PUBLIJE VERGILIJE MARON: ENEIDA

Biljeke o piscu: Vergilije je bio najistaknutiji rimski pjesnik Augustova doba. Bio je poseban ljubitelj starogr?kih pjesnika i filozofa. ivio je na Augustovu dvoru koji ga je i nagovorio da napie Eneidu, juna?ki ep u 12 pjevanja i ukupno 9 896 heksametara, u kojem je proslavio rad Julijevaca kojima pripada i car August. Vergilije je snano utjecao na mnoge europske pisce. Vrsta djela: Juna?ki ep Kratki sadraj: Poslije propasti Troje Eneja se spaava i sa svojim sinom Askanijem otplovi u Italiju sa eljom da na u?u Tibera osnuje novo carstvo. Eneja je prikazan kao praotac rimskog naroda, a neizravno i kao Augustov praotac. U prvom pjevanju prikazan je Enejin put u Italiju i nezgode koje mu prire?uje boica Junona. Bog vjetrova, po Junoninoj elji, unitava Eneji brodove i on dolazi u Kartagu na dvor kraljice Didone. U drugom i tre?em pjevanju Eneja pripovijeda svoje doivljaje. U ?etvrtom pjevanju prikazana je ljubav izme?u Didone i Eneje, koja zavrava tragi?no. U petom i estom pjevanju prikazan je Enejin bijeg prema Siciliji i silazak u donji svijet, kroz koji ga vodi Sibila. Od sedmog do dvanaestog pjevanja razvija se pri?a o Enejinom dolasku na obale Tibera, borbi s kraljem Turnom i njegovom smrti. Jezik, stil i kompozicija djela: Vergilije je Homerovim stilom i tehnikom kompozicije obradio legendu o Trojancu Eneji kao osniva?u Rima i tako stvorio rimski nacionalni ep. Vergilije je svoj epski spjev obogatio ljubavnom pri?om, utkavi u epsku radnju dramske zaplete i produbljene slike osje?aja. Ovaj ep je spjevan po uzoru na Ilijadu i Odiseju. Spjevan je u dvanaest pjevanja u kojim se prvih est pjevanja odnosi na Enejina putovanja koja moemo usporediti i sa Homerovom Odisejom, dok drugi dio epa pjeva o ratovima te je napisan po uzoru na Ilijadu. Ep se sastoji os 9 896 heksametra, a jezik je vrlo jednostavan i jasan. Analiza likova: Eneja Razlikuje se od Homerovih junaka koji djeluju uglavnom spontano, on je u prvom redu oru?e sudbine koja mu je naredila da udari temelje budu?oj veli?ini Rima. Time se nekako mogu opravdati neki njegovi postupci koji bi ina?e bili za osudu. Kraljica Didona primila ga je kao brodolomca u svoj grad, a on je, unato? svim njenim dobro?instvima, neviteki naputa. Didona

Pametna i lijepa kraljica Kartage koja se zaljubljuje u Eneju nakon njegova dolaska u Kartagu. Dojam o djelu: Eneida kao ep je u biti zapravo Ilijada i Odiseja. Ipak, Vergilijeva je izvornost osebujna, osobito su izvorni njegovi opisi oluja, ljubav Eneje i Didone, te je Eneida pravi roman u stihovima kojeg krase razne usporedbe, stanovita jasno?a i posebni likovi s jedinstvenim osobinama. Zbog svih tih elemenata Eneida me se duboko dojmila te je smatram za jedan od najboljih epova.

PUBLIJE VERGILIJE MARON: ENEIDA Kratki sadraj: Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru trae?i novu domovinu koju mu je odredila sudbina odnosno bogovi. Lutaju?i morem doivo je mnoge neda?e koje mu je prire?ivala boica Junona razbivi mu brodovlje uz pomo? boga vjetrova. Spas je naao na dvoru kartake kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance. Na gozbi koju je pripremila Didona Eneja je s bolom pri?ao o desetogodinjem ratu i padu Troje. Tako?er je spomenuo i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preivjelim Trojancima potrai novu domovinu. Izme?u lijepe Didone i Eneje ra?a se ljubav koju je prekinuo Jupiter naloivi Eneji preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega trai sudbina. Didona ne mogavi zadrati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si ivot spale?i se na loma?i. Eneju je oluja bacila na obale Sicilije gdje ga je primio kralj Akest, a trojanske ene umorne od lutanja spalie ve?inu trojanskih brodova. Na godinjicu smrti Eneji se u snu javlja otac i nare?uje da krene put Italije samo sa ljudima sposobnim za ratovanje jer ga tamo o?ekuju duge i teke borbe. Prethodno neka posjeti podzemni svijet gdje se je susreo s ocem i Didonom koja mu nije oprostila to ju je napustio. Iskrcavi se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najve?i mu je neprijatelj kralj Turn jer mu je Eneja oteo zaru?nicu. Borbe traju do smrti kralja Turna. Mjesto radnje: Kartaga i Italija Tema: Enejina lutanja nakon pada Troje i ratovanja po dolasku u Lacij radi osnivanja nove drave. Vrsta spjeva i zna?aj: Juna?ki ep zna?ajan po tome to je to prvi pravi rimski nacionalni ep, kojeg do tada rimska knjievnost nije imala i koji se do romantizma cijenio kao najvii uzor epskog pjesnitva uop?e. Pjesni?ki uzor: Homer odnosno Ilijada i Odiseja Kompozicija djela: U prvih est pjevanja opisuje lutanja Eneje /Odiseja/, a u drugih est pjevanja opisuje ratovanja Eneje na italskom tlu /Ilijada/ Glavni motiv: Osnivanje nove drave odnosno Rima Likovi bogova: Jupiter /Zeus/ - Vrhovni bog Junona /Hera/ - ena i sestra Jupiterova, eli propast Eneji i Troji Venera /Afrodita/ - Boginja ljepote, majka Eneje Minerva /Palada/ - Atena, k?i Jupiterova, boginja znanosti i umjetnosti Neptun /Posejdon/ - Bog mora, staje na stranu Eneje i Trojanaca nakon

to Junona uzburka more jer ne doputa da itko remeti vode, to su njegovi poslovi Merkur /Hermes/ - Glasnik bogova Analiza likova: Laokont Domiljat, nepovjerljiv, pametniji i mudriji od ostalih. ''Trojanci, o prezrite konja, kakvi su da su, ja strepim od danajskih sviju darova.'' - Izreka koja se i danas upotrebljava, a zna?i da se neprijatelju ne moe vjerovati ni kada se ponaa kao prijatelj, jer sprema neku novu prijevaru. Sinon Lukav i laljiv Ahejac koji je dobrom glumom uvjerio Trojance da konj nije varka, ve? da ga Ahejci napravie za uzvrat otetom kipu boice Palade /Minerva/ koji se nalazio u Troji, te za uvredu bogova i tim konjem ele okajati svoj zlo?in. Tako?er je rekao Trojancima da ?e Troju i njihovog kralja Prijama sna?i veliko zlo ukoliko odbiju darovanog konja. Nakon strane smrti Laokoonta i njegovih sinova Trojanci se uplaie shvativi smrt kao kaznu, sruie zidine Troje i unesoe konja. Laljivi Sinon no?u je pustio Ahejce iz konja koji pobie Trojance i osvoje Troju. U epu je potresno prikazana smrt trojanskog kralja Prijama kojeg je na veoma okrutan na?in ubio Ahilejev sin Pir prethodno ubivi mu sina. Hektorova sjena potakla je Eneju da napusti Troju i da potrai novu domovinu. Kasandra Prijamova k?er u koju je bio zaljubljen Apolon i koji ju je u?inio proro?icom, ali kako je odbijala njegovu ljubav kaznio ju je time da njezinim proro?anstvima nitko nije vjerovao to je odredilo sudbinu Troje. Didona Lijepa, pametna, dobra ponosna kraljica Kartage bori se s osje?ajem dunosti, strasti i ljubavi prema Eneji, ljubav pobje?uje i to dovodi do tragedije. Eneja Hrabar, dobar, pravedan, dunost stavlja ispred osje?aja. Enejin lik prema drugima: Brian sin, otac i mu tuan zbog smrti ene Kreuze, patnji trojanskog naroda i propasti Troje te spreman povesti Trojance u novu domovinu. Prema Didoni ispao je nepoteno jer ju je kradomice napustio, iako ga je ona primila kao brodolomca i obasipala ga dobro?instvima. Potuje i slua bogove, naro?ito Jupitera, koji je odredio njegovu sudbinu osniva?a Rima i iako voli Didonu odlu?an je vriti volju bogova.

Cijeli ep pisan je po uzoru na Ilijadu i Odiseju, i u pripovjeda?kom smislu, jer Eneja kao i Odisej pri?a o stradanjima, patnjama, doivljajima nakon trojanskog rata. Svojom kletvom Didona isti?e borbe koje ?e Eneja voditi sa Italskim prastanovnicima, odvajanje od sina, njegovu smrt - pretpostavlja se da se utopio u rijeci Numiciji, a u posljednim stihovima govori od borbi Rima i Kartage pod vodstvom Hanibala. Kompozicija epa je takva da se u drugih est pjevanja govori o borbama Eneje na Italskom tlu. Enejino ivotno na?elo je da je sve u bojim rukama i da ono odre?uju sudbinu pojedinca, a Didona smatra da svojim postupcima i djelima sami odre?ujemo svoju sudbinu. Eneja je Didonu ostavio jer on sam ne odlu?uje o svojoj sudbini, kad bi on odlu?ivao nikada ne bi napustio Troju, ve? su mu sudbinu odredili bogovi kao osniva?a Rima, a Didona se ubila zbog ljubavi prema Eneji jer je izgubila dobar glas a prezreli su je susjedi i sami Tirci. Didona, lijepa, pametna i dobra kraljica Kartage ali puna gnjeva zbog odlaska Eneja, izgubljenog dobrog glasa, osje?aja krivnje to je podlegla strastima, odlu?ila je oduzeti si ivot. Haron je bio prevoznik dua u podzemnom svijetu preko rijeke Stiks gdje bi one nale mir ali samo ako je tijelo bilo zemaljski sahranjeno. Due koje nisu imale zemaljski pokop bile su osu?ene na vje?no lutanje. Podzemni svijet se sastoji od tri kruga: Tartara - pakao u kojem su zlo?inci vje?no izloeni mukama Elizija - raj u kojem vlada vje?no blaenstvo ?istilita - u njemu su due koje ?e nakon ?i?enja biti ponovo utjelovljene Ljudi naj?e?e ne upravljaju svojim strastima, ve? postaju rtve strasti, to je u kona?nici postala i Didona iako je svojevoljno izabrala smrt. U ivot svakog pojedinca nuno je da sam odlu?uje o svojoj sudbini.

PUBLIJE VERGILIJE MARON: ENEIDA

Kratki sadraj: Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru traei novu domovinu koju mu je odredila sudbina odnosno bogovi. Lutajui morem doivo je mnoge nedae koje mu je prireivala boica Junona razbivi mu brodovlje uz pomo boga vjetrova. Spas je naao na dvoru kartake kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance. Na gozbi koju je pripremila Didona Eneja je s bolom priao o desetogodinjem ratu i padu Troje. Takoer je spomenuo i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preivjelim Trojancima potrai novu domovinu. Izmeu lijepe Didone i Eneje raa se ljubav koju je prekinuo Jupiter naloivi Eneji preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega trai sudbina. Didona ne mogavi zadrati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si ivot spalei se na lomai. Eneju je oluja bacila na obale Sicilije gdje ga je primio kralj Akest, a trojanske ene umorne od lutanja spalie veinu trojanskih brodova. Na godinjicu smrti Eneji se u snu javlja otac i nareuje da krene put Italije samo sa ljudima sposobnim za ratovanje jer ga tamo oekuju duge i teke borbe. Prethodno neka posjeti podzemni svijet gdje se je susreo s ocem i Didonom koja mu nije oprostila to ju je napustio. Iskrcavi se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najvei mu je neprijatelj kralj Turn jer mu je Eneja oteo zarunicu. Borbe traju do smrti kralja Turna. Mjesto radnje: Kartaga i Italija Tema: Enejina lutanja nakon pada Troje i ratovanja po dolasku u Lacij radi osnivanja nove drave. Vrsta spjeva i znaaj: Junaki ep znaajan po tome to je to prvi pravi rimski nacionalni ep, kojeg do tada rimska knjievnost nije imala i koji se do romantizma cijenio kao najvii uzor epskog pjesnitva uope. Pjesniki uzor: Homer odnosno Ilijada i Odiseja

Kompozicija djela: U prvih est pjevanja opisuje lutanja Eneje /Odiseja/, a u drugih est pjevanja opisuje ratovanja Eneje na italskom tlu /Ilijada/ Glavni motiv: Osnivanje nove drave odnosno Rima Likovi bogova: Jupiter /Zeus/ Vrhovni bog Junona /Hera/ ena i sestra Jupiterova, eli propast Eneji i Troji Venera /Afrodita/ Boginja ljepote, majka Eneje Minerva /Palada/ Atena, ki Jupiterova, boginja znanosti i umjetnosti Neptun /Posejdon/ Bog mora, staje na stranu Eneje i Trojanaca nakon to Junona uzburka more jer ne doputa da itko remeti vode, to su njegovi poslovi Merkur /Hermes/ Glasnik bogova Analiza likova: Laokont Domiljat, nepovjerljiv, pametniji i mudriji od ostalih. Trojanci, o prezrite konja, kakvi su da su, ja strepim od danajskih sviju darova. Izreka koja se i danas upotrebljava, a znai da se neprijatelju ne moe vjerovati ni kada se ponaa kao prijatelj, jer sprema neku novu prijevaru. Sinon Lukav i laljiv Ahejac koji je dobrom glumom uvjerio Trojance da konj nije varka, ve da ga Ahejci napravie za uzvrat otetom kipu boice Palade /Minerva/ koji se nalazio u Troji, te za uvredu bogova i tim

konjem ele okajati svoj zloin. Takoer je rekao Trojancima da e Troju i njihovog kralja Prijama snai veliko zlo ukoliko odbiju darovanog konja. Nakon strane smrti Laokoonta i njegovih sinova Trojanci se uplaie shvativi smrt kao kaznu, sruie zidine Troje i unesoe konja. Laljivi Sinon nou je pustio Ahejce iz konja koji pobie Trojance i osvoje Troju. U epu je potresno prikazana smrt trojanskog kralja Prijama kojeg je na veoma okrutan nain ubio Ahilejev sin Pir prethodno ubivi mu sina. Hektorova sjena potakla je Eneju da napusti Troju i da potrai novu domovinu. Kasandra Prijamova ker u koju je bio zaljubljen Apolon i koji ju je uinio proroicom, ali kako je odbijala njegovu ljubav kaznio ju je time da njezinim proroanstvima nitko nije vjerovao to je odredilo sudbinu Troje. Didona Lijepa, pametna, dobra ponosna kraljica Kartage bori se s osjeajem dunosti, strasti i ljubavi prema Eneji, ljubav pobjeuje i to dovodi do tragedije. Eneja Hrabar, dobar, pravedan, dunost stavlja ispred osjeaja. Enejin lik prema drugima: Brian sin, otac i mu tuan zbog smrti ene Kreuze, patnji trojanskog naroda i propasti Troje te spreman povesti Trojance u novu domovinu. Prema Didoni ispao je nepoteno jer ju je kradomice napustio, iako ga je ona primila kao brodolomca i obasipala ga dobroinstvima. Potuje i slua bogove, naroito Jupitera, koji je odredio njegovu

sudbinu osnivaa Rima i iako voli Didonu odluan je vriti volju bogova. Cijeli ep pisan je po uzoru na Ilijadu i Odiseju, i u pripovjedakom smislu, jer Eneja kao i Odisej pria o stradanjima, patnjama, doivljajima nakon trojanskog rata. Svojom kletvom Didona istie borbe koje e Eneja voditi sa Italskim prastanovnicima, odvajanje od sina, njegovu smrt pretpostavlja se da se utopio u rijeci Numiciji, a u posljednim stihovima govori od borbi Rima i Kartage pod vodstvom Hanibala. Kompozicija epa je takva da se u drugih est pjevanja govori o borbama Eneje na Italskom tlu. Enejino ivotno naelo je da je sve u bojim rukama i da ono odreuju sudbinu pojedinca, a Didona smatra da svojim postupcima i djelima sami odreujemo svoju sudbinu. Eneja je Didonu ostavio jer on sam ne odluuje o svojoj sudbini, kad bi on odluivao nikada ne bi napustio Troju, ve su mu sudbinu odredili bogovi kao osnivaa Rima, a Didona se ubila zbog ljubavi prema Eneji jer je izgubila dobar glas a prezreli su je susjedi i sami Tirci. Didona, lijepa, pametna i dobra kraljica Kartage ali puna gnjeva zbog odlaska Eneja, izgubljenog dobrog glasa, osjeaja krivnje to je podlegla strastima, odluila je oduzeti si ivot. Haron je bio prevoznik dua u podzemnom svijetu preko rijeke Stiks gdje bi one nale mir ali samo ako je tijelo bilo zemaljski sahranjeno. Due koje nisu imale zemaljski pokop bile su osuene na vjeno lutanje. Podzemni svijet se sastoji od tri kruga: Tartara pakao u kojem su zloinci vjeno izloeni mukama Elizija raj u kojem vlada vjeno blaenstvo istilita u njemu su due koje e nakon ienja biti ponovo utjelovljene Ljudi najee ne upravljaju svojim strastima, ve postaju rtve strasti, to je u konanici postala i Didona iako je svojevoljno izabrala smrt. U ivot svakog pojedinca nuno je da sam odluuje o svojoj sudbini.