SVEU ILI TE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATI KI FAKULTET GEOGRAFSKI ODSJEK

Seminarski rad iz Historijske geografije

HISTORIJSKOGEOGRAFSKI RAZVOJ VIROVITICE

Neven Tandari Josip Juri ak.god. 2010./2011.

Zagreb, 2011.

Historijskogeografski razvoj Virovitice

SADR AJ
1. UVOD ................................ ................................ ................................ ................................ ......................... 2 2. PRIRODNOGEOGRAFSKE ZNA AJKE VIROVITI KOG KRAJA KAO FAKTOR HISTORIJSKOGEOGRAFSKOG RAZVOJA................................ ................................ ................................ ................................ ............... 3 2.1. Geomorfolo ke zna ajke viroviti kog kraja................................ ................................ ........................... 3 2.2. Klimatske i biogeografkse zna ajke viroviti kog kraja ................................ ................................ ........... 3 2.3. Hidrogeografske zna ajke viroviti kog kraja ................................ ................................ ......................... 4 3. HISTORIJSKOGEOGRAFSKI RAZVOJ VIROVITICE................................ ................................ ............................ 4 3.1. Razvoj Virovitice u anti kom razdoblju ................................ ................................ ................................ . 5 3.2. Razvoj Virovitice u srednjem vijeku ................................ ................................ ................................ ...... 5 3.3. Virovitica pod osmanlijskom upravom................................ ................................ ................................ .. 7 3.4. Razvoj Virovitice unutar Habsbur ke Monarhije i Austrougarske................................ .......................... 9 3.4.1. Demografski razvoj Virovitice u razdoblju Habsburgovaca ................................ ........................... 14 3.4.2. Gospodarski razvoj Virovitice u razdoblju Habsburgovaca ................................ ........................... 15 3.4.3. Prometni razvoj Virovitice u razdoblju Habsburgovaca ................................ ................................ 16 3.4.4. Razvoj obrazovnog sustava u Virovitici u razdoblju Habsburgovaca ................................ ............. 17 3.4.5. Kulturni razvoj Virovitice u razdoblju Habsburgovaca ................................ ................................ .. 18 3.5. Razvoj Virovitice izme u dva svjetska rata ................................ ................................ ......................... 19 3.5.1. Demografski i gospodarski razvoj Virovitice izme u dva svjetska rata................................ .......... 19 3.5.2. Razvoj obrazovnog sustava u Virovitici izme u dva svjetska rata ................................ ................. 20 3.5.3. Kulturni razvoj Virovitice izme u dva svjetska rata ................................ ................................ ...... 20 3.6. Razvoj Virovitice u SFRJ ................................ ................................ ................................ ...................... 21 3.6.1. Demografski razvoj Virovitice u SFRJ................................ ................................ ............................ 21 3.6.2. Razvoj gospodarstva u Virovitici u SFRJ................................ ................................ ........................ 21 3.6.3. Razvoj obrazovnog sustava u Virovitici u SFRJ................................ ................................ .............. 22 3.6.4. Kulturni razvoj Virovitice u SFRJ................................ ................................ ................................ ... 22 3.7. Uloga Virovitice u Domovinskom ratu ................................ ................................ ................................ 23 3.8. Razvoj Virovitice u Republici Hrvatskoj ................................ ................................ ............................... 24 3.8.1. Razvoj gospodarstva u Virovitici u suvremenom razdoblju................................ ........................... 24 3.8.2. Razvoj obrazovnog sustava u Virovitici u suvremenom razdoblju................................ ................. 25 3.8.3. Kulturni razvoj Virovitice ................................ ................................ ................................ ............ 25 4. ZAKLJU AK ................................ ................................ ................................ ................................ ............... 26 LITERATURA ................................ ................................ ................................ ................................ ................. 27

Historijskogeografski razvoj Virovitice

1. UVOD

Virovitica je grad na me i Slavonije i Podravine u Panonskoj Hrvatskoj. Grad je to duge povijesti i tradicije. Njeno zna enje u Hrvatskoj tijekom povijesti bilo je odre eno polo ajem gotovo na sredini utjecaja gravitacijskih zona Osijeka na istoku i Vara dina na sjeverozapadu. Ve taj polo aj uvjetovao je da se Virovitica razvije u urbano naselje koje e svojim centralnim funkcijama

zadovoljiti potrebe okolnih naselja i njihova stanovni tva.Uz polo aj izme u ova dva regionalna centra, polo aj Virovitice je specifi an i u pogledu dr avne granice s Republikom Ma arskom u ijoj se blizini Virovitica nalazila kroz dugi niz stolje a. U uvodnoj rije i mo e se citirati geograf prof.dr.sc. Dragutin Feletar: Zahvaljuju i povoljnom prometno-geografskom polo aju, sjedi tu velikog vlastelinstva, upravnim, obrazovnim i

zdravstvenim funkcijama, Virovitica je rano izrasla u najrazvijenije gospodarsko sredi te u nizini Drave izme u Osijeka i Koprivnice. ( ) S obzirom na dugu i sadr ajnu povijest, Virovitica je va no rasadi te obrazovanja, kulture, zdravstva i dru tvenosti. U tom podru ju grad ima vrlo bogatu tradiciju na tragu srednjoeuropskih vrijednosti. (Feletar, 2008). Ve ovak vi navodigovore o potrebi historijskogeografske analize grada Virovitice. Iako je Virovitica pod svojim imenom prvi put spomenuta u povelji 1234. godine, razvoj Virovitice kroz povijest mo e se promatrati od rimskog doba, preko srednjovjekovnog razdoblja u kojem je postojala hrvatska i kasnije hrvatsko-ugarska uprava, potom preko osmanlijskog i habsbur kog razdoblja kona no do jugoslavenskog i suvremenog hrvatskog razdoblja. S obzirom da je tijekom pro la dva stolje a historijska geografija bila razli ito do ivljavana, potrebno ju je odrediti za potrebe ovog rada. Historijska geografija je u dana nje vrijeme napokon shva ena kao disciplina koja se bavi ''rekonstrukcijom geografije'' minulih razdoblja. (Vresk, 1997). Stoga e ovaj rad predo iti geografske specifi nosti, potencijale i geografski razvoj Virovitice tijekom njene pro losti. Cilj je ovog seminarskog rada istra iti kakav je bio historijskogeografski razvoj Virovitice kroz navedena razdoblja, kakvi su bili utjecaji pojedinih kulturnih krugova koji su djelovali na grad te koji su bili pozitivni i negativni prirodni i dru tveni faktori za socijalni, politi ki i ekonomski razvoj Virovitice u razdoblju proteklih dvije tisu e godina.

Historijskogeografski razvoj Virovitice

2. PRIRODNOGEOGRAFSKE ZNA AJKE

VIROVITI KOG KRAJA KAO

FAKTOR

HISTORIJSKOGEOGRAFSKOG RAZVOJA

Prirodnogeografske zna ajke bitan su

imbenik razvoja Virovitice i njene okolice.

Geomorfolo ke,geolo ke, pedolo ke, klimatske, hidrogeografske i biogeografske zna ajke izravno su utjecale na razvoj poljoprivrede i gospodarstva u ovom prostoru, a posredno i na razvoj mentaliteta stanovni tva.

2.1. Geomorfolo ke zna ajke viroviti kog kraja

Virovitica se geomorfolo ki nalazi izme u rijeke Drave na sjeveru i Bilogore na jugu. U tom se me uprostoru mogu prepoznati etiri osnovne izdu ene zone u smjeru istok-zapad nastale

erozivnim djelovanjem tijekom pleistocena i holocena. Od rijeke Drave prema Bilogori redom se pojavljuju zona niskih pridravskih poloja, zona niskih holocenskih rije nih terasa, zona wrmskih rije nih terasa i zona neogenog pobr a. Prva je zona razmjerno slabo naseljena, u drugoj se zoni naseljenost pove ava zbog razmjerno plodnih polja. Najnaseljenija je tr e a zona koja se nalazi na kontaktu prema sjevernim obornicima Bilogore i u njoj se nalazi i Virovitica, ali i druga ve a naselja Podravine isjeverozapadne Slavonije kao to su Ludbreg, Koprivnica, ur evac, Pitoma a, Slatina. U toj su zoni najkvalitetnija tla zbog lesnih nanosa, a zbog pogodnog reljefnog pru anja, ovuda je izgra ena i najva nija prometnica podravska magistrala. Posljednju zonu karakterizira bogatstvo umom i neko

ugljenom, no i slaba naseljenost. Ipak u toj zoni su prisutna pjeskovito-lesni sedimenti koji su povoljni za uzgoj vinove loze.

2.2. Klimatske i biogeografkse zna ajke viroviti kog kraja

Virovitica je smje tena na 4550'24''N i 1724'0''E i nalazi se u kontinentalnoj unutra njosti Hrvatske. Iz takvog smje taja proizlaze topla i ponekad vru a ljeta s hladnim zimama i umjerenom koli inom padalina.Takvo se podneblje klasificira kao umjereno topla vla na klima s toplim ljetima (Cfb prema Kppenu). Padaline donose zapadni vjetrovi i njihova koli ina je oko 800 mm godi nje u 3

Historijskogeografski razvoj Virovitice

prosjeku. Zbog estih ekstremnih razlika prostor su tijekom pro losti vi e puta pogo ale su e i poplave i druge vremenske nepogode to je imalo direktan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. to se ti e temperatura, one se pove avaju prema istoku sa kontinentalno u.

U skladu s tom klimom tisu lje ima se razvijala i prirodna vegetacija koju dominanto obilje avaju hrast lu njak uz Dravu te bukva i hrast kitnjak na Bilogori. Tako er je ovakva klima utjecala i na izbor poljoprivrednihkultura u ovom kraju. Razvoj tehno logije tijekom pro losti progresivno je djelovao na izmjenu prirodnog pokrova prostora. Do danas je ve i dio viroviti kog kraja pretvoren u antropogeni pejza dok je prirodni pokrov ostao samo na dijelovima Bilogore.

2.3. Hidrogeografske zna ajke viroviti kog kraja

Hrvatska pripada zemljama s najve im bogatstvom pitke vode, a to vrijedi osobito za viroviti ki kraj. Dakako, vodno bogatstvo ima osnovicu ponajprije u ljunkovito-pje anim

sedimentima nizine Drave i toku te velike hrvatske rijeke. (Feletar, 2008). Vodno lice nalazi se relativno plitko u zemlji, a dravski ljunak i pijesak slu e kao najkvalitetniji pro i iva i vode. Na kontaktu dravskih terasa i Bilogore postoji bogatstvo podzemnih voda i izvora te potoka koji se spu taju s Bilogore prema Dravi. Bogatstvo vodom dokazuje i postojanje ribnjaka u blizini Virovitice koji ne presu uju ni tijekom najsu nijih razdoblja.

3. HISTORIJSKOGEOGRAFSKI RAZVOJ VIROVITICE

Razvoj Virovitice mogu e je pratiti kroz posljednjih oko sedam tisu a godina, dakle jo od neolitika. Artefakt koji potvr uje postojanje ljudskih zajednica na ovom prostoru je kamena sjekira prona ena u Rezova kim Kr evinama, ali i vrlo vrijedan arheolo ki lokalitet u blizini Antunovca s artefaktima od keramike.

Historijsko o ra ski ra oj Viro itice

# "!

3.1. Razvoj Vi ovitic u anti o

& 24 32)10 & ) ( ' &%$

razdoblju
1 2 10 ' &02 8&17 61 1)4 524 &%& 2)& 2 1 ) &0 ) 2

Sirotis i nalazila se na kri i tu rimske ceste prema zapadu (prema Ioviae Botivu ili dana njem Ludbregu), istoku (prema Mursi ili dana njem Osijeku) te jugu (prema Aqui Balissae ili dana njem Daruvaru).

3.2. Razvoj Virovitic u srednjem vijeku

Hrvati su se na prostor Virovitice doselili najvjerojatnije krajem 6. i u 7. stolje u. U razdoblju od 9. do 12. stolje a vladala je bjelobrdska kultura. Smatra se da je u tom razdoblju prvi put sagra ena zemljano-drvena utvrda na dana njem platou Peja evi eva dvorca, to potvr uju brojni arheolo ki nalazi. Prvi pisani dokumenti o Virovitici datiraju u 13. stolje e. Bio je to izravni posjed hrvatsko-ugarskih kraljeva, to Virovitici daje veliko politi ko (upravno) i gospodarsko zna enje. (Feletar, 2008). Virovitica je naime drugi hrvatski grad (nakon Vara dina 1209.) koji dobiva kraljevske povlastice kao slobodno trgovite.
        A

1234. godine hrvatski herceg Koloman proglasio je i Viroviticu slobodnim trgovi tem i velikim mjestom te je ona tada nosila naslov

oppidummagnavillaWereuche (Sl.1).

Viroviti kim je gra anima otada omogu eno slobodno preseljavanje bez naknada, zatim razdjeljivanje imanja po osobnoj volji, suditi im je mogao samo na elnik trgovi ta kojeg sami izaberu, ne moraju davati nikakva davanja izvan svog trgovi ta, a taj status m orali su pla ati samo kralju u vrijednosti srebra i zlata. Dokument o progla enju je i prvi dokument u kojem se spominje naziv Virovitica iako on nije sa uvan ve je prepisan u Stolnom Biogradu 1356. godine.

 

Izv

http://www.virovitica.info/media/pictures/para graph_normal/paragraph_id68_462.jpg

 

S 1 Po lj ojo j h c olo Vi o iticu slobodni t o i t

 

' %

'0 2

&

&%& 2)&

')2% 2)( 8 0 1 01 3 1 0 '

&01 $8&@

e ee
)

je

v ce zgradili v j

pos aj koja je nosila me i

n p o l sio 1234 god.

'

$2% 82 ) ( 9 613) % ' ' 031)5 '0$14&% ') % 1

20

01 24 & 2 % )1 02$ 20 &

1) &$ &023 )2% 2)(

je

zv je

sv

2 ' 0 ) 42 (

Ke

j je

sv jev s je

zv j v s

vc

v j

je

10

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

Podrijetlo naziva Virovitica nije lako odrediti. Od 13. stolje a u latinskim dokumentima grad
F

se spominje pod razli itim imenima kao

F

to su Wereuche, Vereueca, Verocze, Were che,

Veviczam, Were cze, Vervzha, Veroviticza itd. Mi ljenja o podrijetlu su dvojaka: jedni uzimaju kao polazi te vir, a drugi mala vrata. Ma arski pisari operirali su naj e e imenom Vercze to na ma arskom zna i mala vrata, a i neki na i noviji istra iva i skloni su ime Virovitica izvesti od vraca tj. vratca mala vrata. (Bre i , 2002). S druge strane, za viroviti ki franjeva ki samostan ka e se u

jednoj ispravi iz 1508. godine da se nalazi inopidioWerewcze prope fluvioWerewcze. [1] Vjeruje se da je podrijetlo tog hidronima praslavensko i ozna ava svojstvo vode u potoku kao nemirne i virovite . Osnutkom naseljahidronim je uzet kao toponim kao to je uobi ajeno bilo u hrvatskim krajevima. Danas se taj potok naziva O enica. Osam godina kasnije, 16. studenog 1242. godine Kolomanov brat, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. u viroviti koj je utvrdi izdao povelju Zlatnu bulu kojom je zagreba ki Gradec

progla en slobodnim kraljevskim gradom (Sl. 2).Na taj na in nastala je veza izme u Zagreba i Virovitice. Istodobno je kralj Bela IV. osnovao dominikanski samostan u Virovitici koji kasnije podi i i dominikansku crkvu. U dokumentima iz 1246. godine navodi se da Viroviticom prolazi ogranak Kolomanove ceste Via magna koja povezuje azmu preko e
Sl.2. Zlatna bula iz 1242. Kojom je Zagreb progla en slobodnim kraljevskim gradom
Izvor: http://vodicizg.hr/uploads/images/vijesti/Zlatna%20bula.gif

Virovitice sa Stolnim Biogradom (Szekesfehervarom). Iz tog je podatka vidljiva va nost u prometnoj mre i Hrvatsko-ugarske Kraljevine.Od 1269. godine u dokumentima se spominje postojanje Viroviti ke upanije ije je upravno sredi te bila upravo Virovitica. U vrijeme kralja Stjepana V. od 1270. do 1272. godineu Virovitici je djelovala i kraljevska kovnica novcaza Slavoniju. To ponovno dokazuje politi ku va nost Virovitice. etrnaest godina nakon povelje hercega Kolomana, 1248., kraljica Marija izdaje povelju kojom Virovitica postaje njen vlastiti posjed i u njoj navodi obveze i nova davanja gra ana prema njoj. tovi e, iz samog sadr aja ne mo e se razabrati priznaje li ona uop e polo aj Virovitice koji joj je dao herceg Koloman 14 godina ranije. (Bre i , 2002 Viroviti ani su visoke poreze i obveze te ko ).

ED

B B

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

podnosili te su trpjeli znatno siroma tvo sve do 1290. g odine kada kraljica Elizabeta smanjuje godi nji porez. Malo je podataka o srednjovjekovnom izgledu Virovitice. itav je grad vjerojatno bio

opkoljen izgra enim zemljanim i drvenim utvrdama. Nakon pr ovale Mongola, oko grada su iskopane zemljane grabe u koje se napu tala voda iz potoka Were cze. Sredi te naselja inio je ka tel s vojnom posadom. U sredi tu grada nalazila se upna crkva Sv. Kuzme i Damjana, a unutar gradskih bedema bila su dva redovni ka samostana [1] franjeva ki i dominikanski. Oko dvora se rano razvija i trgovi no predgra e u kojem su uz kmetove ivjeli i slobodni gra ani koji su se uglavnom bavili obrtom i trgovinom. Njihove usluge koristile su se u irokom gravitacijskom podru ju sve do azme, Koprivnice i Na ica te preko Drave u ju noj Ugarskoj. U Viroviticu su se 1280. godine naselili i franjevci izgradiv i drveni samostan i razvijaju i katoli ku kulturu, a utjecali su i na gospodarski razvoj Virovitice. upna crkva u tom razdoblju bila je
Sl.3. Viroviti ka upna crkva i samostan iz 18.st.
Izvor: http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/0/93 5b184a180d513ec1256f6b0056f4b1/$FILE/STG1 7948/STG17948.gif?OpenElement
Q R

posve ena bezgre nom za e u bla ene djevice Marije (Sl. 3).

Zbog pove anih dr avnih tro kova ratovanja (po etak osmanskih napada) kralj igmund 1429. godine prodao je posjed Viroviticu sinovima vojvode Nikole Merczalyja za 10 000 forinti. (Feletar, 2008). Tijekom sljede ih nekoliko desetlje a izmijenilo se nekoliko feudalnih gospodara dok na posljetku kralj Matija Korvin nije 1474. godine prodao Viroviticu za 24 000 forinti lendavskim velika ima Bannfyjima koji su njome gospodarili sve do pada gra pod Osmanlije. da

3.3. Virovitica pod osmanlijskom upravom

Iako je Virovitica bila me u posljednjima koja je pala pod Osmanlije, v iroviti ku je utvrdu 2. kolovoza 1552. godine osvojio po e ki Ulama-pa a s brojnom vojskom janji ara dok je Viroviticu branilo pedesetak vojnika. Na taj je na in velikom Po e kom sand aku pripojeno i podru je u Podravini, sve do Pitoma e. Osmanlije u grad naseljavaju muslimansko stanovni tvo te grade 7

PI

G G

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

d amije i turske kasabe. Staru srednjovjekovnu utvrdu su obnovili i u nju su nastanili stalnu postavu od 300 pje aka i 300 konjanika. Osmanlije su osvojiv i franjeva ki samostan, redovnike nabili na kolce uz cestu prema Dravi. Zbog straha od turskog terora stanovni tvo je stoga masovno bje alo preko Drave u U garsku. Time se privremeno mijenja etni ki sastav stanovni tva Virovitice. O Virovitici u tom razdoblju doznajemo iz zapisa bosanskog pa e Merim-Begovi a koji je 1620. godine zapisao ovo: ''Virovitica, jaki grad zidom opasan, ima tvr avu i ne to malo topni tva. Varo i tvr ava imaju ne to oko 300 dimova, ljudi na broju pod oru je 400, a imaju age i kapetane koji ovdje stalno borave.'' (Feletar, 2008). Zbog jake vojne posade i svog polo aja, Virovitica ponovno postaje zna ajno trgova ko sredi te koje naseljavaju turski trgovci i obrtnici. (Bre i , 2008). Osim tradicionalne trgovine Osmanlije su razvili i trgovinu robljem u kojoj je prodano mnogo mladih Viroviti ana. Virovitica je pod osmanlijskom upravom bila 132 godine. U zimu 1663./1664. godine Nikola Zrinski krenuo se iz Novog Zrina na Muri s hrvatskom vojskom i prodro podru jem sjeverno od Drave sve do Osijeka, a pritom je na nekoliko dana uspio u i i u Viroviticu.

Sl.4. Veduta Virovitice iz 1684. godine

Izvor: http://www.muzejvirovitica.hr/media/pictures/15-2-1215069015.jpg

Virovitica je oslobo ena tek u velikom osloboditeljskom pokretu 1684. godine pod vodstvom po e kog junaka fra Luke Ibri imovi a. Osloboditelje je vodio ban Nikola Erddy, a beg Ali Mufti pod Viroviticom je izgubio vi e od 1200 vojnika.(Feletar, 2008). Budu i da je Hrvatska tada ve postala dio Habsbur ke Monarhije, Habsburgovci su preuzeli vlast nad Viroviticom i postavili je u sastav Vojne krajine. Glavni zapovjednik carske vojske, general Ja kov Leslie dopustio je 15. srpnja 1684. godine iz Virovitice ode muslimansko stanovni tvo oko 1800 osoba. 8

VU

S S

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

Uskoro su oslobo eni i drugi gradovi u Hrvatskoj i Ugarskoj, a 1691. godine Osmanlije su do ivjele te ak poraz, Turci su potisnuti na Savu i 1699. g odine potpisan je mir u Srijemskim Karlovcima.

3.4. Razvoj Virovitice unutar Habsbur ke Monarhije i Austrougarske

Viroviticom nakon Osmanlija upravlja Kraljevska komora koja obnavlja viroviti ko trgovi te i uvodi samoupravu na ijem je elu sudac ili iud Nakon odlaska Osmanlija ponovno po inje ex. doseljavanje katoli kog stanovni tva sa zapada u viroviti ko trgovi te. S doseljavanjem tog stanovni tva vra aju se i franjevci koji 1688. godine po inju graditi drveni samostan i crkvu ime zapo inje barokna obnova Virovitice. Viroviti ki za titnik postaje sveti Rok pa se i crkva posve uje njemu. Viroviti koj upi u tom razdoblju pripadala su sela Bu etina, pi i Bukovica, Gradina, Turanovac, Budrovac, Dugo Selo, Bazije, Ru ani, Borova, Detkovac i Ga i e. Rudolf Horvat u djelu Slavonijaiz 1936. pi e: Virovitica je u prvoj etvrti 18. stolje a ostala pod upravom kraljevske komore koja se u svom interesu brinula da napu i okolicu Virovitice. Tako je u razmjerno kratko vrijeme nastalo odnosno obnovljeno 12 sela. ( ) U tim selima nastani e se itelji koji su do li iz raznih mjesta, u Slavoniji, Hrvatskoj i Bosni. Istodobno se znatno pomno io broj itelja u viroviti koj
Sl.5. Veduta Virovitice na prijelazu 17. u 18. st.
Izvor: http://www.kroatienonline.com/hr/turizam/images/viroviticagravura.jpg

varo i gdje su uz poljodjelce stanovali tako er obrtnici i trgovci. (Bre i , 2002). Carica Marija Terezija 1745. godine

ujedinila je Slavoniju i Srijem s ostatkom Hrvatske koji nije do ivio osmanlijsku vladavinu te zbog toga restaurira i Viroviti ku upaniju (Sl. 6). upanija se sada sastojala od tri pod upanije: viroviti ke, osje ke i akova ke. Ispo etka je sjedi te ostala Virovitica, a za upana je izabran grof Ljudevit Pata i , no ubrzo je sjedi te premje teno u Osije iako su se upanijske skup tine i dalje esto k, odr avale u Virovitici. Na hrvatsko-ugarskom saboru u Po unu, 1751. godine je viroviti ki pod upan Antun pi i Viroviti ku upaniju pod inioma arskom Saboru. 9

`Y

W W

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

Me u franjevcima je zabilje eno da je u lipnju, srpnju i kolovozu 1757. godine Viroviticu pogodilo 57 potresa pri emu su se u tlu javljale pukotine iz kojih je izvirala voda, a svi su se bunari ispunili vodom do vrha. Crkva, samostan i zidane ku e znatno su o te eni, a ljudske zabilje ene rtve iako ih nisu je
Sl.6. Viroviti ka upanija u habsbur kom razdoblju
Izvor: http://lazarus.elte.hu/hun/maps/1910/veroce.jpg
e

najvjerojatnije bilo. Tijekom 18. i do polovice 19. stolje a Virovitica je izrasla u najve e i najva nije urbano sredi te u nizini Drave izme u Vara dina i Osijeka.To razdoblje opisao je njema ki putopisac FriedrichWilhelmvonTaube koji je posjetio Viroviticu i grofove Peja evi e 1777. godine kada je u jeku bila intenzivna barokna obnova grada. On je zapisao: ''Virovitica je gusto naseljeno i ivahno trgovi te u plodnom ugodnom kraju. Ju no od Virovitice postoji velika i vinorodna gora preko koje vozi zemaljska cesta. Ova je cesta tako zapu tena da se tuda ne mo e po no i putovati bez pogibelji za ivot. ( )U sredini trgovi ta vidi se lijepa konjani ka vojarna te novosagra eni veliki franjeva ki samostan koji ima prekrasnu upnu crkvu i dobro ure enu ljekarnicu. Franjevci su istodobno upnici, lije nici i ljekarnici za Viroviticu i okoli na mjesta jer se na daleko i iroko ne mo e na i nikakve ljekarne i lije nika ili barem ranarnika.'' (Feletar, 2008). Franjevci su predvodili u baroknoj obnovi grada. 1726. godine nakon dugogodi njih priprema po eli su gradnju velikog samostana za koju su etiri godine ranije podigli i posebnu ciglanu. Samostan je dovr en 1751. godine, a u me uvremenu je u sagra enim dijelovima otvorena druga najstarija ljekarnica u sjevernoj Hrvatskoj koja je kontinuirano djelovala sve do 1950. godine.
Sl.7. Grb Peja evi a
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Peja %C4%8Devi%C4%87i

dc

a a

10

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

vonTaube je dalje zapisao: ''U Virovitici se nalazi dobro gra ena upanijska ku a u kojoj stalno boravi jedan upanijski inovnik. Usred trgovi ta le i na povi enom bre uljku jedna stara etverouglasta i poluopusto ena tvr a. Ova je okru ena irokom, ali ve ispunjenom grabom pa ima debele zidove i etiri okrugle jake gra ene kule na sva etiri ugla. Varaju se oni koji misle da je taj burg djelo Rimljana. Tomu protuslovi itava gradnja. Kule su tako velike da je grof Peja evi u jednom kuli uredio kapelicu, a u drugoj itnicu za vi e stotina vagona raznog ita. Taj burg daje cijelomu trgovi tu otmjen izgled, a ugodno djeluje i na sve prolaznike.'' vonTaube dalje pi e: ''U Virovitici stanuje sada nji vlasnik Josip grof Peja evi koji je stekao velika imanja u Slavoniji. On je svoje vlastelinstvo znatno pobolj ao svojom mukom i marljivo u. Peja evi je naime mnoge puste zemlje u inio urbanima. On je isu io mo vare, a osnovao je nova sela iji stanovnici daju desetinu njemu, a ne sve enstvu.'' (Feletar, 2008).Znamenita hrvatska grofovska obitelj Peja evi kupila je viroviti ki feudalni posjed 1726. godine i
Sl.8. Dvorac Peja evi a
Izvor: http://www.mdc.hr/virovitica/media/po vijest/dvorac.jpg

intenzivirala razvoj Virovitice. Budu i da je stara utvrda u sredi tu Virovitice sve vi e propadala i nije zadovoljavala potrebe feuda i grofovske obitelji, Peja evi i su u drugoj polovici 18. stolje a izgradili velebnu pala u preko puta utvrde koja je isprva slu ila grofovskoj obitelji, a kasnije iu druge svrhe. Barokna obnova Virovitice nastavljena je i potkraj 18. stolje a kad su Peja evi iodlu ili sru iti staru srednjovjekovnu utvrdu u sredi tu Virovitice i izgraditi moderni veliki plemi ki dvorackoji je dovr enom po etkom 19. stolje a (Sl. 8). iroki opkopi oko srednjovjekovne tvr e su ostali, a oko dvorca je ure en arboretum. O tom velebnom kasnobarokno-klasicisti kom zdanju najbolja poznavateljica hrvatskog baroka, dr. An ela Horvat, zapisala je: ''Virovitica je dobila reprezentativan dvorac u kojemu bi i car mogao stanovati.'' (Feletar, 2008). Sjeverno od dvorca nalazila su se dva trga sjeverozapadno uz crkvu Sv. Roka Trg kralja Zvonimira, a
Sl.9. Jela i ev trg u 19. stolje u
Izvor: http://www.virovitica.hr/grad/povijest#

sjeveroisto no Jela i ev trg (Sl. 9)koji me usobno nisu bili odvojeni nikakvom zgradom, a povezivala ih je cesta koja se na oba trga odvajala u svim smjerovima. 11

ih

f f

Historijskogeografski razvoj Virovitice

Tijekom hrvatskog narodnog preporoda, Virovitica se nalazila izvan tih zbivanja, no mje tani su pratili borbu Hrvatskog sabora protiv ugarske prevlasti koja je nastojala ma arizirati Bansku Hrvatsku i Slavoniju. Postojale su i simpatije prema Gajevu preporodnom programu. Viroviticu je u saboru tada zastupao Vjekoslav Lipov i . Ban Josip Jela i sredinom je 19. stolje a ujedinio je sve hrvatske zemlje i odlu io se oduprijeti ugarskim pretenzijama prema hrvatskom teritoriju. 1848. godine on je obi ao Slavoniju i boravio i u Virovitici u lipnju. Potkraj srpnja Virovitica je trebala poslati upanijskog zastupnika na ma arski sabor kako je to inila itavo stolje e, no Viroviti ani su odbili poslati zastupnika

priklanjaju i se Jela i u i Hrvatskoj. Sredinom 19. stolje a viroviti ko se vlastelinstvo na lo na velikoj prekretnici budu i da je to ve razdoblje kad se o ekuje ukidanje kmetstva to bi donijelo velike vlasni ke promjene.Iako su 1849. seljaci oslobo eni feudalnih obveza, nameti ostaju i dalje, a posebno im te ko pada odr avanje vojske. Nova vlast, dakako, podr ava veleposjednike pa se nemiri seljaka ire

viroviti kom upanijom. Mnogi su seljaci uhi eni, u prvom redu vo e nemira koji su morali namiriti tete po injene na vlastelinstvima. (Bre i , 2002). Vojska je gu ila selja ke pobune, no feudalna imanja postupno se transformiraju u kapitalisti ka dobra. Peja evi i se posve uju svojim posjedima u isto noj Slavoniji i Ugarskoj, a viroviti ki posjed prodaju 1841. njema kom knezu Schaumburg-Lippeu koji nastoji u sjeverozapadnoj Slavoniji stvoriti veleposjed koji e mo i provesti transformaciju prema manufakturi i industriji. 1860ih godina knez stoga kupuje i imanja u Mikleu u, pi i Bukovici i drugim okolnim mjestima te je njegov veleposjed narastao na 77 450 jutara. Povijest bilje i da je 1871. godine Viroviticu pogodio veliki po ar u kojem je izgorjelo 856 zgrada, a djelomice i dvorac. Po ar su izazvala djeca igraju i se u nekom sjeniku, a vatra se brzo pro irila zahvaljuju i vjetrovitu vremenu i ku ama izgra enim ve inom od drveta i s krovovima od slame. Kako se po ar dogodio tijekom dana kada je ve ina stanovnika radila u polju, irenje vatre bilo je neometano. Nakon po ara je trebalo zbrinuti brojno pogorjelo stanovni tvo. O velikoj nesre i brzojavno je obavije tena Kraljevska zemaljska vlada u Zagrebu te zatra ena pomo od 7000 forinti. Vlada se pozivu brzo i izda no odazvala pa odmah alje 8000, a kasnije jo 15 000 forinti. (Bre i , 2002). Tako er je i upan Miroslav Kraljevi uspio isposlovati pomo od cara koji je pos lao 3000 forinti, a Vlada je izdala naredbu kojom je obvezala sve upanije da organiziraju skupljanje dobrovoljnih priloga u korist pogorjelih Viroviti ana. 12

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

U kona nici je skupljeno 56 000 forinti koje su bile podijeljene kao zajam na 130 gra ana, no zajam su mogli dobiti samo oni koji su imali dovoljno vrijednu imovinu da mogu vratiti zajam. Najbolje su pro li oni koje je po ar tek dotaknuo i nije uni tio imovinu te su se mogli i obogatiti zajmom dok najsiroma niji nisu mogli dobiti nikakav zajam. Na ovaj je na in podijeljeno 30 000 forinti dok je ostatak ulo en u izgradnju kole i vije nice. Virovitica nakon po ara nabavlja vatrogasnu opremu i 1877. godine po uzoru na Vara din osnivaju dobrovoljno vatrogasno dru tvo. Prvi hidrant izgra en je na kanalu koji je okru ivao dvorac, a u blizini je izgra en i vatrogasni toranj. Razvoj Virovitice u 19. i po etkom 20. stolje a mo e se pratiti kroz ustanove koje je dobivala. Jo Monarhiji Dobrotvorno Virovitica bolni ko u Habsbur koj je dobila

dru tvo 1841.

Sl.10. Prva hrvatska tedionica u Virovitici
Izvor: http://www.virovitica.hr/grad/povijest#

godine, a 1857. i po tanski ured. 1867. godine Habsbur ka Monarhija do ivljava

strukturalne promjene i stvara se Austrougarska s ravnopravnim austrijskim cartvom i ugarskim s kraljevstvom u sklopu kojeg je su sredi nja Hrvatska i Slavonija podre ene Ugarskoj, a Dalmacija i Istra Austriji. Virovitica se nastavlja razvijati i u ovom razdoblju. 1872. godine dobiva prvu tedionicu, gradi se hotel K Lippeovoj ru i, 1884. eljezni ki kolodvor, 1892. je otvoren prvi dje ji vrti i izgra ena zgrada Prve hrvatske tedionice (Sl. 10), na samom kraju stolje a po inje izlaziti i list Viroviti an, a 1902. godine otvorena je nova Op a javna bolnica. 1908. godine izgra ena jemunjara koja je grad opskrbljivala strujom, a tek 1919. je grad dobio rasvjetu. 1914. godine izgra ena je zgrada viroviti ke gimnazije. 1902. godine otvorena je op a javna bolnica u Virovitici koja je imala 50 bolesni kih kreveta (Sl. 11). Bolnica se ubrzo pokazala malenom te je dvije godine kasnije izgra eno jo jedno krilo. Rasvjeta je u bolnici bila petrolejska osim u ambulanti i operacijskoj sali gdje se koristila plinska rasvjeta.
Sl.11. Stara viroviti ka bolnica
Izvor: http://www.bolnicavirovitica.hr/images/stara%20boln ica.gif

sr

p p

13

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

Knez Schaumburg-Lippe po etkom 20. stolje a uspio je ve inu svojih posjeda u Virovitici rasprodati uglavnom stranim

kupcima, a 1910. godine prodao je imanja s dvorcem u Virovitici i Slatini grofu Ivanu Dra kovi u.
Sl.12. Dvorac po etkom 20. stolje a
Izvor: http://www.virovitica.net/photovtc/stare_fotke/vtcpogled%na%park%i%dvorac%pocetak%stoljeca.jpg

3.4.1. Demografski razvoj Virovitice u razdoblju Habsburgovaca U osmanlijskom razdoblju po elo je doseljavanje pravoslavnog vla kog stanovni tva s istok, a odlaskom Osmanlija potkraj 17. stolje a ponovno se po inje doseljavati katoli ko stanovni tvo sa zapada, no dio pravoslavnog vla kog stanovni tva ostaje ivjeti u viroviti kom kraju. Godine 16 8. 9 (dakle, 14 godina nakon oslobo enja od Osmanlija) posebna komisija Kraljevske komore prebrojila je u Virovitici 183 ku anstva ili ne to vi e od tisu u ljudi. (Feletar, 2008). Jedna re enica iz vonTaubeovog zapisa geografski je vrlo bitna za to razdobl ''Svi su je: stanovnici Virovitice rimokatoli ke vjere.'' (Feletar, 2008). Ona naime pokazuje vjersku strukturu stanovni tva. Franjevci su stoga imali sna no upori te u Virovitici i ne udi to je 1746. godine po ela je gradnja viroviti ke upne crkve pokraj franjeva kog samostana te zavr ila osam godina kasnije kao najljep a kasnobarokna katoli ka crkva tog dijela Hrvatske. Kulturni i gospodarski razvoj Virovitice u razdoblju Habsbur ke Monarhije osvjedo en je i porastom broja stanovnika. Jo krajem 17. stolje a prebrojeno je bilo ne to vi e od tisu u ljudi u 183 ku e. Pola stolje a kasnije kanonik Paxy prebrojio je oko 400 ku a. Godine 1802. Virovitica broji 2644
Sl.13. Crkva Sv. Roka
Izvor: http://www.virovitica.hr/medi a/upload/imagy/1223139573_ 4_81.jpg

du e (od kojih 27 pravoslavne vjere), 1830. godine ve 4033 i prema prvom slu benom popisu 1857. godine 4869 stanovnika. (Feletar, 2008). 14

wv

t t

Historijskogeografski razvoj Virovitice

Unato relativno velikom broju stanovnika za to doba (Zagreb je kao sredi te H rvatske prema tom popisu imao 16 657 stanovnika), Virovitica jo uvijek slu beno nije bila grad, ve poveljno trgovi te odnosno opp du . 1861. godine sastavljena je zamolba s temeljitim podacima o Virovitici i razlozima njena progla avanja gradom koja je poslana u Be , no molba je odbijena.
y x

3.4.2. Gospodarski razvoj Viroviti e u razdoblju Habsburgova a Nakon oslobo enja od Osmanlija, po inju se razvijati obrtni ke cehovske udruge koje su najbitniji faktor gospodarskog razvoja grada sve do 19. stolje a. Nakon marijaterezijanske teritorijalne organizacije Hrvatske, Virovitica do ivljava odre ene pogodnosti s obzirom da je sjedi te pod upanije. Kako je to razdoblje prosvije enog apsolutizma, carica Marija Terezija donijela je reforme u mnogim podru jima javnog i politi kog ivota kako bi pokrenula gospodarski razvoj Habsbur ke Monarhije. Njema ki putopisac vonTaube opisuju i Viroviticu 1777. bilje i izme u ostalog i to kako se tu

ta o na a

Vinogradi su tijekom osmanlijskog razdoblja najvjerojatnije opustjeli budu i da muslimanima vjera brani u ivanje u vinu. No nakon osloba anja od Turaka vinogradi su obnovljeni i proizvodnja vina je nastavljena. Vinogradarstvom su se bavili i vlastelini i kmetovi i obrtnici, trgovci i inovnici. ak je i crkvena desetina uklju ivala davanje vina.1864. godine u franjeva kom samostanu odr ana je i prva izlo ba vina, potom je 1904. godine osnovana i Vinogradarska zadruga . U srpnju 1875. godine Viroviticu je zahvatilo olujno nevrijeme pra eno ledom koje je u potpunosti uni tilo ljetinu, a najvi e su stradali vinogradi. Deset godina kasnije pojavila se i bolest filoksera koja je sasvim uni tila autohtonu lozu kadarku te je viroviti ko vinogradarstvo unazadila za dugi niz godina. Gospodarska transformacija Virovitice iz feudalnog u gra ansko obrtni ko-manufakturno sredi te zbivala se ponajvi e u drugoj polovici 19. stolje a. Schaumburg -Lippe obnovio je Viroviticu i u njegovo je doba ona do ivjela gospodarski i dru tveni procvat.Da bi grad i vlastelinstvo pokazali svoju gospodarsku snagu, godine 1864. u franjeva kom samostanu bila je organizirana Prva gospodarska izlo ba. (Feletar, 2008). Ta je izlo ba aktivna i danas pod nazivom ViroEXPO. S vremenom je bilo sve vi e trgovaca, obrtnika i manufakturista. Ipak, prerastanje ve ih obrtni kih radionica u manufakture nije i lo brzo. Dolazilo je malo stranog kapitala pa se razvoj 15

uj

oj

u ob a

v novo

o o

pa

dob va dob o v no . (Bre i , 2002).

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

temeljio na poticajima kneza Schaumburg-Lippea. Manufaktura i kasnije industrijska proizvodnja bili su temeljeni na lokalnim bogatstvima prera ivali su se poljoprivredni proizvodi i drvo, a od 1846. do 1859. djelovala je manja e erana koja i danas posluje pod imenom Viro, a potkraj stolje a i pilane, mljekara te tri ciglane od kojih se do danas odr ala ciglana Opeco. Iz molbe za progla enje Virovitice gradom mo e se pro itati da se u Virovitici nalazi deset ve ih i est manjih trgovina, zatim tvornica svile, paromlin, dvije ciglane, pivovara, octara,

oru arnica, do 400 obrtnika razli itih struka organiziranih u osam po veljnih cehova, znameniti samostan Sv. Franje, dvorac njegove

jasnosti kneza Lippea, glavna u ionica za mu ku i napose za biblioteke, jedan ensku djecu, dvije blagotvorni zavod,

strelja ko dru tvo i etiri svrati ta. (Feletar, 2008).1884. godine osnovana je i prva tiskara, a 1899. i druga koja izdaje prve viroviti ke novine Viroviti an. Izme u
Sl.14. Hartzerova eljeznarija u Virovitici
Izvor: http://www.virovitica.hr/grad/povijest#

1872. i 1914. osnovano je pet banaka. 1907. sredi te Virovitice dobilo je asfalt, a nakon toga i ostatak grada.

Prema popisima stanovni tva iz 1736. godine mo e se izvu i podatak da je u Virovitici bilo oko etiristo raznih obrtnika udru enih u osam poveljnih cehova to je gotovo 10% tada njeg ukupnog stanovni tva Virovitice. Cehovi su imali svoje statute, pe ate i blagajnu, a lanove su inili majstori i egrti.

3.4.3. Prometni razvoj Virovitice u razdoblju Habsburgovaca 1884. godine otpo ela je gradnja eljezni ke pruge odBarcsa preko Virovitice do Pakraca i te je godine Virovitica dobila eljezni ki kolodvor. Ve je te godine Virovitica eljeznicom povezana sa Zagrebom i Trstom, a godinu dana kasnije, pruga je spojena i na sustav pruga prema Be u i Budimpe ti. Pet godina kasnije izgra ena je pruga i prema kasnije i prema Osijeku, a 1912. pruga prema Koprivnici. ur evcu i Bjelovaru, deset godina

16

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

1903. godine nadogra en je i pu ten u promet most preko Drave koji je povezivao Terezino Polje i Barcs ime su otvorene

mogu nosti za ve e ekonomske cirkulacije izme u Virovitice i Ma arske. U glasilu Viroviti an po etkom 1905. stoji: Sve malo po malo mogla bi na a Virovitica stupiti u red naprednih mjesta u domovini. Promet je uistinu takav da ga ni u kud kamo ve ih mjestih na i nije. Pogledajmo samo bilancu prometa po te od pro le godine, to e nas ista uprava iznenaditi. Ova okolnost kao da je ponukala po tansko ravnateljstvo te je ono predlo ilo ministarstvu prometa da se u Virovitici uvede gradska telefonska mre a s interurbanom vezom te su u to ime ve poduzeti prvi koraci. (Bre i , 2002). Uskoro se Virovitica uklju ila u me ugradski telefonski promet i vrlo brzo bila povezana s Be em i Trs tom.
Sl.15. Strossmayerova ulica na Podravskoj magistrali u 19. stolje u
Izvor: http://www.virovitica.hr/grad/povijest#

3.4.4. Razvoj obrazovnog sustava u Virovitici u razdoblju Habsburgovaca Razvoj obrazovanja u Virovitici je, kao i u mnogim drugim gradovima, tijekom pro losti bio vezan uz djelovanje crkve. Prve pu ke kole po ele su djelovati u sklopu franjeva kog samostana odmah nakon povratka franjevaca u Viroviticu. Od 1730. pa sve do 1825. godine u samostanu je bio povremeno organiziran i studij filozofije, moralke i govorni tva. Virovitica je, dakle, ve tada imala osnove za razvoj obrazovanja. Od 1777. godine u Virovitici se razvija pu ko kolstvo prema zakonu Ratioeducationes koji je donijela carica Marija Terezija u sklopu svojih prosvije enih reformi. Naime sva su djeca morala imati zavr ena etiri razreda osnovne kole radi gospodarskog razvoja jer je carica smatrala da su nepismeni proizvo a i lo i proizvo a i jer zaostaju u proizvodnji. Godine 1819. u Virovitici je izgra ena prva poznata zgrada pu ke kole. Kako je bila od drveta, izgorjela je u poznatom po aru koji se dogodio 1871. godine. Pu ka kola djelovala je i prije toga, no nije poznato gdje je odr avala nastavu. Postoji podatak da je 1837. godine Glavna puka kola u Virovitici imala 129 u enika i taj je broj rastao iz godine u godinu te je 1853. godine osnovana trorazredna djevoja ka u ionica. 17

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

Pu ko kolstvo unaprije eno je 1871. godine kad je Hrvatski sabor donio novi kolski zakon kojim su kole postale dr avne, a u itelji dr avni slu benici. Tada su sve viroviti ke pu ke kole postale dr avne ime je obrazovni sustav ujedna en u itavoj Hrvatskoj. 1894. godine u Virovitici je otvorena Vi a pu ka kola to zna i da se moglo poha ati i peti i esti razred. 1900. je godine uveden i sedmi, a 1901. i osmi razred. Tako je Virovitica dobila kompletnu osnovnu kolu kakvu su imali drugi ve i gradovi u Hrvatskoj. Osim op ih kola, Virovitica je u doba Austrougarske dobila i dje je vrti e te glazbenu kolu. Znameniti glazbenik Jan Vla imsky ve 1886. godine otvara malu glazbenu kolu koja je od 1903. postala dr avna. Tradicija dje jeg vrti a u Virovitici po ela je jo 1892. (Feletar, 2008). Srednje strukovno kolstvo u Virovitici po elo je jo 190 godine osnivanjem egrtske kole 3. kao pete u tada njoj Viroviti koj upaniji. Na kraju prve kolske godine (1903./1904.) bilo je ukupno 111 egrta. [1]Potkraj habsbur kog razdoblja, od 1911. do 1914., izgra ena je historicisti ka zgrada gimnazije, me utim, nastava u njoj nije po ela sve do zavr etka Prvog svjetskog rata. imnazija je G imala tri razreda.

3.4.5. Kulturni razvoj Virovitice u razdoblju Habsburgovaca U jednom je dokumentu itamo da je agilno itala ko dru tvo Kasino Vercze prestalo

djelovati izme u 1850. i 1852. godine. (Feletar, 2008). To zna i da je viroviti ki kasino djelovao ve izme u 1840. i 1850. godine. 1874. godine je obnovljen te je otada imao najva niju ulogu u okupljanju i iniciranju rada niza va nih viroviti kih dru tava. U drugoj su polovici 19. stolje a osnovana brojna kulturna dru tva u Virovitici. 1880. je godine osnovano hrvatsko pjeva ko dru tvo Rodoljub koje prenosi glas grada irom Hrvatske i svijeta. 1883. godine osnovano je i Dru tvo za promicanje glazbe iz kojeg je izrastao gradski puha ki orkestar, a tri godine kasnije i glazbena kola. 1898. godine stvoreno je hrvatsko pjeva ko i
Sl.16. Pjeva ko dru tvo Rodoljub 1882. g.
Izvor: http://www.virovitica.net/photovtc/sta re_fotke/vtc-rodoljub%201882g.jpg

tambura ko dru tvo Sloga, a 1911. i tambura ko dru tvo Mladost.

fe

18

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

Najstarija viroviti ka sportska dru tva tako er se u u ovo razdoblje. 1861. godine ve je postojalo strelja ko dru tvo. U habsbur kom razdoblju do kraja Prvog svjetskog rata osnovana su brojna sportska dru tva i udruge: udruga ribolovaca, kliza ki klub, gimnasti ka i atletska udruga Hrvatski sokol, kugla ki klub Purger, teniski klub. Iako nije bilo izgra enog kazali ta, viroviti ka kazali na dru ina javila se 1900. godine. U svom prvom nastupu odigrala je predstavu Muzikanti u gradskoj gostionici Gr i uz koncert tambura kog sastava Sloga.

3.5. Razvoj Virovitice izme u dva svjetska rata

Nakon Prvog svjetskog rata Hrvatska postaje sastavni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Virovitica je napokon u toj dr avi, slu beno stekla status grada. Naime, kralj Aleksandar I. 31. prosinca 1921. godine proglasio je Viroviticu gradom.Ukinuta je upanijska teritorijalno-politi ka organizacija pa je ukinuta i Viroviti ka upanija i uvedena je podjela na op ine i kotareve. 1831. godine grof Dra kovi prodaje
Sl.17. Virovitica po etkom 20. stolje a
Izvor: http://www.virovitica.hr/grad/povijest#

dvorac viroviti kog gradskoj op ini za samo milijun i esto tisu a dinara. Op ina je dvorac upotrebljava za razli ite op e svrhe.

3.5.1. Demografski i gospodarski razvoj Virovitice izme u dva svjetska rata Izme u dva svjetska rata Virovitica do ivljava gospodarsku, politi ku, dru tvenu i demografsku stagnaciju.Smanjuje se broj stanovnika i broj obrtnika , ali ja a

industrijalizacija.Industrija do ivljava odre eni uspon, posebice drvna i prehrambena, a razvija se i ugljenarstvo.1923. godine izgra ena je tvornica kalupa pri Drachovoj pilani koja posluje i danas kao TVIN (Sl. 18). 19

ji

g g

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

Tridesete i etrdesete godine prolaze u rje avanju osnovnih komunalnih problema kako bi mladi grad uistinu opravdao svoj nanovo ste eni status: nova tr nica, centralno groblje, kanalizacija, telefon, ceste (Bre i , 2002). No polo aj u novoj dr avi marginalizirao je zna enje Virovitice u gospodarskom smislu. Iz grada
Sl.18. Drachova pilana prete a TV N-a
Izvor: http://www.virovitica.net/photovtc/sta re_fotke/vtc-drachova%20pilana.jpg
o

odlaze i kapital i bogati ljudi, ali i osiroma eni radnici koji tra e bolje uvjete u ve im gradovima ili prekomorskim zemljama.

Gospodarska izlo ba 1928. godine pokazala je da su ostali jo samo seljaci i obrtnici u gradu, a u sljede im godinama ekala ih je gospodarska kriva i poslije nje Drugi svjetski rat u kojem e Virovitica do ivjeti znatnu tetu.

3.5.2. Razvoj obrazovnog sustava u Virovitici izme u dva svjetska rata Iako je izgra ena prije Prvog svjetskog rata, Gimnazija Petra Preradovi a u Virovitici po ela je s nastavom tek po zavr etku rata, a 1919. godine uveden je i etvrti razred gimnazijskog programa, od 1926. do 1929. je imala osam razreda, potom se ukidaju etiri razreda i ponovno uvode 1932.
Sl.19. Gimnazija Petra Preradovi a
Izvor: http://www.virovitica.hr/grad/povijest#

godine. Uz gimnaziju je izme u 1920. i 1926. godine kao srednja kola djelovala i Trgova ka akademija.

3.5.3. Kulturni razvoj Virovitice izme u dva svjetska rata U dru tvenom ivotu Virovitice izme u dva svjetska rata aktivno djeluju brojna kulturna dru tva i gradska knji nica. Tako er su osnovana i neka sportska dru tva kao to su ahovsko i planinarsko dru tvo, a 1920. godine osnovana je VeGe Ka (Viroviti ki gra anski portski klub) s nogometnom sekcijom. Zna ajan je rukometni klub Lokomotiva koji je u razdoblju od 1952. do 1972. est puta bio dr avni prvak. 20

nm

k k

Historijskogeografski razvoj Virovitice

3.6. Razvoj Viroviti e u SFRJ

Nakon 1945. godine javno dru tveno djelovanje franjevaca sv edeno je na marginu budu i da je dru tveni ivot grada diktiran politi ki.1960ih godina ukinuta je u potpunosti upravno -teritorijalna organizacija prostora Jugoslavije na oblasti, okruge i kotareve i itav je prostor podijeljen isklju ivo na op ine. Tako je 1963. godine kreirana i velika Viroviti ka op ina.
p

3.6.1. Demografski razvoj Viroviti e u SFRJ Prema popisima stanovni tva mo e se uo iti da je jo od sredine 19. stolje a viroviti ko gradsko stanovni tvo demografski relativno sporo raslo sve do popisnog razdoblja 1953. godine. U
r q

sljede a tri popisa depopulacija sela ima izra enu akceleraciju. Godine 1961. na selu ve
r

ivi za 3.1

manje stanovnika nego u doba prethodnog popisa, 1971. 13.5

r

manje nego 1961., a 1981. ak

16.8 manje nego 1971. godine. (Crkven i , 1986). Sve to stanovni tvo sa sela preseljava se dijelom u Viroviticu, a dijelom u druge hrvatske gradove. U istim usporednim razdobljima indeks porasta stanovnika grada Virovitice u sva tri popisa
r r

prelazi 15 . 1948. u gradu Virovitici ivjelo je 19.5

r

itelja op ine, a 1981. ve 39.5

iako je taj

stupanj urbane koncentracije jo ni i od prosjeka SR Hrvatske. (Crkven i , 1986). Razlog takvog porasta broja stanovnika je u procesima suvremene gospodarske transformacije koja je zahvatila Viroviticu nakon osnivanja ve e op ine Virovitice. Naseljavanje seoskog stanovni tva u gradove uglavnom se doga a prebrzo, nedovoljno organizirano i stihijski. S obzirom na to i da rast nepoljoprivrednih radnih mjesta u gradu nije mogao pratiti deruralizaciju stanovni tva op ine, dolazi do iseljavanja iz op ine te ona u cjelini gubi stanovni tvo.

3.6.2. Razvoj gospodarstva u Viroviti i u SFRJ Industrijalizacija u Virovitici do ivljava svojevrsnu stagnaciju nakon 1945. godine. Drvna industrija i mlinarstvo nastavljaju s radom, a osnivaju se i nove tvornice. 1951. Osniva se drvna tvrtka V trex, 1953. metalna industrija Rap d , 1957. duhanska industrija V r inija, a 1953. godine sjedinjenjem drvnih industrija nastaje V N.
u t s s s q

21

Historijsko eo ra ski ra oj Viro itice

Ja a industrijalizacija po ela je ponovno osnivanjem ve e op ine Virovitice. Nastaje Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK), razvijaju se tvornica tekstila Viroviti anka i tvornica obu e Ukus te e erana Viro. Ve ina radnih mjesta u industriji na podru ju Viroviti ke op ine bila je koncentrirana u gradu.

3.6.3. Razvoj obrazovnog sustava u Virovitici u SFRJ U Virovitici je u razdoblju socijalizma djelovalo nekoliko razli itih srednjih kola. Gimnazija Petra Preradovi a djelovala je jo od kraja Prvog svjetskog rata. Izme u 1949. i 1953.godine djelovala je Ni a poljoprivredna kola, od 1950. godine Ekonomska kola BorisaKidri a, od 1951. Drvoprera iva ka tehni ka kola, od 1960. Centar za obrazovanje kadrova u poljoprivredi a , djelovala je egrtska kola koja se od 1947. godinenazivala kola u enika u privredi. Sve strukovne kole 1968. godine spojene su u Centar zaobrazovanje kadrova u privredi, a kako bi se smanjila klasna diferencijacija 1978. godine ministar za kulturu Stipe uvar proveo je socijalisti ku reformu kolstva kojom se Centar za obrazovanje kadrova u privredi spojio s

Gimnazijom Petra Preradovi a u jedinstveni Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje. Gimnazijski program vra en je tek u kolskoj godini 1990./1991.

3.6.4. Kulturni razvoj Virovitice u SFRJ U Virovitici u razdoblju socijalizma djeluje Gradska knji nica i itaonica koja je uz Narodno sveu ili te nosila dru tveni ivot grada. Djelovalo je i nekoliko glazbenih dru tav koja su njegovala a pjesmu, folklor i ples. Neka od njih su OKUD VasoVostrel, RKUD eljezni ar i KUD Napredak. 1945. godine izgra eno je viroviti ko kazali te koje je po elo s radom kroz predstavu Nu i eve ijavice u K re iji Aleksandra Bjelosuova. Sportske udruge tako er su bile bitan nositelj dru tvenog ivota Virovitice. 1945. godine osnovan je aeroklub, 1946. odbojka ki klub Mladost, 1947. fiskulturno dru tvo Borac s boksa kom sekcijom, 1957. auto -moto dru tvo itd. Najpopularniji sportovi s najvi e klubova bili su i ostali nogomet i rukomet.
Sl.20. Kino-restauracija u Virovitici
Izvor: http://www.virovitica.hr/grad/povijest#

yx

v v

22

Historijskogeografski razvoj Virovitice

3.7. Uloga Viroviti e u Domovinskom ratu

Virovitica i viroviti ki kraj me u prvima su se u Hrvatskoj uklju ili u borbu za ru enje komunisti kog re ima i stvaranje samostalne hrvatske dr ave.Stanovnici su bili zgro eni srpskim planovima o stvaranju tzv. Velike Srbije koja bi na zapadu dosezala do linije Virovitica-KarlovacKarlobag. To je bio povod da se Viroviti ani vojno organiziraju. Viroviti ki je kraj bio jedna od najva nijih crta za ilegalno dobavljanje oru ja iz inozemstva preko Ma arske koje je pokrenuo tada nji ministar obrane Martin pegelj koji je zagovarao ulazak Hrvatske u rat protiv Srbije. U no i sa 21. na 22. sije nja 1991. dragovoljci su prvi u Hrvatskoj zaprije ili kretanje jugoslavenske vojske kod viroviti ke vojarne. Sljede eg je dana odr ana smotra 250 dragovoljaca koju je vodio uro De ak. Zbog smotre i ''afere pegelj'' viroviti ki elnici uro De ak i Antun
z

Habijanac te Vladimir abari i Franjo Kova jugoslavenske su vlasti uhitile 25. Sij e nja te im sudile u Zagrebu. U Virovitici i Zagrebu su zbog toga odr ani masovni prosvjedi, a cijeli je svijet osudio su enje.Po to je u svibnju te godine odr an referendum na kojem se hrvatski narod izjasnio za osnivanje samostalne Hrvatske, uhap enici su oslobo eni i do ekani kao junaci u Zagrebu i Virovitici. U sklopu viroviti kog bataljuna osnovanog pri Zboru narodne garde, dragovoljci predvo eni Rukavinom i Romi em sudjelovali su u akcijama u Baniji i zapadnoj Slavoniji. Ve 1991. godine Virovitica je udomila izuzetno mnogo prognanika i izbjeglica. U rujnu je oslobo eno podru je ju no od Virovitice te viroviti ka vojarna, karaule uz Dravu i vojni objekt i tat.Krajem listopada 1991. godine provedena je akcija Bilogora kojom je oslobo ena cesta izme u Virovitice i Grubi nog Polja to je uzrokovalo srpsko granatiranje Virovitice i zabunom ak i ma arskog Barcsa. Zbog tih je uspjeha broj dragovoljaca uvelike porastao te je osnovana znamenita 127. brigada pod zapovjedni tvom ure De aka koja je ratovala u zapadnoj Slavoniji te pridonijela
| {

njenom oslobo enju tijekom akcija Bljesa i luja 1995. godine.

23

Historijskogeografski razvoj Virovitice

3.8. Razvoj Viroviti e u Republi i Hrvatskoj

Domoljublje i ugro enost doma ujedinile su sve stanovnike viroviti kog kraja u stvaranju nove, naprednije Virovitice. Uslijed osamostaljenja Hrvatske do lo je do promjene dru tveno politi kog sustava i do europske orijentacije to je stvorilo nove razvojne mogu nosti i stvaranje novih vrijednosti u itavoj Hrvatskoj pa tako i u viroviti kom kraju. Gra anska srednjoeuropska Virovitica, zatomljena vi e od pola stolje a, mogla je ponovno uskrsnuti i na zasadama tradicije i ba tine nastaviti graditi moderno dru tvo. (Feletar, 2008). Vra anje na europske standarde nailazilo je tako er i na te ko e i zapreke, no ne n esavladive tako da se pomaci prema naprijed stalno bilje e. 1992. godine Hrvatski sabor uveo je novi teritorijalni ustroj Republike Hrvatske. Ponovno su uvedene upanije koje su se sastojale od op ina i gradova. Virovitica je postala sredi te Viroviti kopodravske upanije. Kao administrativna jedinica, Grad Viroviticu ini Virovitica i njenih devet prigradskih naselja Korija, Milanovac, Sveti ura , Podgorje, Golo Brdo, Jasena , Rezovac,
} }

Rezova ke Kr evine i emernica. Stvarna subregionalna sredi ta kao Bjelovar, Koprivnica, Virovitica, Vukovar, Dubrovnik, Po ega i ibenik,

akovec u novoj upanijskoj organizaciji razvojno su potaknuta u smislu

ostvarenja potpune afirmacije sklada regionalnih funkcija i odgovaraju eg stupnja demografske, gospodarsko-proizvodne i servisne koncentracije. (Rogi , 1996). Potkraj 1997. godine u Virovitici je izbio po ar u kojem je stradala pala a Peja evi . Danas se ona temeljito obnavlja pa e u njoj u budu nosti biti smje teno sjedi te uprave grada i ostalih ustanova i udruga.

3.8.1. Razvoj gospodarstva u Viroviti i u suvremenom razdoblju Nakon osamostaljenja Hrvatske dolazi do tranzicije gospodarstva koje se u Virovitici provodilo vrlo sporo i u veoma te kim uvjetima budu i da je Virovitica pro ivjela te ke ratne dane i velike tete, a struktura i opremljenost poduze a bila je nepovoljna, nedostajalo je iskustva i educiranog kadra. (Feletar, 2008). Za daljnji je razvoj tako er bilo potrebno i privla enje kapitala za to su se morali stvoriti uvjeti poput formiranja ure ene po duzetni ke zone i izgradnje prometne i ostale komunalne strukture.
~

24

Historijskogeografski razvoj Virovitice

Gospodarska tranzicija odrazila se najvi e na smanjenju udjela industrije u broju zaposlenih i



u prihodima. 1980ih godina u viroviti koj industriji bilo je zaposleno 42



radnog stanovni tva , a

2001. taj je udio iznosio 27 . Razlog tomu je tehnolo ka i kadrovska neosposobljenost za tr i nu utakmicu u novom kapitalisti kom sustavu.

3.8.2. Razvoj obrazovnog sustava u Viroviti i u suvremenom razdoblju 1991. godine donesena je dr avna odluka o transformaciji Centra za odgoj i sumjereno obrazovanje u zasebne kole. Njime su nastale etiri srednje kole Gimnazija Petra Preradovi a,

Strukovna kola Virovitica, Tehni ka kola Virovitica te Industrijsko-obrtni ka kola Virovitica. Virovitica se do danas razvila u jedno o najve ih srednjo kolskih sredi ta. (Feletar, 2008). Uz etiri osnovne kole i dje ji vrti , u gradu djeluje i pet srednjih kola od kojih su dvije gimnazije te strukovna, tehni ka i industrijsko-obrtni ka kola i njih poha a oko 2000 u enika. Uz kole postoje i sportske dvorane te u eni ki dom. U najnovije vrijeme Virovitica dobiva i svoje veleu ili te kakvo i zaslu uje kao upanijsko sredi te i regionalni centar. Od 2007. godine Ekonomski fakultet iz Osijeka u Virovitici je otvorio Visoku kolu za menad ment u turizmu i informatici. (Feletar, 2008). Postojanje nekoliko osnovnih i srednjih kola i u eni kog doma te osnivanje viroviti kog veleu ili ta ukazuje na daljnji kontinuirani razvoj Virovitice. Uloga tih obrazovnih organizacija b ila je i ostala presudna za gospodarski i dru tveni razvoj grada.

3.8.3. Kulturni razvoj Viroviti e Uz daljnje postojanje ve ine kulturnih dru tava i udruga iz socijalisti kog razdoblja, stvaraju se i nove kulturne i sportske udruge. Vrlo je utjecajna likovna klub Nikola Trick s estim likovnim izlo bama. Viroviti ko kazali te uspjelo se odr ati i dok su se mnoga kazali ta u drugim gradovima ugasila i do sada je odr alo gotovo 10 000 predstava. Po etkom 21. stolje a ustalila se brojka od est premijera i oko 200 predstava u sezoni. Polovica predstava odigrava se u Virovitici gdje, statisti ki gledano, svaki gra anin jednom godi nje pogleda predstavu, a ostatak predstava odigra se u svim ostalim dijelovima Hrvatske, a esto i izvan nje. [3]

25

Historijskogeografski razvoj Virovitice

4. ZAKLJU AK
Analiza historijskogeografskog razvoja Virovitice pokazuje da je zna enje grada u svojoj upravnoj jedinici mijenjalo zna aj i da je ovisno o veli ini te jedinice, bilo razdoblja s ve om i manjom va no u. Ipak grad je za okolni prostor bio i ostao tijekom itave povijesti glavno

funkcionalno sredi te. to se ti e zna aja u Hrvatskoj, sve od progla enja slobodnim trgovi tem 1234. Godine, Virovitica je polako gubila svoje zna enje. U prilog tome ide i da je u Habsbur kom

razdoblju izgubila status velikog

jesta nakon ega je tek 1921. godine ponovno progla ena gradom,

iako je brojem stanovnika i odre enim funkcijama bila razvijenija od drugih mjesta u Hrvatskoj koja su tada imala status grada. U demogeografskom smislu, stanovni tvo Virovitice je od svojih po e taka do danas u stalnom porastu. Vla ko stanovni tvo doseljeno tijekom osmanlijskih osvajanja odr alo se u Virovitici do danas iako u smanjenom broju, a prepoznaje se prema pravoslavnoj vjeri. S druge strane, najve i iseljeni ki tokovi iz gradske op ine dogodili su se tijekom socijalisti kog razdoblja kada demografski razvoj nije mogao biti pra en jednako brzim gospodarskim razvojem. Na gospodarski razvitak Virovitice utjecalo je isprva progla enje slobodnim trgovi tem nakon, no pravog gospodarskog razvitka grada nema sve do habsbur kog razdoblja i vlastelina Peja evi a i Schaumburg-Lippea koji manufakturno i industrijski po inju razvoj Virovitice. Relativno sna niji gospodarski razvoj nakon toga uslijedio je tijekom socijalisti kog razdoblja i u najnovije vrijeme, poslije 2000. godine. Kulturni i obrazovni razvoj mo e se pratiti od prisutnosti franjevaca u Virovitici koji su pokretali prve kole i knji nice. U 18. stolje u nastaju i prve kulturne i sportske udruge koje su imale presudnu ulogu u kulturnom raz voju grada, a mnoge su se odr ale do danas. Za Viroviticu je vrlo bitno i postojanje brojnih strukovnih kola tijekom 20. stolje a zbog kojih je ona bila najve e obrazovno sredi te zapadne Slavonije. Danas se grad nastavlja demografski, gospodarski i obrazovno razvijati kroz daljnje pove anje broja stanovnika, ure enje industrijskih zona i privla enje kapitala te kroz osnivanje novih obrazovnih ustanova poput veleu ili ta.

26

Historijskogeografski razvoj Virovitice

LITERATURA
1. Feletar, D. (2008): Virovitica tradicija i suvremenost, Meridijani, Virovitica 2. Bre i , V. (2002): Knjiga o Virovitici , Mike Land, Virovitica 3. Crkven i , I., Feletar, D. (1986): Neka obilje ja suvremenih demogra skih kretanja u op ini Virovitica, u: Viroviti ki zbornik: 1234 1984 , JAZU, Zagreb, str. 633-647 4. Vresk, M. (1997): Uvod u geogra iju razvoj, struktura, metodologija , kolska knjiga, Zagreb

5. Rogi , V. (1996): Bitnost problematike regionalizacije i njen odnos prema upanijskoj organizaciji u: Milo evi , F.: Hrvatske upanije kroz stolje a, kolska knjiga, Zagreb, str. 149-154 [1] Povijest grada Virovitice, http://www.virovitica.hr/grad/povijest, 13.1.2011. [2] Industrijsko-obrtni ka kola Virovitica, http://www.ss-industrijskoobrtnickavt.skole.hr/skola/povijest, 13.1.2011. [3] Kazali te Virovitica, http://www.kazalistevirovitica.hr/vijesti/14-1, 14.1.2011.

27