Priprema za ispit iz didaktike I. DIDAKTIKA, ODGOJ, OBRAZOVANJE, BLOOM 1.

DEFINICIJA DIDAKTIKE Postoje tri definicije didaktike u uem smislu: 1. didaktika je teorija obrazovanja 2. didaktika je teorija odgoja i obrazovanja 3. didaktika je teorija nastave U irem smislu didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno obrazovnog procesa, a dijeli se na specijalne didaktike ili metodike , i to metodiku odgoja i metodiku obrazovanja. 2. RAZLIKE OSNOVNIH DIDAKTIKIH POJMOVA obvezno znati! DIDAKTIKA je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. Odgojno-obrazovni proces je nastava. Didaktika je teorija nastave UENJE je aktivnost (iskustvo) kojom pojedinac postie relativno trajnu promjenu svog ponaanja. Uenje je temelj odgojno-obrazovnog procesa. OBRAZOVANJE je intencionalno, pedagoki (didaktiki) osmiljeno i sustavno organizirano uenje, odnosno iskustvo pojedinca koje se oituje u porastu znanja, vjetina i sposobnosti (kompetencija) ODGAJATI (odnjegovati) znai takvo (svjesno) djelovanje na mlado bie, koje e ga uiniti osobom (linou). Odgoj se razlikuje od socijalizacije, vie je orijentiran na personalizaciju, afirmaciju individualitet NASTAVA je oblik organiziranog uenja (u okviru neke ustanove) kojemu je cilj odgoj i obrazovanje njenih sudionika. EDUKACIJA obrazovanje u irem smislu koje ne polazi od didaktike nego teorije kurikuluma NAOBRAZBA razina obrazovanja IZOBRAZBA naziv za obrazovanje koje opeg strunog karaktera ili osposobljavanje za neku praktinu vjetinu KOLOVANJE aktivno sudjelovanje u odgoju i obrazovanju kroz odgovarajue vrste kole 3. CILJ ODGOJA I OBRAZOVANJA NA INDIVIDUALNOJ I DRUTVENOJ RAZINI I ZADACI ODGOJA I OBRAZOVANJA Cilj ODGOJA na individualnoj razini jest personalizacija, a na drutvenoj razini socijalizacija. Cilj OBRAZOVANJA na individualnoj razini jest stjecanje znanja, vjetina i navika te razvoj kljunih kompetencija, a na drutvenoj razini razvoj kulturnih i civilizacijskih dostignua.

Zadaci : 1. Kognitivi (spoznajni) stjecanje znanja, razvoj kompetencija 2. Afektivni (doivljajni) razvoj stavova i uvjerenja 3. Psihomotorni (djelatni) ovladavanje radnim operacijama 4. CJELOVIT RAZVOJ DJETETA Cjelovit razvoj djeteta podrazumijeva pristup u kojem se kroz proces uenja razvijaju - kongitivna ili spoznajnja, ( razvoj glave) - afektivna ili doivljajna i (razvoj srca) - psihomotorika ili djelatna podruja razvoja djeteta. (razvoj ruke) Ovaj pristup koji obuhvaa cjelovit razvoj djeteta nazivamo humanistiki pristup. 5. BLOOMOVA TAKSONOMIJA etape 6 razina ZNANJE prepoznavanje informacija (najnia razina) RAZUMIJEVANJE shvaanje informacija PRIMJENA primjena znanja u rjeavanju problema ANALIZA razdvajanje informacija kako bi se prilagodile razliitim situacijama VREDNOVANJE prosudba korisnosti i ostvarenosti cilja SINTEZA saimanje i primjena informacija radi poboljanja kvalitete neke situacije i ivota (najvia razina) ZNANJE RAZUMJEVANJE Prisjetiti se Shvatiti zapamtiti, saimati, prepoznati, objanjavati, imenovati, preoblikovati, odrediti, predvidjeti, nabrojiti, klasificirati, oznaiti, izraziti, opisati, navesti primjere PRIMJENA ANALIZA Primijeniti rijeiti, izraditi, pokazati, izabrati, izvesti, primijeniti VREDNOVANJE Ralaniti Prosuivati usporeivati. prosuditi, suprotstavljati procijeni, razlikovati, zastupati, ralanjivati, poduprijeti, komentirati, vrednovati, zakljuiti, izabrati provjeriti SINTEZA Stvarati kombinirati, postavljati hipotezu, reorganizirati povezati, planirati, izvesti

II. KURIKULUM, HNOS 6. DEFINICIJA KURIKULUMA KURIKULUM je proces kolskog uenja u kojem je odreeno koja znanja, sposobnosti, vjetine, stavove i obrasce ponaanja (kompetencije) uenik treba aktivnim znanjem stei, na kojim sadrajima, odnosno to kada i gdje treba uiti , kojom vremenskom dinamikom, uz pomo kojih oblika i metoda uenja, uz pomo kojih nastavnih sredstava i pomagala, te kako vrednovati uenikova postignua (ishodi uenja). Moe biti nacionalni ili okvirni i kolski. Ishodite kurikuluma ine potrebe. Okvir kurikuluma ine: Bazini programi koji se izuavaju tijekom cjelokupnog kolovanja Obvezni programi Izborni programi (nose ocjenu sa sobom) Fakultativni programi (ne nose ocjenu sa sobom) Skriveni kurikulum (znanja i vjetine steene van kolske aktivnosti u slobodno vrijeme) Otvoreni kurikulum 7. DIDAKTONOMETRIJSKA OS KURIKULUMA Didaktonometrijsku os kurikuluma sainjavaju: CILJ koji se definira na temelju potreba odgojno obrazovnog procesa, iz kojeg proizlaze ZADACI kojima se nastoji operacionalizirati cilj, na temelju kojih se odreuju SADRAJI koji osiguravaju postizanje cilja i METODE kao najuinkovitiji naini rada, te na kraju EVALUACIJA kao kontrolni mehanizam i povratna informacija o uspjenosti ostvarenja cilja. 8. ETAPE KURIKULUMA - objasni 1. Cilj utvrivanje eljenog postignua, onoga to se eli postii 2. Zadaci utvrivanje aktivnosti i putova koji omoguavaju dolazak do cilja 3. Sadraji izbor i oblikovanje sadraja koji osiguravaju postizanje cilja 4. Metode utvrivanje najuinkovitijeg naina rada i aktivnog (samo)uenja 5. Evaluacija utvrivanje stupnja ostvarenosti cilja, odnosno koliko su i u kojoj mjeri polaznici ostvarili eljeni cilj. Znaajan segment i samoevaluacija 9. HNOS znaajke (7) 1. 2. 3. 4. 5. 6. Individualizacija i diferencijacija uenja i pouavanja Poticajno okruenje za uenje Integrirani kurikulum i tematsko planiranje Metode aktivnog uenja Kooperativni rad u grupama Stvaranje zajednica onih koji ue i poticanje cjeloivotnoga uenja

7. Partnerstvo s obiteljima i zajednicom III. NASTAVA, PLAN I PROGRAM, ETAPE-OBLICI-METODE NASTAVE, OBLICI RADA UITELJA, KLIMA I EKOLOGIJA, MEDIJSKA DIDAKTIKA, VREDNOVANJE, METODE UENJA, SURADNIKO UENJE, KOMUNIKACIJA 10. NASTAVA I NJENE KOMPONENTE I ZADADCI NASTAVE NASTAVA je oblik organiziranog uenja (u okviru neke ustanove) kojemu je cilj odgoj i obrazovanje njenih sudionika. Komponente tog sustava su: uenik, uitelj, nastavni sadraji, objektivni uvjeti ( raspored sjedenja, opremljenost uionica), odnosi izmeu sudionika nastave(izmeu uitelja i uenika i obrnuto, izmeu uenika meusobno), nastavno dogaanje (situacije uenja). Nastava ima 3 vana zadatka: 1. Materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja 2. Funkcionalni zadatak nastave odnosi se na razvijanje vjetina i sposobnosti 3. Odgojni zadatak nastave odnosi se na razvijanje stanovitih odgojnih vrijednosti 11. NASTAVNI PLAN I PROGRAM Nastavni plan je kolski dokument koji u obliku tablice propisuje koji e se predmeti i s kolikom fondom sati prouavati u nekoj koli Nastavni program je kolski dokument koji propisuje opseg i dubinu sadraja koji e se prouavati u sklopu nekog nastavnog predmeta u odreenom tipu kole, tj. cilj, zadae, metode, sadraje i nastavna pomagala. 12. DINAMIKA NASTAVE PO BOGNARU I POLJAKU etape nastave Etape nastave: 1. Bognar Matijevi: 1. Dogovor uenika i uitelja o nastavnom sadraju i nainu rada 2. Realizacija izvoenje nastave 3. Valorizacija vrednovanje uspjenosti nastavnog procesa 2. Poljak: 1. Pripremanje ili uvoenje najava teme i motivacija za rad 2. Obrada nastavnog gradiva povezivati novo gradivo s prethodim, openite pojmove objanjavati sa to vie injenica 3. Vjebanje stjecanje znanja do razine vjetine-automtizma 4. Ponavljanje usvajanje i uvrivanje novog gradiva

5. Provjeravanje provjera uspjenosti ostvarenja zadaa, moe biti formativno i sumativno 13. ETAPE PRIPREMANJA NASTAVE - objasni 1. Uvoenje odnosi se na motivaciju , cilj nastave Nuno je definirati: - Zadae nastavnika - Zadae uenika 2. Glavni dio sata obuhvaa Obradu, Vjebanje, Ponavljanje nastavnog gradiva Nuno je odrediti: - Vrstu nastave - Metodiko oblikovanje nastave - Korelacija (povezanost) s drugim predmetima 3. Zavrni dio sata obuhvaa Sintezu, Evaluaciju, Generalizaciju Vane komponente: - plan ploe - literatura - prilozi 14. PODJELA NASTAVNIH METODA PREMA OSJETILIMA I PREMA BOGNAR-MATIJEVIU 1. Prema osjetilima - verbalne koje se dijele na: - monolke (predavanje) i - dijaloke (razgovor, diskusija) - vizualne putem slika, filmova, grafikona gdje je govor pomono sredstvo - prakseoloke koje su zasnovane na primjeni i postupcima (tokarenje) 2. Prema Bognar Matijevi - strategije odgoja u koje ubrajmo strategije: - egzistencije, - individualizacije i - socijalizacije - strategije obrazovanja u koje ubrajamo strategije: - pouavanja i uenja otkrivanjem, - doivljavanja i izraavanja, - vjebanja te - stvaranja. 15. NASTAVNI OBLICI Oblik je nain rada u nastavi: 1. Frontalni rad istovremeni rad s itavim razredom

2. 3. 4. 5.

Grupni rad rad u skupinama na istim ili razliitim zadacima Rad u paru rad dva po dva Individualni - pojedinani samostalni, na istim ili razliitim zadacima. Individualizirani rad prilagoen pojedinom ueniku

16. SOCIJALNI OBLICI RADA UITELJA 1. Individualni rad uitelja 2. Rad uitelja u tandemu i timska nastava: - Horizontalna timska nastava ( 5.a,b i c razred rade zajedno a 6.a,b i c rade zajedno) - Vertikalna timska nastava (5. i 6. a razred rade zajedno, a 5. i 6. b razred rade zajedno) - Kombinirana timska nastava ( od 1. do 8. razreda svi rade zaejdno primjerice za Dan kruha) 17. ODGOJNO OBRAZOVNA KLIMA Odreena je kvalitetom odnosa u odgojno obrazovnom procesu. Odnosi u odgojno obrazovnom procesu mogu biti: 1. odnos nastavnik uenik 2. odnos uenik nastavnik 3. odnos uenik uenik 4. odnos nastavnik roditelj Vrste ponaanja nastavnika: autoritativno, demokratsko i indiferentno. 18. VRSTE PONAANJA NASTAVNIKA 1. autoritativno gdje nastavnik ima inicijativu a uenici su pasivni 2. demokratsko gdje nastavnik i uenici zajedniki sudjeluju u kreiranju nastave 3. indiferentno gdje je nastavnik pasivan, a uenici imaju inicijativu 19. KOLSKA EKOLOGIJA Odnosi se na povezanost prirodne i drutvene sredine i odgojno-obrazovnog procesa: 1. izleti i ekskurzije 2. kola u prirodi 3. drutveno-korisni i proizvodni rad uenika 4. kolsko dvorite 5. specijalizirani prostor kolskoj zgradi 20. MEDIJSKA DIDAKTIKA Didaktika medija je specijalna didaktika disciplina koja prouava didaktiko oblikovanje, izradu te izbor i koritenje medija u odgojno-obrazovnom procesu

 Medij - sredstvo prenoenja informacija, u nastavi moe biti : - auditivni (radio) vizualni (slika) audiovizualni (TV) programirani materijali i kompjutori Obrazovna tehnologija ukljuuje ljude, postupke, ideje, sredstva i ukupnu organizaciju obrazovnog procesa 21. VRSTE ODGOJNO OBRAZOVNE KOMUNIKACIJE 1. PERSONALNA gdje dvije ili vie osoba komunicira bez posredstva medija i APERSONALNA gdje u komunikaciji posreduje tehniki medij. 2. VERBALNA komuniciranje rijeima i NEVERBALNA komuniciranje pokretima ruku, tijela, lica, oiju, slikom. 3. JEDNOSMJERNA usmeno izlaganje u nastavi i DVOSMJERNA- razgovor uitelja s uenikom 4. AUTORITATIVNA zabrane, zapovijedi, iscrpne upute, elje djece se ne uzimaju u obzir i DEMOKRATSKA uenik se potie na rqazvoj vlastitog miljenja i uvjerenja. 5. NASILNA vikanje, prijetnje, ja-govor zmije i NENASILNA tolerantna, nenametljiva, ti-govor irafe. 6. NEPOSREDNA razgovor licem u lice i POSREDNA razgovor osobe koje nisu na istom mjestu. 7. INTRAPERSONALNA- razgovor sa samim sobom, ja-ja komunikacija, INTERPERSONALNA komunikacija 2 ili vie ljudi, ja-ti komunikacija, MASOVNA usmjerenost na iru publiku, grupa-grupa komunikacija. 22. RAZLIKA FORMATIVNOG I SUMATIVNOG VREDNOVANJA SUMATIVNO VREDNOVANJE jest vrednovanje na kraju uenja i pouavanja - ono je dio tradicionalnog pristupa vrednovanju - uenik se vrednuje samo na temelju usmenih i pismenih provjera nastavnika - odogvara uenicima koji ue kampanjski i ne pokazuje stvarno znanje - ocjena govori kojoj iroj kategoriji pripada uenik, a ne govori to uenik zna ili moe - uenici ne znaju kako treba uiti, a najee se provjeravaju nie razine znanja prema Bloomu FORMATIVNO VREDNOVANJE provodi se tijekom uenja i pouavanja - dio je suvremenog pristupa vrednovanju - kontinuirano se procjenjuje kvaliteta procesa uenja - ocjena govori o predznanju i razvoju kompetencija tijekom uenja

uenici su motiviraniji za rad i tono znaju to rade dobro a to loe i kako ispraviti to loe - vrednovanje je u funkciji uenja i razvoja 23. METODE UENJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. Predavaka nastava - receptivno uenje Problemska nastava - uenje putem otkrivanja Grupna nastava - suradniko uenje Metoda moralnog uenja - moralno uenje Nastava usmjerena na djelovanje - integrativno uenje Superuenje-megapouavanje - prema alternativnim oblicima uenja i pouavanja

24. SURADNIKO UENJE I VRSTE Suradniko ili kooperativno uenje koncept je koji je nastao kao antiteza natjecateljskom uenju koje dominira u tradicionalnoj nastavi. Dok su glavna obiljeja natjecateljskog uenja gdje svaki uenik ui individualno za sebe , malo interakcije izmeu uenika, nedostatak komunikacije, velik strah od neuspjeha, suradniko uenjje koje podrazumjeva rad u grupama omoguuje visok stupanj interakcije izmeu lanova grupe, efikasnu komunikaciju, pomaganje vrnjacima u grupi i znatno smanjenje straha od neuspjeha. Grupe u kojima se odvija suradniko uenje imaju raspon od 2-6 uenika. Vrste suradnikog uenja: 1. Pedagoka radionica sa svojim glavnim obiljejem - krunom komunikacijom. 2. Igra uloga pomou uivljavanja sudionika u ulogu drugog 3. Simulacija je stvaranje zamiljene socijalne situacije 4. Oluja ideja je tehnika kreativnoga miljenja u kojoj se nabrajaju i zapisuju rjeenja nekoga problema 5. Kooperativna slagalica i dopunjaljka 6. Stablo budunosti

VI. DIJELOVI IZ KNJIGE 25. 1. DIO SAETKA BOGNAR-MATIJEVI DIDAKTIKE KONCEPCIJE Didaktike koncepcije predstavljaju razliita teorijska polazita didaktike, a u njih ubrajamo: 1a SOCIOCENTRISTIKI PRISTUP : ovjek je zlo i greno bie koje se mora mjenjati u skladu s drutvenim normama 1b PEDOCENTRISTIKI PRISTUP : ovjek je bie vrijedno samo po sebi te se drutvo treba mijenjati prema njegovim potrebama 2a ZNANSTVENI P. : odgojno obrazovni proces izvodi se iz teorije spoznaje 2b UMJETNIKI P. : odgojno obrazovni proces izvodi se iz doivljajnog procesa 2c RADNI P. : radni pristup u odgoju i obrazovanju 26. 2. DIO SAETKA BOGNAR-MATIJEVI SUVREMENA I RADNA KOLA Suvremena kola je novi didaktiki sustav koji naputa stari kruti razredno predmetno satni sustav i nudi okvir koji podsjea na stil rada i ivota u neforamlnim djeijim grupama i obitelji. Kako bi se kola pribliila djeijim potrebama razvijen je monitorski sustav, sustav individualizirane nastave, sustav slobodnih grupa. Radna kola pokret je koji potuje djetetove potrebe za raznovrsnim aktivnostima i ostvarivanjem osobnih mogunosti u odgojno obrazovnom procesu. Radna kola umjesto nastavnih predmeta nudi rad na projektima ili nastavu po epohama, a umjesto uenja iz knjige uenje iz prirode. 27. HERBART I KOMENSKY doprinos didaktici KOMENSKY eki pedagog koji je razvio razredno predmetno satni sustav, te ideju o osnovnoj koli kooja traje 6 godina i odrava se na materinjem jeziku iz podruja itanja, pisanja, raunanjja, mejrenja, pjevanja i sl. Zagovarao je kolu s planom rada za godinu, mjeces, tjedan i svaki dan. Pri tome za svaki razred treba pripremiti posebnu knjigu i pouavati od lakeg ka teem i od poznatog ka nepoznatom. HERBART dao znaajan doprinos unutranjoj strukturi i organizaciji nastavnog sata i razvoju teorije nastave. Prema Herbartu proces nastave dijelin se na 4 stupnja: - jasnoa : odnosi se na upoznavanje pojedinanog - asocijacija : novonaueni sadraji udruuju se sa strima - sustav : povezivanje pojedinih spoznaja u cjelinu - metoda : uvjebavanje i praktina primjena nauenog

10