Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
3Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Ranorimski grob iz Iloka kao prilog poznavanju romanizacije zapadnoga Srijema

Ranorimski grob iz Iloka kao prilog poznavanju romanizacije zapadnoga Srijema

Ratings: (0)|Views: 611|Likes:
Marko Dizdar, Renata Šoštarić, Kristina Jelinčić, Prilozi Instituta u Zagrebu, 20/2003, 57-77.
Marko Dizdar, Renata Šoštarić, Kristina Jelinčić, Prilozi Instituta u Zagrebu, 20/2003, 57-77.

More info:

categoriesTypes, Research
Published by: Kristina_Jelincic_Vuckovic on Jun 14, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

11/26/2012

pdf

text

original

 
57
Ranorimski grob iz Iloka kao prilog poznavanju romanizacije zapadnoga Srijema
Antička arheologija
Izvorni znanstveni rad
 Roman archaeologyOriginal scientific paper 
Mr. sc. MARKO DIZDAR 
Institut za arheologijuUlica grada Vukovara 68HR - 10000 Zagrebmarko.dizdar@iarh.htnet.hr 
Dr. sc. RENATA ŠOŠTARIĆ
Botanički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakultetaMarulićev trg 20/2HR - 10000 Zagrebrenata@botanic.hr 
KRISTINA JELINČIĆ
HR - 21410 Postirakjelincic@yahoo.comUDK/
UDC 
904:726(497.5Ilok)“00”Primljeno/
 Recieved 
: 31. 03. 2003.Prihvaćeno/
 Accepted 
: 13. 06. 2003.Visoka dunavska obala kod Iloka koji se smjestio na za- padnim obroncima Fruške gore bila je kontinuirano naselje-na tijekom svih razdoblja prapovijesti, zatim, kako to poka-zuju ovdje opisani nalazi, u antici, da bi najveći uspon Ilok dosegnuo u kasnom srednjem vijeku u vrijeme Nikole Iloč-koga i njegova sina Lovre. Zbog potrebe za obnovom i revita-lizacijom iločkoga Gornjega grada koji predstavlja jedan odnajznačajnijih i najsačuvanijih ostataka spomeničkoga gradi-teljskoga naslijeđa ne samo na tlu sjeverne Hrvatske, već i na prostoru srednjoeuropskoga Podunavlja, na baroknom dvor-cu Odescalchi započelo se s konzervatorskim istraživanjimakoja su otkrila dobro očuvane ostatke kasnosrednjovjekov-noga dvora Iločkih. Sustavna arheološka istraživanja počelasu 2001. godine koja bi, uz primarno otkrivanje srednjovje-kovne graditeljske baštine, upotpunila i dosadašnje spozna- je o prapovijesnome te antičkome materijalnome naslijeđu
U istraživanjima kasnosrednjovjekovnoga dvora knezova Iločkih pronađena je raznovrsnaantička materijalna ostavština koja obogaćuje dosadašnje skromne spoznaje o Cucciumu ilimesu u hrvatskome Podunavlju. U iskopavanjima 2002. godine otkriven je paljevinski grob s drvenom arhitekturom u kojem su se nalazili prilozi dvojakoga podrijetla. Autohtono podrijetlo u latenskoj kulturi mlađega željeznoga doba pokazuju lonci zaobljenoga tijelaizrađeni rukom i zdjela S-profilacije. Sjevernoitalskoga podrijetla su zdjelica tankih stijenki,keramička svjetiljka, staklena posuda te ostali prilozi koji zajedno s Klaudijevim novcemdatiraju grob u sredinu 1. st. Na osnovi nalaza posuda izrađenih u latenskim tradicijama pretpostavlja se kako je u grobu bila pokopana osoba starosjedilačkoga podrijetla, dok importirani prilozi svjedoče o ranoj romanizaciji južne Panonije i dunavskoga limesa. O postojanju složenoga pogrebnoga rituala svjedoče izdvojeni ostaci kultiviranih biljaka doma-ćega i uvoznoga podrijetla koje su bile položene u lonce. Ključne riječi: paljevinski grob, Ilok, zapadni Srijem, limes, starosjedioci, romanizacija, sjevernoitalski import, Klaudije, arheobotanika. Key words: cremation grave, Ilok, western Syrmia, Limes, indigenous, romanization, north-ern Italic import, Claudius, archaeobotany.
Iloka.
1
Započeta istraživanja posebno su značajna u iscrtavanju preciznije topografije rimskodobnoga Iloka koja je zbog zane-marivoga broja pronađenih antičkih nalaza gotovo nepoznata.Time se otvaraju i nove mogućnosti za kvalitetnije poznavanjedunavskoga limesa na prostoru hrvatskoga Podunavlja.
2
1Arheološko-konzervatorska istraživanja na dvoru knezova Iločkih od-vijaju se u sklopu projekta istraživanja i obnove povijesne jezgre gradaIloka. Arheološka istraživanja provodi Institut za arheologiju iz Zagre- ba pod vodstvom prof. dr. sc. Željka Tomičića kojemu ovom prilikomzahvaljujemo na ukazanom povjerenju za objavu nalaza iz istraživanja2002. godine.2Istraživanje limesa u hrvatskom Podunavlju započeo je J. Brunšmid,obilazeći i prikupljajući građu s dobro poznatih nalazišta kao što suDalj i Sotin. Tek početkom 60-ih godina 20. stoljeća započelo se sasustavnim obilaskom nalazišta i provođenjem manjih pokusnih istraži-vanja. Prvi rezultati tih istraživanja objavljeni su u publikaciji Limes I,Beograd, 1961., te u Osječkom zborniku XII, Osijek, 1969.
 An Early Roman Grave from Ilok as a Contribution to Understanding a Process of the Romanization of Western Syrmia
 
58
M.. D
IZDAR 
, R. Š
OŠTARIĆ
, K. J
ELINČIĆ
, RANORIMSKI GROB IZ ILOKA ,
Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 20/2003., str. 57.-77.
O rimskodobnom naselju s prostora Iloka (K 
LEMENC
,1961., 20.; P
INTEROVIĆ
, 1968., 70., 77.) sačuvali su se tek skromni podaci u više itinerara u kojima se navode različitioblici imena naselja. Tako se u Antoninovu Itineraru naseljenavodi kao
Cucci
, na
Tabuli Peutingeriani
zapisano je
Cuc-cio
, na
 Itineraria Romana
je to
Cuccium
, kod AnonimnogRavenjanina
Catio
, a u
 Notitia Dignitatum
spominje se kaoutvrda
Cuccis castellum
ARANOVIĆ
-S
VETEK 
, 1966.-1967.,66.; P
INTEROVIĆ
, 1968., 58.-60.; P
INTEROVIĆ
, 1970., 95.).Udaljenost Cucciuma od susjednih putnih stanica prema Peu-tingerovoj karti iznosila je od Cornacuma XIII. m. p., a odBononie XVI. m. p., što odgovara i današnjim udaljenostimaod Sotina do Iloka kao i od Iloka do Banoštora. U Antonino-vu Itineraru udaljenost između Cornacuma i Cucciuma izno-sila je XVI. m. p. (Š
ARANOVIĆ
-S
VETEK 
, 1966.-1967., 66.;P
INTEROVIĆ
, 1968., 58.-59.).Prema
 Notitia Dignitatum
u Cucciumu su u 4. st. boraviledvije konjaničke postrojbe,
Cuneus equitum Promotorum
i
 Equites Sagittarii
(B
RUNŠMID
, 1901., 145.; K 
LEMENC
, 1963.,33.; Š
ARANOVIĆ
-S
VETEK 
, 1966.-1967., 66.; P
INTEROVIĆ
,1968., 59.-60.), te se pretpostavlja kako se uz njihov logor nalazilo i civilno naselje (P
INTEROVIĆ
, 1968., 77.).O malobrojnim rimskim nalazima iz Iloka početkom 20.stoljeća izvještava J. Brunšmid (B
RUNŠMID
, 1901., 145.). Sla- bo poznavanje rimske materijalne ostavštine spominje i J.Klemenc koji ističe kako je riječ o najboljem položaju s ko- jeg se kontrolira Dunav i njegova sjeverna obala. Za antičke sespomenike pretpostavlja kako su dijelom uzidani u tvrđavu idvor Nikole Iločkoga
3
(K 
LEMENC
, 1961., 20.; K 
LEMENC
,1963., 63.-64.). Osim nekih ranijih nalaza koje je opisao Mar-silije, J. Brunšmid spominje natpis pohranjen u dvorcu, za-tim glavu Satira te žrtvenik pronađen na groblju na kojemstoji natpis DEO [SO]LI INVICTO… s urezanim motivomkriža, što bi ukazivalo na štovanje Mitre, koje se povezuje s prisutnošću vojnih postrojbi u Cucciumu (B
RUNŠMID
, 1901.,146., sl. 97.; P
INTEROVIĆ
, 1968., 70.). Vojnu bi nazočnostmožda potvrđivao i nalaz opeke s pečatom LEG I NOR (
legio I Noricorum
) (P
INTEROVIĆ
, 1968., 71.). Južno od grada pro-nađene su grobnice od opeka koje su nalazima datirane u 3.-4. st. (B
RUNŠMID
, 1901., 147.). Na položaju Alvaluk jugois-točno od središta Iloka 1893. godine pronađen je sarkofag s
3Arhitektonsko-konzervatorska istraživanja dvorca Odescalchi, odnosnodvora Nikole Iločkoga ove pretpostavke, barem za sada, nisu potvrdila.
Sa va
 D r  
D un a  v
 
59
M.. D
IZDAR 
, R. Š
OŠTARIĆ
, K. J
ELINČIĆ
, RANORIMSKI GROB IZ ILOKA ,
Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 20/2003., str. 57.-77.
 poklopcem u obliku krova s akroterijima na uglovima. U nje-govoj blizini nalazio se još jedan grob od opeka te kasnoantič-ki zelenkastosmeđi ocakljeni vrč (B
RUNŠMID
, 1901., 147., sl.98.). Glava Dioskura pronađena je u blizini kurije Brnjaković naGornjem gradu (B
RUNŠMID
, 1910.-1911., 113.-114.), gdje su uiskopavanjima 1956.-1957. godine zabilježeni rijetki ulomcirimskih keramičkih i staklenih posuda (K 
ORDA
, 1961., 61.).Slučajne nalaze s rimskih nalazišta na području grada Ilo-ka i okolice prikupila je H. Göricke. Tijekom građevinskihradova na više položaja na Trgu Nikole Iločkoga te u Vuko-varskoj ulici pronađeni su ulomci rimske keramike i svjetilj-ki kao i novac koji najvećim dijelom pripadaju razdoblju 3.-4. st. (G
ÖRICKE
, 1976., 26.). Rimski su nalazi zabilježeni i naLovki koja se nalazi zapadno od Iloka, zatim kod zaseokaKriž, te na polju Sokol jugoistočno od grada. Na položajuČaire 1958. godine pronađen je sarkofag, a o postojanju rim-skoga vodovoda svjedoče nalazi vodovodnih cijevi na Vode-noj glavi i Karagači južno od Iloka, te u gornjogradskom parkuMladost (B
RUNŠMID
, 1901., 146.-147.; G
ÖRICKE
, 1976., 26.).
Cuccium
na iločki Gornji grad smješta i M. Bulat koji spomi-nje nalaz kasnoantičke ostave novca (B
ULAT
, 1969., 44.). Po- jedinačni rimski nalazi zabilježeni su tijekom zaštitnih iskopa-vanja provedenih uz franjevački samostan 1980. godine koji sesmjestio na samome istočnom rubu iločkoga Gornjega grada(B
ATOROVIĆ
, 1981., 20.-21.; B
ATOROVIĆ
, 1983., 54.).Iako su opisani rimski nalazi malobrojni i za njih se okol-nosti i točan položaj nalaza uvijek ne poznaju, ipak, uz rezul-tate novih sustavnih istraživanja, omogućavaju iscrtavanjetočnije topografije Cucciuma, njegova etničkoga sastava ikronološke slike naseljavanja.Istraživanja Instituta za arheologiju započela su 2001. go-dine u produžetku istočnoga krila dvorca Odescalchi (sl. 1.).
4
Iako je prostor predviđen za istraživanje u znatnoj mjeri biooštećen baroknim graditeljskim intervencijama, u iskopu pov-ršine veličine 155 m
2
izdvojeni su ostaci sjevernoga krila dvo-ra Nikole Iločkoga. Između gotičkih i baroknih zdanja saču-vala se manja stratigrafski neporemećena površina na kojojsu zabilježeni slojevi te ukop sa zapunama koji su datirani u početak željeznoga doba (L
OŽNJAK 
, 2002.). Izdvojen je i dioočuvanoga ukopa ispunjen zapunama koje su sadržavaleulomke keramike, stakla, opeka i tegula iz rimskoga razdob-lja.
5
Istraživanja su se 2002. godine nastavila prema zapaduobuhvaćajući travnjak ispred dvorca Odescalchi. Kao i pret-hodne godine, površina iskopa veličine 125 m
2
, bila je oš-tećena novovjekovnim graditeljskim intervencijama. Ipak,
4U opisu rezultata istraživanja 2001. i 2002. godine korištena je teren-ska dokumentacija i izvješće o iskopavanjima Instituta za arheologijuiz Zagreba.5Keramičke nalaze iz istraživanja 2001. godine datirane od druge polo-vine 1. st., pa sve do kraja 4. st., u ovom broju Priloga Instituta zaarheologiju u Zagrebu objavljuje K. Jelinčić.
Sl. 1. Položaj istraživanja 2001. i 2002. godine ispred dvorca Odes-calchi na Gornjem gradu u Iloku. M 1:5000
 Fig. 1 Position of excavations 2001 and 2002 in front of OdescalchiCastle in the upper town of Ilok. Scale 1:5000

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->