplaena mu je akontacija u iznosu od 400,00 eura. Radnik je, nakon povratka uz putni nalog priloio odgovarajuu dokumentaciju i plaen raun hotela za smjetaj. Obraun je izvren kako slijedi: 2 dnevnice po 70,00 eura 140,00 eura 2 noenja po 100,00 eura 200,00 eura Ukupni izdaci 340,00 eura isplaena akontacija 400,00 eura razlika za povrat 60,00 eura
54 Prema odredbama IV. st. 4. Odluke o unoenju i iznoenju gotovine, ekova i materijaliziranih vrijednosnih papira (Nar. nov. br. 111/03 i 82/06). 55 Prema odredbi l. IV. st. 6. Odluke o unoenju i iznoenju gotovine, ekova i materijaliziranih vrijednosnih papira.

3 / 2010

139

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


U roku od 60 dana od dana podizanja strane gotovine ili ekova, poslodavac mora dostaviti banci dokaze da je podignuta gotovina i/ ili ekovi iskoritena za plaanje usluge (ili robe) stranom dobavljau ili ih vratiti na svoj devizni raun u banci. Ukoliko je poslodavac stranom dobavljau platio manje nego to je podigao strane gotovine u banci, tada e u banku mora vratiti razliku.

Plae i naknade
140

5.5. Zdravstvena zatita za vrijeme slubenog puta u inozemstvu


Za radnika koji je upuen na slubeni put58 u inozemstvo treba se hZZO-u podnijeti Prijava odjava boravka u inozemstvu (tiskanica T-4), temeljem koje hZZO izdaje Potvrdu o pravu na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu59. Ukoliko se, prije slubenog puta, Potvrda o pravu na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu nije stigla ishodovati60, a radnik je u inozemstvu bio u situaciji da mora koristiti zdravstvenu zatitu, hZZO e u postupku rjeavanja zahtjeva za naknadu trokova koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu utvrivati osnovanost zahtjeva provjerom: medicinske dokumentacije, rauna o izvrenom lijeenju, dokumentacije o slubenom putu, uplati posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za vrijeme slubenog puta, te na osnovi nalaza, miljenja i ocjene ovlatenog doktora podrunog ureda hZZO-a, kojim je utvreno da je pruena zdravstvena zatita bila neophodna i da se nije mogla odgoditi do povratka u Republiku hrvatsku. Ukoliko radnik koristi zdravstvenu zatitu u dravama s kojima Republika hrvatska ima sklopljen ili preuzet ugovor o socijalnom osiguranju (kojim je propisana ugovorena potvrda o pravu na koritenje zdravstvene zatite), potrebno je odmah od hZZO-u podnijeti zatraiti izdavanje ugovorene potvrde (potvrdu mogu zatraiti i radnik, inozemni nositelj osiguranja ili inozemna zdravstvena ustanova u kojoj se osiguranik lijei). Ukoliko se za tog radnika ne zatrai ugovorena potvrda o pravu na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu, hZZO e snosi trokove tako koritene zdravstvene zatite u visini koliko bi iznosili da je ugovorena potvrda pribavljena, umanjene za iznos Zakonom propisanog sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite. Ukoliko je radnik, za kojeg prije puta nije ishodovana Potvrda, koristi zdravstvenu zatitu u dravi s kojom Republika hrvatska nema sklopljen ili preuzt ugovor o socijalnom osiguranju, odnosno ako ugovorom o socijalnom osiguranju nije regulirano koritenje zdravstvene zatite, hZZO snosi trokove koritene zdravstvene zatite u visini stvarnih trokova umanjenih za iznos propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju61.

trokove prijevoza na slubenom putu u visini stvarnih izdataka, trokove noenja na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka, dnevnice u zemlji do 170,00 kuna (za putovanje koje je trajalo minimalno 12 sati), odnosno 85,00 kuna (za putovanje koje je trajalo vie od 8 a manje od 12 sati), dnevnice za slubena putovanja u inozemstvo do visine i pod uvjetima koji su utvreni propisima o izdacima za slubena putovanja za korisnike dravnog prorauna, za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe u iznosu do 2,00 kune po kilometru.

6.1. Kome se neoporezivo mogu isplatiti trokovi slubenog putovanja


Navedene trokove slubenog putovanja, poslodavci mogu neoporezivo isplaivati: svojim radnicima (s kojima imaju sklopljen ugovor o radu), fizikim osobama koje su izaslane na rad u republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, za slubena putovanja vezana za djelatnost tuzemnog poslodavca, lanovima predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti, te jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ako su po toj osnovi osigurane, osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, osobama koje se nakon zavrenog kolovanja nalaze na obveznom praktinom radu ili volonterima (na dobrovoljnoj praksi). Ukoliko poslodavci isplate trokove slubenog puta u iznosu koji je vei od porezno dopustivih, razlika iznad neoporezivog iznosa ini plau radnika. Kako ta razlika ini neto primitak radnika, isti je potrebno preraunati u bruto iznos na koji se obraunavaju propisani doprinosi, te porez i prirez (ako je propisan).6364

Obrtnici i dr. osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu u trokove priznati sve trokove slubenog putovanja kojeg uine oni osobno63 i to pod istim uvjetima (visini i na nain) koji su propisani po osnovi nesamostalnog rada tj. pod kojima ih poslodavci isplauju svojim radnicima64.

6. Neoporeziva isplata trokova slubenog putovanja


Poslodavci mogu neoporezivo isplaivati dnevnice i trokove vezane za slubeno putovanje62 kako slijedi:
58 Sukladno odredbi l. 10. st. 6. Pravilnika o uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu (objavljenom u Nar. nov., br. 50/09 i 118/09), pod slubenim putem u inozemstvo podrazumijeva se boravak u inozemstvu do 30 dana, neovisno o razlozima toga puta. 59 Sukladno odredbi l. 7. Pravilnika o uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu. 60 Sukladno odredbi l. 10. Pravilnika o uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu. 61 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju objavljen je u Nar. nov., br. 150/08, 94/09 i 153/09. 62 Sukladno odredbama l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak

7. Isplata trokova slubenog puta vanjskim suradnicima


7.1. Isplate trokova slubenih putovanja vanjskim suradnicima kod poduzetnika
Poslodavci poduzetnici esto obavljanje odreenih poslova povjeravaju osobama koje nisu kod njih zaposlene, ve iste obavljaju temeljem ugovora o djelu, a naknade koje im isplauju imaju obiljeje drugog dohotka. Ukoliko te osobe, radi obavljanja odreenog posla moraju putovati u zemlji ili inozemstvu, a ugovorena je naknada svih trokova vezanih za izvrenje nekog posla sveukupni trokovi slubenih pu63 64 Prema odredbama l. 25. st. 1. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak. Prema odredbama l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

3 / 2010

Plae i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.


tovanja (prijevoz, smjetaj u hotelu, dnevnice) ine drugi dohodak i podlijeu obvezi obraunavanja i plaanja obveznih doprinosa te poreza na dohodak po stopi od 25% (i prireza, ako je propisan). Isto tako, isplata troka slubenog putovanja lanovima skuptina i nadzornih odbora trgovakih drutava, steajnim upraviteljima, sucima porotnicima, sudskim vjetacima, trgovakim putnicima, akviziterima, tumaima, prevoditeljima i dr. smatra se drugim dohotkom, te podlijee obraunu i plaanju obveznih doprinosa te poreza po stopi od 25% i prireza (ako je propisan). Izuzetak od obraunavanja obveznih doprinosa postoji u sluaju kada se troak slubenih putovanja isplauje za obavljanje nekog autorskog ili umjetnikog djela. U tom se sluaju ne obraunavaju doprinosi, ve samo porez po stopi od 25% i prirez (ako je propisan). Kako isplata troka slubenog putovanja osobama koje ostvaruju drugi dohodak, ini neto naknadu istu je potrebno preraunati u bruto iznos o emu detaljnije moete proitati u svakom od brojeva RiPup a u rubrici INFO ugovori o djelu, te u rubrici INFO autorske naknade.65 Obvezu uplate posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu66 ima: poslodavac koji svog radnika upuuje na slubeni put u inozemstvo, isplatitelj drugog dohotka koji osobu koja ostvaruje primitke s obiljejem drugog dohotka alje na slubeni put u inozemstvo, osiguranik koji obavlja samostalnu djelatnost obrta, samostalnog zanimanja ili poljoprivrede i umarstva, kada sam putuje na slubeni put u inozemstvo. Kada se na slubeno putovanje u inozemstvo alje osoba koja za svoj rad ne ostvaruje primitke koji bi imali obiljeje drugog dohotka (primjerice, ako neprofitna organizacija upuuje na slubeni put u inozemstvo osobu koja za svoj rad u organizaciji ne prima nikakvu naknadu) obvezu uplate posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu ima osoba koju se upuuje na slubeni put u inozemstvo. U tom se sluaju posebni doprinos plaa prema obraunu nadlenog podrunog ureda hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

7.2. Isplate trokova slubenih putovanja vanjskim suradnicima u neprofitnim organizacijama Trokovi slubenog putovanja (trokovi prijevoza, trokovi noenja, i dnevnice u zemlji i inozemstvu, naknade za koritenje privatnog osobnog automobila u slubene svrhe) mogu se do utvrenih iznosa65, neoporezivo nadoknaditi fizikim osobama koje nisu zaposlenici i ne primaju naknadu za svoj rad u neprofitnoj organizaciji, a upuene su na slubeni put za potrebe neprofitne organizacije. Fizikim osobama koje nisu zaposlenici, ali za svoj rad u neprofitnoj organizaciji primaju naknadu, mogu se neoporezivo priznati samo trokovi prijevoza i noenja na slubenom putu i to samo ako uz slubeni nalog priloe raune (za prijevoz i noenje) koji glase na neprofitnu organizaciju.
Dakle, osobi koja nije zaposlenik, ali za svoj rad u neprofitnoj organizaciji prima naknadu ne mogu se neoporezivo svi trokovi slubenog putovanja (kao to su dnevnice u zemlji i inozemstvu, naknada za koritenje osobnog automobila u slubene svrhe u iznosu od 2,00 kuna po kilometru), ve samo trokovi prijevoza i smjetaja za to rauni moraju glasiti na neprofitnu organizaciju. Ukoliko neprofitna organizacija tim osobama ipak isplati, primjerice dnevnice ili troak smjetaja koji ne glasi na neprofitnu organizaciju isplaena se naknada tretira kao drugi dohodak, koji podlijee obraunu i plaanju obveznih doprinosa te poreza po stopi od 25% i prireza (ako je propisan).

8.1. Obraun posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu


Kod slubenog puta koji traje do 30 dana, posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu se obraunava po stopi od 20% na najniu mjesenu osnovicu67. Ako slubeni put traje manje od 30 dana, tj neko krae razdoblje tijekom mjeseca, osnovica za plaanje posebnog doprinosa utvruje se na nain da se iznos najnie mjesene osnovice podijeli sa brojem dana tog mjeseca a potom pomnoi sa brojem dana koje je radnik proveo na slubenom putu. Osnovica za obraun posebnog doprinosa u mjesecu koji traje: 31 dan iznosi 78,75 kuna po danu (2.441,25 / 31), 30 dana iznosi 81,38 kuna po danu (2.441,25 / 30), te 68 29 dana iznosi 84,18 kuna po danu (2.441,25 / 29). Posebni doprinos e, prema navedenim osnovicama, za mjesec koji ima: 31 dan iznositi 17,42 kuna (87,12 kn x 20%) po danu, 30 dana iznositi 18,00 kuna (90,02 kn x 20%) po danu, te 28 dana iznositi 19,29 kuna (96,45 kn x 20%) po danu. Tako e se, na primjer za osobu koja je u oujku (koji ima 31 dan) na slubenom putovanju u inozemstvu provela 6 dana, osnovica za obraun posebnog doprinosa utvrditi kako slijedi: 6 x 87,12= 522,72 kune. Posebni doprinos po stopi od 20% iznosi 104,54 kune(522,72 x 20%) za provedenih 6 dana na slubenom putu u inozemstvu (to iznosi 17,42 kn po danu = 104,54 kn / 6).

8. Poseban doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu


Poseban doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu uplauje se za osobe koje su upuene na slubeni put u inozemstvo.

8.2. Uplatni rauni za posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu


Doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu uplauje se na raun:
Uplatni raun: Dravni proraun Rh: 1001005-1863000160
66 Prema odredbi l. 4. t. 30. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov. br. 147/02, 175/03 i 177/04). 67 Najnia mjesena osnovica za obraun doprinosa za 2008.godinu iznosi 2.441,25 kuna, prema odredbi l. 4. Naredbe o iznosima osnovica za obraun obveznih osiguranja za 2008. godinu (Nar. nov. br. 119/07). 68 Budui je 2008. godina prijestupna veljaa ima 29, a ne 28 dana.

65

Prema odredbama l. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak .

3 / 2010

141

Izdaci za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu


Poziv na broj uplatitelj pravna ili fizika osoba (obrt, slobodno zanimanje): 68 8443 OIB (11 znamenki)

Plae i naknade
142

koje se dobije Potvrda o pravu na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu73.

Poseban doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za radnike koji su slubeno putovali u inozemstvo upisuje se u obrazac ID (u rubriku pod rednim brojem III.3. Zdravstveno osiguranje, podbroj 3.3.). Fizike osobe obrtnici, samostalna zanimanja i poljoprivrednici, koji su slubeno putovali u inozemstvo, za sebe popunjavaju obrazac ID sa identifikatorom 12, pod rednim brojem III.3., podbroj 3.3. Podaci o plaenom posebnom doprinosu za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu ne upisuju se u R-Sm obrazac.

9. Trokovi slubenog putovanja izaslanih radnika


Kada su fizike osobe (stranci) izaslane na rad u Republiku hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, te ih tuzemni isplatitelj poalje na slubeni put u zemlji ili u inozemstvo (za obavljanje poslova koje su u vezi sa djelatnosti tuzemnog isplatitelja poslodavca), neoporezivo im se mogu isplatiti slijedee naknade74: trokovi prijevoza na slubeni put, trokovi noenja na slubenom putu, naknada za koritenje osobnog automobila u iznosu od 2,00 kune po prijeenom kilometru, dnevnice u tuzemstvu i dnevnice u inozemstvu.

8.3. Koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu


Za radnika koji je upuen na slubeni put69 u inozemstvo treba se hZZO-u podnijeti Prijava odjava boravka u inozemstvu (tiskanica T-4), temeljem koje hZZO izdaje Potvrdu o pravu na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu70. Ukoliko se, prije slubenog puta, Potvrda o pravu na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu nije stigla ishodovati71, a radnik je u inozemstvu bio u situaciji da mora koristiti zdravstvenu zatitu, hZZO e u postupku rjeavanja zahtjeva za naknadu trokova koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu utvrivati osnovanost zahtjeva provjerom: medicinske dokumentacije, rauna o izvrenom lijeenju, dokumentacije o slubenom putu, uplati posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za vrijeme slubenog puta, te na osnovi nalaza, miljenja i ocjene ovlatenog doktora podrunog ureda hZZO-a, kojim je utvreno da je pruena zdravstvena zatita bila neophodna i da se nije mogla odgoditi do povratka u Republiku hrvatsku. Ukoliko radnik koristi zdravstvenu zatitu u dravama s kojima Republika hrvatska ima sklopljen ili preuzet ugovor o socijalnom osiguranju (kojim je propisana ugovorena potvrda o pravu na koritenje zdravstvene zatite), potrebno je odmah od hZZO-u podnijeti zatraiti izdavanje ugovorene potvrde (potvrdu mogu zatraiti i radnik, inozemni nositelj osiguranja ili inozemna zdravstvena ustanova u kojoj se osiguranik lijei). Ukoliko se za tog radnika ne zatrai ugovorena potvrda o pravu na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu, hZZO e snosi trokove tako koritene zdravstvene zatite u visini koliko bi iznosili da je ugovorena potvrda pribavljena, umanjene za iznos Zakonom propisanog sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite. Ukoliko je radnik, za kojeg prije puta nije ishodovana Potvrda, koristi zdravstvenu zatitu u dravi s kojom Republika hrvatska nema sklopljen ili preuzet ugovor o socijalnom osiguranju, odnosno ako ugovorom o socijalnom osiguranju nije regulirano koritenje zdravstvene zatite, hZZO snosi trokove koritene zdravstvene zatite u visini stvarnih trokova umanjenih za iznos propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju72. Treba napomenuti da se u sluaju slanja radnika u inozemstvo na kolovanje i struno usavravanje, na vrijeme dulje od 30 dana, obvezno hZZO-u podnosi Prijava boravka u inozemstvu temeljem
69 Sukladno odredbi l. 10. st. 6. Pravilnika o uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu (objavljenom u Nar. nov., br. 50/09 i 118/09), pod slubenim putem u inozemstvo podrazumijeva se boravak u inozemstvu do 30 dana, neovisno o razlozima toga puta. 70 Sukladno odredbi l. 7. Pravilnika o uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu. 71 Sukladno odredbi l. 10. Pravilnika o uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu. 72 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju objavljen je u Nar. nov., br. 150/08, 94/09 i 153/09.

Ne zaboravite:

Prije kretanja na slubeni put poslodavac radniku izdaje putni nalog. Porezno priznati izdaci za slubeno putovanje obraunavaju se temeljem vjerodostojne dokumentacije (za smjetaj (noenje s dorukom), trokove puta , te izdaci koritenja telefona, najma opreme za potrebe prezentacija i sl.). Neoporezivi iznos dnevnica (koje ine naknadu za trokove za prehranu, pie i prijevoza u mjestu) za slubeni put u Hrvatskoj, koji je dulji od 8 sati iznose 85,00 kn, te dulji od 12 sati 170,00 kn. Neoporezivi iznosi dnevnica za slubeni put u inozemstvu odreeni su Odlukom o visini dnevnice za slubeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz dravnog prorauna. Minimalna udaljenost mjesta u koje se radnik alje na slubeni put je 30 km (od sjedita poslodavca i prebivalita /boravita radnika). Ukoliko je na slubenom putu u inozemstvo osiguranja prehrana, dnevnica se umanjuje za 80%. Kod slubenog puta u inozemstvo (u trajanju do 30 dana), poslodavac obraunava i uplauje poseban doprinos za slubeno putovanje u inozemstvo po stopi od 20% na najniu mjesenu osnovicu (ovisno o broju dana u mjesecu). Ukoliko radnik na slubeni put putuje javnim prijevozom, kao troak prijevoza priznaje se iznos prijevozne karte, dok se kod koritenja vlastitog osobnog automobila priznaje izdatak od 2,00 kn/km. Isplata trokova slubenih putovanja vanjskim suradnicima (temeljem ugovora o djelu) smatra drugim dohotkom. Isplata trokova slubenog putovanja vanjskim suradnicima u neprofitnim organizacijama su neoporezive ukoliko osoba poslana na slubeni put u toj organizaciji nije zaposlena i ne prima naknadu. Nakon izvrenog slubenog putovanja, uz putni nalog treba priloiti izvjee sa slubenog putovanja.

73 Prema odredbama l. 5. do 9. Pravilnika o pravima, uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu. 74 Sukladno odredbama l. 13. st. 9. Pravilnika o porezu na dohodak, a vezano za odredbe l. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak.

3 / 2010

You might also like