SVEUILITE U ZAGREBU SVEU ILI FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA RA

Ljudski organizam kao skup 11 sustava

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Kotani Miini ivani Krvoilni Dini Probavni Urinarni Reprodukcijski Endokrini Limfni Ovojni (integumentni)

Analiza EEG signala

Prof. dr. sc. Mario Cifrek Biomedicinska informatika Zagreb, 4. studenoga 2009.

ivani sustav

Centralni ivani sustav

Izdvaja znaajne informacije Uspore uje dolazee informacije s pohranjenim uzorcima Klasificira i upisuje neke podatke u memoriju Vri svjesno upravljanje izlaznim sustavima ljudskog organizma (ponajprije kontrakcijom miia)

Autonomni ivani sustav

Odrava homeostazu
regulacijski sustav odravanja ravnotenog stanja organizma

Autonomni ivani sustav

Agonistiki antagonistiki sustav Glatki miii
probava izluivanje (znoj, urin, fekalije)

Simpatiki parasimpatiki sustav

Simpatiki ivani sustav dio je autonomnog ivanog sustava, naroito je aktivan tijekom reakcija poput straha i tjeskobe koje troe tjelesne zalihe energije. Parasimpatiki ivani sustav ima suprotan uinak od simpatikog. Putem neurotransmitera acetilkolina usporava frekvenciju srca, smanjuje snagu sranih kontrakcija i sniava krvni tlak.

Luenje lijezda
biokemijska ravnotea

Srce (puls + pritisak + pH krvi) Disanje Temperatura Ravnotea (lokomocija)

Periferni ivani sustav

aferentni
senzorika vlakna prenose informaciju od osjetila do le ne modine ili mozga

Dijelovi sredinjeg ivanog sustava

Veliki mozak (cerebrum) Mali mozak (cerebellum) Srednji mozak (mesencephalon) Most (pons) Produljena modina (medulla oblongata) Le na modina (medulla)

eferentni
motorika vlakna prenose naredbu za kontrakciju do miia

Veliki mozak (cerebrum)

Lijeva i desna hemisfera, razdijeljene uzdunom fisurom Mozdana kora (cortex)
Povrinski dio mozga debljine 1,5 do 4,5 mm Siva modana supstancija, 12 do 18 milijardi neurona Povrina: priblino 2300 cm2 Najsloeniji dio ivanog sustava etiri regije:
frontalna, parietalna, okcipitalna i temporalna

Mali mozak (cerebellum)

Koordinacije svih motorikih akcija, ukljuujui i voljne kretnje skeletnih miia
Odravanje ravnotee u pokretima Osigurava glatkost kretnje Upravlja vrlo brzim pokretima koji zbog svoje brzine ne mogu biti upravljani iz velikog mozga, veim dijelom su iskljueni iz svijesti, npr:
koordinacija pokreta pri tranju sviranje na klaviru

Me umozak (diencephalon)
Talamus
Relejna stanica
senzoriki signali na putu do modane kore motorika kontrola

Produljena modina (medulla oblongata)

Sadri vrlo vane centre za ivot
respiracija (disanje) sisanje vakanje gutanje kihanje povraanje kaljanje

Hipotalamus
Odgovoran za osnovne homeostatike mehanizme
regulacija temperature tijela odravanje krvnog tlaka upravljanje preristaltikom ravnotea soli i vode gastrointestinalni motilitet uriniranje apetit izluivanje endokrinih lijezda

Komunikacija izme u lijenika

i inenjera

Potrebna je interdisciplinarnost i razumijevanje i s jedne i s druge strane

Mozak

Motoriki i senzoriki homunkulus

Mozak motorike lokacije

lat. homunculus = mali ovjek

Prijenos informacija (akcijskih potencijala)

Ascendentni trakt prijenos informacija od osjetila do mozga aferentnim ivanim putem Descendentni trakt prijenos naredbi iz velikog mozga prema izvrnim organima (miii, lijezde s unutranjim i vanjskim izluivanjem)

Descendentni trakt (1)

Piramidni (kortikospinalni) trakt
akcijski potencijali iz motorikih podruja kore velikog mozga prenose se do prednjih motoneurona le ne modine Sadri priblino milijun ivanih vlakana
-motoneuroni
ima ih manje (oko 30000) predstavljaju debela mijelinizirana vlakna (promjer 16 m) s velikom brzinom prenoenja impulsa (do 120 m/s)

- motoneuroni
tanja vlakna (promjer 4 m) s manjom brzinom prijenosa impulsa (od 1 do 25 m/s)

Descendentni trakt (2)

Ekstrapiramidni putovi
Vode signale iz motorikih podruja kore u le nu modinu kroz crvenu jezgru (nukleus ruber) i retikularnu i crnu supstanciju silaznim putovima gdje dolazi do koordinacije pokreta i regulacije miinog tonusa
rubospinalni retikospinalni vestibulospinalni

Retikularna formacija
Mali, vrlo razgranati neuroni koji proimaju modano stablo (srednji mozak, most, produljena modina) Primaju i integriraju informacije iz mnogih aferentnih putova i dijelova mozga

Naponi mozga Elektroencefalografija (EEG)

Mogu se mjeriti elektrodama postavljenim na glavu pacijenta Posljedica su koordinirane depolarizacje i repolarizacije skupine ivanih stanica u mozgu

MOZAK KAO IZVOR BIOELEKTRINIH SIGNALA BIOELEKTRI

ivana stanica (neuron)

Prijenos podraaja sinapsa

Dolaskom podraaja lui se neurotransmiter u sinaptiku pukotinu i podrauje (ili ne) sljedeu ivanu stanicu Neurotransmiteri:
Acetilkolin Monoamini Aminokiseline Peptidi

Djelovanje sinapse

Sinapse mogu biti

ekscitacijske inhibicijske

Tipovi sinaptikih veza

Neuronsko neuronska

Tipovi ivanih vlakana

1. Mijelinizirana
deblja vlakna (promjer 16 m) velika brzina prenoenja impulsa (do 120 m/s)

Neuromuskularna (motorika ploica)

2. Nemijelinizirana
tanja vlakna (promjer 4 m) manja brzina prijenosa impulsa (od 1 do 25 m/s)

Neuron - elektrini dipol

Depolarizacija ivane stanice od some prema ograncima na kraju aksona predstavlja u elektrinom pogledu elektrini dipol u danom trenutku

EKSTRACELULARNE STRUJE AKTIVNE NEURONSKE POPULACIJE SHEMATSKI PRIKAZ

STRUJNICE I DISTRIBUCIJA POTENCIJALA DIPOLA U VODLJIVOM, HOMOGENOM I IZOTROPNOM MEDIJU

POTENCIJAL NA POVRINI MEDIJA

NAPON U MEDIJU

DISTRIBUCIJA POTENCIJALA NA POVRINI IZOLIRANOG POVR VODLJIVOG MEDIJA GENERIRANA NA NJEGA OKOMITIM I PARALELNIM STRUJNIM DIPOLOM

Modeli dipolne aktivnosti neuronske populacije

DIPOL OKOMIT NA POVRINU MEDIJA

DIPOL PARALELAN S POVRINOM MEDIJA

DIPOL OKOMIT NA POVRINU ALI NA RAZLIITIM DUBINAMA

PRIKAZI POTENCIJALA
DVODIMENZIONALNI TRODIMENZIONALNI

MONOPOLARNO I BIPOLARNO SNIMANJE

STANDARDNA MJESTA DETEKCIJSKIH ELEKTRODA

Elektrode se smjetaju na glavu pacijenta, razmak je standardiziran npr. sustav 10/20 (razmak izme u elektroda postavljen je u razmaku 10% - 20% udaljenosti izme u nasiona i iniona)

Raspored elektroda

MONOPOLARNO I BIPOLARNO SNIMANJE EEG SIGNALA

kapa s 32 elektrode i kapa sa 128 elektroda

EEG

Karakteristini signali mozga (EEG ritmovi i grafoelementi) - valovi ( - ritam) - valovi - valovi - valovi

- valovi ( - ritam)
budno, oputeno stanje, zatvorene oi, ne misli se na nita koncentrirano frekvencija od 8 do 13 Hz amplituda do 50 V dominiraju u okcipitalnoj regiji nestaju za vrijeme spavanja kao i pri koncentriranom rjeavanju problema

- valovi
javljaju se za vrijeme duevne aktivnosti, a oni najviih frekvencija za vrijeme neke duevne napetosti frekvencija od 14 do 30 Hz, a katkada i do 50 Hz
podruje od 14 do 30 Hz: I valovi Podruje od 30 do 50 Hz: II valovi

amplituda do 20 V Najee se registriraju na frontalnim i parijetalnim regijama pacijentu se za vrijeme snimanja EEG-a kae da nakon zatvorenih oiju otvori oi blokira se -ritam i pojavi se -ritam

- valovi
pojavljuju se kod djece, a i kod odraslih za vrijeme emocijskih stresova, osobito kod razoaranja i frustracija ako se kod ovjeka naglo prekine ugodni doivljaj, to izaziva -valove u trajanju od priblino 20 s frekvencija od 4 do 7 Hz amplituda do 70 V pojavljuju se preteno na parijetalnim i temporalnim regijama mogu biti i patoloki i pojavljuju se kod mnogih poremeaja mozga

- valovi
pojavljuju se u dubokom snu, kod djece i pri teim bolestima mozga Pojavljuju se u kori velikog mozga (korteksu) neovisno o aktivnosti u niim slojevima mozga Predstavljeni su veim brojem neurona koji sinkrono djeluju s depolarizacijom ivanih stanica tijekom duljeg vremena frekvencija od 0,5 do 3,5 Hz amplituda od 60 do 100 V

Primjer dijagnostike epilepsije pomou EEG-a

Epilepsija (padavica)
nastaje zbog niskog praga podraljivosti neurona mozga kada neoekivano nastaju akcijski potencijali

EEG signal kod epileptikog napada

Podjela:
Generalizirana epilepsija
Grand mal Petit mal

Parcijalna epilepsija

Istraivanje sna

EEG I MAPA EEG POTENCIJALA

FREKVENCIJSKI SPEKTAR EEG-a EEG-

FFT NUMERIKE VRIJEDNOSTI NUMERI

KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI KARAKTERISTI FFT SPEKTRA

Peak frequency

U USNIVANJU

KOMPRIMIRANI FREKVENCIJSKI SPEKTRI

ZA VRIJEME SVJETLOSNE STIMULACIJE RASTUE FREKVENCIJE OD 0 10 Hz

EEG I TRENUTNE VRIJEDNOSTI NAPONA KLASIAN I KLASI SUVREMEN NAIN NA SNIMANJA I OBRADE EEG-A I EP-A EEGEP-

KONSTRUKCIJA EEG MAPA

EEG I MAPA EEG POTENCIJALA

MAPE PARALELNOG I OKOMITOG DIPOLA EPILEPTIKOG IZBIJANJA EPILEPTI

VREMENSKI RAZVOJ EPILEPTIKE EPILEPTI AKTIVNOSTI

DIPOL OKOMIT NA POVRINU GLAVE

DIPOL PARALELAN S POVRINOM GLAVE

UTJECAJ BROJA KANALA I MATEMATIKE MATEMATI OBRADE NA IZGLED MAPA

AKTIVACIJSKE TEHNIKE
FIZIKALNE KEMIJSKE PSIHOLOKE

PRINCIP SNIMANJA EVOCIRANIH POTENCIJALA

PRINCIP SNIMANJA EVOCIRANIH POTENCIJALA

VIDNI EVOCIRANI POTENCIJALI: ponovljen

eksperiment Georga Dawsona iz 1953. god.

REGISTRIRANI SIGNAL JE SUMA :

A- superpozicija 20 EEG segmenata

B- srednja vrijednost 60 EEG segmenata

podraajem izazvane elektrike aktivnosti mozga (EP) unutarnjeg uma elektrika aktivnost mozga neovisna o podraaju (EEG) vanjskog uma koji se sastoji od: - miogene elektrike aktivnosti - djelovanja elektrinih i magnetskih polja - uma mjerne instrumentacije

UVJETI USREDNJAVANJA
1. Valni oblik evociranog potencijala ovisi samo o podraaju i jednak je za svaki ponovljeni podraaj 2. Registrirani odziv nastaje linearnom sumacijom signala (evociranog potencijala) i uma 3. Doprinos uma registriranom signalu je dovoljno iregularan da ga se moe promatrati kao statistiki neovisan uzorak sluajnog procesa

EFEKT USREDNJAVANJA N ODGOVORA VIDNOG EVOCIRANOG POTENCIJALA

SHEMATSKI PRIKAZ SLUNOG SLU EVOCIRANOG POTENCIJALA

EVOCIRANI POTENCIJALI
PODRUJE PRIMJENE:
FUNKCIONALNA DIJAGNOSTIKA OSJETNIH I MOTORNIH PUTOVA IVANOG SUSTAVA

AMPLITUDA LATENCIJA

OSNOVNE DIJAGNOSTIKE ZNAAJKE DIJAGNOSTI ZNA

NIE AMPLITUDE neuralne lezije DUE LATENCIJE

lezije provo enja

MOGUNOSTI STIMULACIJE

EVOCIRANI POTENCIJALI
VIDNI SLUNI SOMATOSENZORNI MOTORNI KOGNITIVNI

KRANIJSKI IVCI

VIDNI EVOCIRANI POTENCIJALI stimulacija

BLJESKALICA - boja svjetla - energija bljeska (J)

VIDNI EVOCIRANI POTENCIJALI

PARAMETRI SNIMANJA:
- FREKVENCIJA STIMULACIJE: - VRIJEME ANALIZE: 0.5-2 Hz +/-10% 300 ms 50 100 1 Hz 100 Hz 10 uV/dj.skale

OBLIKOVANI PODRAAJ - veliina vidnog polja - veliina stimulacijskog elementa - poloaj stimulacijskog polja - boja stimulacijskih elemenata - intenzitet - kontrast

- BROJ SUMACIJA: - DONJA GRANINA FREKVENCIJA: - GORNJA GRANINA FREKVENCIJA: - OSJETLJIVOST PRIKAZA:

VEP
Ovisnost latencije i amplitude vala P100 o intenzitetu svjetlosnog podraaja

AKUSTIKI AKUSTI EVOCIRANI POTENCIJALI PODRAAJ:

- KLIK - TON PIP - TON BURST - MASKIRNI UM

INTENZITET (dB)
- SPL - HL - nHL

AEP

AEP
Maturacija AEP-a

A - novoro ene

Topografija generatora AEP-a

B 6 tjedana C 3 mjeseca D 6 mjeseci E 1 godina F - odrasli

STIMULACIJA PERIFERNIH IVACA

PODRAAJ: MONOPOLARNI STRUJNI IMPULSI
-

KRALJENINA MODINA KRALJE NI MO

SOMATOSENZORNI EVOCIRANI POTENCIJALI N. MEDIANUSA

T : 100-1000 us I : 0,5 100 mA

VREMENSKI RAZVOJ EP-a DESNOG N. MEDIANUSA EP-

SEP n. medianus Krvarenje u podruju talamusa

SEP n. tibialis

SOMATOSENZORNI EVOCIRANI POTENCIJALI N. TIBIALISA

Tehnika snimanja

MOTORNI EVOCIRANI POTENCIJALI

VRSTA STIMULACIJE:

PIRAMIDNI PUT

MOTORNI EVOCIRANI POTENCIJALI

- STRUJNA - MAGNETSKA

MJESTO STIMULACIJE:
- TRANSKRANIJSKA - INTRAKRANIJSKA - KRALJEN. MODINA

TRANSKRANIJSKA ELEKTRINA ELEKTRI STIMULACIJA

PRINCIP MAGNETSKE STIMULACIJE I PRIMJER NJEZINE INTRAOPERACIJSKE PRIMJENE

PARAMETRI MAGNETSKE STIMULACIJE

OBLICI STIMULACIJSKIH ZAVOJNICA

INTRAOPERACIJSKI NADZOR
Somatosenzorni evocirani potencijali n. medianusa za vrijeme operacije aneurizme

MODEL DIPOLA / DIPOLNE POVRINE POVR

pad amplitude oporavak

IZMJERENO

VREMENSKI RAZVOJ EPILEPTIKOG EPILEPTI ILJAK-VAL ILJAKKOMPLEKSA modelirano i rekonstruirano dipolnim modelom
REKONSTRUIRANO