28.1.

2009

PREDMET POSLOVNIH FINANCIJA I CILJEVI POSLOVANJA

Predmet poslovnih financija

Financije skup teorija, principa i teorija
tehnika koje se bave pribavljanjem i upravljanjem novcem poslovnih subjekata, vlade i pojedinaca. Financijski menadment (poslovne financije) istrauje menadment tvrtke i bavi se stjecanjem, upravljanjem i financiranjem resursa tvrtke.

28.1.2009

Osnovne odluke financijskog menadera

Odluka o investiranju investicijske
aktivnosti

Odluka o financiranju financijske

aktivnosti

Odluka o odravanju likvidnosti poslovne

aktivnosti

28.1.2009

Ciljevi poduzea
OSNOVNI POMONI

Maksimalizacija
imovine vlasnika (dioniara)

Maksimalizacija dobiti
u dugom roku

Jaanje financijske
snage

Opstanak poduzea

Proturjenost ciljeva poslovanja

Vlasnici

Uprava

Djelatnici

Drava

28.1.2009

Proturjeni ciljevi
Vlasnici maksimalizacija njihove imovine Uprava opstanak i razvoj drutva, vee
beneficije

Djelatnici bolje plae i uvjeti rada Drava vei porezi i ostala davanja

15.12.2008

KONCEPT VREMENSKE VRIJEDNOSTI NOVCA

Vremenska vrijednost novca

Predstavlja temeljni koncept financija. Vrijednost novca mijenja se k V ij d t ij j kroz vrijeme ij (Vrijeme je novac!). Jedna kuna u budunosti vrijedi manje od jedne kune u sadanjosti!!! Razlozi tome: investitori preferiraju potronju u sadanjosti; mogunost profitabilnih ulaganja u d j ti t fit bil ih l j sadanjosti i ostvarenja veih prinosa u budunosti; postoji rizik ulaganja.

15.12.2008

Varijante vremenske vrijednosti novca

Budua vrijednost j j jednog iznosa g Sadanja vrijednost jednog iznosa Budua vrijednost anuiteta Sadanja ij d S d j vrijednost anuiteta i Ispodgodinje ukamaivanje/diskontiranje

Budua vrijednost jednog iznosa

Pronaite buduu vrijednost iznosa od 100 kn za 3 godine uz godinje ukamaivanje od 10%.
0 10% 100 FV=? 1 2 3

FV = PV*(1+ k)n FV n = PV * I kn n

FV budua vrijednost j j jednog iznosa g PV sadanja vrijednost jednog iznosa k kamatna stopa
I kn - prve financijske tablice (kamatna stopa k, broj perioda n)

15.12.2008

FVn = PV *(1+ k)n = 100*(1+ 0,1)3 = 13310 kn ,

FVn = PV * I kn = 100 *1,331 = 133,10 kn

Izraunato koritenjem sloenog kamatnog rauna. rauna. Jednostavni kamatni raun se ne koristi u proraunima budue i sadanje vrijednosti. Njegovim koritenjem dobila bi se slijedea vrijednost:
FVn = PV * (1 + k * n )
FVn = 100 * (1 + 0,10 * 3) = 130,00 kn

Sadanja vrijednost jednog iznosa

Pronaite sadanju vrijednost iznosa od 100 kn koje emo dobiti na kraju 3. godine ako je kamatna stopa 10%.
0 10% 1 2 3

PV=?

FV=100

PV =
II in

FV n (1 + k ) n

PV = FVn * IIkn
PV = FV n I kn

- druge financijske tablice (kamatna stopa k, broj perioda n)

15.12.2008

PV =

FV n 100 = = 75 ,13 kn (1 + k ) n (1 + 0 ,1) 3

3 PV = FVn * II kn = 100 * II10 = 100 * 0,7513148 = 75,13 kn

PV =

FV n 100 100 = 3 = = 75 ,13 k kn 1,331 I kn I 10

Izraunato koritenjem sloenog kamatnog rauna. Jednostavnim kamatnim raunom dobila bi se slijedea vrijednost: j
PV
n

FV n (1 + k * n ) 100 = 76 ,92 kn

PV n =

(1 + 0,1 * 3)

Kompleksni zadaci izrauna nepoznatih vrijednosti

1. Koliko je potrebno vremena da se
poetni ulog od 200 k podvostrui ako t i l d kn d t i k je kamatna stopa:

a) b) c) d)

7% 10 % 18 % 100 %

15.12.2008

Aproksimativni izrauni
Oitavanjem iz financijskih tablica
FVn = PV * I kn I kn = FVn PV

a)

n I7 =

400 = 2 n 10 godina 200

Pravilo 72 omoguuje brzo iznalaenje broja j potrebnih da se sadanji iznos j razdoblja p udvostrui
n= 72 k

a)

n=

72 = 10 , 286 godina 7

Toan izraun
Za toan izraun koristi se izvod osnovne numerike formule:
FV n log PV n = log( 1 + k )

FV = PV*(1+ k)n n

a)

FVn 400 log log PV 200 = 10,244768 godina = n= log(1 + k ) log (1 + 0,07 )

15.12.2008

b)

n I10 =

400 = 2 n 7 godina 200

n=

72 = 7,2 godina 10

FVn 400 log log PV 200 = 7,2725 godina n= = log(1 + k ) log (1 + 0,1)

c)

n I18 =

400 = 2 n 4 godine 200

n=

72 = 4 godine 18

FVn 400 log log PV = 200 = 4,1878 godina n= log(1 + k ) log (1 + 0,18 )

d) Uz kamatnu stopu od 100%, bilo koji iznos e se udvostruiti za 1 godinu.

2) Koji je iznos novca vrjedniji uz 14% godinju kamatnu stopu? a) 1.000 kn danas b) 2.000 kn za 6 godina

a) FV = 2.194,97 kn Odabrati emo opciju a!!! a!!! b) PV = 911,17 kn

15.12.2008

3) Prijatelj vam je obeao vratiti 600 kn za 2 godine ukoliko mu danas pozajmite 500 kn. Koju kamatnu stopu vam nudi? PV = 500 kn n = 2 god. FV = 600 kn k=?
APROKSIMATIVNO TONO

FV n = PV * I kn

FVn = PV *(1+ k)n

600 = 1, 2 500 n 9 ,5 % I k2 =

k =n

FV 1 PV

k=n

FV 600 1 = 2 1 = 9,5445% PV 500

Viestruki gotovinski tijekovi

Radi se o viekratnim uplatama/isplatama jednakih iznosa. Primjena kod izrauna kreditnog zaduenja ili rentne tednje. Problem financijskih tablica prenumerando ili postnumerando o tome ovisi primjena formula !!!

15.12.2008

Budua vrijednost anuiteta

Pronaite buduu vrijednost anuiteta od 100 kn koji se uplauju poetkom svakog perioda kroz 3 godine uz 5% godinju kamatnu stopu.
0 5% 100 100 100 105 110,25 115,76 331,01 1 2 3

PRENUMERANDO

FVAn = PMT * r *
r = 1+ k 100

r n 1 r 1

FVAn = PMT * III kn

gdje je:
FVA budua vrijednost anuiteta kroz n godina PMT iznos jednakih anuiteta

IIIkn

- tree financijske tablice (kamatna stopa k, broj perioda n)

FVA 3 = PMT * III 53 = 100 * 3,310125 = 331 ,01 kn

15.12.2008

Pronaite buduu vrijednost anuiteta od 100 kn koji se uplauju krajem svakog perioda kroz 3 godine uz 5% godinju kamatnu stopu. stopu
0 5% 1 2 3

POSTNUMERANDO
100 100 100,00 105,00 105 00 110,25 315,25

FVAn = PMT *

r n 1 r 1

FVAn = PMT * ( III kn 1 + 1)

r = 1+

k 100

3 3 FVA3 = PMT * ( III5 1 + 1) = 100 * 3,1525 = 315,25 k kn

15.12.2008

Sadanja vrijednost anuiteta

Kolika je sadanja vrijednost anuiteta od 100 kn koje uplaujete krajem perioda kroz 3 godine uz godinju kamatnu stopu od 5%?
0 5% 1 2 3

100 95,24 90,70 86,38 272,32

100

100

POSTNUMERANDO

PVAn = PMT *
k 100

r n 1 r n * (r 1)

PVAn = PMT * IVkn

r = 1+

gdje je: PVA sadanja vrijednost anuiteta kroz n godina PMT iznos jednakih anuiteta IVkn - etvrte financijske tablice (kamatna stopa k, broj perioda n)

PVA3 = PMT * IV53 = 100 * 2,72324803 = 272,32 kn

10

15.12.2008

Kolika je sadanja vrijednost anuiteta od 100 kn koje uplaujete poetkom perioda kroz 3 godine uz godinju kamatnu stopu od 5%?
0 5% 1 2 3

100,00 95,24 90,70

100

100

PRENUMERANDO

285,94

r n 1 PVAn = PMT * n1 r * (r 1)
r = 1+ k 100

PVAn = PMT * ( IVkn1 + 1)

PVA3 = PMT * ( IV531 + 1) = 100 * (1,85941043+ 1) = 285,94 kn

11

15.12.2008

Primjeri kompleksnih zadataka

1. Odluili ste poeti tedjeti kako bi za 5 godina mogli kupiti automobil. Koliko ete automobil sakupiti na tednom raunu nakon 5 godina, ako krajem svake godine ulaete 1000 EUR uz 6% godinju kamatnu stopu?
5 FVA5 = PMT * ( III6 1 + 1) = 1000* (4,63709296+ 1) = 5637,09 EUR

2) Podigli ste kod banke kredit od 60.000 eura za kupnju stana. Banka trai godinje uplate od 7.047,55 eura krajem svake od slijedeih 20 godina. Utvrdite kamatnu stopu kredita.
PVA = 60.000 eura n = 20 godina
PVA20 = PMT * IVk20
60000 = 7047,55* IVk20

PMT = 7.047,55 eura k=?

IVk20 = 60000 = 8,513597 7047,55

k = 10 %

12

15.12.2008

3) Danas vam je roendan i odluili ste poeti tedjeti za fakultet. Fakultet ete zapoeti polaziti na 18. roendan i trebati e vam 4.000 kn godinje krajem svake od 4 000 naredne 4 godine polaenja fakulteta. Za godinu dana od danas ete deponirati 2.542,05 kn uz 12% godinju kamatnu stopu i jednaki iznos depozita uplaivati ete krajem svake godine do godine kada ete poeti studirati. Koliko vam je danas godina?

14

15

16

17

18

12%

19

20

21

22

2542,05

2542,05

2542,05

2542,05

4000

4000

4000

4000

3571,43 3188,78 2847,12 2542,07

12.149,40

ILI
4 PVA = PMT * IV12

13

15.12.2008

FVAn = PMT * ( III kn 1 + 1)

n 12149 ,40 = 2542 ,05 * ( III 121 + 1)

n III 121 =

12149 ,40 1 = 4,77937 1 = 3,77937 2542 ,05

n-1 = 3 godine n = 4 godine

Danas vam je 14. godina.

4) Pronaite sadanju vrijednost uz 6% godinje ukamaivanje slijedeih novanih tokova: krajem 1. godine 1.000 kn, krajem 2., 3., 4. i 5. godine je 200 kn, krajem 6. godine je 0 kn, a krajem 7. godine 1 000 kn 1.000 kn.

6%

1000

200

200

200

200

1000

14

15.12.2008

6%

1000

200

200

200

200

1000

943,40

PVA = PMT * IV 64
693,02

653,79 665,06

PV = 2.262,25

5) Koja je vrijednost novanog toka koji nedostaje, ako je sadanja vrijednost itavog novanog toka jednaka 11.958,20 kn uz 12% godinju kamatnu stopu? g j p
0 12% 2.000 CF = ? 4.000 4.000 1 2 3 4

15

15.12.2008

0 12%

2.000

CF = ?

4.000

4.000

PV =

CF 1 CF 2 CF 3 CF 4 + + + (1 + k ) 1 (1 + k ) 2 (1 + k ) 3 (1 + k ) 4
CF2 2000 4000 4000 + + + (1 + 0,12)1 (1 + 0,12) 2 (1 + 0,12) 3 (1 + 0,12) 4

11958,2 =

11958,2 = 1785,71 + 0,7972*CF2 + 2847,12 + 2542,07

CF 2 =

4783 ,3 = 6000 ,13 kn 0,7972

Ispodgodinje ukamaivanje/diskontiranje
Primjena kada je period ukamaivanja ili diskontiranja krai d di dana. di k ti j k i od godine d Periodi obrauna kamata mogu biti polugodinji, kvartalni, mjeseni, to je broj perioda ukamaivanja vei, budua vrijednost na kraju godine je vea. vea to je broj perioda diskontiranja vei, sadanja vrijednost je manja.

16

15.12.2008

Budua vrijednost jednog iznosa s ispodgodinjim ukamaivanjem

Pronaite buduu vrijednost iznosa od 500 kn kroz 5 godina i 12% godinju kamatnu stopu ako je: a) godinje ukamaivanje; b) polugodinje ukamaivanje; c) kvartalno ukamaivanje; d) mjeseno ukamaivanje.

a) b)

5 FV 5 = PV * I 12 = 500 * 1,76234168 = 881 ,17 kn

k FV n = PV * I kn * m FV n = PV * 1 + m m gdje je: m broj perioda ukamaivanja unutar jedne godine

n *m

k FV5 = PV * 1 + m

n*m

0,12 = 500* 1 + 2

5*2 10 = 500* I 6 = 500*1,7908477= 895,42 kn

17

15.12.2008

c)
k FV5 = PV * 1 + m
n*m

0,12 = 500 * 1 + 4

5*4

= 500 * I 320 = 500 *1,80611123 = 903,06 kn

d)
k FV5 = PV * 1 + m
n* m

0,12 = 500 * 1 + 12

5*12

= 500 * I160 = 500 *1,8166967 = 908,35 kn

Sadanja vrijednost jednog iznosa s ispodgodinjim diskontiranjem

Izraunajte sadanju vrijednost iznosa od 500 k k j ete dobiti nakon 5 godina uz kn kojeg t d biti k di godinju diskontnu stopu od 12% i ove uvjete: a) godinje diskontiranje; b) polugodinje diskontiranje; c) kvartalno diskontiranje; d) mjeseno diskontiranje.

18

15.12.2008

a)

PV =

FVn 500 = = 283,71 kn (1+ k )n (1+ 0,12)5

b)

PV =

FVn I kn*m
m

PV = FVn * II kn*m
m

PV =

FVn k 1 + m
n*m

FVn 500 500 = 5*2 = = 279,20 kn n*m Ik I12 1,7908477

m 2

c)
5 PV = FVn * II kn*m = 500 * II12*4 = 500 * 0,55367575 = 276,84 kn m 4

d)
5 PV = FVn * II kn*m = 500 * II12*12 = 500 * 0,55044962 = 275,22 kn m 12

19

15.12.2008

Rizik,povratimodelza Rizik povrat i model za odreivanjecijene uloenogkapitala

Rizikifinancijskimenadment
Donoenjeposlovnihodlukaiz djelokrugafinancijskogmenedmenta djelokruga financijskog menedmenta podrazumijevabiranjejednefinancijske mogunostiizmeuvieraspoloivih alternativa. Odabirmeualternativnimulaganjima vriseusporedbomstopaprinosaistopa rizika.

15.12.2008

Rizikinesigurnost
Rizik vjerojatnostdaestvarnastopapovrata j j p p ostvarenaoddranjavrijednosnicaodstupatiod oekivanestope.tojeveaveliinai vjerojatnosttogodstupanja,veijeirizik. Onesigurnosti govorimokadasenemoe procijenitivjerojatnostnastupanjapojedinog procijeniti vjerojatnost nastupanja pojedinog dogaaja.Utomsluajunijemogueraunanje oekivanestopeprinosanitistoperizika.

Vrsterizika
1.Poslovnirizik nastajeuslijeddjelovanja imbenikakojiseodraavajunagotovinskitijekiz poslovanja,aobuhvaa:
neizbjeivi,sustavniilitrinirizik nanjegautjee stanjeugospodarstvu,tehnolokepromjeneisl. izbjeivi,nesustavniilikorporacijskirizik nanjega j , p j j g utjeuimbenicivezanizasamutvrtkukaotosu trajkovi,razvojnovihproizvodaisl.

15.12.2008

Vrsterizika
2.Financijskirizik vezanjeuznainformiranja financijskestrukture,ajavljasekodtvrtkikoje koristedugovnofinanciranje(dodatanrizikza dioniare).

Rizikvrijednosniceinjegovomjerenje
Rizikvrijednosnicemoesemjeritinaslijedeenaine: 1. upotrebomnormalnedistribucijevjerojatnosti; 1 upotrebom normalne distribucije vjerojatnosti; 2. grafikimpristupom; 3. koritenjemprognozeishoda; 4. koritenjempovijesnihstopa; 5. mjerenjemurelativnimterminima:kovarijancomi betom; 6. obiljejemZ.

15.12.2008

MODERNAPORTFOLIOTEORIJA (MPT)

Modernaportfolioteorija(MPT)
TvoracH.Markowitz,1952.godine. Nobelovanagrada1990.godinezajednosaW. Sharpom(tvorcemCAPMmodela). Obamodelanastojedatiodgovornapitanje Oba modela nastoje dati odgovor na pitanje kakoinvestitorikreirajuportfeljimovine.

15.12.2008

Portfeljidiversifikacija
Portfelj kombinacijadvijuilivievrijednosnicaili drugihvrstaimovinekojedripojedinacili drugih vrsta imovine koje dri pojedinac ili kompanija. Diversifikacija kombiniranjevrijednosnicananain daseumanjirelativnirizik.Kombiniranjemimovineu portfeljusmanjujeserizikportfelja(akosuimovine manjenegoperfektnopozitivnokorelirane)nanain manje nego perfektno pozitivno korelirane) na nain dadiorizikajedneimovineponitavadiorizikadruge.

Prinosirizikjednevrijednosnice
R =

i =1

pi * Ri

(R
n i =1

* pi

p
i =1

= 100%

gdje je: R - oekivana stopa prihoda R i - potencijalna stopa prihoda p i - vjerojatnost ostvarenja potencijalne stope prihoda Ri - standardna devijacija od oekivane stope prihoda (mjera rizika)

15.12.2008

Primjerizrauna
DIONICA A
vjerojatnost j j t t (pi) 20% 60% 20% stopa prihoda (Ri) 10% 20% 30%

DIONICA B
vjerojatnost j j t t (pi) 10% 80% 10% stopa prihoda (Ri) 10% 20% 30%

Kolika je oekivana stopa prinosa i rizika za ove dvije dionice?

R = pi * Ri
i =1

Dionica A
R A = 0,2 * 0,1 + 0,6 * 0,2 + 0,2 * 0,3 = 0,20 odnosno 20%

Dionica B
R B = 0,1* 0,1 + 0,8 * 0,2 + 0,1* 0,3 = 0,20 odnosno 20%

15.12.2008

Distribucija vjerojatnosti
90% 80% 70% 60% Vjerojatnost 50% 40% 30% 20% 10% 0% 10% Dionica A Dionica B

20% Oekivana stopa prihoda

30%

(R
n i =1

* pi

Dionica A
A = 0,2(0,1 0,2) 2 + 0,6(0,2 0,2) 2 + 0,2(0,3 0,2) 2 = 0,063 = 6,3%
Vjerojatnostdaeserealiziranastopaprihodakretatiurasponuod 1standardne devijacije(odn.od13,7%do26,3%)iznosi68,26%,aurasponuod 2standardne devijacije(odn.od7,4%do32,6%)iznosi95,46%.

Dionica B
B = 0,1(0,1 0,2) 2 + 0,8(0,2 0,2) 2 + 0,1(0,3 0,2) 2 = 0,045 = 4,5%
Vjerojatnost da e se realizirana stopa prihoda kretati u rasponu od 1 standardne devijacije (odn. od 15,5% do 24,5%) iznosi 68,26%, a u rasponu od 2 standardne devijacije (odn. od 11,0% do 29,0%) iznosi 95,46%.

15.12.2008

Prinosirizikportfeljaoddvije vrijednosnice
R pf =

R
i =1

* wi

gdjeje: Rpf stopaprinosaportfelja Ri oekivana stopa prinosa na vrijednosnicu i oekivanastopaprinosanavrijednosnicui wi vrijednosniudiovrijednosnicei uportfelju m brojvrijednosnicauportfelju

pf =

w
j =1 k =1

* wk * r jk * j * k

gdjeje: m ukupanbrojanaliziranihvrijednosnihpapira k b j li i ih ij d ih i wj udiosredstavauloenihudionicuj wk udiosredstavauloenihudionicuk rjk oekivanikoeficijentkorelacijeizmeustope prihodadionicej ik t d d d ij ij d ki t j standardnadevijacijaodoekivanestope prihodadionicej k standardnadevijacijaodoekivanestope prihodadionicek

15.12.2008

Naprimjeruulaganjautrivrijednosnice,ova formulasezapisujenaslijedeinain:
2 2 pf = wi2 *i2 + w2 * j2 + wk *k2 + j

+ 2*(wi *wk *rik *i *k ) + + 2*(wj *wk *rjk * j *k )

+ 2*(wi *wj *rij *i * j ) +

Prinosirizikdobrodiversificiranog portfelja Markowitzevmodel

Dobrodiversificiranimportfeljemsesmatra onajsavieod50vrijednosnica. Kombinacijaimovineuportfeljureducirarizik premdaganeeliminira. Hoelisvakiinvestitornastojatismanjitirizik svogportfelja?

15.12.2008

Osnovnioblicifunkcijekorisnosti
Oekivana stopa prihoda Oekivana stopa prihoda Oekivana stopa prihoda

rizik

rizik

rizik

Risk averse

Risk neutral

Risk seeking

toiniefikasanportfelj?
Zanekiportfeljsenemoereidajeefikasan (optimalan)akopostojiijedandrugiportfeljkojiima: (optimalan) ako postoji ijedan drugi portfelj koji ima: veuoekivanustopupovrataimanjustandardnu devijaciju, veuoekivanustopupovratauzistustandardnu devijaciju,ili istuoekivanustopupovratauzmanjustandardnu devijaciju.

10

15.12.2008

Efikasnagranica
Rpf C
*
* * * *

Bmax
*

Amin *

pf

Efikasnagranica predstavljaskupsvih optimalnihportfeljaipredstavljenaje linijomAmin Bmax k j k j li ij A kojaukazujenaportfelj tf lj kojiostvarujemaksimalnustopuprinosa uzististupanjrizika,odnosnominimalni stupanjrizikauzistustopuprinosa.

11

15.12.2008

Odabirindividualnogoptimalnog portfelja

Rpf C
*
* * * *

Bmax
*

Amin *

pf

Optimalanportfeljzapojedinanog investitora dobivasekombiniranjem ovakvogMarkowitzevogmodelasa ovakvog Markowitzevog modela sa investitorovomfunkcijomkorisnosti.Toka Cgdjemapakrivuljaindiferencijetangira efikasnugranicupredstavljaoptimalan portfeljzatogindividualnoginvestitora. portfelj za tog individualnog investitora

12

15.12.2008

PrimjerizadatakaizMPTa
1. ZadionicuApoznati 1 Za dionicu A poznati supodacinavedeni utablici. Izraunajte: a) stopuprinosa b) stopu rizika stopurizika
vjerojatnost (pi) 0,1 0,2 0,4 0,2 02 0,1 stope prinosa (Ri) - 15 % 0 5% 10 % 25 %

a)
R = p i * Ri = 0,1 * ( 15) + 0,2 * 0 + 0,4 * 5 + 0,2 * 10 + 0,1 * 25 = 5%
i =1 5

b)
=

(R
5 i =1

R * pi

2 = ( 0,15 0,05)2 * 0,1 + (0 0,05)2 * 0,2 + (0,05 0,05)2 * 0,4 +

+ (0,1 0,05) * 0,2 + (0,25 0,05) * 0,1
2 2

= 9,5%

13

15.12.2008

2.DionicaAimaoekivanustopuprinosa 10%istandardnudevijacijuod 5% godinje.DionicaBimaoekivanustopu prinosa20%istandardnudevijacijuod 60%godinje.Koeficijentkorelacije 60% di j K fi ij k l ij izmeudionicaAiBiznosi0,5.Koliko iznosioekivanastopaprihodairizinost portfeljakojisesastojiod40%dioniceAi 60%dioniceB?
RA =10% RB =20% wA =40% wB =60% A =5% B =60% rAB =0,5 Rpf =?pf =?

R pf =

R
i =1

* wi

R pf = 0,1 * 0,4 + 0,2 * 0,6 = 0,16 = 16%

pf =

w
j =1 k =1

* wk * rjk * j * k

pf = 0,4 * 0,6 * 0,5 * 0,05 * 0,6 = 0,06 = 6%

14

15.12.2008

MODELZAODREIVANJE CIJENEULOENOGKAPITALA (CAPM)

CAPMmodel
TvoracW.F.Sharpe,1960.godine. Jednostavnijinainutvrivanjaefikasnog portfelja. NastojaoeliminiratinedostatakMPTauvidu velikogbrojaulaznih(subjektivnih)varijabli. ( )

15

15.12.2008

Uvodesedvijenovevarijable:
Triniportfelj ponderiraniprosjekprinosa vrijednosnihpapirasvihstupnjevarizika. Bezrizinivrijednosnipapir onajkomeje standardnadevijacijajednakanuli;tu spadajudravneobveznice,dravni blagajnikizapisiislino. bl j iki i i i li

PretpostavkeCAPMa:
1. Investitoriprocjenjujuportfeljevrijednosnihpapira uzimajuiuobziroekivanestopeprihodai uzimajui u obzir oekivane stope prihoda i standardnedevijacijetihportfeljautokuistog vremenskograzdoblja. 2. Kadainvestitoriimajumogunostbiranjaizmeu dvainaeistaportfelja,odabratieonogasaviom oekivanomstopomprihoda. oekivanom stopom prihoda 3. Investitorieizmeudvainaeistaportfelja odabrationogasaniimrizikom.

16

15.12.2008

4. Pojedinaniportfeljisubeskonano djeljivi(moesekupitiisamodio dionice). 5. Postojibezrizinastopaprihodapokojoj b h d k investitormoeuzimatiilidavatikredite. 6. Poreziitransakcijskitrokovisene uzimajuuobzirprirazmatranjuovog modela. 7. Sviinvestitoriimajunaumuisti vremenskiperiodulaganja(uvijekista likvidnost);

8. Bezrizinastopaprihodajejednakaza sveinvestitore. 9. Sveinformacijesuslobodnei 9 Sve informacije su slobodne i neposrednodostupnesvim investitorima. 10. Investitoriimajuhomogenaoekivanja, odn.imajuistazapaanja(predodbe)s odn imaju ista zapaanja (predodbe) s obziromnaoekivanustopuprihoda, rizinostikovarijancuvrijednosnih papira.

17

15.12.2008

KategorijerizikapoCAPMu
Sistemskirizik predstavljaopiriziknatritu kojiproizlaziizpromjenausvjetskojili koji proizlazi iz promjena u svjetskoj ili nacionalnojekonomiji,atajserizikboljom diversifikacijomvrijednosnihpapiranemoe otkloniti. Nesistemskirizik uvjetovanjepromjenamau poslovanjupojedinihpoduzea,emitenata poslovanju pojedinih poduzea, emitenata vrijednosnica,atajserizikboljom diversifikacijomportfeljamoeotklonitiilibarem umanjiti.

Sistemskiinesistemskirizik
Standardna devijacija stope prihoda portfelja

Ukupni rizik

Nesistemski rizik

Sistemski rizik

Broj vrijednosnih papira u portfelju

18

15.12.2008

Mjerenjestopeprihoda
Rj = Rf + j *(Rm Rf )
gdjeje: Rj stopaprihodaportfeljailivrijednosnice Rf stopaprihodavrijednosnihpapirabezrizika Rm stopa prihoda na tritu openito (trina stopaprihodanatrituopenito(trina stopaprihoda;stopaprihodatrinogportfelja) j varijabilnostportfeljauodnosunatrite (koeficijentbetazajtivrijednosnipapir)

Koeficijentbeta
Mjerasistemskogrizikaportfelja. Kaorelativnamjerarizikapojedinevrijednosnice ukazujenastupanjdoprinosarizikatevrijednosnice, rizikucijelogportfelja. Moepoprimitibilokojuvrijednost.

19

15.12.2008

Tumaenjevrijednostibeta
>1 vrijednostdionicekreeseuistomsmjerusa opimkretanjemnatritu,alijaimintenzitetom. =1 kretanjevrijednostidionicejednakojetrinom kretanjuusmjeruiintenzitetu(trinibeta;betatrinog portfelja). 0 < <1 vrijednostdionicekreeseuistomsmjerusa opimkretanjemnatritu,alimanjimintenzitetom.Kod opegopadanjateajevanatritu,vrijednosttedionice opeg opadanja teajeva na tritu vrijednost te dionice opadamanje,akodopegrastainjenavrijednostraste sporije. =0 radiseobezrizinomvrijednosnompapiru.

1< <0 vrijednostdionicekretatieseusuprotnom smjeruodopegkretanjanatritu,alislabijeg intenziteta. =1 vrijednostidionicekreeseobrnuto proporcionalnotrinomkretanjuusmjeruiintenzitetu. <1 vrijednostdionicekretatieseusuprotnom smjeruodopegkretanjanatritu,alijaim intenzitetom.Dakle,kadavrijednostsvihostalih vrijednosnihpapiranatrituporasteza1%,vrijednost ovedioniceeopastizavieod1%.

20

15.12.2008

Mjerenjestoperizika
Umogunostidakombinirajuportfelj sastavljenodrizineinerizineimovine, investitori,dakle,prilagoavajuriziksvog portfeljaodreivanjemproporcijeportfelja kojiseodnosinarizinuuodnosunanerizinu imovinu.

BuduidajeCAPMprvenstvenorazvijenza potrebeupravljanjaportfeljem,rizikrizine imovineseraunaistimiliprilagoenimoblikom standardnedevijacije kaokodMPTa,odnosno:

(R
n t =1

n broj opservacija; broj povijesnih podataka

21

15.12.2008

Novaefikasnagranica
R

CML

RM

Rf

Linijatritakapitala(CML)
CML (CapitalMarketLine) linija(Rf M) predstavljanovugranicuefikasnosti,odnosno razliitekombinacijeoptimalnihportfeljana viimrazinamaodstaregraniceefikasnosti (iskazanegornjimrubomosjenanog podruja)definiranepoMPTu. podruja) definirane po MPT u

22

15.12.2008

Izborindividualnogoptimalnog portfelja
R CML

RM
X *

* M

Rf

Akojemogueulaganjeurizinei nerizinevrijednosnice,tadajeoptimalan portfelj onajkojijepredstavljentokomX f lj k d l k ukojojkrivuljaefikasnogskupa(CML CapitalMarketLine;linijatritakapitala) tangiranajviukrivuljuindiferencije.

23

15.12.2008

Linijatritavrijednosnica (SML SecurityMarketLine)

Linijatritavrijednosnica(SML) jelinija kojaustanjutrineravnoteepokazuje vezuizmeutraenestopepovrata pojedinanevrijednosniceisustavnog pojedinane vrijednosnice i sustavnog rizikaizraenogbetom.

Linijatritavrijednosnica(SML)
Oekivana stopa prihoda i

SML
Podcijenjena * A dionica

Rm

* B

Precijenjena dionica

Rf

0 1 2

24

15.12.2008

JednadbapravcaSML
JednadbapravcaSML utvrujeseizosnovne formuleCAPMmodelazaizraunaprinosa, odnosno: d

k = R f + * (Rm R f )
priemuseizraunatik koristipriutvrivanju cijenevrijednosnicepredstavljajuidiskontnu ij ij d i d t lj j i di k t stopukojomsediskontirajunjenibudui gotovinskitokovi.

NedostaciCAPMmodela
Potekoeokoprognoziranjabuduevarijabilnosti vrijednosnogpapiraisumnjadalibetapredstavlja j gp p j p j pojamrizikaudovoljnoirokojbazi. Pretpostavljadasuoekivanestopeprinosairizika meusobnonezavisneveliine(tonijeupotpunosti potvreno). Znaajannedostatakmodelajetoonusamojsvojoj teorijinedajepreciznudefinicijubezrizinog vrijednosnogpapiranitistopeprihodatrinog portfelja,vepreputakorisnicimadaihsamipredvide.

25

15.12.2008

PrimjerizadatakaizCAPMa
1.Akojenerizinastopaprihoda5%,trina 1 Ako je nerizina stopa prihoda 5% trina stopaprihoda11%,abetaza30%veaod trine,kolikajeoekivanastopaprinosa vrijednosnogpapira?
R j = R f + j (R m R f ) = 5 + 1,3 * (11 5 ) = 12 ,8%

2.Akojenerizinastopaprihoda8%,trina stopaprihoda13%aoekivanastopa prinosavrijednosnogpapira15%,kolikaje betatogvrijednosnogpapira? beta tog vrijednosnog papira?

j =

Rj Rf Rm R f

0 ,15 0 , 08 = 1, 4 0 ,13 0 , 08

26

15.12.2008

3.Investicijskifondjeinvestirao450mil.USD u5vrijednosnapapira. UvrijednosnicuAjeinvestirao130mil. , , ; j USD,A=0,4;uBjeinvestirao110mil. USD,aB=50%veaodtrine;uC=70 mil.USDuzC=3;D=90mil.USDuzD=2; tejeuEinvestirano50mil.USD,aE je jednakatrinoj. Izraunajte betakoeficijentportfelja investicijskogfonda.

pf = wi * i
i =1

pf =

130 110 70 90 50 * 0,4 + * 1,5 + *3 + *2 + * 1 = 1, 46 450 450 450 450 450

4. Analizom trgovinskih podataka dionica tvrtke PF d.d. utvrdili ste da je SML linija definirana jednadbom k = 6% + (10% - 6%). j j p g Dividenda koju je dionica nosila prole godine iznosi 20 kn, a oekujete da e takva biti i ubudue. Izraunajte cijenu dionice ako njena procijenjena beta iznosi 0,8.

27

15.12.2008

k = R f + * (Rm R f )
k = 0 , 06 + 0 ,8 * (0 ,1 0 , 06 )

k = 0,092 = 9,2%

V0 =

D1 k

Formula za vrednovanje dionica uz konstantnu d v de du! dividendu!

V0 =

20 = 217 ,39 kn 0,092

5.IzraunajtekovarijancuizmeudioniceAitritaM,te betakoeficijentdioniceA,akosupoznatislijedei podaci:

Prinos Mjesec
1. 2. 3. 4. 5.

A
0.04 -0.02 0.08 -0.04 0.04 0.02

M
0.02 0.03 0.06 -0.04 0.08 0.03

Prosjek

28

15.12.2008

cov AM =

[R
n i =1

R A * R Mi R M n

][

covAM =

(0,04 0,02)(0,02 0,03) + ( 0,02 0,02)(0,03 0,03) + (0,08 0,02)(0,06 0,03) +

n n

( 0,04 0,02)( 0,04 0,03) + (0,04 0,02)(0,08 0,03) +

cov AM =

0,0002 + 0,0018 + 0,0042 + 0,0010 0,0068 = n 5 cov AM = 0,00136

A =

cov AM

2 M

A =

0,00136 = 0,8095 0,00168

2 M =

(R
n i =1

Mi

RM

2 M =

(0,02 0,03)2 + (0,03 0,03)2 + (0,06 0,03)2 + ( 0,04 0,03)2 + (0,08 0,03)2
5

2 M =

0,0084 = 0,00168 5

M = 0 , 04099 = 4 ,099 %

29

15.12.2008

KolikoiznosikoeficijentkorelacijeizmeudioniceAi tritaM?
cov AM = rAM * A * M

rAM =

cov AM A * M

A =

(R
n i =1

Ai

RA

= 0 , 04382

rAM =

0 ,00136 = 0 ,75716 0,04382 * 0 ,04099

30

15.12.2008

MPT,CAPMiAPT
Dodatnizadaci

MPT
1. Vjerojatnostdaseostvaristopaprinosaod20%je0,15;od20% je0,15dokvjerojatnostdaseostvaristopaprinosaod10%je0,7. Izraunajteoekivanustopuprinosadionice! I jt ki t i di i !
R = R1 p1 + R2 p2 + R3 p3
R = 0.15 0.20 + 0.15 ( 0.20) + 0.7 0.1 R = 0.07 = 7%

Izraunajte standardnu devijaciju!

=

(R R ) p
i

i =1

= 0.15 (0.2 - 0.07 )2 + 0.15( 0.2 0.07 )2 + 0.7(0.1 0.07 )2 = 0.0025 + 0.011 + 0.00063 = 0.01413 = 0.1187 = 11,87%

15.12.2008

2.

BrokervasjesavjetovaodainvestirateudioniceAstrod.d. Nakontosteanaliziraligodinjafinancijskaizvjeaidrugi materijaldolistedozakljukadadistribucijastopeprinosa izgledakakoslijedi:

Stopa prinosa -50% -20% -10% 25% 45% 60% Vjerojatnost 0,05 0,15 0,10 0,30 0,20 0,20

a.

Izraunajte oekivanu stopu prinosa za ovu dionicu!

R = R1p1 + R2p2 + R3p3 + R4p4 + R5p5 + R6p6

R = 0,5 0,05 + ( 0,2 0,15) + ( 0,1 0,1) + 0,25 0,3 + 0,45 0,2 + 0,6 0,2 R = 0,025 0,03 0,01 + 0,075 + 0,09 + 0,12 = 0,22 = 22%

b.

Izraunajtestandardnudevijaciju!
=

(R R ) p i 1
i

= (- 0,5- 0,22)2 0,05+ ( 0,2 0,22)2 0,15+ ( 0,1 0,22)2 0,1+ (0,25 0,22)2 0,3 + (0,45 0,22)2 0,2 + (0,6 0,22)2 0,2

= 0 02592 + 0 02646 + 0 01024 + 0 00027 + 0 01058 + 0 02888 = 0,02592 0,02646 0,01024 0,00027 0,01058 0,02888 = 0,10235 = 0,3199 = 31,99%

3.

Izraunajte oekivanu stopu prinosa i standardnu devijaciju za dionicu koja ima slijedeu distribuciju vjerojatnosti stopa prihoda:
Stopa prinosa -15% 12% 25% Vjerojatnost 0,3 0,5 0,2

15.12.2008

R = R1p1 + R2p2 + R3p3

R = 0,15 0,3 + 0,12 0,5 + 0,25 0,2 R = 0,065 = 6,5%

(R R ) p
i

i =1

(- 0,15 - 0,065)2 0,3 + (0,12 0,065)2 0,5 + (0,25 0,065)2 0,2

= 0,01387 + 0,00151 + 0,006845 = 0,022225 = 0,1491 = 14,91%

4.

Izraunajteoekivaniprinosirizikportfolijakojisesastojiod3 dionice:
udiodioniceAuportfolijuje50%,njenastopaprinosaje8%,rizikiznosi 2%,akoeficijentkorelacijeuodnosunadionicuBje0,4

udiodioniceBuportfolijuje28%,njenastopaprinosaje15%,rizikiznosi udio dionice B u portfoliju je 28% njena stopa prinosa je 15% rizik iznosi 16%,akoeficijentkorelacijeuodnosunadionicuCje0,8

udiodioniceCuportfolijuje22%,njenastopaprinosaje12%,rizikiznosi 8%,akoeficijentkorelacijeuodnosunadionicuAje0,6

Rpf = wA RA + wB RB + wC RC
Rpf = 0,5 8 + 0,28 15 + 0,22 12 = 10,84%

15.12.2008

pf =

w w
j

r jk j k

j =1 k =1

2 2 2 2 2 2 2 pf = A A * A + A B * B + AC * C + 2 ( A A * A B * rAB * A * B ) +

+ 2 ( A A * AC * rAC * A * C ) + 2 ( A B * AC * rBC * B * C )
pf

2 = 0,52 2 2 + 0,282 16 2 + 0,22 2 82 + 2(0,5 0,28 0,4 2 16) +

+ 2(0,5 0,22 0,6 2 8) + 2(0,28 0,22 0,8 16 8)
pf

2 = 1 + 20,07 + 3,098 + 3,584 + 2,112 + 12,616 = 42,48 pf = 6 ,52 %

5.Pretpostavimodastestvoriliportfoliosjednakimudjelimaod etiridionice.AkojeoekivanastopaprinosadioniceA20%, dioniceB10%,dioniceC12%idioniceD9%,kolikajestopa prinosaportfolija?Kolikostezaradiliakosteuloili40.000kn? prinosa portfolija? Koliko ste zaradili ako ste uloili 40 000 kn?

Rpf = wA RA + wB RB + wC RC + wD RD
Rpf = 0,25 20 + 0,25 10 + 0,25 12 + 0,25 9 = 12,75%
Zarada = 40000 12,75% = 5100 kn

6.Izraunajteoekivanustopuprinosaportfolijakojisesastojiod3 dionice:
udiodioniceAje35%,kupilistejepocijeniod322knidanasvrijedi 473kninijeisplaenadividenda udiodioniceBje20%,kupilistejepocijeniod412kn,sadanjavrijednost je375kniisplaenajedividendaod10kn udiodioniceCje45%,kupilistejepocijeniod152knasadanja udio dionice C je 45% kupili ste je po cijeni od 152 kn a sadanja vrijednostje217kniisplaenajedividendaod17kn.

RA =
RB =

473 322 = 46,89% 322

375 412 + 10 = 6,55% 412

RC =

217 152 + 17 = 53,95% 152

R pf = RAwA + RBwB + RCwC

Rpf = 46,89 0,35 6,56 0,2 + 53,95 0,45 = 39,377%

15.12.2008

CAPM
1. Akoseportfoliosastojiod5dionicaukojimasuuloenijednaki p j j j udjeli,abetafaktorsvakedioniceje0.7,izraunajtebetafaktor portfolija.
pf = wi i pf = 0,2 0,7 + 0,2 0,7 + 0,2 0,7 + 0,2 0,7 + 0,2 0,7

pf = 1 0,7 = 0,7 2. Izraunajte beta portfolija ako se jedna dionica proda i zamijeni sa dionicom iji je beta faktor 1,8.
= w = 0,8 0,7 + 0,2 1,8 = 0,92
pf i i

3.

U tom istom portfoliju zamijenite rizinu dionicu s dionicom koja ima betu 0,4.

= w = 0,8 0,7 + 0,2 0,4 = 0,64

pf i i

4.Pretpostavimodajebezrizinastopaprinosa4%,astopaprinosana tritu9,75%.Izraunajtetrinupremijunarizik.

Rm = 9,75% Rf = 4%

Rm Rf = 9,75% 4% = 5,75%

5. Ako je beta faktor neke dionice jednak 0,8, izraunajte premiju na rizik ulaganja u tu dionicu.
(Rm Rf ) = 0,8 (9,75% 4% ) = 0,8 5,75 = 4,6%

6. Izraunajte stopu prinosa ove dionice.

R = Rf + (Rm - Rf ) = 4 + 0,8(9,75 4 ) = 4 + 4,6 = 8,6%

7. Izraunajte stopu prinosa za dionicu koja ima betu od 2,5.

R = Rf + (Rm - Rf ) = 4 + 2,5(9,75 4 ) = 4 + 14,375 = 18,375%

15.12.2008

8.Izraunajtestopuprinosazadionicukojajeprosjenorizina.

R = Rf + (Rm - Rf ) = 4 + 1(9,75 4 ) = 4 + 5,75 = 9,75%

9. Nacrtajte pravac trita vrijednosnih papira (SML). R 20% 15% 10% 5% 0,5 1 1,5 2 2,5
SML

10. Upravljateportfeljomkojisesastojiod10vrijednosnihpapiraistihiznosa. Betaportfeljaje1,8ajednogvrijednosnogpapiraAje2.Akosetaj vrijednosnipapirprodaikupinekidrugivrijednosnipapirX,kolikitrebabiti betatognovogvrijednosnogpapiraakojebetaportfeljasnienana1,7?

P1 = 1,8 A = 2
P1 = 0,1 * A + 0,9 * Y
1,8 = 0,1 * 2 + 0,9 *

P 2 = 1,7 X = ?
P 2 = 0,1 * X + 0,9 * Y
1,7 = 0,1* X + 0,9 *1,78

Y = 1,78

X = 0,98

Y - ostalih 9 vrijednosnih papira

X - tolika mora biti beta novog vrijednosnog papira

15.12.2008

APT
1. PretpostavimodavrijedietverofaktorskiAPTmodelidaje p j j nerizinastopa5%.Zainteresiranismozadvijedionice:dionicuXi dionicuY. Faktori kojipredstavljajutrinucijenurizikaireakcijski koeficijentzaovedvijedionicesuslijedei:
Faktor
1. 2. 3. 4.

0,09 -0,04 0,05 0,02

bX
0,4 0,2 1 0,7

bY
0,3 0,5 0,8 0,2

Izraunajte stope prinosa ovih dviju dionica.

Rj = 0 + 1b1 + K + nbn
RX = 0,05 + 0,09 0,4 0,04 0,2 + 0,05 1 + 0,02 0,7 = 0,142 = 14,2% , , , , , , , , , ,

RY = 0,05 + 0,09 0,3 0,04 0,5 + 0,05 0,8 + 0,02 0,2 = 0,101 = 10,1%

Kolikiebitioekivaniprinosportfolijaakoinvestiramo: a. 35%udionicuXi65%udionicuY b. 42%udionicuXi58%udionicuY

R pf = R x w x + R y w y = 14 , 2 0 ,35 + 10 ,1 0,65 = 11,535 %

R pf = R x w x + R y w y = 14 ,2 0, 42 + 10 ,1 0,58 = 11,822 %

15.12.2008

VREDNOVANJE VRIJEDNOSNICA

Vrednovanje vrijednosnica
Vrednovanje je proces utvrivanja financijske vrijednosti neke investicije. Vrijednost vrijednosnice je rezultat njenih oekivanih gotovinskih tokova tijekom ivotnog vijeka vrijednosnice ili investicijskog horizonta. h i Gotovinske tokove je potrebno diskontirati kako bi se uzeo u obzir rizik investicije.

15.12.2008

Ope pravilo vrednovanja

P0 =

(1 + k )

GT1

(1 + k )

GT2

(1 + k )

GT3

+ ... +

(1 + k )n

GTn

P0 sadanja vrijednost investicije GTn iznos oekivanog gotovinskog toka u razdoblju n gg g j k diskontna stopa; traena stopa prinosa

VREDNOVANJE DIONICA
Za vrednovanje redovnih dionica razvijena su ti i modela ovisno o kretanju vrijednosti etiri d l i k t j ij d ti dividendi:
1. 2.

3. 4.

Model promjenljive dividende; Model stalnog rasta dividende po konstantnoj stopi; Model viefaznog rasta dividendi; Model nepromjenljive dividende primjenjiv i za povlatene dionice, kao i za obveznice.

15.12.2008

1. Model promjenljive dividende

Predstavlja osnovni model za vrednovanje dionica. Ostali modeli su varijante i pojednostavljenja osnovnog modela. Vrednovanje se vri diskontiranjem dividendi (prema dividendnoj teoriji) ili dividendi i prodajne cijene dionice (metoda diskontiranja).

Novani izdaci i primici dioniara u modelu promjenljive dividende Novani primici

D2 D5 D1 D3

0 1 2 3 4 5 Vrijeme (godine) Novani izdaci

K uloeni kapital u dioniku glavnicu, kupovna cijena dionice D1, D2, , Dn iznos dividende pojedine godine
K

15.12.2008

Izraun sadanje vrijednosti dionice

V0 = D1 D2 D + + ... + 2 (1 + k) (1 + k) (1 + k)
ILI

V0 =

(1 + k )
t =1

Dt

ILI

1 V0 = D1 * II k + D2 * II k2 + ... + D * II k

PREMA DIVIDENDNOJ TEORIJI

V0 sadanja trina vrijednost (cijena) redovne dionice, u vremenu nula D1, D2,... D dividendni novani primici koji se oekuju u budunosti k diskontna stopa, oekivana stopa prinosa (povrata) na uloeni kapital u redovnu dionicu, trina ili traena stopa kapitalizacije

V0 =

Dn Vn D1 D2 + + ... + + 1 2 n (1 + k ) (1 + k ) (1 + k ) (1 + k ) n
ILI PREMA METODI DISKONTIRANJA

1 V0 = D1 * IIk + D2 * II k2 + ... + Dn * IIkn + Vn * II kn

Vn vrijednost dionice u n toj godini; prodajna cijena dionice u n-toj godini n

15.12.2008

Oekivana stopa prinosa dionice

Stopa prinosa (povrata) od ulaganja u redovne dionice jednaka je diskontnoj stopi (k) d di i j d k j di k t j t i koja izjednaava sadanju vrijednost oekivanih dividendnih primitaka s tekuom trinom vrijednou (cijenom) redovne dionice (V0). Problem njena izrauna za investicije dulje od godine dana.

ZA JEDNOGODINJE RAZDOBLJE
k= D1 + (V1 V0 ) *100 V0

k stopa prinosa (povrata) od ulaganja u redovitu dionicu za jednogodinje razdoblje dranja dionice, stopa kapitalizacije D1 isplaena dividenda u toj godini dranja V0 nabavna cijena dionice V1 prodajna cijena dionice na kraju jednogodinjeg razdoblja V1-V0 = kapitalni dobitak, ako je V1 > V0 V1-V0 = kapitalni gubitak, ako je V1 < V0

15.12.2008

ZADATAK 1: Pretpostavimo da je investitor poetkom godine p p kupio redovnu dionicu za 100 kuna i prodao je krajem godine za 110 kn. Za jednogodinjeg razdoblja dranja primio je novanu dividendu od 10 kn. Izraunajte:
a) ukupnu stopu prinosa b) stopu prinosa od dividende c) stopu prinosa od kapitalne dobiti

a)
k= D1 + (V1 V 0 ) 10 + (110 100 ) * 100 = * 100 = 20 % V0 100
UKUPNA STOPA PRINOSA

b)
k1 =

D1 10 * 100 = * 100 = 10% V0 100

DIVIDENDNI PRINOS

c)
k2 =

V1 V0 110 100 *100 = *100 = 10% 100 V0

KAPITALNI PRINOS

UKUPNA STOPA PRINOSA = DIVIDENDNI PRINOS + KAPITALNI PRINOS

15.12.2008

ZADATAK 2: Pretpostavimo da je investitor kupio redovnu j p dionicu za 100 kn i da e je prodati nakon 5 godina dranja za 120 kn. Oekuje se da e dioniko drutvo investitoru za prvu godinu isplatiti dividendu od 20 kn, za drugu godinu 22 kn, za treu 10 kn, za etvrtu nula kuna i za , , petu godinu 15 kn. Kolika je oekivana stopa prinosa?

ZA VIEGODINJE RAZDOBLJE
1 3 5 5 V0 = D1 * IIk + D2 * IIk2 + D3 * IIk + D4 * IIk4 + D5 * IIk +V5 * IIk
1 100 = 20 * II k + 22 * II k2 + 10 * II k3 + 0 * II k4 + 15 * II k5 + 120 * II k5

Oekivana stopa prinosa je diskontna stopa koja e zadovoljiti ovu jednadbu. Ona se dobiva postupkom interpolacije izmeu dviju proizvoljno odabranih poetnih stopa.

15.12.2008

Na primjer, diskontna stopa k1 = 10% Diskontni faktor Iznos 1. dividenda D1 2. dividenda D2 3. dividenda D3 4. dividenda D4 5. dividenda 5 di id d D5 6. prodajna cijena dionice V5 20 22 10 0 15 120
n ( II 10 )

Sadanja vrijednost 18,1818 18,1819 7,5131 0 9,3138 9 3138 74,5104 127,701

0,90909 0,82645 0,75131 0,68301 0,62092 0 62092 0,62092 V01 =

Ukupna sadanja vrijednost (1+2+3+4+5+6)

Na primjer, diskontna stopa k2 = 20% Diskontni faktor Iznos 1. dividenda D1 2. dividenda D2 3. dividenda D3 4. dividenda D4 5. dividenda D5 6. prodajna cijena dionice V5 20 22 10 0 15 120
n ( II 20 )

Sadanja vrijednost 16,6666 15,27768 5,787 0 6,0282 48,2256 91,98508

0,83333 0,69444 0,57870 0,48225 0,40188 0,40188 V02 =

Ukupna sadanja vrijednost (1+2+3+4+5+6)

15.12.2008

Nadalje se vri linearna interpolacija po formuli:

Y = Y1 + Y 2 Y1 * (X X1) X 2 X1

k = k1 +

k 2 k1 * (V 0 V 0 1 ) V0 2 V01

k = 10 +

20 10 * (100 127,701) = 17,7559% 91,98508 127,701

Vrednovanje dionica bez dividendi

Primjena kada poduzee ne isplauje dividende i di id d vie godina. di Jedini novani primitak je prodajna cijena dionice.
V0 = Vn (1 + k ) n

ILI

V0 = Vn * II kn

15.12.2008

Vjeno razdoblje investiranja

Primjena kod dionica koje se kupuju s ciljem d se j d da vjeno dre. Jedini novani primici su dividende.
V0 = D1 D2 D + + ... + 2 (1 + k ) (1 + k ) (1 + k )

ILI

1 V0 = D1 * IIk + D2 * IIk2 + ... + D * IIk

2. Model stalnog rasta dividende po konstantnoj stopi

Primjena za dionice kod kojih se procjenjuje da e dividende u budunosti rasti po nekoj konstantnoj stopi (g). Pretpostavka kontinuiranog rasta dividendi je idealistika, pa je to i osnovni nedostatak ovog modela. d l Moe se primijeniti kod kraih razdoblja ulaganja u pojedinu dionicu.

10

15.12.2008

Novani izdaci i primici dioniara u modelu stalnog rasta dividendi Novani primici

D5 D4 D3 D1 D2

0 Novani izdaci 1 2 3 4 5 Vrijeme (godine)

Izraun sadanje vrijednosti dionice

V0 = D1 D2 D + + ... + (1 + k ) (1 + k ) 2 (1 + k )

Dt = D0 * (1 + g ) t

V0 =

D 0 (1 + g ) 1 D 0 (1 + g ) 2 D (1 + g ) + ... + 0 + (1 + k ) (1 + k ) 1 (1 + k ) 2

V0 =
t =1

D0 (1 + g ) t (1 + k ) t

V0 sadanja trina vrijednost (cijena) redovne dionice D0 dividenda isplaena godinu dana ranije; ovdje treba pripaziti to e se uvrstiti u formulu jer se brojnici mogu iskazati i na drugaiji nain!!! g konstantna godinja stopa rasta dividende (1+g)n faktor rasta dividende k diskontna stopa, oekivana stopa prinosa (povrata), trina ili traena stopa kapitalizacije

11

15.12.2008

Pojednostavljeni oblik jednadbe:

V0 = D1 k g
k = D1 + g V0

Da bi model bi valjan, mora biti zadovoljen uvjet: k > g

ZADATAK 3: Sadanja trina cijena redovne dionice je 100 kn. Prole godine isplaena je dividenda od 8 kn po dionici. Predviate da e poduzee emitent vjeno p j poveavati dividende po konstantnoj stopi od 4% godinje. Izraunajte stopu prinosa od ulaganja u takvu dionicu.
D1 = D0 * (1 + g )1 = 8 * (1 + 0,04)1 = 8,32 kn

k =

D1 8,32 +g= + 0,04 = 12 ,32 % V0 100

12

15.12.2008

3. Model viefaznog rasta dividendi

Primjena za dionice kod kojih se oekuje da e dividende rasti u vie faza. Pri tome se u svakoj fazi moe utvrditi stopa rasta dividendi. U nastavku se daje primjer dionice kod koje se mogu izdvojiti tri faze. g j Trea faza je faza vjenog rasta dividendi pa se i za nju koristi model stalnog rasta dividendi.

Novani izdaci i primici dioniara u modelu trofaznog rasta dividendi Novani primici
D6 D5 D4 D3 D7 D8

D1

D2

0 Novani izdaci 1 2
1. FAZA K

5
2. FAZA

Vrijeme (godine)

3. FAZA

13

15.12.2008

Izraun sadanje vrijednosti dionice

V0 =

t =1

6 D 0 (1 + g 1 ) t D (1 + g 2 ) t 3 D (1 + g 3 ) t 6 + 3 + 6 (1 + k ) t (1 + k ) t (1 + k ) t t=4 t =7

Jednadba je izraena za konkretni primjer p a a p et od prikazan prethodnim grafikonom. ga o o .

ZADATAK 4: Dioniko drutvo je prole godine isplatilo dividendu od 20 kn po dionici. U budunosti se oekuje konstantan rast dividende po dionici u tri faze: I. faza, prve tri godine 15% godinje II. faza, idue tri godine 10% godinje III. faza, nakon 6. godine, vjeno 5% godinje Traena stopa prinosa (k) je 18%. Izraunajte sadanju trinu vrijednost (cijenu) redovne dionice, odn. maksimalnu cijenu dionice po kojoj ste tu dionicu voljni kupiti?

14

15.12.2008

Diskontni faktor Vrijeme I. FAZA g 1. godina 2. godina 3. godina 20 * (1,15)1 = 23,00 ( , ) , 20 * (1,15)2 = 26,45 20 * (1,15)3 = 30,42 0,84746 , 0,71818 0,60863 Dividenda

( II

n 18

Sadanja vrijednost dividendi 19,49 , 19,00 18,51 57,00

a) Suma sadanjih vrijednosti dividendi I. faze II. FAZA 4. godina 5. godina 6. godina 30,42 * (1,10)1 = 33,46 30,42 * (1,10)2 = 36,81 30,42 * (1,10)3 = 40,49 0,51579 0,43711 0,37043

17,26 16,09 15,00 48,35

b) Suma sadanjih vrijednosti dividendi II. faze

III. FAZA 7. godina 40,49 * (1,05)1 = 42,51

Suma sadanjih vrijednosti dividendi III. faze na kraju 6. godine (trina cijena dionice na kraju 6. godine) iznosi:
V6 ( III . faza ) = D7 42,51 = = 327 k g 0,18 0,05

Ovaj iznos potrebno je diskontirati sa 6. godine na nultu godinu:

6 V 0 ( III . faza ) = V 6 ( III . faza ) * II 18 = 327 * 0,37043 = 121,13

c) S ) Suma sadanjih vrijednosti dividendi III. f d jih ij d ti di id di III. faze UKUPNA SADANJA VRIJEDNOST DIVIDENDI (a + b + c) V0 = V0(I. faza) + V0(II. faza) + V0(III. faza) = 57,00 + 48,35 + 121,13 Sadanja trina vrijednost (cijena) dionice

121,13 121 13

226,48

15

15.12.2008

Izraun stope prinosa dionice

H model - Russell J. Fuller i Chi Cheny Hsia y Pojednostavljeni model za aproksimaciju stope prinosa kod rasta dividendi u tri faze. Primjenjuje se u praksi zbog sloenosti izrauna stvarne stope prinosa.

H model
k= D0 * [(1 + g 3 ) + H * ( g 1 g 3 ) ] + g 3 V0

H=

A+ B 2

D0 prola dividenda po dionici V0 sadanja trina vrijednost (cijena) redovne dionice g3 dugorona stopa rasta dividendi u treoj fazi g p j A broj godina u prvoj fazi B broj godine krajem druge faze g1 stopa rasta dividende u prvoj fazi

16

15.12.2008

Model je valjan kada su zadovoljeni slijedei uvjeti:

1.

2.

3.

kada je broj godina u prve dvije faze rasta relativno malen malen, kada je prva stopa rasta (g1) vea od stope prinosa (k) kada je stopa rasta druge faze (g2) po visini izmeu stopa rasta za prvu (g1) i posljednju (g3) fazu: g1 < g2 < g3 ili g1 > g2 > g3

to su vea odstupanja od ovih uvjeta , to je i aproksimacija skromnija.

ZADATAK 5: Pretpostavimo da je u prethodnom primjeru, uz dane poznate veliine sadanja vrijednost veliine, redovne dionice 226,65 kn. Izraunajte stopu prinosa koja se oekuje od dionice umjesto prethodno zahtjevane stope prinosa od 18%.

17

15.12.2008

k=

D0 * [(1 + g 3 ) + H * ( g1 g 3 )] + g 3 V0

H=

A+ B 3+6 = = 4,5 2 2

k=

20 * [(1 + 0,05) + 4,5 * (0,15 0,05)] + 0,05 = (0,088*1,5) + 0,05 = 18,20% 226,65

Aproksimativna stopa prinosa od 18,20% neznatno odstupa u odnosu na ranije utvrenu diskontnu, traenu stopu prinosa od j , p p 18,00%.

4. Model nepromjenljive dividende

Primjena kod redovnih dionica kod kojih se oekuje da e dividenda svake godine biti jednaka. To je sluaj i kod povlatenih dionica. Isti gotovinski tok imaju i obveznice, pa se i kod njih moe primijeniti ovaj model.

18

15.12.2008

Novani izdaci i primici dioniara u modelu nepromjenljive dividende Novani primici

D1

D2

D3

D4

D5

0 Novani izdaci 1 2 3 4 5 Vrijeme (godine)

Izraun sadanje vrijednosti i stope prinosa dionice

V0 =

D1 D V0 = kg k 0

(uz uvjet k > g)

V0 =

D k

k=

D * 100 V0

19

15.12.2008

Utjecaj poreza na stopu prinosa od ulaganja u dionice

Sve dosadanje stope prinosa su predstavljaju
ukupan (bruto) prinos prije oporezivanja oporezivanja. Oporezivanje kapitalne dobiti i dividendi smanjuje ukupan prinos investitora. Neto stopa prinosa:

k p = k * (1 p)
kp stopa neto prinosa od ulaganja u redovnu dionicu poslije oporezivanja k stopa prinosa od ulaganja u redovnu dionicu prije oporezivanja, ukupna (bruto) stopa prinosa investitora p porezna stopa na dividendu i kapitalni dobitak izraena decimalnim brojem

Troak financiranja emisijom redovnih dionica

Troak temeljnog kapitala definira se kao minimalna stopa prinosa koju dioniko drutvo mora ostvariti na onom dijelu investicija koje se financiraju iz temeljnog kapitala, a da pri tome trina vrijednost dionice ostane nepromijenjena.

20

15.12.2008

Troak financiranja temeljnim kapitalom jednak je diskontnoj stopi (k') koja izjednaava sadanju vrijednost oekivanih novanih izdataka (dividendi) sa sadanjom vrijednou novanog primitka (K) temeljnog kapitala.
V0 = D1 D2 D + + ... + 1 2 (1 + k ' ) (1 + k ' ) (1 + k ' )

U modelu stalnog rasta dividendi:

V0 = D1 k ' g k'= D1 + g V0

Uzimanjem u obzir trokova emisije, smanjuju se novani primici od emisije, odnosno:

k ''=

D1 + g V0 T

- ako T izraava apsolutni iznos trokova emisije

k''=

D1 +g V0 * (1 T R )

- ako TR izraava relativan troak emisije

21

15.12.2008

ZADATAK 6: Trenutna trina cijena redovne dionice je 100 kn. Oekivana dividenda za prvo razdoblje je 5 kn, a potom se oekuje stalan rast dividende po dionici po konstantnoj stopi od 10% na godinu. Ukupan troak emisije 10.000 dionica iznosio je 100.000 kn. Koliki je troak financiranja temeljnim kapitalom bez i sa trokovima emisije?

Bez trokova emisije

k'= D1 5 +g= + 0,1 = 0,15 * 100 = 15 % V0 100

Sa trokovima emisije
k''= D1 5 +g= + 0,1* = 0,055 + 0,1 = 0,155 *100 = 15,5% V0 T 100 10

Ukoliko poduzee ostvari prinos od 15,5% na projektima financiranim iz nove emisije redovnih dionica, stopa rasta neto dobiti i stopa rasta dividendi po dionici ostala bi nepromijenjena. U tom sluaju nee doi ni do promjene trine cijene redovnih dionica.

22

15.12.2008

VREDNOVANJE OBVEZNICA
Vjene obveznice, odnosno obveznice bez obveznice, roka dospijea, vrednuje se modificiranom k d ij d j difi i jednadbom modela konstantnih dividendi:
PV = R i

PV teaj ili sadanja vrijednost obveznice (iskazuje se u postotku) R iznos periodine isplaene kamate i kamatna stopa, odn. stopa prihoda do dospijea

ZADATAK 7: Ako obveznica nominalno glasi na 100 kn, a izdavatelj je spreman plaati naknadu u iznosu od 5 kn godinje (k i d k di j (kamatna stopa 5%), t t 5%) izraunajte stopu prihoda ako teaj obveznice iznosi: a) 100 % b) 110 % c) 90%

23

15.12.2008

a) b) c)

PV =

R i

i=

5 R = = 5% PV 100

i=

5 R = = 4 ,54 % PV 110

i=

R 5 = = 5,55 % PV 90

Prva zakonitost: obrnuto proporcionalni odnos teaja i stope prihoda obveznica.

Vrednovanje obveznica s rokom dospijea

PV = Rn R1 R2 F + + ... + + (1 + i)1 (1 + i ) 2 (1 + i ) n (1 + i ) n

ILI

PV = R * IVi n + F * IIin

PV =

R * IV in*m + F * II n*m i m m m

- kod ispodgodinjeg ukamaivanja

PV teaj ili sadanja vrijednost obveznice R iznos periodino isplaene kamate i kamatna stopa, odn. stopa prihoda do dospijea n broj godina do dospijea F nominalni iznos obveznice koji se vraa o dospijeu m broj obraunskih razdoblja u toku jedne godine

24

15.12.2008

Druga zakonitost (odnos teaja obveznice i roka dospijea) - kod promjene stopa prihoda na tritu kapitala, vie se mijenja teaj onih obveznica s duim rokom dospijea nego onih s kraim rokom dospijea. dospijea d ij .

Trea zakonitost (odnos teaja obveznica i kamate, odn. nominalne kamatne stope) - ako se usporede dvije obveznice s istim rokom dospijea ali s razliitom nominalnom kamatnom stopom (emitenti razliitog boniteta) i pretpostavi se da na tritu kapitala dolazi do pada kamatne stope (stope prihoda), onda e se teaj obveznice s niom nominalnom kamatnom stopom vie poveati od teaja obveznice s viom kamatnom stopom. stopom.

25

15.12.2008

ZADATAK 8:
Obveznica A Kamata R = 10 k K t kn Kamatna stopa i = 10%
PV = R 10 = = 100 % i 0 ,1

Obveznica B Kamata R = 5 k K t kn Kamatna stopa i = 5%

PV = R 5 = = 100 % i 0 , 05

Nakon smanjenja kamatne stope na tritu kapitala za i = 1% dobiva se: a 1%, Kamatna stopa i = 9% PV = R/i = 10/0,09 = 111,11 % Kamatna stopa i = 4% PV = R/i = 5/0,04 = 125 %

Izraun stopa prinosa obveznica

Tekua stopa p p prinosa
Yc = i Pb

Yc tekua stopa prihoda i nominalna kamatna stopa Pb kupovni teaj obveznice

26

15.12.2008

Ukupna stopa prinosa (stopa prinosa do dospijea)

- Dobiva se izraunavanjem vrijednosti i (interpolacijom) iz formule: j j ( p j )
PV = Rn R1 R2 F + + ... + + (1 + i )1 (1 + i ) 2 (1 + i ) n (1 + i ) n

TOAN IZRAUN

- Aproksimativno:
Ytm i * 100 Pp Pb = + Pb n

Ytm ukupna stopa prihoda i nominalna kamatna stopa Pb kupovni teaj obveznice Pp prodajni (nominalni) teaj obveznice n ostatak vremena do roka dospijea

27

15.12.2008

Dionice
(Modeliprocjenetrinevrijednosti)

1.

PoduzeeZekod.d.vodipolitikukonstantnihdividendiiplaa dividenduod10knpodionicisvakegodine.Izraunajtetrinu vrijednostdioniceakojetraenastopaprinosa20%. j j p p

V0 =
2.

Dt 10 = = 50kn k 0.2

Najavljena dividenda za poduzee Market d.d. biti e 7 kn. Ulagai trae stopu prinosa od 12%, a u budunosti se oekuje konstantan rast dividendi od 8%. Izraunajte vrijednost dionice danas i vrijednost dionice za 5 godina! g
V0 = D1 7 7 = = = 175kn kg 0.12 0.08 0.04
5 5

D6 = D1(1 + g ) = 7(1 + 0.08) = 7 1.4693281 = 10.29kn

V5 = D6 10.29 = = 257,25kn kg 0.04

15.12.2008

3.

PoduzeeKokad.d.trenutnoneplaadividendualiseoekuje dividendaod1knzaslijedeugodinu,2kndrugegodine(100%rasta), 2.5kntreegodineanakontogaedividendakonstantnorastipo 2 5 kn tree godine a nakon toga e dividenda konstantno rasti po stopiod10%.Kolikajevrijednostdionicedanasakojetraenastopa prinosa12%.
D1 = 1kn D2 = 2kn D3 = 2.5kn D4 = 2.5(1.1) = 2.75kn g = 10% k = 12%
V V V
0

(D 1 ) = (D 2 ) = (D 3 ) =

1 1.12 2

= 0.89kn = 1.59kn = 1.78kn

1.12 2 2.5 1.12

3

V 0 = V 0 (D 1 ) + V 0 (D 2 ) + V 0 (D 3 ) + V 0 (V 3 ) V 0 = 0.89 + 1.59 + 1.78 + 97.87 = 102.13kn

D4 2.75 2 75 = = 137.5 kg 0.02 137.5 V 0 (V 3 ) = = 97.87 1.12 3 V3 =

4.

Mirnad.d.isplatilajedividenduod4knpodioniciioekujeserast krozslijedeetrigodineod20%godinje,potom3godine15% godinjeinakontogavjeno5%godinje.Kojubicijenuplatilizatu godinje i nakon toga vjeno 5% godinje Koju bi cijenu platili za tu dionicuakojetraenastopaprinosa15%.
D0 D1 D2 D3 D4 D5 D6 D7 = = = = = = = = 4kn D 0 (1 + 0.2 ) = 4.8kn 4.8 1.2 = 5.76kn 5.76 1.2 = 6.91kn 6.91 1.15 = 7.95 7.95 1.15 = 9.14 9. 9.14 1.15 = 10.51 . 5 0.5 10.51 1.05 = 11.03
4.8 1.15 V 0 (D 2 ) = 4.35 V 0 (D 1 ) = V 0 (D 3 ) = 4.54 V 0 (D 4 ) = 4.54 V 0 (D 5 ) = 4.54 = 4.17

V 0 (D 6 ) = 4.54

V6 =
V
0

D7 11.03 = = 110.3 0.15 0.05 0.1

110.3 = 47.69 1.15 6

(V 6 ) =

V0 = 4.17 + 4.35 + 4.54 + 4.54 + 4.54 + 4.54 + 47.69 = 74.37

15.12.2008

5.

Dobilisteponuduzaprodajudionicepocijeniod40kuna.Posljednja dividendabilaje7kunaioekujeserastdividendipostopiod10%. Traenastopaprinosaje18%.Dalieteprihvatitiponudu?

D0 = 7kn g = 10% k = 18%

D1 = D0(1 + g) = 7 1.1 = 7.7kn D1 7.7 V0 = = = 96.25 k g 0.08

Neemo prihvatiti ponudu

6.

Zadnja dividenda bila je 6 kuna. Oekuje se pad dividende po stopi od 7%. Ulagaeva oekivana stopa prinosa je 12%. Kolika e biti vrijednost dionice za 4 godine?
D0 = 6kn g = 7% k = 12%

D5 = 6 (1 0.07 )5 = 6 0.695688369 = 4.17kn

V4 =

D5 4.17 4.17 = = = 21.95kn ( 0.07 ) 0.19 k g 0.12

7.

Dionicaseprodajepocijeniod256.8kuna.Posljednjadividendabilaje 12kuna.Procjenjujesedaedividendarastipokonstantnojstopi.Ako ulagatraistopuprinosaod12%kolikaebitistoparastadividendi?

V0 = D0(1 + g ) kg
12(1 + g ) k g 256.8(0.12 g ) = 12 + 12g 256.8 =

30.816 256.8g = 12 + 12g 268.8g = 18.816

g=

18.816 = 0.07 268.8

15.12.2008

8.

Oekujesedaepoduzeeisplaivatijednakedividendenekoliko godinaazatimeonerastipokonstantnojstopi.Posljednjadividenda jeiznosila7kninaredne3godineneoekujeserast.Zatimseoekuje stoparastaod8%zanarednedvijegodineikonanoseoekujestopa rastaod15%itovjeno.Oekivanastopaprinosaje18%.Kojaje vrijednostdionice?

D0 = 7kn D1 = 7kn D2 = 7kn D3 = 7kn D4 = 7 56k 7.56kn D5 = 8.16kn D6 = 9.38kn

V 0 (D 3 ) = 4.26 V 0 (D 4 ) = 3 9 3.9 V 0 (D 5 ) = 3.57

V5 = D6 9.38 = = 312.67 k g 0.03

V 0 (D 1 ) = 5.93 V 0 (D 2 ) = 5.03

V0(V5 ) = 136.67

V0 = 5.93 + 5.03 + 4.26 + 3.9 + 3.57 + 136.67 = 159.36

9.

PoduzeeUljanikd.d.najavilojedaeslijedeadividendaiznositi5 kuna.Oekujeserastdividendepostopiod5%utreojgodinianakon togaegodinjastoparastabitikonstantnaiiznositie10%.Kojaje vrijednosttedioniceakojeoekivanastopaprinosa17%?

D1 = 5kn g1 = 5% g2 = 10% k = 17%
D1 = 5kn D2 = 5kn D3 = 5 1.05 = 5.25 D4 = 5.25 1.1 = 5.8

V 0 (D 2 ) = 3.65 V 0 (D 3 ) = 3.28 D4 5.8 V3 = = = 82.86 k g 0.07

V 0 (D 1 ) = 4.27

V0(V3 ) =

82.86 = 51.74 1.17 3

V 0 = 4 .27 + 3 .65 + 3 .28 + 51 .74 = 62 .94 kn

15.12.2008

10.

Pretpostavimodad.d.neeisplaivatidividendeuiduedvijegodine. Potomseoekujedividendapodioniciutreojgodiniod10kn,u etvrtojgodini15kn,upetojgodini23kuneiuestojgodini31kuna. Nakontogaoekujesedaedividendarastipokonstantnojstopiod Nakon toga oekuje se da e dividenda rasti po konstantnoj stopi od 12%godinje.Oekivanastopaprinosaje18%.Izraunajtesadanju vrijednostdionice.
D1 = 0 D2 = 0 D3 = 10 D4 = 15 D5 = 23 D6 = 31 D7 = 31 1.12 = 34.72 k = 18%
V0(D1) = 0 V0(D2 ) = 0 V0(D3 ) = 6.09

V0(D6 ) = 11.48

V0(D4 ) = 7.74 V0(D5 ) = 10.05

V6 =

V 0 (V 6 ) = 214.36

34.72 = 578.67 0.06

V 0 = 6.09 + 7.74 + 10 .05 + 11 .48 + 214 .36 = 249 .72 kn

11. a) b) c) d) e) f) a)

Poduzeejeisplatilodividenduod8$podionici.Izraunajtesadanju vrijednostdionice: Akojetraenastopaprinosa10%ikonstantnedividende Akojek=15%ikonstantnedividende Akojek=5%ikonstantnedividende Akojek=10%idividenderastupostopiod5% Akojek=15%ig=5% Akojek=15%ig=10%

V0 = D1 8 = = 80$ k 0.1

b)

V0 =

8 = 53.33$ 0.15

15.12.2008

c) d)

V0 =
V0 =

8 = 160$ 0.05

D1 8(1 + 0.05 ) 8.4 = = = 168$ kg 0.05 0.05

e)

V0 =

8(1 + 0.05) 8.4 = = 84$ 0.1 0.1

8(1 + 0.1) 8.8 = = 176$ 0.05 0.05

f)

V0 =

Dionikodrutvoisplatilojedividenduod50knpodionici.U budunostiseoekujekonstantanrastdividendiutrifaze: I. Faza,prvetrigodine 13% II. Faza,iduetrigodine 10% III. Faza,nakontogavjeno 5% Oekivanastopaprinosaje18%.Izraunajtesadanjuvrijednostdionice.
D 0 = 50kn D 1 = 50 1.13 = 56.5kn D 2 = 56.5 1.13 = 63.85kn D 3 = 63.85 1.13 = 72.15kn D 4 = 72 15 1 10 = 79 37kn 72.15 1.10 79.37kn D 5 = 79.37 1.1 = 87.31kn D 6 = 87.31 1.1 = 96.04kn D 7 = 96.04 1.05 = 100.84kn

12.

V 0 (D 1 ) = 47.88 V 0 (D 2 ) = 45.86 V 0 (D 4 ) = 40 94 40.94 V 0 (D 5 ) = 38.16 V 0 (D 6 ) = 35.58

100.84 = 775.69 0.13 775.69 = 287,34 V0(V6 ) = 1.186 V6 =

V 0 (D 3 ) = 43.91

V0 = 47.88 + 45.86 + 43.91 + 40.94 + 38.16 + 35.58 + 287.34 = 539.67kn

15.12.2008

13.

Oekujesedividendauvremenut=1od100knirastdividendiu budunostipostopiod7%godinje.Oekivanastopaprinosaje15%. Izraunajtetrinuvrijednostredovnedionice.

V0 =

D1 100 = = 1250kn k g 0.15 0.07

15.12.2008

Dionice
(Stopaprinosa)

1.

Kolikajestopaprinosaodulaganjaudionicuijajesadanja vrijednost(V0)400kn,oekivanabuduavrijednost(Vn)433kni oekivanadividenda(D1)10kuna?

k= D + (Vn V0 ) 10 + (433 400 ) 43 = = = 10.75% V0 400 400

a.

Kolika je stopa prinosa od dividende?

k1 = 10 100 = 2.5% 400

b.

Kolika je stopa prinosa od kapitalnog dobitka?

k2 = 433 400 33 = = 8.25% 400 400

c.

Kolika j k K lik je ukupna stopa prinosa? t i ?

k = k1 + k2 = 2.5% + 8.25% = 10.75%

d.

Kolika je stopa prinosa nakon oporezivanja? (ako bi dioniar morao platiti 25% porez na dividendu i kapitalni dobitak)
kp = k (1 p ) = 10.75(1 0.25) = 8.0625%

15.12.2008

2.

Dionikodrutvovodipolitikukonstantnihdividendiiplaa dividenduod75knpodionicisvakegodine.Izraunajtestopu prinosaakojetrinavrijednostdionice420kn!

k= D 75 = = 17.86% V 0 420

3.

Oekuje se da e d.d. isplatiti dividendu od 3 kn te vjeni rast dividendi po konstantnoj stopi od 7%. Ako je trina vrijednost dionice 50 kn, izraunajte oekivanu stopu prinosa!
V0 = D1 k g
k= D1 3 +g = + 0.07 = 0.06 + 0.07 = 0.13 V0 50

4. 4

Izraunajte stopu prinosa dionice pod pretpostavkom da ste dionicu kupili prole godine za 500 kuna i nemate u planu prodaju u budunosti. Ove ste godine dobili dividendu od 17 kuna i pretpostavljate da e dividenda i dalje rasti po konstantnoj stopi od 12%!
k= D1 17 +g = + 0.12 = 0.034 + 0.12 = 0.154 = 15.4% V0 500

5.

Dionikodrutvojeisplatilodividenduod2kn.Sadanjavrijednost dioniceje25kn.Ubudunostiseoekujekonstantanrast dividendiu3faze: I.faza:prve3godine 15%godinje II.faza:idue3godine 10%godinje III.faza:vjeno 5%godinje Izraunajteoekivanustopuprinosa Izraunajte oekivanu stopu prinosa
k= D0 [(1 + g3) + H(g1 g3)] + g3 V0

H=

(A + B)
2

A=broj godina u prvoj fazi B=ukupan broj godina na kraju druge faze
2 [(1 + 0.05) + 4.5(0.15 0.05)] + 0.05 = 25 k = 0.08[1.05 + 0.45] + 0.05 = 0.12 + 0.05 = 0.17 k= k = 17%

15.12.2008

6.

Izraunajtestopuprinosazatrogodinjerazdobljedranjadionice SonicBanked.d.podpretpostavkomdastedionicukupiliuoujku 2001.poteajuod65kniprodaliuoujku2004.potrinojcijeni od200kn.Utomrazdobljudionikodrutvonijeisplaivalo dividendu.

V0 = Vn
65 =

(1 + k )n

(1 + k )3
65 200 1 = 3 3.077 1 = 1.454 1 = 45.4% 65

200

(1 + k )3 = 200
k=3

ili
npr.k1 = 10%
V0 = 200 1.13 = 150.26

npr.k2 = 50%
V0 = 200 1.53 = 59.259

y y1 =

y2 y1 (x x1) x2 x1

y = y1 +

y2 y1 (x x1) x2 x1

k = k1 +
k = 0.1 +

k2 k1 (V0 V01) V02 V01

0.5 0.1 (65 150.26) 59.26 150.26 0.4 k = 0.1 + ( 85.26) ( 91) k = 0 1 + 0 375 = 0 475 = 47 5% 0.1 0.375 0.475 47.5%

7.

IzraunajtestopuprinosazatrogodinjedranjedionicaCroatia Airlinesad.d.akosmodionicukupili2000.godinepoteajuod 300kniprodali2003.pocijeniod450kn.Dioniarimajeisplaena dividendaod17kn,za2001.,19knza2002.i24knza2003. godinu.

V0 =

(1 + k ) (1 + k )2 (1 + k )3
17 + 19 + 24

D1

D2

D3

+K +
+

Dn

(1 + k )n

300 =

(1 + k ) (1 + k )2 (1 + k )3 (1 + k )3

450

npr.k1 = 10%

Ili
V02 =

npr.k2 = 22%

17 19 24 450 + + + = 387 .27 V 01 = 1 .1 1 .12 1 .13 1 .13

17 19 24 450 + + + = 287.74 1.22 1.22 2 1.223 1.223

15.12.2008

k2 k1 (V0 V01) V02 V01 0.22 0.1 k = 0.1 + (300 387.27 ) 287.74 387.27 0.12 ( 87.27 ) k = 0.1 + ( 99.53) k = 0 1 + 0 105 = 0 205 0.1 0.105 0.205 k = 20.5% k = k1 +

8.

Izraunajtestopuprinosadionicekojustekupiliza87.5kn,akose oekujeprvadividendaod6knpodionici,anakontogae dividendarastipostopiod7%godinje!

k= D1 6 +g = + 0.07 = 0.1386 V0 87.5 87 5 k = 13.86%

9.

Karlovakabankad.d.isplatilajedividenduod10kn,dokjetrina vrijednostdionice323kn.Oekujeserastdividendiuprvetri godinepostopiod7%,zatime2godinedividendarastipostopi od5%,inakontogavjenopo3%godinje.Izraunajtestopu prinosa!

k=
k=

D0 [(1 + g3) + H(g1 g3)] + g3 V0

10 [(1 + 0.03) + 4(0.07 0.03)] + 0.03 323 k = 0.031[1.03 + 0.16] + 0.03 k = 0.031 1.19 + 0.03 = 0.037 + 0.03 = 0.067 k = 6.7%

10. Kupili ste dionicu Mih d.d. po cijeni od 173kn. Oekuje se dividenda od 13 kn, a nakon toga da e dividenda konstantno rasti kn po stopi od 8%. Izraunajte stopu prinosa!
k= D1 13 +g = + 0.08 = 0.075 + 0.08 = 0.155 V0 173 k = 15.5%

15.12.2008

11.

Usijenju1998.godinekupilistedionicupocijeniod320kni prodalistejeusijenju2004.godinepocijeniod543kn.d.d.nije isplaivalodividenduutomrazdoblju.Kolikajestopaprinosa?

V0 = Vn

(1 + k )

>>

320 =

543

(1 + k )6
543 320

1+ k = 6 k=6

543 1 = 1.092 1 = 0.092 320 k = 9.2%

npr.k1 = 11% 543 V 01 = = 290.3 1.116

ili

npr.k 2 = 8% 543 V02 = = 342.2 1.086

k = k1 +
k = 0.11 +

k2 k1 (V0 V01) V02 V01

0.08 0.11 (320 290.3 ) 342.2 290.3 (-0.03) (29.7 ) k = 0.11 + 51,9 k = 0.11 0.0 17 = 0 .093 k = 9 .3 %

12.

KupilistedionicuStellad.d.ustudenome1999.pocijeniod211 kniprodaliustudenome2003.pocijeniod503kn.Dividendaza 2000.bilaje11kn,u2001.nijeisplaenadividenda,dokjeu2002. i2003.isplaenadividendaod13kn.Izraunajtestopuprinosa!

V0 = D1 D3 D4 Vn + + + 1 + k (1 + k )3 (1 + k )4 (1 + k )4

211 =

(1 + k ) (1 + k )3 (1 + k )4 (1 + k )4
npr.k2 = 30%

11

13

13

503

npr.k1 = 20%

11 13 13 503 V01 = + + + 1.2 1.23 1.2 4 1.2 4 V01 = 265.5

11 13 13 503 + + + 1.3 1.33 1.34 1.34 V02 = 195 V02 =

k = k1 +
k = 0.2 +

k2 k1 (V0 V01) V02 V01

0.3 0.2 (211 265.5) 195 265.5 0.1 ( 54.5) k = 0.2 + ( 70.5) k = 0.2 + 0.077 = 0.277 k = 27.7%

15.12.2008

13.

Dioniarjekupioredovnudionicuza200kn.Dionicujeprodao nakonjednegodineza180kn.Utomrazdobljunaplatioje dividenduod20kuna.Izraunajte: Stopuprinosaoddividende Stopuprinosaodkapitalnogdobitka Ukupnustopuprinosadionice Ukupnu stopu prinosa dionice
k1 = D 20 = = 10% V0 200
Vn V0 180 200 20 = = = 10% V0 200 200

k2 =

k = k1 + k2 = 10% 10% = 0%

Obveznice
Sadanjavrijednostistopaprinosa

1.

a) b) c)

Kupilisteviekratnoisplativuobveznicuijajenominalnavrijednost 1000kn,nominalnakamatnastopa8%,kamataseisplauje2puta godinjeisrokomdospijeaod10godina. Kolikajesadanjavrijednostobvezniceakoje: Trinastopaprinosajednakanominalnojkamatnojstopi Trina stopa prinosa jednaka nominalnoj kamatnoj stopi Trinastopaprinosa6% Trinastopaprinosa11%

a)

PV =
PV =

R * IVkn*m + F * II kn*m m m m
80 10 IV 8 * 2 + 1000 II 10 * 2 8 2 2 2

PV = 40 IV420 + 1000 II 20 = 40 13,59032635 + 1000 0,45638695 = 1000 4

b)

20 20 PV = 40 IV3 + 1000 II3

PV = 40 14,87747486 + 1000 0,55367575 = 1148,77

c)

20 20 PV = 40 IV5.5 + 1000 II5.5

PV = 40 11.95038249 + 1000 0.34272896 = 820.74

2. 2

Kupilisteobveznicuijajenominalnavrijednost1000kn,kamatna K ili t b i ij j i l ij d t 1000 k k t stopa9%isrokomdospijeaod10godinaza1067kn.Kamatase isplauje2putagodinje.Izraunajtestopuprinosadodospijea (ukupnustopuprinosa)!

npr.k1 = 9%
PV1 = 1000
npr.k 2 = 7%
20 PV2 = 45 IV320 + 1000 II 3.5 .5

PV2 = 45 14.21240330 + 1000 0.50256588 = 1142.12

k = k1 +

k2 k1 (PV PV1) PV2 PV1

k = 0 .09 +

( 0.02 ) (1067 1000 ) = 0.09 0.0094 = 0.0806 = 8.06 %

142 .12

Ytm =

i 100 Pp Pb + Pb n
9 100 6.7 + = 8.43 0.67 = 7.76% 106.7 10

Ytm =

3.

KupilisteobveznicuHZZOpoteajuod107idvijegodinedo dospijea.Nominalnakamatnastopaje8.5%.Izraunajte: Tekuustopuprihoda Stopuprihodadodospijea(aproksimativnu)

Yc = i 8.5 = = 7.94% P b 10 107
i 100 P p P b 8 . 5 * 100 100 107 + = + = 7 . 94 3 . 5 = 4 . 44 % Pb n 107 2

Y tm =

4.

Vlasniksteodreeneobveznice.Usijenju2004.isplaenaVamje kamataod53kune.Stopaprinosadodospijeaje4.41%. Izraunajtesadanjuvrijednostobveznice.

R i 53 PV = = 1201,81kn 0,0441 PV =

5.

Kupili ste obveznicu ija je nominalna vrijednost 1000 kn po teaju od 1142 kn. Rok dospijea je 8 godina, a nominalna kamatna stopa je 9%. Drite je dvije godine i nakon toga je prodajete po cijeni od 1000 k K kn. Kamata se plaa polugodinje. l l di j
npr.k1 = 3%

npr.k2 = 1%
4 + 1000 II1.5
4 4 PV2 = 45 IV0.5 + 1000 II 0.5

PV1 =

4 45 IV1.5

PV1 = 45 3.85438 + 1000 0.94218 = 1115.63

PV 2 = 45 3.95049 + 1000 0.980247 PV 2 = 1158.02

k = k1 +

k2 k1 (PV PV1) PV2 PV1

0 .02 (1142 1115 . 63 ) 1158 .02 1115 .63

k = 0 .03 +

k = 0 .03 +

0 .02 (26 .37 ) = 0 .0176 = 1 .76 % 42 .39

6.

Vlasniksteobvezniceijajenominalnavrijednost100kn, nominalnakamatnastopa6.75%irokdospijea7godina.Kojaje sadanjavrijednostteobvezniceakojestopaprinosa8%!

PV = R1 R2 Rn F + +K + + 1 + i (1 + i )2 (1 + i )n (1 + i )n

7 PV = 6.75 IV 87 + 100 II 8 = 6.75 5.20637 + 100 0.58349

PV = 93.49

Kolika je sadanja vrijednost ako se kamata plaa polugodinje?

14 PV = 3.375 IV4 + 100 II14 4

PV = 3.375 10.5631229 3 + 100 0 .57747508 = 93 .40

7. 7

Posjedujeteobveznicunominalnevrijednosti100eurainominalne Posjedujete obveznicu nominalne vrijednosti 100 eura i nominalne kamatnestopeod10%terokomdospijeaod6godina.Kamatase isplaujejednomgodinje.Izraunajtestopuprinosaobvezniceako jetrinavrijednost118eura.
PV = R1 R2 Rn F + +K + + 1 + i (1 + i )2 (1 + i )n (1 + i )n
npr.k2 = 4%
6 PV2 = 10 IV4 + 100 II 6 4

npr.k1 = 8%
6 PV1 = 10 IV86 + 100 II8

PV1 = 10 4.62287966+ 100 0.63016963 PV1 = 109.25

PV2 = 10 5.24213686 + 100 0.79031453 PV2 = 131.45

k = k1 +

k2 k1 (PV PV1) PV2 PV1

k = 0.08 +

( 0.04 ) (8.75 ) = 0.0642

22.20

= 6.42%

8.

Natritupostojiobveznicaijajenominalnavrijednost1000$, nominalnakamatnastopaje11%arokdospijeaje9godina.Koja jesadanjavrijednostobveznice: akokamatnastopapadnena9% akokamatnastopapadneza4%

9 PV = 110 IV9 + 1000 II9 9

PV = 110 5.99524689 + 1000 0.46042778 PV = 1119.9

PV = 110 IV 79 + 1000 II 9 7 PV = 110 6.51523 + 1000 0.54393 PV = 1260,61

9.

Nominalnavrijednostobvezniceje100kn,nominalnakamatna stopaje6%dokjerokdospijea7godina.Isplatakamataje polugodinja.Kakosemijenjasadanjavrijednostobvezniceakoje trinakamatnastopadvostrukoveaodnominalne?

14 PV = 3 IV6 + 100 II14 = 6

PV = 3 9.29498393 + 100 0.44230096 PV = 72.12

10.

Nominalna vrijednost obveznice je 1000 eura, kamatna stopa je 6.5%, rok dospijea je 18 godina a isplata kamata je polugodinja. Trina kamatna stopa je 10%. Izraunajte sadanju vrijednost te obveznice.
PV = 32.5 IV536 + 1000 II36 5 PV = 32.5 16.54685171 + 1000 0.17265741 PV = 710,43

11.

Natritusuprisutnedvijevrsteobveznicakojeimajurokdospijea od12godinainominalnuvrijednostod1000kn.ObveznicaAima nominalnukamatnustopu10%iprodajesepo935.08kndokza obveznicuBznamodajojjenominalnakamatnastopa12%. Izraunajtetrinucijenuteobveznice! Izraunajte trinu cijenu te obveznice!

npr.k1 = 10%
12 PV = 100 IV10 + 1000 II12 = 1000 10

A.

npr.k2 = 13%
12 PV = 100 IV13 + 1000 II12 13

PV = 100 5 91764 + 1000 0 23070589 5.91764 0.23070589 PV = 822.47

k = k1 +

k2 k1 (PV PV1) PV2 PV1

0.03 (935.08 1000) 822.47 1000 0.03 k = 0.1 + ( 64.92 ) ( 177.53) k = 0.1 +

k = 0 . 11 = 11 %

B.

12 PV = 120 IV11 + 1000 II12 11

PV = 120 6.492356 + 1000 0.28584082 PV = 1064.92

12.

Nominalnavrijednostobvezniceje1euro,nominalnakamatna j j , stopaje6.75%,teajobvezniceje107.5dokjerokdospijea8 godina.Izraunajtetekuuiukupnustopuprinosa!

Ytm =

i 100 Pp Pb 6.75 100 (7.5) + = + Pb n 107.5 8 Ytm = 6.28 0.94 = 5.34%

Yc =

i 6.75 = = 6.28% Pb 107.5

npr.k2 = 5%
8 PV = 6.75 IV5 + 100 II8 5

npr.k1 = 6.75%

PV = 100

PV = 6.75 6.46321276 + 100 0.67683936 PV = 111.31

k = k1 +

k2 k1 (PV PV1) PV2 PV1

0.05 0.0675 (107.5 100 ) 111.31 100 ( 0.0175) 7.5 k = 0 06 + 0.0675 11.31 k = 0.05589 = 5.59% k = 0.0675 +

13.

Investitorjekupio10%nuobveznicuod100knnominalne vrijednostiza110kn.Kamataseisplaujedvaputagodinje.Rok dospijeaobvezniceje10godina.Poslijetreegodinedranja investitorjeprodaoobveznicuza95kuna.Kolikujestopuprinosa investitorostvarioodulaganjauobveznicu? investitor ostvario od ulaganja u obveznicu?

npr.k1 = 8%
6 PV = 5 IV4 + 95 II6 4

npr .k2 = 4%
6 PV = 5 IV2 + 95 II 6 2

PV = 5 5.24213 + 95 0.79031 PV = 101.29

PV = 5 5.6014 + 95 0.88797 PV = 112.36

k = k1 +

k2 k1 (PV PV1) PV2 PV1

k = 0.08 +

11.07 k = 0.08 0.031

( 0.04 ) (110 - 101,29 )

k = 0.0485 = 4.85%

14.

NaZagrebakojburzikotirakotiraobveznicaijajenominalnavrijednost 1000kn,rokdospijeaje5godinainominalnakamatnastopaje10%. Kamateseisplaujupolugodinje.Investitorizahtijevajustopuprinosaod 12%.Izraunajtetrinuvrijednostobveznice.

10 PV = 50 IV6 + 1000 II10 6 PV = 50 7.36008705 + 1000 0.55839478

PV = 926.4

Kolika je trina cijena obveznice (teaj)?

T= 926,4 PV *100 = *100 = 92,64% F 1000

DONOENJEODLUKAO DONOENJE ODLUKA O FINANCIRANJU Dugoronofinanciranje Dugorono financiranje

Odlukeofinanciranju
Financijskeodlukeukljuuju: kolikosredstavapribavitiizvanjskihizvora; hoelitvrtkereinvestiratidobitakiliisplatiti dividende,teakoihisplatikolikaebitistopaisplate; trebalisredstvapribavitinatrituvrijednosnicaili nabankovnomtritu,nacionalnom,stranomili na bankovnom tritu, nacionalnom, stranom ili eurotritu,udomaojilistranojvaluti;

 trebalipribavitisredstvanakratakilidugirok; trebaliemitirativlasnikeilidunike vrijednosnice; kojevrstevrijednosnicaemitiratiikada.

Presjek bilance poduzea

A P

Kratkotrajna imovina KI

Kratkorone obveze KO

Kratkorono financiranje

Dugotrajna imovina DI

Dugorone obveze DO

Dugorono financiranje

Presjekbilancepoduzea
Radipostizanjaravnotee potrebnojedase uspostaveslijedeiodnosi: KI=KO DI=DO kratkoronafinancijskaravnotea; usklaenostuobujmu dugoronafinancijskaravnotea; usklaenostuobujmu

Presjekbilancepoduzea
Gledetrokafinanciranja,omjerkratkoronog idugoronogfinanciranjajeoptimalankada dajeminimalanukupantroakfinanciranja poduzea(minimalanWACC Weighted AverageCostofCapital). Average Cost of Capital)

Omjerkratkoronogidugoronogfinanciranja

Imovina i financiranje

Povremeno kratkotrajna imovina

Kratkorono financiranje

Kratkotrajna imovina Stalna kratkotrajna imovina Dugorono financiranje

Dugotrajna imovina

Vrijeme

Odstupanjaodbilanneravnotee
Kratkotrajnaimovina>Kratkoroneobveze Dugotrajnaimovina<Dugoroneobveze O Ostvarenjesigurnosnihpriuvaiosiguranje j i ih i i i j solventnosti!

Dugoronofinanciranje
Koristisezafinanciranjedugoronihinternih (ulaganjeuopremu,zgradeilipostrojenja)ili ( l j d ili t j j ) ili vanjskihrealnihulaganja(kupnjapogona, poduzeailidijelapoduzea). Tozahtjevaulaganjeudugotrajnuimovinui brutoradni(obrtni)kapital(kratkotrajnu ( ) p ( j imovinu).

Ukupne potrebe za dugoronim financiranjem

Ulaganje u dugotrajnu imovinu

Porast neto radnog kapitala

Porast neto radnog g kapitala

Poveanje kratkotrajne j imovine

Poveanje kratkoronih obveza

 Ovakoutvrenepotrebezadugoronim financiranjemmogusepokritiizinternih izvora(netodobitplusamortizacijaminus isplaenedividende)iliizvanjskihizvora. Uvanjskeizvoredugoronogfinanciranja spadajuvlastitiizvori(redovnedionice), kreditniizvori(obvezniceidugoroni kreditni izvori (obveznice i dugoroni krediti)iostaliizvori(povlatenedionice, waranti,konvertibilnevrijednosnice, leasingidrugo).

Redovne(obine)dionice
Redovnedionicepredstavljajuvrijednosnice bezrokadospijeakojedokazujuvlasnitvo imateljadionicanadpoduzeememitentom.

Pravakojanoseredovnedionice
TEMELJNAPRAVA DOPUNSKAPRAVA

1. Pravonaupravljanje 2. Pravonadobit 3. Pravonaimovinu (pravonaudiou likvidacijskojmasi)

1. Pravoprvokupa 2. Pravona obavjetavanje

Vrijednostidionica
Nominalnavrijednost Knjigovodstvenavrijednost odnosdionike glavniceiemitiranihdionica(brojautoriziranih umanjenzatrezorskedionice). Trinavrijednost

Motiviemisijeredovnihdionica
Prikupljanje temeljnog kapitala Prikupljanjetemeljnogkapitala Poboljanjefinancijskestruktureikapitalne strukture Poveanjesolventnosti samotrenutno; dugoronojeloezbogoportunitetnih trokovaprekomjernesolventnosti trokova prekomjerne solventnosti Poveanjeprofitabilnosti uzuvjetROI>k, inaedolazidorazvodnjavanjakapitala

Motivikupnjeredovnihdionica
Zarada dividendaikapitalnadobit Likvidnostulaganja Ogranienaodgovornostdioniara Kontinuitetdionikogdrutva Ui k i Uinkovitostdionikogdrutva uslijed di ik d lij d odvojenostivlasnikaoduprave

Obveznice
Obveznica jedugoronikreditniinstrument kojimseemitentobvezujenaisplatukamatnih plaanja(kupona)iglavnicevlasnikuprema unaprijeddogovorenojdinamici. Rokdospijeaprekogodinedanadonajee 30godina,amoeidue. 30 di id

Prednostifinanciranjaobveznicama
1. Upotrebaduganedovodidopromjenauvlasnikoj strukturi. t kt i 2. Troakfinanciranjadugomupravilujeniiu odnosunadrugeizvorefinanciranja(zbogporezne olakice). 3. Troakfinanciranjajeuveinisluajevafiksan,to j j j znaidazajmodavcinesudjelujuuraspodjelidobiti narazmjernojbazi.

Nedostacifinanciranjaobveznicama
1. Kumuliranjevisokerazinedugamoepreko 1 K li j i k i d k rastarizinostipoduzeapoveatitroak emisijedodatnihdugovnihivlasnikih vrijednosnica. 2. Glavnicadugaimarokdospijeapasemora otplatitinautvrenidatum.

3. Niskazaradailiproblematinalikvidnost moeimatizaposljedicudapoduzeene moeisplaivatikamatekojesuzakonska obveza,patvrtkamoebankrotirati. 4. Vjerovnicimoguunijetiuugovorokreditu restriktivneodredbekojeograniavaju sloboduupraveudonoenjuodluka.

Povlatene(prioritetne)dionice
Povlatenedionice suupravnomi p raunovodstvenompogleduvlasnika vrijednosnica. Ufinancijskompogledupredstavljaju hibridnivrijednosnipapir. Svojimvlasnicimadajupravonafiksnu(ali neobvezujuu)dividenduiuvjetnopravo upravljanjapoduzeem.

Vrstepovlatenihdionicaprema dodatnimpravima
Kumulativnepovlatenedionice daju vlasnikupravonaisplatuneisplaenih dividendiuodreenomrazdoblju,najeetri godine(nakonegasenovedividendeviene kumuliraju),prijeisplateredovnihdividendi. kumuliraju) prije isplate redovnih dividendi

 Participativnepovlatenedionice daju vlasnicimamogunostsudjelovanjau neoekivanojdobitipoduzea(fiksne dividendeplusekstradividendauvisini razlikeizmeuredovneifiksneprioritetne dividende). Konvertibilnepovlatenedionice daju vlasnicimapravokonverzijeuredovne dionicepoutvrenojkonverzijskojcijeni (zaslaivaemisije).

Prednostifinanciranjapovlatenim dionicama
Zakonskikarakterpovlatenihdividendi poduzeemoepropustitiisplatupovlatenih dividendi,adaneideubankrot. Fleksibilnostgotovinskihtijekova nemaotplate glavnicekaokodklasinihdugovnihinstrumenata. l i k k d kl i ih d ih i Zatitakontrolepostojeihdioniaratvrtke ne mijenjasevlasnika(upravljaka)struktura.

Nedostacifinanciranjapovlatenim dionicama
Povlatene dividende nisu porezno odbitna Povlatenedividendenisuporeznoodbitna stavkazaemitenta ukupnitroak financiranjaposlijeporezaviijeodtroka financiranjakreditomiliobveznicama. Povlatenedividendesuupraksifiksni troak poveavasefinancijskapoluga, financijskirizik,atimeitroakfinanciranja.

15.12.2008

STRUKTURAKAPITALAIPOLITIKA DIVIDENDI

STRUKTURAKAPITALA
Teorijekapitalnestrukture

15.12.2008

Strukturakapitala kombinacijerazliitihvrijednosnica kojepoduzeekoristizapribavljanjekapitalakojim tvrtkafinancirasvojeinvesticijskeaktivnosti;odnos tvrtka financira svoje investicijske aktivnosti; odnos vlastitogkapitalaidugoronogdugauukupnojpasivi bilancetvrtke. Financijskastruktura udiovlastitogkapitala, j g p , dugoronogikratkoronogdugauukupnojpasivi bilancetvrtke.

Teorijestrukturekapitala
1. Tradicionalanpristup 2. Modigliani Millerovateorija 3. Agencijskimodeli(Teorijaizbora engl.Trade off) 4. Signalna teorija Signalnateorija 5. Redoslijedpakiranja Hijerarhijskateorija

15.12.2008

Ad1)Tradicionalanpristupstrukturi kapitala
Stajalitedapostojidirektnameuovisnost financijskestruktureivrijednostipoduzea fi ij k t kt i ij d ti d iskazanastupnjemfinancijskogrizika. Vrijednostpoduzeaovisiotroku financiranja. Troak financiranja razdvaja se na dvije Troakfinanciranjarazdvajasenadvije komponente:troakfinanciranjadugomi troakfinanciranjavlastitimkapitalom.

Polaznepretpostavke
1. Cjelokupnanetodobitpoduzeadistribuirase uoblikudividendi. u obliku dividendi 2. Oekujesedaebuduadobitprije oporezivanjaiplaanjakamata(EBIT)ostati konstantna. 3. Sviinvestitoriimajuidentinasubjektivna j j predvianjaokretanjubuduedobitiprije oporezivanjaiplaanjakamata(EBIT)zasvako poduzee.

15.12.2008

4. Zanemarujeseplaanjeporezanadobit(za poduzee)iporezanadohodak(zadioniare). 5. Izloenostposlovnomrizikutijekomvremena jekonstantna. 6. Kapitalnastrukturasemoetrenutno promijenitibeztransakcijskihtrokova.Pri tomeseemisijaobveznicakoristizapovlaenje redovnihdionica,aemisijaredovnihdionicaza povlaenjeobveznica.

Maksimalizacijavrijednostitvrtke
Postiesekombiniranjemkapitalneifinancijske strukturenanaindaseminimiziraukupnitroak financiranja(WACC). Ponderiraniprosjenitroakkapitala (WACC) jednakjesumistopatrokovafinanciranjatuimi jednak je sumi stopa trokova financiranja tuim i vlastitimkapitalomgdjesuponderiudjeli pojedinevrstefinanciranja:

15.12.2008

E D WACC = rD * + rE * D+ E D+E

rD =

I *100 D
P *100 E

rE =

WACC ponderirani prosjeni troak kapitala rD - stopa troka financiranja tuim kapitalom I godinje obveze po kamatama na tui kapital D trina vrijednost duga rE - stopa troka financiranja vlastitim kapitalom P zarada ostvarena koritenjem vlastitog kapitala (engl. Equity earnings); esto izjednaena sa EBIT E trina vrijednost redovnih dionica

Ilustracija tradicionalnog pristupa odreenju optimalne financijske strukture

D
0 166.667 307.692 461.538 571.429 666.667 666.667 636.364 533.333 500.000

E
1.000.000 900.000 761.905 636.364 545.455 434.783 333.333 214.286 125.000 50.000

V
1.000.000 1.066.667 1.069.597 1.097.902 1.116.883 1.101.449 1.000.000 850.649 658.333 550.000

I
0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000 80.000 90.000

P
100.000 90.000 80.000 70.000 60.000 50.000 40.000 30.000 20.000

D/E
0,00 0,19 0,40 0,73 1,05 1,53 2,00 2,97 4,27

rD (%)
6,0 * 6,0 6,5 6,5 7,0 7,5 9,0 11,0 15,0 18,0

rE (%)
10,0 10,0 10,5 11,0 11,0 11,5 12,0 14,0 16,0 20,0

WACC (%)
10,00 9,38 9,35 9,11 8,95 9,08 10,00 11,76 15,19 18,18

10.000 10,00

* U prvom retku tablice, vrijednost rD iznosi 6% kao iskaz troka financiranja dugom koji stoji na raspolaganju poduzeima istog stupnja rizika.

15.12.2008

Kretanje stopa trokova financiranja po tradicionalnom modelu financijske strukture

25,00

20,00 S o e tr o a (u % to p ok v )

15,00

rD(%) rE(%) WACC

10,00

5,00

0,00 0,00 0,19 0,40 0,73 1,05 1,53 2,00 2,97 4,27 10,00 Financijska poluga, D/E

Utjecaj financijske poluge na trinu vrijednost dionica (poduzea)

1200000 1000000 V d o t p d ze a rije n s o u 800000 600000 400000 200000 0 0,00 0,19 0,40 0,73 1,05 1,53 2,00 2,97 4,27 10,00 Financijska poluga, D/E V

Ad2)MMteorijairelevantnosti strukturekapitala
F.ModiglianiiM.H.Miller Godine1958.modelvrednovanjatvrtkeu uvjetimasavrenogtrita. Godine1963.umodeluvodekorporacijske Godine 1963. u model uvode korporacijske poreze.

15.12.2008

MMmodelbezporeza
Uuvjetimasavrenogtrita,kapitalnastrukturanema utjecajanavrijednosttvrtke! utjecaja na vrijednost tvrtke!

Ukupna trina vrijednost poduzea =

Trina vrijednost (cijena) dionica +

Trina vrijednost (cijena) duga

Financijska struktura i vrijednost poduzea po MM modelu bez ukljuenih poreza

Poduzee A Poduzee B

Dug

Kapital

Kapital

Dug

15.12.2008

Vrijednosttvrtke
Ovisioostvarenojdobitiistupnjuizloenosti riziku.
V g = Vu = EBIT EBIT = ka k eu

Pouak I

Vg trina vrijednost zaduenog poduzea Vu trina vrijednost nezaduenog poduzea EBIT dobit prije odbitka kamata i poreza (bruto dobit) ka ponderirani prosjeni troak kapitala zaduenog poduzea (WACC) keu troak kapitala nezaduenog poduzea

Troakfinanciranja
FinancijskapoluganemautjecajanaWACCjerjeutjecaj jeftinijegfinanciranjadugomkompenziranrastom traenestopepovratanavlastitikapital zbogveeg l i ik i l b financijskogrizika.
rE = r A + D * (r A r D E

Pouak II

rE stopa troka financiranja vlastitim kapitalom rA troak kapitala nezaduene tvrtke rD stopa troka financiranja tuim kapitalom (dugom)

15.12.2008

Kretanje stopa trokova financiranja po MM modelu bez poreza

rE

Sto ope trokova (u %)

rA=WACC

rD

Financijska poluga, D/E

100%

MMmodelsaporezima
Vrijednostzaduenetvrtkejeveaod vrijednostinezaduenetvrtkezaiznos poreznogzaklona. Poreznizaklonostvarenjenaiznosplaenih kamatapotuemkapitalu(dugu). p p ( g ) Kapitalnastrukturavienijeirelevantnastavka uvrednovanjutvrtke!

15.12.2008

Vrijednostnezaduenetvrtke
Vu = EBIT * (1 t C ) k eu

Pouak I

Vu trina vrijednost nezaduenog poduzea EBIT dobit prije odbitka kamata i poreza (bruto dobit) keu troak kapitala nezaduenog poduzea tC stopa korporativnih poreza

Vrijednostzaduenetvrtke
V g = Vu + D * t C
Pouak I

Vg trina vrijednost zaduenog poduzea D trina vrijednost duga tC stopa korporativnih poreza D * tC sadanja vrijednost poreznog zaklona

10

15.12.2008

Troakfinanciranja
rEg = rEu + (rEu rD ) * (1 tC ) * D E
Pouak II

rEg troak vlastitog kapitala zaduenog poduzea rEu troak vlastitog kapitala nezaduenog poduzea rD stopa troka financiranja tuim kapitalom (dugom) tC stopa korporativnih poreza D trina vrijednost duga E trina vrijednost vlastitog kapitala

Kretanje stopa trokova financiranja po MM modelu sa ukljuenim porezom

rE Stope trokova (u %)

rA=WACC rD

Financijska poluga, D/E

100%

11

15.12.2008

Financijska struktura i vrijednost poduzea po MM modelu sa ukljuenim porezom

Vg V Vrijednost poduzea

Sadanja vrijednost poreznog zaklona Vu

Financijska poluga, D/E

100%

Ad3)Teorijaizbora(Trade off)
Optimalnafinancijskastruktura,prematrade offmodelu,definiranajeodnosomporezne utede nastalekoritenjemtuihizvora financiranjaisadanjevrijednostitrokova financijskihneprilika (steaja)itrokova agenata.

12

15.12.2008

Vrijednosttvrtke
Vrijednost zaduene tvrtke Vrijednost = nezaduene tvrtke Sadanja vrijed. poreznog zaklona Sadanja vrijednost trokova financijskih neprilika i agenata

Vrijednost zaduenog poduzea po MM modelu (Vg(MM)) raste sa poveanjem stupnja zaduenosti uslijed sve veeg koritenja poreznog zaklona nastalog isplatom kamata na tue izvore. Po Trade-off modelu, vrijednost poduzea (Vg(TO)) opada nakon neke razine.

Financijska struktura i vrijednost poduzea po Trade-off modelu

Vg(MM) Vrijednost poduzea A

B Vg(TO)

Vu

Financijska poluga, D/E

100%

13

15.12.2008

Kretanje stopa trokova financiranja po Trade-off modelu

rE Stope trokova (u %) %

rA=WACC

rD

Financijska poluga, D/E

100%

Ad4)Signalnateorijastrukture kapitala
Postavljenaje1977.godineodstraneRossa, S.A.,aodbacujepretpostavkusavrenog tritaosimetrinostiinformacija. Nastojiobjasnitifinancijskastrukturau terminimaemisijevlasnikihidunikih instrumenatakaosignalakojimauprava i k i l k ji poduzeaukazujenabuduaoekivanja financijskogrezultataostaliminvestitorima.

14

15.12.2008

Tumaenjesignala
Emisijadunikihvrijednosnihpapira interpretirase kaopozitivansignal ostalimsudionicimanatrituda poduzeeemitentdobroposlujeidaimapozitivna oekivanjaobuduemostvarenjudobiti. Emisijavlasnikihvrijednosnihpapira interpretirase kaonegativansignal otrenutnojprecijenjenostidionica poduzeaiupitnomostvarenjupozitivnogfinancijskog d i i j ii fi ij k rezultataubudunosti.

Ad5)Hijerarhijskateorijastrukture kapitala
Ostalinaziviteorije:Redoslijedpakiranja; Postupakslaganja;engl.Peckingordertheory. Myers,S.C.iMajluf,N.,1984.godine. Poivanarezultatimaempirijskihistraivanjai utvrenihobrazacaponaanjaupravepri odabiruizvorafinanciranjainvesticija.

15

15.12.2008

Redoslijedfinanciranjainvesticija
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. zadranezarade, bankovnikrediti, hipotekarnikrediti, ostalikrediti, dunikivrijednosnipapiri, povlatenedionice, vlasnikivrijednosnipapiri redovnedionice.

Kapitalnastruktura
Financijskastruktura(ikapitalnastruktura)je j ( p )j samoodrazprolihpreferencijaiinvesticijskih prilikazapoduzee. Utvrivanjeoptimalnefinancijskestruktureje sporedno!

16

15.12.2008

POLITIKADIVIDENDI
Teorijedividendnepolitike

Teorijedividendnepolitike
1. Rezidualnateorija(pristup) 2. Teorijairelevantnostidividendi(MM teorija) 3. Thebirdinthehandteorija 4. Teorijainformacijskoguinkadividendi 5. Teorijapreferencijadioniaranaisplate dividendi(efektklijentele) 6. Teorijatrokovaagenata

15.12.2008

Ad1)Rezidualnateorija(pristup)
Dividendnapolitikajepasivnavarijabla upravljakepolitike. Doisplatadividendidoiesamoakoje ostvarenadobitveaodinvesticijskihprilika p poduzea. Vrijednostpoduzeajefunkcijainvesticijskih prilikauzuvjetROIk.

Provedbarezidualnogpristupa:
a) istirezidualnipristupdividendnojpolitici; ) p p jp ; b) fiksniomjerisplatedividendi; c) uglaenirezidualnipristupdividendnoj politici. liti i

15.12.2008

istirezidualnipristup
Iznosdividendepojedinegodineovisio potrebamazafinanciranjemraspoloivih investicijskihprojekata tvrtke.
Ako je Ako je

IN t +1 EAIT t
IN t +1 < EAIT t

tada je tada je

DRt = 0 D R t = EAITt IN t +1

INt +1 - ukupna vrijednost investicija u vremenu (t+1) EAIT t - dobit nakon odbitka kamata i poreza (neto dobit) u vremenu t
D R t - dividenda vlasnicima redovnih dionica u vremenu t

Fiksniomjerisplatedividendi
Postotakostvarenihzaradakojesesvakegodine distribuirajuuoblikudividendiodravasekonstantnim. distribuiraju u obliku dividendi odrava se konstantnim
D Rt = p t * EAIT
pt fiksni koeficijent isplate
t

dividendi

Posljedice fiksnog omjera i istog rezidualnog pristupa: Fluktuacije dividendi tijekom godina Procijenjena via stopa rizika takve dionice Trina cijena dionice opada

15.12.2008

Uglaenirezidualnipristup
Doputasedaiznosdividenditijekomgodina p postepenovarira. p Iznosgodinjihdividendipodeavasenataj naindadugoronasumadividendiodgovara razliciukupnihostvarenihzaradaiukupnih financijskihpotrebazapokrieinvesticija. Preporuujesezboginformacijskoguinka dividendi asimetrijainformacija!

Primjer izrauna dividendi po tri naina provedbe rezidualne dividendne politike

GODINE SUMA 1 EAITt INt isti DRt Fiksni DRt

(55%)

2 190 80 110 104,5 105

3 140 90 50 77 106,5

4 220 100 120 121 110

5 280 105 175 154 120

6 250 110 140 137,5 130 1230 553,5 676,5 676 5 676,5 676,5

150 68,5 81,5 81 5 82,5 105

Uglaeni DRt

15.12.2008

Prikaz kretanja dividendi primjenom razliitih naina provedbe rezidualne dividendne politike
200 180 160 140 Iznos dividende 120 100 80 60 40 20 0 1 2 3 Godine 4 5 6 "isti" D "Fiksni" D "Uglaeni" D

Ad2)Teorijairelevantnostidividendi
F.ModiglianiiM.H.Miller,1961.godine U j ti Uuvjetimasavrenogtritadividendnapolitika t it di id d litik nemautjecajanatrinuvrijednostpoduzea. Razlogtomejeinverznostkretanjaprinosai rizikakojiesemeusobnoponitavati odravajuivrijednostpoduzeakonstantnom. odravajui vrijednost poduzea konstantnom

15.12.2008

Poveanjedividendeuzrokujepoveanje dividendnogprinosauzistovremenosmanjenje kapitalnogprinosa! k i l i ! Dosmanjenjakapitalnogprinosadolaziuslijed veevarijabilnostidividendi. Takvedionicesurizinijetoinvestitori kompenzirajusmanjenjemtrinihcijena.

Nepostojioptimalnadividendnapolitika. p p Isplatadividendiovisioraspoloivim investicijskimprilikamasapozitivnomNSV. Kaodividendeisplaujeseviakostvarenedobiti nadinvesticijskimpotrebama.

15.12.2008

Ad3)Thebirdinthehandteorija
TeorijaPticeuruci J.LintneriM.J.Gordon,196263.godine Polaziteteorijejeuracionalnostiinvestitora kojiizbjegavajurizik. Razliite vrste prinosa (dividendni i kapitalni) Razliitevrsteprinosa(dividendniikapitalni) karakterizirajurazliitestoperizika!

Dividendasesmatraizglednijomvrstomprinosa. Uznjujepovezananiastoparizika. Kapitalnadobitpredstavljatekobeanje buduegrastacijenadionica. Uzostvarenjekapitalnedobitivezanaje viastoparizika.

15.12.2008

Vrednovanjepoduzea
PremaGordonovommodelukonstantnograsta dividendi:
V
0

D1 k g

D1 = D0 * (1 + g )
Diskontna stopa za kapitalni prinos (g)

Uz uvjet: k>g
Po rizinosti: g > k

Diskontna stopa za dividendni prinos (k)

V0 sadanja vrijednost poduzea (dionica), vrijednost poduzea u vremenu 0 D0, D1 iznos dividende primljen u vremenu 0, odnosno vremenu 1 k troak kapitala; diskontna stopa; zahtijevana stopa prinosa dioniara g stopa konstantnog rasta dividendi

Ad4)Teorijainformacijskoguinka dividendi
Hipotezasignaliziranja Dividendaimasignalnuulogukojaproizlaziiz asimetrinostiinformacijaizmeuuprave poduzeaidioniara. Poveanjedividendi predstavljapozitivansignal opredvianjimabuduemogunostiostvarenja o predvianjima budue mogunosti ostvarenja zarada Smanjenjedividendi predstavljanegativan signal.

15.12.2008

Zapozitivnesignaletritereagirapoveanjem cijenedionice. Timeseukupnastopaprinosadionice uprosjeujenanekuravnotenurazinu karakteristinuzapoduzeaistogstupnja rizinosti. i i i Kodnegativnihsignalasituacijajesuprotna.

Vrijednostpoduzea
1. 2. 3. Ovisio: iznosudividendeisplaeneprethodnegodine; visiniostvarenedobititekuegodine; neanticipiranojpromjenivisinedividendi tekuegodine(najsnanijisignal).

Zatita od signalnog uinka: primjena uglaenog pristupa dividendama!

15.12.2008

Ad5)Teorijapreferencijadioniara (Efektklijentele)
TEKUIDIVIDENDNI DOHODAK Investitorikojiulauu dionicesavisokom stopomisplatedividendi: mirovinski fondovi mirovinskifondovi drutvasocijalnepomoi umirovljenici BUDUIKAPITALNI DOHODAK Investitorikojiulauu dionicesaniskom stopomisplatedividendi: investicijski fondovi investicijskifondovi financijskekorporacije zaposlenicisavisokim primanjima

Uinakklijentele
RijeimaMMa:Svakopoduzeenastojatie sebiprivuioneinvestitorekojipreferiraju upravoonakvustopuisplatedividendikakvu dotinopoduzeeima,asvakiinvestitorje jednakodobarusmisluimplikacijana vrednovanjepoduzea.

10

15.12.2008

Vrijednostpoduzea
Odreenajeagregatnomponudomi j g g p potranjomzadionicamapojedinogstupnja isplatedividendi,kaoinaglimpromjenama dividendnepolitike. dividendne politike

Ad6)Teorijatrokovaagenata
Razmatrajuseagencijskitrokovinastalina j g j relacijidioniari upravatvrtke. Ukontekstudividendnepolitike,mogueje smanjenjetrokovaagenatapodvijeosnove.

11

15.12.2008

1. Akoseisplaujesavviakdobitiostaonakon investicija,nemaprostorazaprovedbuaktivnostina tetudioniara. Toumanjujetrokoveagenataipoveavavrijednost tvrtke. 2. Akoseisplaujecjelokupnadobit,ainvesticijese financirajuizvanjskihizvora,upravatvrtkejepod vanjskomkontrolominvestitora. Nemapotrebezakontrolnimmehanizmimadioniara utedanatrokovimaagenata.

12

15.12.2008

PLANIRANJEKAPITALNIH ULAGANJA
Metodeprocjenekapitalnihulaganja

Kapitalnaulaganja
Svrhakapitalnihulaganjajestvaranjenove vrijednosti(bogatstva)zadioniare. Predmetomsuinvesticijskepolitikepovezanesa politikomfinancijskeikapitalnestrukture,te po o d de d politikomdividendi. Obuhvaajuulaganjaudugoronurealnu (materijalnu)inematerijalnuimovinutvrtke.

15.12.2008

Klasifikacijainvesticijskihprojekata
Projektizamjene internaulaganjauzamjenu postojeeopremenovomiuinkovitijom. postojee opreme novom i uinkovitijom. Projektiproirenja vanjskaulaganja proirenjaobujmaposlovanja. Ostaliprojekti obuhvaajuekolokeprojekte iprojektenunezazadovoljenjezakonskih i projekte nune za zadovoljenje zakonskih normi.Nijeimprimarnogeneriranjedobiti.

Metodeprocjenekapitalnihulaganja
JEDNOSTAVNEMETODE Raunovodstvena stopa Raunovodstvenastopa povrata Metodaotplatnogperioda SOFISTICIRANEMETODE Metoda neto sadanje Metodanetosadanje vrijednosti Metodainternestope rentabilnosti MetodamodificiraneIRR Metoda indeksa Metodaindeksa profitabilnosti Metodadiskontiranog otplatnogperioda

15.12.2008

Raunovodstvenastopapovrata(ARR)
ARR engl.Accounting RateofReturn Polaziteuraunovodstvenimkategorijamarauna dobitiigubitka,aneugotovinskomtoku. j j j Nijedirektnovezanaskriterijemmaksimalizacije bogatstvadioniara.

IzraunARR
ARR = prosjena godinja neto dobit inicijalni ulog

15.12.2008

ARRpravilaodluivanja
ProjektseusvajaakojeizraunataARRveaili baremjednakaunaprijedutvrenoj minimalnojstopi. Kodmeusobnoiskljuivihprojekata,usvaja seprojektsaveomARR(morabitiveaiod minimalnestope).

PrimjerizraunaARR
1.PoduzeePFd.d.razmatrakupnjunovogpogonapocijeniod2milijuna kuna.Predvienivijektrajanjapogonaje5godinaukojemsepogonu potpunostiamortizira(nemarezidualnevrijednosti).Hoeliupravatvrtke prihvatitiinvesticijuakominimalnazahtijevanastopaARRiznosi10%,a procijenjeninetogotovinskitokoviodinvesticijesukakoslijedi:

Godina Neto dobit

1 -50.000

2 100.000

3 180.000

4 250.000

5 200.000

15.12.2008

Godina Neto dobit

1 -50.000

2 100.000

3 180.000

4 250.000

5 200.000

ARR =

prosjena godinja neto dobit inicijalni ulog

50.000 + 100.000 + 180.000 + 250.000 + 200.000 136.000 5 = = 0,068 = 6,8% ARR = 2.000.000 2.000.000

Budui da je izraunata raunovodstvena stopa povrata ARR nia od minimalno zahtijevane stope, investicijski projekt se nee prihvatiti!

Metodaotplatnogperioda(PBP)
PBP engl.PayBack Period Otplatniperiodjerazdobljepotrebnodase investicijskoulaganjepokrijeoekivanim pozitivnimgotovinskimtokovima. ii i i ki k i

15.12.2008

Priblianizraunotplatnogperioda

p0 =

p0

GT

t =1

I0

p0 broj perioda do otplate (pokria) GTt gotovinski tok u periodu t I0 inicijalni izdatak; vrijednost investicije

Toanizraunotplatnogperioda
Moguejeizraunatiuzpretpostavku ujednaenogtokagotovinetijekomgodine j d t k t i tij k di jednadbom:
PBPt = Broj razdoblja prije nepokriveni izdaci na poetku godine + potpunog pokria gotovinski tok u godini pokria

PBPt tono razdoblje povrata

15.12.2008

PBPpravilaodluivanja
UsvojitiprojektakojePBPmanjiodunaprijed j p j j j p j utvrenog(maksimalno)prihvatljivogperioda. Kodmeusobnoiskljuivihprojekata,usvojiti projektsmanjimPBPom.

KarakteristikemetodePBP:
nerespektiradinamikugotovinskihtokovai vremenskuvrijednostnovcatijekomotplatnog j j p g perioda; nerespektiraiznosnidinamikugotovinskih tokovanakonperiodaotplate; nevodiraunaotrokukapitalaprojekta; nevodiraunaomaksimalizacijibogatstva dioniara; lakajezaizraunidajejasnerezultate;

15.12.2008

dajeodreenuslikuolikvidnosti(nakojise periodimobilizirajusredstva)irizinosti projekta(vremenskiperiodtijekomkojegje projekta (vremenski period tijekom kojeg je ulaganjeizloenoriziku;rizinijijeprojekts projekcijomgotovinskihtokovadalekou budunost).

PrimjerizraunaPBP
2.PoduzeePFd.d.razmatrainvesticijukojazahtijevainicijalno ulaganjeuiznosuod500.000kuna.Predvieninetogotovinski ulaganje u iznosu od 500.000 kuna. Predvieni neto gotovinski tokovisuprikazanidonjomtablicom,aupravatvrtkeje spremnaimobiliziratisvojasredstvanarokodmaksimalno4 godine. Godina Gotovinski tok 1 - 5.000 2 3 4 5

200.000 300.000 320.000 250.000

15.12.2008

Godina Gotovinski tok Kumulativni K l i i gotovinski tok

0 -500.000

1 -5.000

2 200.000

3 300.000 -5.000

4 320.000 315.000

5 250.000 565.000

-500.000 -505.000 -305.000

Budui da kumulativni gotovinski tok poprima pozitivnu vrijednost u etvrtoj godini, to je manje od maksimalno prihvatljivog razdoblja, investiciju treba prihvatiti!

Toan period otplate iznosi:

PBPt =

Broj razdoblja prije nepokriven i izdaci na poetku godine + p p potpunog pokria gp g gotovinski tok u godini pokria g p

PBPt = 3 +

5.000 = 3,02 godina 320.000

Uz pretpostavku linearnog priliva tijekom godine, PBPt iznosi 3 godine, 2 mjeseca i 12 dana.

15.12.2008

Metodanetosadanjevrijednosti (NPV)
NPV engl.NetPresentValue Netosadanjavrijednostdefinirasekao suviaksadanjevrijednostiprimitakanad sadanjomvrijednouizdataka. Sadanjavrijednostprimitakaiizdataka raunasediskontiranjemprocijenjenih rauna se diskontiranjem procijenjenih gotovinskihtokovauztroakkapitala (zahtijevanustopuprinosa)projekta.

IzraunNPV
NPV =

(1 + k )
t =1

GT t

I0

GTt oekivani neto gotovinski tok u vremenu t k troak kapitala (zahtijevana stopa prinosa) I0 inicijalno ulaganje, vrijednost investicije n zadnje razdoblje u kojem se oekuje gotovinski tok

10

15.12.2008

NPVpravilaodluivanja
ProjektseusvajaakojeNPV>0 tada investicijadonosinovuvrijednosttvrtcii poveavasebogatstvodioniara(rastecijena dionica);ROI>k. ProjektsemoeusvojitiakojeNPV=0 graninisluaj,bogatstvodioniarasene i i l j b di i poveava,aliinesmanjuje(cijenedionica ostajuiste);ROI=k.

ProjektseodbacujeakojeNPV<0 projekt generiragubitke,cijenadionicasesmanjuje; ROI<k. Kodmeusobnoiskljuivihprojekatatreba usvojitionogasaviomNPV. Uuvjetimaracioniranjakapitala(meusobno povezaniprojekti)trebausvojitionu povezani projekti) treba usvojiti onu kombinacijuprojekatasamaksimalnomNPV.

11

15.12.2008

PrimjerizraunaNPV
3.PoduzeePFd.d.razmatraulaganjeudvaprojekta:projektAi projektB.Vijektrajanjaobaprojektaje4godine,a projekt B. Vijek trajanja oba projekta je 4 godine, a zahtijevanastopaprinosaiznosi10%.Kojiprojektprihvatiti akosuoekivanigotovinskitokoviprojekatakakoslijedi:

Godina GT projekta A GT projekta B

0 -200.000 -200.000

1 50.000 40.000

2 60.000 50.000

3 70.000 90.000

4 80.000 90.000

Godina GT projekta A GT projekta B

NPV = I 0 +

0 -200.000 -200.000
GT1 + GT2

1 50.000 40.000
+ GT3 +

2 60.000 50.000
GT4

3 70.000 90.000

4 80.000 90.000

(1 + k )

(1 + k )

(1 + k )

(1 + k )4

NPV A = 200 .000 +

50 .000 60 .000 70 .000 80 .000 + + + = 2 .274 , 45 kn 1 2 3 (1 + 0,1) (1 + 0,1) (1 + 0,1) (1 + 0,1)4

NPV B = 200 .000 +

(1 + 0,1)1

40 .000

(1 + 0,1)2

50 .000

(1 + 0,1)3

90 . 000

(1 + 0,1)4

90 .000

= 6 .775 , 49 kn

Oba projekta imaju NPV vei od nule to ih ini prihvatljivim. Meutim, kod meusobno iskljuivih projekata treba prihvatiti projekt B koji ima viu NPV.

12

15.12.2008

Metodainternestoperentabilnosti (IRR)
IRR engl.InternalRateofReturn I t Internastoparentabilnostijestopakoja t t bil ti j t k j izjednaavasadanjuvrijednostoekivanih izdataka(trokainvesticije)sasadanjom vrijednouoekivanihprimitaka. PredstavljamodifikacijuformuleNPV stime j j dasetraidiskontnastopauzkojueNPVbiti jednakanuli.

IzraunIRR
NPV =
t =1 n

(1 + IRR )

GTt

I0 = 0

GTt oekivani neto gotovinski tok u vremenu t IRR interna stopa rentabilnosti I0 inicijalno ulaganje, vrijednost investicije n zadnje razdoblje u kojem se oekuje gotovinski tok

13

15.12.2008

IRRpravilaodluivanja
Zaprojektefinancijskogtipa prvonegativni, apotompozitivnigotovinskitokovi usvojiti projektakojeIRRveaodtraenestope povrata(trokakapitala). Kodmeusobnoiskljuivihprojekatasistim j p j tipomgotovinskogtokausvojitiprojekts veomIRR.

Kodzavisnihimeusobnoiskljuivihprojekata financijskogtipa prvopozitivni,apotom negativnigotovinskitokovi usvojitiprojekt akojeIRRmanjaodtraenestopepovrata (trokakapitala). Kodzavisnihimeusobnoiskljuivihprojekata sviestrukompromjenompredznaka gotovinskihtokovanekoristitiIRRmetodu jer dajeviestrukevrijednostiIRRa.

14

15.12.2008

PrimjerizraunaIRR
4.IzraunajteinternustopurentabilnostizaprojektBiz prethodnogprimjerabroj3. prethodnog primjera broj 3. Godina 0 GT -200.000 projekta B
0 = I0 + GT1 +

1 40.000

2 50.000

3 90.000

4 90.000

(1 + IRR)

(1 + IRR)
1

GT2

(1 + IRR)
2

GT3

(1 + IRR)4
90 .000
3

GT4

0 = 200 .000 +

(1 + IRR )

40 .000

(1 + IRR )

50 .000

(1 + IRR )

(1 + IRR )4

90 .000

Metodom pokuaja i promaaja, uvrtavaju se proizvoljne vrijednosti IRR i rauna se sadanju vrijednost gotovinskih tokova: Diskontna stopa Sadanja vrijednost gotovinskih tokova IRR1 = 5 % IRR2 = 10 % IRR3 = 12 % IRR4 = 15 % NPV1 = 35.235,31 kn NPV2 = 6.775,49 kn 6 775 49 NPV3 = - 3.169,17 kn NPV4 = - 16.775,96 kn

Uoava se da e se nulta sadanja vrijednost gotovinskih tokova ostvariti uz primjenu diskontne stope izmeu 10% i 12%. Metodom interpolacije se to izraunava:
k = k1 + k 2 k1 * (V 0 V 01 ) V 02 V 01
IRR = IRR 2 + IRR 3 IRR 2 * (0 NPV 2 ) NPV 3 NPV 2

IRR = 10 +

12 10 * (0 6.775,49 ) = 10 + 1,3626 = 11,3626 % 3.169,17 6.775,49

15

15.12.2008

Metodaindeksaprofitabilnosti(PI)
PI engl.ProfitabilityIndex g y Indeksprofitabilnostijeomjersadanje vrijednostinetobuduihprimitakai inicijalnoguloga.

IzraunPI
PI =

(1 + k )
t t =1

GT

I0

PI indeks profitabilnosti GTt oekivani neto gotovinski tok u vremenu t g k troak kapitala (zahtijevana stopa prinosa) I0 inicijalno ulaganje, vrijednost investicije n zadnje razdoblje u kojem se oekuje gotovinski tok

16

15.12.2008

PIpravilaodluivanja
ProjekttrebausvojitiakojePI>1 tadaje sadanjavrijednostgotovinskihprimitakavea sadanja vrijednost gotovinskih primitaka vea odizdataka;NPV>0. ProjektjegranianakojePI=1 tadapostoji indiferentnostpremausvajanjuprojekta;takav projektimaNPV=0. ProjekttrebaodbacitiakojePI<1 tadajei NPV<0.

PrimjerizraunaPI
5.IzraunajteindeksprofitabilnostizaprojektBizprimjerabroj3 uztroakkapitalaod10%. uz troak kapitala od 10%. Godina 0 GT -200.000 projekta B
(1 + k )1
40.000
GT 1 +

1 40.000
+ GT 4

2 50.000

3 90.000

4 90.000

PI =

(1 + k )2

GT 2

+ I0

(1 + k )3

GT 3

(1 + k )4
90.000

Budui da je izraunata vrijednost PI vea od jedan, ij d dj d projekt treba usvojiti!

206.775,49 = 1,034 200.000

PI =

(1 + 0,1)1 (1 + 0,1)2 (1 + 0,1)3 (1 + 0,1)4

200.000

50.000

90.000

17

15.12.2008

SREDNJORONOFINANCIRANJE

Definicijesrednjoronogfinanciranja
Trajanjeperiodaotplate odjednedopetili akdesetgodina. k d t di Nainotplaivanja planomotplateunaprijed seutvrujerasporeddospijeakreditnih obveza. Nain osiguranja povrata osigurava se Nainosiguranjapovrata osiguravase kvalitetniminstrumentima Zatitneklauzule osiguranjestrogo namjenskogkoritenjakredita.

15.12.2008

Oblicisrednjoronogfinanciranja
1. Financiranjesrednjoronimkreditima; 1 Fi i j d j i k diti 2. Financiranjenajmom; 3. Financiranjefranizom.

Ad1)Financiranjesrednjoronimkreditima Vrstesrednjoronihkredita:
Bankarskikrediti; Revolvingkrediti; Kreditinatemeljuzalogaopreme; Kreditiosiguravajuihdrutava; Srednjoronikreditiproizvoaaopreme.

15.12.2008

Troakfinanciranjarevolvingkreditom
1.Bankajeodobrilapoduzeurevolvingkreditod 2.000.000knuzgodinjukamatnustopuod8%i 2 000 000 k di j k t t d 8% i provizijunaprosjenoneiskoritenisaldokredita 0,5%.Kolikijetroakfinanciranjarevolving kreditomakopoduzee: a)Ucijelostiiskoristiraspoloivikredit? b)Prosjenokoristikreditod1.500.000kn?

a)Poduzeeucijelostikoristikredit 1.Godinjikamatnitroak (2.000.000*8%=160.000) 160.000

2.Ukupnigodinjitroakfinanciranja 2 Ukupni godinji troak financiranja 160.000

15.12.2008

b)Poduzeeprosjenokoristikreditod 1.500.000kn 1.Godinjikamatnitroak 120.000 ( (1.500.000*8%=120.000) ) 2.Provizijananeiskoritenidiorevolvingkredita 2.500 (500.000*0,5%=2.500) 3.Ukupnigodinjitroakfinanciranjarevolving 3 Uk i di ji t k fi i j l i kreditom 122.500 (1+2)

Planotplate(amortizacije)srednjoronog kredita
2.Srednjoronikreditod400.000knodobrenje poduzeuna4godineuz15%dekurzivnukamatnu stopuiplaanjemjednakihanuitetanakraju godine. a)Kolikiebitigodinjijednakianuiteti? b)Izraditeplanotplatekredita. b) I dit l t l t k dit

15.12.2008

a)Godinjianuitet
k 'n (k '1) 1,154 (1,15 1) = 140.106 A = G* = 400.000* k 'n 1 1,154 1
ILI
4 A = G *Vkn = 400.000*V15 = 400.000* 0,350265= 140.106

k' = k +1

ILI

A=

400.000 400.000 G = = = 140.106,15 n 4 2,854978 IVk IV15

b)Planotplate(amortizacije)kredita
Godina 0 1 2 3 4 Ukupno Anuiteti 140.106 140.106 140.106 140.106 560.424 Kamate 60.000 47.984 34.166 18.274 160.424 Otplata glavnice 80.106 92.122 105.940 121.832 400.000 Ostatak duga 400.000 400 000 319.894 227.772 121.832 0 -

15.12.2008

Ad2)Financiranjenajmom
Financiranjenajmom,odn.leasingom predstavljaalternativudirektnojnabavci pojedinihoblikafiksneimovinekoji najmoprimcudoputakoritenjeunajmljene imovinebezprijenosapravavlasnitva. Bitnajmajekoritenje,anevlasnitvo!

Opcijenakonistekanajma
Kupitipredmetnajmapocijeniniojod trine. Sklopitinoviugovoronajmusniom najamninom. Vratitidobranajmodavatelju.

15.12.2008

Najampremanainuiznajmljivanja
Eksploatacijskinajam(poslovni,operativni) trajekraeodfinancijskognajma,odn.krae odekonomskogvijekatrajanja(amortizacije) unajmljenogdobra. Financijskinajam dugoronijijeineotkaziv. Trajanjenajmaupraviluodgovara T j j j il d ekonomskomvijekutrajanjadobra.

Najamprematijekuiznajmljivanja
IZRAVNI NAJAM

Kupnja Proizvoa opreme Prodaja Najmodavatelj opreme

Najamnina Najmoprimatelj opreme Najam

Vlasnitvo

Financijski odnos

NEIZRAVNI NAJAM

15.12.2008

Prednostifinanciranjanajmom
Utedakapitala Nesmanjenakreditnasposobnosttvrtke Fleksibilnostuplaanjunajamnine Opcijepoistekuugovora Nemarizikazastarijevanjaopreme Nema rizika zastarijevanja opreme Mogunostkoritenjarazvijenijetehnologije

Nedostacifinanciranjanajmom
Skupizvorfinanciranja Najamninajefiksnaobveza Najamneukljuujemarketing

15.12.2008

Dilema:kupitiiliunajmiti?
3.Poduzeemoekupitiiliunajmitistrojvrijednosti 400.000kn.Vijektrajanjastrojaje5godina,aostatak 400.000 kn. Vijek trajanja stroja je 5 godina, a ostatak vrijednostije40.000kn.Strojseamortizira ravnomjerno(pravocrtnaamortizacija)postopiod 20%godinje(godinjaamortizacija=(400.000 40.000):5=72.000kn).Poduzeeplaanajamninu nakrajugodineiunjojgodinjitroakodravanja strojaod10.000knnajmodavatelju.Kojualternativu stroja od 10 000 kn najmodavatelju Koju alternativu financiranjaodabratipremametodinetosadanje vrijednosti?

Alternativa1:kreditikupnjastroja
Kreditniuvjeti: 1.Glavnicakredita 400.000 2.Anuitetiseplaajunakrajugodine5god. 3.Nominalnakamatnastopa k=10% 4.Stopaporezanadobit p=50% 5.Stvarnakamatnastopa k'=5% k'=k*(1p)
5 A = G * Vkn = 400.000 * V10 = 400.000 * 0,26379748 = 105.519

A=

G 400.000 400.000 = = = 105.518,99 105.519 5 3,79078677 IVkn IV10

OTPLATNA TABLICA

15.12.2008

Alternativa2:najamikoritenjestroja
Uvjetinajma: 1.Povratulaganja(vrijednoststroja)za5godina400.000 2.Prinos(zarada)naulaganje(kamate) 2 Pi ( d ) l j ( k ) 10% 3.Godinjitroakodravanjastroja(To)kojiseplaauznajamninu krajemgodine 10.000 4.Stopaporezanadobit 50%
N g = N + To = 115.519

5 N = G * Vkn = 400.000 * V10 = 400.000 * 0,26379748 = 105.519

N=

G 400.000 400.000 = = = 105.518,99 105.519 n 5 3,79078677 IVk IV10

Sadanjavrijednostgotovinskihizdatakanajma
Godinji troak najamnine prije oporezivanja
2

Godina

Neto gotovinski izdaci najma

3 = 2 - 50%

Diskontni faktor IV510

4

Sadanja vrijednost gotovinskih izdataka najma

5 = 57.759,50 * 4

1 2 3 4 5 Ukupno

115.519 115.519 115.519 115.519 115.519 577.595

57.759,50 57.759,50 57.759,50 , 57.759,50 57.759,50 288.797,50 218.953,96 * 3,790787 218.953,96

10

15.12.2008

Ad3)Financiranjefranizom
Franizajetrgovaki,aliifinancijskiposao. j g , j p PrviputsejavljauSADu:Coca Cola1882.; GeneralMotors1886.godine. D ti f i Dvatipafranize:prometnaiproizvodna. t i i d

Prometnafraniza
Dajepravoprimateljufranizedaprodaje standardiziranurobu. Ukljuujeizgledilokacijutrgovine,obuku kadrova,prijenosznanjaiiskustva,aestoi sufinanciranje. Robajebrand namesastabilnimtritem (globalnim). ( l b l i ) Uznabavnucijenurobe,primateljplaai naknadudavateljufranize(2 5%cijene).

11

15.12.2008

Proizvodnafraniza
Uzprethodno,obuhvaajoipravona proizvodnjuodreenihproizvoda. Timesesmanjujuukupnitrokovi.

12

15.12.2008

KRATKORONIFINANCIJSKI MENADMENT
Izvorikratkoronogfinanciranja

Prednostiinedostacikratkoronog financiranja
Kratkorono financiranje predstavlja pribavljanje gotovinskih sredstava sa rokom dospijea do godine dana. PREDNOSTI Lakeodobravanje kredita Niacijenakapitala Fleksibilnost NEDOSTACI Uestalostdospijea obveza Promjenljivostcijene kapitala

15.12.2008

Oblicikratkoronogfinanciranja
1. Spontanofinanciranje p j 2. Osiguranoineosiguranofinanciranje 3. Emisijakomercijalnihzapisa 4. Ostaliizvori

1.Spontanofinanciranje
Predstavljajednostavanibesplatannain financiranjatvrtke. Jednostavnostseoitujeunainunjihova pribavljanja. Ukljuujefinanciranjevremenskim razgranienjima itrgovakekredite.

15.12.2008

1.1.Financiranjevremenskimrazgranienjima
Odnosisenapasivnavremenskarazgranienja odgoduplaanjadospjelihobveza. d d l j d j lih b Rezultiraizkontinuiranogposlovanja,a periodinihpodmirivanjaobveza. Najeioblici: financiranje razgranienim plaama financiranjerazgranienimplaama, financiranjerazgranienimporezima.

1.1.1.Financiranjerazgranienimplaama djelatnika
Zaradesesukcesivnoakumulirajukaotroak j poslovanja,aisplaujuperiodino. Kumuliranjetihtrokova(obveza)poduzeu nestvaranikakvetrokovefinanciranja besplatanizvorfinanciranja!

15.12.2008

Rjeeisplateplaadjelatnicimaomoguuju poduzeu:
Boljefinanciranje Odravanjesolventnosti Smanjenje troka financiranja Smanjenjetrokafinanciranja Poveanjerentabilnosti

ZADATAK1: Pretpostavimodadjelatnikzaraujemjeseno prosjeno2.000kn.Isplataplaasevri jednommjeseno,nakrajumjeseca.Koliku godinjuzaradupoduzeemoeostvaritina svakomdjelatniku,akozadraninovaculoiu lakoutrivevrijednosnepapirekojinosestopu prinosaod10%?Poduzeejesolventno.

15.12.2008

Financiranje razgranienim plaama

razgraniene plae

2000

1000

30

60

90

dani

Poduzeeprosjenozadravairaspolaesa 1.000kunaplaemjesenopodjelatniku. Uloenouzprinosod10%,poduzeemoe ostvaritigodinjiprinosod100knnaplai svakogdjelatnika.

15.12.2008

Ogranienjafinanciranjarazgranienim plaama
Konkurencija Pritisaksindikata Kolektivniugovor

1.1.2.Financiranjerazgranienim porezima
Principjeistikaokodfinanciranja razgranienimplaama. Porezseakumulirakontinuirano,aplaa godinje(konaanobraun),odnosno kvartalno(predujmoviporezanadobit). Kreditorjedrava/proraun.

15.12.2008

1.2.Financiranjetrgovakimkreditom
Trgovakikreditjekreditkojegprodava odobravakupcunasvimrazinama proizvodnogidistributivnogprocesa isporuujuiimrobuuzmogunost naknadnogplaanjaunutarodobrenog razdoblja.

Oblicifinanciranjatrgovakimkreditom
1.2.1. Financiranje pomou otvorenog 1.2.1.Financiranjepomouotvorenog rauna 1.2.2.Financiranjevlastitimmjenicama 1.2.3.Financiranjeakceptnimnalozima

15.12.2008

1.2.1.Financiranjepomouotvorenog rauna
Najrairenijioblikkratkoronogfinanciranja. Poivanapovjerenjumeustrankamau kupoprodaji. Temeljnielementiovogtrgovakogkreditasu: rokplaanja iponuenipopust.

Uvjetiplaanjamogubiti
Odgodaplaanjabezponuenogpopusta npr.valutaraunaza30dana. Odgodaplaanjasaponuenimpopustom npr.3/15neto60
Postotak popusta Diskontno razdoblje Kreditno razdoblje

15.12.2008

Troakfinanciranjatrgovakimkreditom
Predstavljaoportunitetnitroakkojinastaje zbogtogatojekupacpropustiomogunost plaanjamanjecijenezakupljenurobu. plaanja manje cijene za kupljenu robu
Ttk - godinji troak proputenog
% K S * 100 365 * 100 % K S K r D r

T tk =

popusta trgovakog kredita %KS - postotak neiskoritenog p p popusta Kr - kreditno razdoblje (broj dana) Dr - diskontno razdoblje (broj dana)

ZADATAK2: Poduzeemoenabavitimaterijalistekvalitete oddvadobavljaa.DobavljaAnudiuvjete od dva dobavljaa. Dobavlja A nudi uvjete plaanja2/20neto90,adobavljaB3/10neto 80.Kojegdobavljaaodabratiakopoduzee nekoristikasaskonto?

15.12.2008

Dobavlja A
Ttk = 2 * 100 365 200 365 * = * = 10,63 % 100 2 90 20 98 70

Dobavlja B
Ttk = 3 * 100 365 300 365 * = * = 16 ,13 % 100 3 80 10 97 70

Odabrati e se dobavlja A jer je godinji troak financiranja manji!

ZADATAK3: Poduzeejeprimiloraundobavljaana10.000 kn.Uvjetplaanjaje2/10neto30.Kolikije godinjitroakfinanciranjatrgovakim kreditomakoseneiskoristiponueni gotovinskipopustveseraunpodmiri:

a)petnaestogdanaodprimitkarobe? b)nadandospijea? b) d d ij ? c)sazakanjenjemodnarednih30dana?

10

15.12.2008

a)

Ttk =

2 * 100 365 200 365 * = * = 148 ,98 % 100 2 15 10 98 5

b) )
Ttk =

2 * 100 365 36 200 36 365 * * = = 37 , 24 % 100 2 30 10 98 20

c)

T tk =

2 * 100 365 200 365 * = * = 14 ,9 % 100 2 60 10 98 50

Za troak plaanja na bilo koji drugi datum osim na datum dospijea (kreditno razdoblje) u nazivniku jednadbe je potrebno datum dospijea zamijeniti s datumom plaanja.

1.2.2.Financiranjevlastitimmjenicama
Vlastitailitrasiranamjenica jevrijednosni papirkojipredstavljapismenuobvezu izdavateljamjenicedaplatinatonoutvreni datumubudunosti,naneijinalogili donositelju,odreenusvotunovca.

11

15.12.2008

Prednostifinanciranjamjenicama
ZAKUPCA (emitentamjenice) ( it t j i ) ZAPRODAVATELJA (primateljamjenice) ( i t lj j i )

Odgodaplaanjado180 Naplatanominaleo dana Beskamatnikreditza cijelorazdoblje. dospijeu Indosiranjemjenice Eskontiranjemjenice

Eskontiranjemjenice
Ek = N VM * E ks * D n 365 * 100

EVM = NVM Ek

Ek - eskontna kamata od dana eskonta do dana dospijea mjenice NVM - nominalna vrijednost mjenice Eks - eskontna kamatna stopa Dn - broj dana od dana eskonta do dana dospijea mjenice. Rauna se mjenice
tako da se dan eskonta uraunava, a dan dospijea mjenice se ne uraunava. - eskontna vrijednost mjenice, svota koju plaa banka ili druga financijska institucija poduzeu (eskontni kredit)

EVM

12

15.12.2008

ZADATAK4: Poduzeejeprodalobanci08.08.2006.godine mjenicuod500.000kn,plativu11.12.2006. mjenicu od 500.000 kn, plativu 11.12.2006. godineuz10%diskonta, 2provizijeitroakod50kn.Kolikajesvota isplaenapoduzeunaimeprodajemjenice, odnosnokolikijepoduzeuodobreneskontni kredit?

1.Nominalnavrijednostmjenice 2.Eskontnakamata:
Ek = N VM * E ks * Dn 500.000 *10 *125 = = 365 *100 36.500

500.000,00 17.123,29

3.Eskontnavrijednostmjenice 482.876,71 (1 2) 4.provizijaodeskontiranevrijednosti(Ep):

Ep = EVM * E p 1.000 = 482.876,71 * 2 = 1.000

965,75

5.Troak 50,00 6.Eskontnavrijednostmjenice (3 4 5) 481.860,96

13

15.12.2008

1.2.3.Financiranjeakceptnimnalozima
Akcept jepotpisnamjeniciilinalogukojim poduzeesvojimpotpisomjamiisplatu mjeninesvoteilidugauodreenovrijeme. Akceptninalogizdajeipotpisujekupac (dunik)iuruujevjerovniku. Vjerovnikpotomovjeravanalogipodnosina naplatuFINAiurokudospijea.

2.Kratkoronoosiguranoineosigurano financiranje
Kriterijpodjeleoblikafinanciranjana osiguranoineosiguranojepokrie i i i j k i potraivanja. Pokriepotraivanja(kolateral)jeinstrument zatitevjerovnika. Neispunjenjem obveza po dugu vjerovnika Neispunjenjemobvezapodugu,vjerovnika aktivirainstrumentezatiteiprisilnose naplaujeoddunika.

14

15.12.2008

2.1.Neosiguranokratkorono financiranje
Neosiguranikratkoronikrediti sukreditikoje zajmodavciodobravajunatemeljukreditne sposobnostizajmotraitelja(prvenstveno likvidnosti). Onisusamootplativiisamolikvidirajui. Najeioblici:kreditinaprinciputekueg rauna,kreditnalinija,revolvingkredit i transakcijskizajam.

2.1.1.Kreditinaprinciputekuegrauna (kontokorentni)
Bankeihodobravajusvojimkomitentima (poduzeimaigraanima)nanjihovom tekuemraunuovisnoobonitetu. Korisnikmoenatekuemraunuprijeiu dugovanjedovisineodobrenogkredita. g j g Kamateseplaajusamonasvotuiskoritenog kredita.

15

15.12.2008

Prednostikontokorentnogkredita
elastinostiracionalnostuporabe; jednostavnostineformalnost; predstavljapriuvusolventnosti(dozvoljeni minus); pozitivansaldotekuegraunaseautomatski ukamauje. ukamauje
Nedostatak: relativno skup izvor financiranja!

TvrtkeuRHposlujuprekoiroraunakojine moeimatinegativansaldo. Nemogunostkoritenjakontokorentnog kredita. Okvirnikreditomoguujefunkcioniranjeiro raunakaodajetekuiraun!

16

15.12.2008

2.1.2.Kreditnalinija
Kodkreditnelinije,bankapreuzimaobvezuda enazahtjevkomitentausluajuprijetnje insolventnostistavitinaraspolaganje dogovorenikreditniiznos. Predstavljamogunost,alineiobvezu j g , povlaenjacijelogodobrenogkreditnog iznosa.

Ugovarasejednomgodinjezacijelugodinu. Moeseobnoviti,alibankajenemora obnoviti akosepogoralafinancijskasituacija tvrtketraitelja. Kamataseplaasamonaiskoritenidio kreditnelinije!?

17

15.12.2008

2.1.3.Revolvingkredit
Predstavljaobnavljajuukreditnuliniju. Moebitiiobliksrednjoronogfinanciranja. Trokovefinanciranjaine: redovnekamate naiskoritenisaldokredita, provizija naprosjenineiskoritenisaldo kredita.

2.1.4.Transakcijskizajam
Odobravasezasvakupojedinanuposlovnu namjenu(transakciju). Najeaprimjenakoduvozaiizvozaroba. Kreditdunikotplaujeucijelostinakon obavljenogposlainaplatesvojihpotraivanja. obavljenog posla i naplate svojih potraivanja

18

15.12.2008

2.2.Osiguranokratkoronofinanciranje
Primjenjujesekodrizinijihkredita,pasuu praviluiskupljiodneosiguranihkredita. Odobrenikreditmanjijeodtrinevrijednosti kolateralazaiznosmaresigurnosti. Najeioblici:kreditinatemeljuzaloga vrijednosnica,zalihailipotraivanja,te faktoringpotraivanja.

2.2.1.Kreditinatemeljuzaloga vrijednosnica
Kratkoronevrijednosnice:komercijalnizapisi, blagajnikizapisi,depozitnicertifikatiislino. Rjeaprimjenadugoronihvrijednosnica. Kreditiseodobravajudo80%nominalne vrijednostizaloenihvrijednosnica.

19

15.12.2008

Jamevnavrijednostkolateralaovisio: likvidnosti(unovivosti)vrijednosnice; rokuukojemvrijednosnicadospijevana naplatu; fluktuacijitrinecijenevrijednosnice. Predstavljaobliklombardnogkredita. Nedostatak:smanjujefinancijskufleksibilnost dunika nemogunostprodajejamevinedo isplatekredita.

2.2.2.Kreditinatemeljuzaloga potraivanja
Poslijenovca,potraivanjaodkupacasu najlikvidnijaimovinatvrtke. Kreditseodobravauvisiniod50%do80% procijenjenetrinevrijednostikratkoronih potraivanja. Trokovifinanciranja:kamatnastopa 2%5% veaodredovneiadministrativnanaknada (1%2%nominale).

20

15.12.2008

2.2.3.Faktoringpotraivanja
Faktoriranje jeprodaja(cesija)kratkoronih potraivanjaodkupacafaktoru. Sutinafaktoringa:tvrtkaprodajesvoja potraivanjaodmahnakonfakturiranjai dobivagotovinskasredstvaodmah(ilikasnije). dobiva gotovinska sredstva odmah (ili kasnije)

Faktoringorganizacija uznaknadu(proviziju od1%do2%)otkupljujepotraivanjaprije istekarokaplaanja,te: isteka roka plaanja te: preuzimaposlovenaplate, preuzimaposloveopominjanja, preuzima knjigovodstvene poslove preuzimaknjigovodstveneposlove, preuzimariziknaplatepotraivanja.

21

15.12.2008

Prednostifaktoriranjazatvrtku
ubrzavapriljevnovca; olakavaodravanjesolventnosti; l k d j l t ti smanjujetrokovenaplatepotraivanja; prenosiriziknaplatenafaktoringorganizaciju, smanjujeprosjenostanjekratkoronih p potraivanja, j , poveavakoeficijentobrtajapotraivanjaod kupaca.

Troakfaktoriranja
Ovisiotrenutkuisplategotovinezaprodana potraivanja: 1. Prijerokadospijeapotraivanja redovna kamataiprovizija. 2. Orokudospijea samoprovizija. 3. Nakonrokadospijea provizija,alitvrtkai naplaujekamatuodfaktora.

22

15.12.2008

ZADATAK5:Troakfaktoriranja poduzeekoristikredit prijenaplatepotraivanja 1.Poduzeejeprodalopotraivanje naplativoza1mjesec 10.000 2.Provizijazafaktoriranje2% 200 3.Faktorodobravaraunpoduzeu(1 2) 9.800 4.Mjesenakamatnastopanakredit 1,5% 5.Mjesenikamatnitroak (9.800*1,5%=147) 147 6.Stvarnigotovinskikredit(3 6 Stvarni gotovinski kredit (3 5) 9.653 9 653 7.Ukupnitroakfaktoriranja(2+5) 347 347 8.Stvarnimjesenitroakfaktoriranja * 100 = 3,59% 9 . 653 9.Stvarnigodinjitroakfaktoriranja (3,59*12mjeseci) 43,08%

2.2.4.Kreditinatemeljuzaliha
Kreditseodobravaod60%do90%trine vrijednostizaliha. Veliinakreditaiostalikreditniuvjetiuvelikoj mjerioviseo:
kvalitetizaliha,pokvarljivostiiunovivosti; ,p j ; stabilnostiprodajnihcijenazaliha; trokovimaprodajezaliha.

23

15.12.2008

Zaloenezalihemogubitiu:

1.Posjedupoduzea: bezspecifikacije 1 Posjedu poduzea: bez specifikacije saspecifikacijom

2.Posjedutreeosobe:javnomiliprivatnom 2 Posjedu tree osobe: javnom ili privatnom skladitu(skladinica).

3.Financiranjeemisijomkomercijalnih zapisa
Komercijalnizapis jeneosiguranautriva vrijednosnicasrokomdospijeado1godine vrijednosnica s rokom dospijea do 1 godine (najeedo9mjeseci). Izdavatelj(emitent)seobvezujedaekupcu (vlasniku)komercijalnogzapisaplatitisvotu naznaenunakomercijalnomzapisu (nominalnuvrijednost),dokrazlikaprodajne (nominalnu vrijednost) dok razlika prodajne cijeneinominalnevrijednostipredstavlja zaradukupcakomercijalnogzapisa.

24

15.12.2008

Emisijakomercijalnihzapisa
Nauspjehemisijeutjee:

1. kamatnastopakojunosikomercijalnizapis; 2. popustnarobi(zaslaivai); 3. podrkabanke.

ZADATAK6: Poduzeutreba10.000.000knzafinanciranje kratkotrajneimovine.Novacmoepriskrbitiemisijom komercijalnihzapisasrokomdospijeaodjedne godineuz12%kamatnustopu(nominalaemisijeje 11.200.000kn)itroakemisijeod200.000kn. Istovremeno,bankanudijednogodinjikredituz15% kamatnustopu,alizahtijevabeskamatno kompenzirajuestanje(depozit)od12%vrijednosti odobrenogkredita.Pasivnakamatnastopana odobrenog kredita Pasivna kamatna stopa na istovrsnedepoziteiznosi7%,apoduzeeplaaporez nadobitpostopiod20%.Kojiizvorfinanciranja odabrati?

25

15.12.2008

1)Financiranjekomercijalnimzapisima 1.Kamatnitroakkomercijalnihzapisa (10.000.000*12%) 1.200.000 j 200.000 2.Troakemisije 3.Ukupantroakfinanciranjakomercijalnim zapisima(1+2) 1.400.000 4.Stvarnikamatnitroak 1 * 100 financiranjakom.zapisima = 10.400.000 14%= .000.000 5.Troaksauraunatim k poreznimzaklonom (14%*(1 0,2))= 11,2%

2)Financiranjekratkoronimkreditom 1.Godinjitroakbezkompenzirajuegstanja (10.000.000*15%) 1.500.000 2.Kompenzirajuestanje (10.000.000 12%) (10.000.000 *12%) 1.200.000 3.Stvarnokoritenikredit (10.000.000 1.200.000) 8.800.000 4.Stvarnitroakfinanciranja 1.500.000 = *100 = kratkoronimkreditom 17,05% 8.800.000 5.Izgubljenekamatenadepozit (1.200.000*7%) (1 200 000 * 7%) 84.000 84 000 1.584.000 6.Efektivnakamatnastopa = * 100 = 18% 8.800.000 7.EKSuzporeznizaklon (18%*(1 0,2))= 14,4%

26

15.12.2008

4.Ostaliizvorikratkoronogfinanciranja
Oniizvorikojisemogukoristitiprivremeno, iznimnoiliuodreenimuvjetima. Ovdjespadakoritenjesredstava:
1. naplaeneamortizacije; 2. ostalerezerve; ; 3. rezervezabuduerizikeitrokove.

27

15.12.2008

KRATKORONIFINANCIJSKI MENADMENT
Upravljanjegotovinom, potraivanjimaizalihama

UPRAVLJANJEGOTOVINOM

15.12.2008

Uvodnenapomene
Ciljupravljanjagotovinomjeodratiulaganje ugotovinunaminimalnomnivou, osiguravajuipritomuinkovitoposlovanje tvrtke. Podgotovinomsepodrazumijeva:
novacublagajni; novacnaraunimapovienjukodbanaka; likvidnaimovina(gotovinskiekvivalenti).

Upravljanjegotovinomobuhvaaslijedea podruja:
1. utvrivanjaoptimalnogsaldagotovine, 1 utvrivanja optimalnog salda gotovine 2. upravljanjagotovinskimprimicimaiizdacima, 3. investiranjasuvikagotovine.

15.12.2008

1.Utvrivanjeoptimalnogsaldagotovine
Trade offtrgovinskihtrokovaioportunitetnih trokova.
TRGOVINSKI TROKOVI
Poveanje salda Smanjenje kreditnog rizika Poveanje boniteta Smanjenje trgovinskih trokova

OPORTUNITETNI TROKOVI
Poveanje salda Izgubljene zarade Poveanje oportunitetnih trokova

Optimalansaldogotovine
Optimalansaldogotovine moesedefinirati kaosaldoprikojemsuukupnitrokovidranja gotovinenaraununajmanji. Najpoznatijimodelirazvijenizanjegovo utvrivanjesu:
1.1.Baumolovmodel; 1.2.Miller Orrmodel.

15.12.2008

Utvrivanje optimalnog salda gotovine

Troak dranja got tovine Ukupni trokovi

Oportunitetni trokovi

Trgovinski trokovi

Optimum

Gotovinski saldo

1.1.Baumolovmodel
Pretpostavke: gotovinskiizdacisuujednaenii nepromjenljivi; gotovinskiprimiciseneuzimajuuobzir; nisupredvienerezervesolventnosti; saldosekreeodnekerazinedonule,kadase obnavljaprodajomvrijednosnica.

15.12.2008

Gotovinski saldo prema Baumolovom modelu

Saldo Q

Q/2

4 Q Poetni saldo gotovine Q/2 Prosjeni saldo gotovine

Tjedni

Optimalansaldogotovine
Optimalan saldo moe se definirati kao toka Optimalansaldo moesedefiniratikaotoka ukojojseizjednaujuoportunitetnitrokovii trgovinskitrokovi. Utojtokisuukupnitrokoviminimalni.

15.12.2008

Oportunitetnitrokovi
Oportunitetnitrokovi umnoakprosjenog saldagotovineikamatnestopenavisoko ld t i ik t t i k likvidnekratkoronevrijednosnice.

TZ =

Q *k 2

TZ oportunitetni (zavisni) trokovi proputene kamate Q/2 prosjeni saldo gotovine k kamatna stopa na kratkorone utrive vrijednosnice

Trgovinskitrokovi
Trgovinskitrokovi (trokovinarudbe) umnoakodnosaukupnihpotrebaza k d k ih t b gotovinomuodreenomrazdobljui gotovinskogsaldasafiksnimtrokovimapo narudbigotovine.
P = *F Q
TN trgovinski trokovi P potrebna gotovina u odreenom razdoblju Q poetno stanje gotovinskog salda F fiksni troak prodaje vrijednosnica za obnovu gotovinskog salda

TN

15.12.2008

Ukupantroakdranjagotovinei optimalangotovinskisaldo
UTG = TZ + TN
UTG ukupni troak dranja gotovine

TZ = TN
Q P *k = *F 2 Q

Q* =

2*P*F k

Q* - optimalan gotovinski saldo

ZADATAK7: TvrtkaPFd.d.jeutvrdiladajojjepotrebno1 milijunkunamjesenozatransakcijske potrebe.Kamatnastopanatrezorskezapise t b K t t t k i HNBazaistorazdobljeiznosi1%,atroak njihoveprodajeiznosifiksno100kn. Izraunajte:

a)Kolikiebitioptimalangotovinskisaldo? a) Koliki e biti optimalan gotovinski saldo? b)Kolikoeiznositiukupnitrokovidranjagotovine prioptimalnomsaldu?

15.12.2008

a)

Q* =

2*P* F k

Q* =

2 *1.000.000 *100 = 141.421,36 kn 0,01

Q* 141.421,36 * 0,01 = 707 ,11 kn *k = 2 2
P 1.000 .000 *F = * 100 = 707 ,11 kn 141 .421,36 Q*

b)

TZ =
TN =

UTG = TZ + TN = 707,11 + 707,11 = 1.414,22 kn

1.2.Miller Orrmodel
Pretpostavke: gotovinskitokovi(primiciiizdaci)su neizvjesni; postojirezervasolventnosti; gotovinskisaldoslobodnofluktuiraizmeu gornjeidonjeslobodnoutvrenegranice.

15.12.2008

Gotovinski saldo prema Miller Orr modelu

Gotovinski saldo i

Gornja granica Kupnja vrijednosnica Ciljni gotovinski saldo

Prodaja vrijednosnica

Donja granica

Vrijeme

Miller Orrovmodelbliijestvarnostiod Baumolovogmodelaupravljanjagotovinom. Osnovninedostatak:nepredstavljaznaajan doprinosupravljanjugotovinomuodnosuna osobneprosudbemenadera. osobne prosudbe menadera

15.12.2008

2.Upravljanjegotovinskimprimicimai izdacima
Vrijediprincipvremenskevrijednostinovca. Postupaknaplate(gotovinskiprimici)ubrzati tovie,apostupakplaanja(gotovinski izdaci)tovieusporiti! Pretjeranoubrzavanjenaplateilipretjerano usporavanjeplaanjamoepogoratiodnose sakomitentimaiugrozitidaljnjeposlovanjes njima.

3.Investiranjesuvikagotovine
Pitanjevikagotovinskogsaldaiznadgornje granice. granice Priinvestiranjuuzetiuobzirkriterije:
rizikneplaanja, likvidnost, dospijee, prinos.

Odlukaoinvestiranjumoebitipreputenai bancikodkojejeotvoreniroraun.

10

15.12.2008

UPRAVLJANJEPOTRAIVANJIMA

Vrijediprincipvremenskevrijednostinovca. Potraivanjapostojeusvakojtvrtcijersu p povezanasauvjetimaprodajeimarketingom. j p j g Zadatakfinancijskogmenadera:procijeniti rizinostsvakogkupca/dunikaisastaviti uvjeteprodajekojeodgovarajunjegovim karakteristikama. karakteristikama

11

15.12.2008

Upravljanjedospjelimpotraivanjima
Smanjitinenaplaenapotraivanjana najmanjumjeru. Razradasustava:
podsjeanjadunika, opominjanjadunika, prijetnjaduniku.

Naraspolaganjui:kompenzacija(prijeboj), cesijailifaktoriranje.

UPRAVLJANJEZALIHAMA

12

15.12.2008

Upravljanjezalihama
Primarnoudomeniproizvodnog,adjelominoi marketingmenadera. Nadlenostfinancijskogmenadera:financiranje nabave,poveanjeprofitabilnostipravilnim upravljanjemzalihama. Tehnikeupravljanjazalihama:
1.Modelekonomineveliinenarudbe(EOQmodel), 2.Just in timemetoda, 3.ABCmetodaimetodacrvenelinije.

1.Modelekonomineveliinenarudbe (EOQmodel)
SlianBaumolovommodeluupravljanja gotovinom. Svodisenaekonomiziranjezalihama utvrivanjemoptimalneveliinenarudbe kojaminimiziratrokovezaliha. Dooptimalneveliinenarudbesedolazi izboromizmeuzavisnihtrokova itrokova narudbe.

13

15.12.2008

PretpostavkeEOQmodela
1. prodajasemoesavrenoprocijeniti; 2. 2 zalihesejednolikotroetijekomgodinei lih j d lik t tij k di i nakonpotpunogiscrpljenjazalihaispostavlja senovanarudbaveliineQ,paprosjene zaliheiznoseQ/2; 3. zavisnitrokoviitrokovinarudbesu konstantni; k t t i 4. nemakanjenjauisporucinaruenihzaliha.

Razina zaliha uz trenutnu isporuku i bez formiranja rezervnih zaliha Razina zaliha Q

Q/2

4 Q Koliina narudbe zaliha Q/2 Prosjena razina zaliha

Tjedni

14

15.12.2008

Trokovi zaliha i optimalna veliina narudbe

Ukupni trokovi Trokovi za aliha

Zavisni trokovi

Troak narudbi

Optimum

Koliina narudbi, Q

Trokovizaliha
Zavisni trokovi zaliha
TZ = Q *Z 2

Trokovi narudbi zaliha

TN = P *N Q

TZ zavisni godinji trokovi zaliha Q veliina narudbe zaliha u jedinicama Z godinji zavisni troak po jedinici

TN godinji trokovi narudbi zaliha P godinja prodaja u jedinicama P/Q broj godinjih narudbi N fiksni troak po narudbi

Ukupni t k i zaliha Uk i trokovi lih

TU = TZ + TN

15

15.12.2008

Veliinaoptimalnenarudbe
Veliinaprikojojseizjednaujutrokovi narudbiizavisnitrokovizaliha: dbi i i i t k i lih
TZ = T N
Q P *Z = *N 2 Q

Q* - optimalna veliina narudbe

Q* = 2*P*N Z

ZADATAK8: TvrtkaPFd.d.baviseprodajomkompjutoraisvake godineproda1800komada.NabavkuPCaza prodajuobavljastalnimnaruivanjempo150 komadakadasezaliheiscrpeuzfiksnitroaksvake narudbeod100knigodinjezavisnetrokovepo jediniciod50kn.Izraunajte: a)kolikisuukupnitrokovizalihauzdaneuvjete? b)Mogulisetrokovizalihasmanjitiakosepovea b) Mogu li se trokovi zaliha smanjiti ako se povea veliinanarudbena200komada?Kolikabitrebala bitiveliinanarudbe?

16

15.12.2008

a)
TZ = Q 150 *Z = * 50 = 3 . 750 kn 2 2

Zavisni troak zaliha

TN =

P 1 .800 *N = * 100 = 1 .200 kn Q 150

Troak narudbi

TU = TZ + TN = 3.750 + 1.200 = 4.950 kn

Ukupni troak zaliha

b)

TZ =
TN =

Q 200 *Z = * 50 = 5.000 kn 2 2
P 1.800 *N = *100 = 900 kn Q 200

TU = TZ + TN = 5.000+ 900= 5.900 kn

Trokovi su se poveali!

Q* =

2* P* N 2 *1.800 *100 = = 84,85 = 85 kom 50 Z

Optimalna koliina narudbe!

TU =

Q* P 85 1.800 *Z + * N = * 50 + *100 = 4.242,65 kn 2 Q* 2 85

Minimalni trokovi!

17

15.12.2008

k ob =

P Q

k ob =

365 g

kob koeficijent obrtaja zaliha j j g dani vezivanja zaliha

k ob =

P 1 .800 = = 21,18 21 Q 85

21 narudba zaliha godinje.

g =

365 365 = = 17 , 23 17 21 ,18 k ob

Zalihe treba naruivati svakih 17 dana.

ModificiraniEOQmodel
Bliijerealnostiodbacujuinekeod pretpostavkiidealnogtrita. t t ki id l t it Zalihesenaruujuprijenegopadnudonulte razine potrebnojenekovrijemeod narudbedoisporuke. Formiraju se rezervne zalihe osiguravaju Formirajuserezervnezalihe osiguravaju neprekinutitijekposlovanja(usluaju kanjenjaisporuke,neoekivanogpoveanja prodajeislinog).

18

15.12.2008

Razina zaliha uz rezervne zalihe i vrijeme procesuiranja narudbi Razina zaliha Q

Q/2 QN QR 2
Vrijeme od narudbe do zaprimanja

Tjedni

Q N = Q R + Q PN

QN toka naruivanja; kada zalihe padnu na ovu razinu naruuje se nova narudba optimalne veliine QR koliina rezervnih zaliha QPN koliina zaliha potrebnih za vrijeme procesuiranja narudbe

19

15.12.2008

ZADATAK9: AkojetvrtkaPFd.d.izzadatka8definiralada elidratirezervnezalihenarazini petodnevneprodaje,avrijemeisporuke novekoliinezalihaiznosi4dana, izraunajte: a) o a je o a p osje a a a a a? a)Kolikajenovaprosjenarazinazaliha? b)Prikojojkoliinizalihaeseispostavitinova narudba?

a)

Q' =

Q* + QR 2

Q' prosjena razina zaliha sa rezervnim zalihama

QR =

P * DR 365

Q* = 85 kom P = 1.800 kom

DR dani prodaje sa rezervnim zalihama

QR = 1.800 P * DR = * 5 = 24 ,65 25 kom 365 365

Q' =

Q* 85 + QR = + 25 = 67 ,5 68 kom 2 2

20

15.12.2008

b)

Q N = Q R + Q PN
P * D PN 365

Q PN =

DPN dani procesuiranja narudbe

QPN =

P 1.800 * DPN = * 4 = 19,7 20 kom 365 365

QN = QR + QPN = 25 + 20 = 45 kom

Kada zalihe padnu na razinu QN = 45 kom, tvrtka PF d.d. e naruiti nove zalihe od Q* = 85 kom, a kada one stignu stanje na zalihama e iznositi 110 kom (Q = QR + Q*).

Razina zaliha Q = 110

QN = 45 QR = 25

13

17

Vrijeme (dani)

21

15.12.2008

2.Just in timemetoda(JIT)
Prvaprimjena Toyotaranih1950tih. Temeljisenatakvojkoordinacijiupravljanja zalihamasaupravljanjemproizvodnjomi nabavomsciljemodravanjaminimalneili nulterazinezalihe.

Zalihetrebajubitiraspoloiveupravou trenutkukadasupotrebne!

Tozahtjeva:
1. visokukvalitetuzaliha, 2. blizinudobavljaasmogunouisporukena dnevnojbaziiliuodreenisat, 3. sofisticiranisustavnabave.

22

15.12.2008

3.ABCmetodaimetodacrvenelinije
Kod ABCmetode zalihesedijeleutrigrupena j , p temeljuzavisnihtrokova,vremenaipouzdanosti isporuke,uestalostiisporuke islinog:
1. GrupaA zalihesestrogokontroliraju,apotrebnarazina mijenjauskladusnastalimpromjenama. 2. GrupaB elementinabaveovegrupezalihaserjee kontroliraju. j 3. GrupaC elementinabaveovegrupezalihase sporadinokontroliraju.

Kodmetodecrvenelinije povlaisecrvena linijaunutarspremnikaukojemsedre zalihe. Novanarudbaseispostavljakadzalihepadnu nanjennivo. Primjenakodzalihatekuihilirasutihsirovina.

23