Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin Moslavaka 9, Varadin, tel.

: 042/241-000, fax: 241-828

Za izdavaa: Mirjana Ptiek

Urednik: Vedran Martinez Naslov originala: Rich Dad Poor Dad Copyright 1997, 1998 by Robert T. Kiyosaki and Sharon L. Lechter
Prijevod: Neboja Buanovac

Lektura i korektura: Ivana Vidaek ISBN 953-236-084-0

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 65.012(02.062) KIYOSAKI, Robert T. Bogati otac, siromani o t a c : to bogati ue svoju djecu o novcu - a siromani i srednja klasa ne! / Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter; < prijevod Neboja Buanovac>. - Varadin: Katarina Zrinski, 2005. - (Biblioteka 21. stoljee) Prijevod djela: Rich Dad Poor Dad. ISBN 9 5 3 - 2 3 6 - 0 8 4 - 0 1. Lechter, Sharon L. 451018016

to bogati ue svoju djecu o novcu a siromani i srednja klasa ne!

ROBERT T. KIYOSAKI i Sharon L Lechter, OJR

Varadin, 2006.

"Kako biste dospjeli na financijski vrh, morate proitati knjigu Bogati otac, siromani otac. Ona sadri zdrav razum i trino lukavstvo za vau financijsku budunost."
Zig Ziglar, svjetski poznati pisac i predava

"Ako elite saznati kako da se pametno obogatite i OSTANETE bogati, proitajte ovu knjigu! Potkupite i svoju djecu (financijski, ako je potrebno) da uine isto."
Mark Victor Hansen, suautor serijala uspjenica br. 1 iz New York Timesa "Pilea juha za duu"

"Bogati otac, siromani otac nije obina knjiga o novcu... lagana je za itanje, a njezine kljune poruke, poput one da su za bogaenje potrebni koncentracija i dobri ivci, vrlo su jednostavne."
Magazin Honoluiu

"Volio bih da sam proitao ovu knjigu kad sam bio mlad, ili jo bolje, da su je proitali moji roditelji! Ovu knjigu kupite svojoj djeci, a u sluaju da dobijete unuke i njima. Ovo bi trebao biti va dar djetetu im navri 8 ili 9 godina."
Sue Brawn, predsjednica tvrtke Tenant Chek of America

"Bogati otac, siromani otac ne govori o brzom bogaenju, ve o preuzimanju odgovornosti za svoje financijske poslove i o financijskom napretku putem ovladavanja novcem. Proitajte je elite li probuditi svoj financijski genij."
Dr. Ed Koken, predava na katedri "Financije", RMIT sveuilite, Melbourne

"Volio bih da sam proitao ovu knjigu prije 20 godina."

Larison Clark, Diamond Key Homes graevinska tvrtka s najbrim rastom u Americi za 1995. po INC Magazineu

"Bogati otac, siromani otac polazna je toka za sve one koji ele stei kontrolu nad svojom financijskom budunosti."
USA TODAY

POSVETA
Ova je knjiga posveena svim roditeljima svijeta. Oni su najvaniji uitelji svoje djece.

ZAHVALE: Kako ovjek moe rei "hvala" kad mora zahvaliti tako velikom broju ljudi? Ova je knjiga oito zahvala dvojici mojih oeva, koji su mi bili snani uzori i mojoj majci, koja me poduila ljubavi i ljubaznosti. No, od ljudi koji su najzasluniji za pretvaranje ove knjige u stvarnost, tu je moja supruga Kim, koja mi ivot ini potpunim. Kim je moja partnerica u braku, poslu i ivotu. Bez nje bio bih izgubljen. Zahvaljujem i njezinim roditeljima, Winnie i Billu Meyeru to su odgojili tako sjajnu ker. Zahvaljujem Sharon Lechter to je izvadila dijelove ove knjige iz mog raunala iz sastavila ih, njezinom suprugu Mikeu, koji je sjajan odvjetnik za intelektualno vlasnitvo i njihovoj djeci Phillipu, Shelly i Ricku na sudjelovanju i suradnji. Zahvaljujem Keithu Cunninghamu na financijskoj mudrosti i nadahnuu, Larryju i Lisi Clark na prijateljstvu i poticaju, Rolfu Parti na tehnikom geniju, Anne Nevin, Bobbi DePorter i Joeu Chapon na uvide u vezi uenja. Zahvaljujem DC i Johnu Harrisonu, Jannie Tay, Sandy Khoo, Richardu i Veronici Tan, Peteru Johnstonu i Suzi Dafnis, Jacqueline Seow, Nyhl Henson, Michaelu i Monette Hamlin, Edwinu i Camilli Khoo, K.C. See i Jessici See na profesionalnoj podrci, Kevinu i Sari iz InSynca na briljantnoj grafici, Johnu i Shari Burley, Billu i Cindy Shopoff, Vanu Tharpu, Diane Kennedy, C.W. Allenu, Marilu Deignan, Kim Arries i Tomu Weisenbornu na financijskoj inteligenciji. Zahvaljujem Samu Georgesu, Anthonyju Robbinsu, Enid Vien, Lawrenceu i Jayne Taylor-West, Alanu Wrightu i Zigu Ziglaru na jasnoi, J.W. Wilsonu, Martyju Weberu, Randyju Craftu, Donu Muelleru, Bradu Walkeru, Blair i Eileen Singer, Wayneu i Lynn Morgan, Mimi Brennan, Jeromeu Summersu, dr. Peteru Powersu, Willu Hepburnu, dr. Enriqueu Teuscheru, dr. Robertu Marinu, Joi Jitahide, Jeffu Bassetu, dr. Tomu Burnsu i Billu Gavinu to su bili sjajni prijatelji i potpora projektima. Zahvaljujem voditeljima centara i desetinama tisua polaznika kola "Novac i vi" i "Poslovne kole za poduzetnike", te Franku Crerieu, Clintu Milleru, Thomasu Allenu i Normanu Longu na odlinoj suradnji.

SADRAJ
POTREBA POSTOJI LEKCIJE Prvo poglavlje Drugo poglavlje Tree poglavlje etvrto poglavlje Peto poglavlje esto poglavlje Sedmo poglavlje Bogati otac, siromani otac Prva lekcija Bogati ne rade za novac Druga lekcija Zato poduavati financijsku pismenost? Trea lekcija Gledajte svoja posla etvrta lekcija Povijest poreza i mo udruga . . . Peta lekcija Bogati stvaraju novac esta lekcija Radite da bi uili ne radite za novac 21 31 9

67 99 111 125

149

POECI Osmo poglavlje Deveto poglavlje Deseto poglavlje Epilog Savladavanje prepreka 165 Poetak 185 elite li jo? 209 Edukacija na fakultetu za 7.000 $ . 215

UVOD

Potreba postoji
Priprema li kola djecu za stvarni svijet? "Marljivo ui, imaj dobre ocjene i dobit e dobro plaen posao sa sjajnim beneficijima", govorili su moji roditelji. Njihov cilj u ivotu bio je omoguiti visokokolsko obrazovanje mojoj starijoj sestri i meni, kako bismo imali najvee mogue izglede za uspjeh u ivotu. Kad sam napokon dobila diplomu iz raunovodstva 1976. kao odlina studentica, pri vrhu svoje klase na Dravnom sveuilitu u Floridi, moji su roditelji ispunili svoj cilj. Bilo je to vrhunsko postignue u njihovim ivotima. U skladu s "Velikim planom" zaposlila me raunovodstvena tvrtka "Big 8" te sam se mogla nadati uspjenoj karijeri i ranoj mirovini. Moj suprug Michael, slijedio je slian put. Oboje smo potekli iz vrijednih obitelji skromne imovine, ali vrste radne etike. I Michael je diplomirao s odlinim i to dvaput: prvi put na strojarstvu, a drugi na pravu. Ubrzo ga je zaposlila prestina odvjetnika tvrtka iz Washington D.C-a koja se specijalizirala za zakon o patentima. Oekivala ga je svijetla budunost, uspjena karijera i rana mirovina. Iako smo oboje bili uspjeni, to nije bilo kao to smo oekivali. Nekoliko smo puta mijenjali poslove, iz pravih razloga, ali nisu nas ekali nikakvi mirovinski planovi koje netko drugi radi u nae ime. Nai su mirovinski fondovi rasli iskljuivo kroz nae osobne doprinose. Michael i ja imamo divan brak i troje prekrasne djece. Sad kad ovo piem, dvoje ih je na fakultetu, a najmlae upravo kree u srednju kolu. Potroili smo pravo bogatstvo kako bi 9

naa djeca dobila najbolje mogue obrazovanje. Jednog dana 1996. jedno od moje djece vratilo se kui iz kole lieno iluzija. Uenje mu je dosadilo i izmorilo ga. "Zato bih gubio vrijeme uei predmete koji mi nikada nee trebati?" bunio se. Bez razmiljanja, odgovorila sam: "Zato to, ako ne dobije dobre ocjene, nee upasti na fakultet." "Bez obzira iao ja na fakultet ili ne", odgovorio je, "bit u bogat." "Ako ne diplomira, nee dobiti dobar posao", odgovorila sam sa zrncem panike i majinske brige. "A ako ne dobije dobar posao, kako se planira obogatiti?" Moj sin je mirnuo i polako odmahnuo glavom pokazujui da mu je pomalo dosadno. Mnogo smo puta vodili ovaj razgovor. Spustio je glavu i preokrenuo oima. Moje mudre majinske rijei ponovo su ga ivcirale. Iako je bio pametan i tvrdoglav, oduvijek je bio i ljubazan mladi pun potovanja. "Mama", zapoeo je, a ja sam shvatila da je doao red na mene da posluam lekciju, "kreni u korak s vremenom! Osvrni se, najbogatiji se nisu obogatili zahvaljujui svojem obrazovanju. Pogledaj Michaela Jordana i Madonnu, a ak je i Bill Gates, osniva Microsofta, ispao s Harvarda, a sada je najbogatiji ovjek u Americi, s tim da je tek u svojim 30-tim. Postoji baca lopte u bejzbolu koji zarauje vie od 4 milijuna dolara godinje iako su ga proglasili 'mentalno retardiranim'." Meu nama je zavladala duga tiina. Shvatila sam da svom sinu dajem isti savjet koji su moji roditelji dali meni. Svijet oko nas se promijenio, ali savjet nije. Dobro obrazovanje i dobre ocjene vie nisu osiguravali uspjeh, a inilo se da to nije primijetio nitko osim nae djece. "Mama", nastavio je, "ne elim raditi ovako naporno kao ti i tata. Vi zaraujete mnogo i mi ivimo u velikoj kui s mnogo igraaka. Kad bih slijedio tvoj savjet, zavrio bih poput vas, radei sve vie i vie kako bih plaao sve vee poreze i zavrio u dugovima. Vie nema sigurnog posla - znam sve o krizi i 10

otkazima. Znam i to da studenti koji zavre fakultet danas zarauju manje no to ste zaraivali vi kad ste diplomirali. Pogledaj lijenike. Ne zarauju ni priblino onoliko koliko su nekada zaraivali. Znam da se ne mogu osloniti na dravno ili kompanijsko mirovinsko osiguranje kada se umirovim. Trebam nove odgovore." Bio je u pravu. On je trebao nove odgovore, a trebala sam ih i ja. Savjet mojih roditelja moda je funkcionirao za ljude roene prije 1945., ali mogao je biti katastrofalan za nas koji smo roeni u svijetu brzih promjena. Vie nisam mogla jednostavno rei svojoj djeci: "Idite u kolu, dobijte dobre ocjene i potraite siguran posao." Znala sam da moram potraiti nove puteve za obrazovanje svoje djece. Kao majka i kao raunovotkinja, bila sam zabrinuta zbog nedostatka financijskog obrazovanja u kolama. Danas mnogi mladi ljudi imaju kreditne kartice prije no to zavre srednju kolu, ali nikada nisu imali predmet koji bi govorio o novcu ili o ulaganju, a kamoli neki koji bi im objasnio kako kamate djeluju na kreditne kartice. Jednostavno reeno, bez financijske pismenosti i spoznaje o tome kako svijet funkcionira, djeca nisu spremna za suoavanje sa svijetom koji ih eka, u kojem se troenje potie mnogo vie od tednje. Kad je moj najstariji sin upao u velike dugove na prvoj godini fakulteta, ne samo da sam mu pomogla unititi kreditne kartice, ve sam krenula u potragu za programom koji bi mi pomogao da obrazujem djecu na planu financija. Jednoga dana, suprug me nazvao iz ureda. "Ovdje je netko koga treba upoznati", rekao je, "zove se Robert Kiyosaki. Poslovni je ovjek i ulaga i prijavio je patent za edukativni proizvod. Mislim da je to ono to si traila."

Upravo ono to sam traila

Moj suprug Mike bio je tako impresioniran PROTOKOM NOVCA, novim edukativnim proizvodom kojeg je razvio Robert Kiyosaki, da je dogovorio s njim da oboje sudjelujemo u 11

testiranju prototipa. Budui da se radilo o edukativnoj igri, zamolila sam i svoju 19-godinju ker, koja je bila na prvoj godini lokalnog sveuilita, da sudjeluje i ona je pristala. U testiranju je sudjelovalo petnaestak osoba, podijeljenih u tri skupine. Mike je bio u pravu. Bio je to edukativni proizvod kakav sam traila. No, bio je specifian: izgledao je poput arene ploe za Monopoly s divovskim, dobro odjevenim, takorom u sredini. Meutim, za razliku od Monopolyja, postojale su dvije staze: jedna unutranja i jedna vanjska. Cilj igre bio je izlazak iz unutranje staze - koju je Robert zvao "Utrka takora" - i doi na vanjsku, "Brzu stazu". Robert je rekao da "Brza staza" simulira nain na koji bogatai igraju u stvarnom ivotu. Robert nam je zatim definirao "Utrku takora". "Pogledajte ivot prosjeno obrazovane, vrijedne osobe. Dijete se rodi i poe u kolu. Roditelji su sretni jer je dijete uspjeno, dobiva vrlo dobre i odline ocjene, a uspjelo se i upisati na fakultet. Dijete diplomira, a zatim postupa onako kako je programirano: trai siguran posao i karijeru. Pronalazi taj posao, moda kao lijenik ili odvjetnik ili pristupi vojsci ili dravnoj slubi. Uglavnom, pone zaraivati, kreditne kartice poinju pristizati u gomilama i tada, ako ne ve i prije, poinje kupnja. Budui da ima novca, mlada osoba kree na mjesta gdje izlaze druge mlade osobe poput nje, upoznaje se s njima, izlazi, a moda se i vjena. ivot izgleda odlino, jer oboje rade, a dva su prihoda pravi blagoslov. Osjeaju se uspjenima, sa svjetlom budunosti te odlue kupiti kuu, automobil, televiziju, krenuti na putovanja i imati djecu. Stie i mali smotuljak sree, a potreba za novcem postaje sve vea. Sretni par zakljui da su im karijere od ivotne vanosti pa poinju raditi sve vie, traei napredovanja i poviice. Poviica stie, ali i jo jedno dijete i potreba za veom kuom. Rade sve vie, postaju bolji radnici i jo vie posveeni poslu. Vraaju se u kolu i stjeu specijalizirana znanja i vjetine kako bi mogli zaraditi jo vie novca. Moda pronau i drugi posao. Prihodi im rastu, ali raste 12

i porezni razred u kojem se nalaze, kao i porez na njihovu novu kuu, na socijalno osiguranje, kao i svi drugi porezi. Dobivaju velike plae, a pitaju se kamo je novac nestao. Kupuju neke uzajamne fondove, a kreditnim karticama namirnice. Djeca su narasla i sada imaju 5 ili 6 godina. Potreba tednje za njihovo kolovanje raste, kao i potreba tednje za mirovinu. Taj sretan par ima 35 godina i sada je ulovljen u "Utrku takora" do kraja svog radnog vijeka. Rade za vlasnike svoje tvrtke, plaaju poreze dravi, a banci otplauju hipoteku i kreditne kartice. Zatim savjetuju svojoj djeci da 'marljivo ue, dobivaju dobre ocjene i pronau siguran posao.' Nisu nauili nita o novcu, osim od onih koji profitiraju od njihove naivnosti, a naporno rade cijeli ivot. Proces se ponavlja na sljedeoj generaciji vrijednih radnika. To je 'Utrka takora'." Jedini nain da izaete iz "Utrke takora" jest da dokaete svoju strunost u raunovodstvu i investiranju, to su moda dvije najtee znanosti. Kao ovlatena javna raunovotkinja (OJR) koja je nekada radila za tvrtku "Big 8", iznenadila sam se kako je Robert uinio uenje ta dva predmeta zabavnim i uzbudljivim. Proces je bio tako sjajno maskiran da smo zaboravili da uimo, dok smo se vrijedno trudili izai iz "Utrke takora." Uskoro se testiranje proizvoda pretvorilo u zabavno poslijepodne s mojom keri. Razgovarale smo o stvarima o kojima nikada prije nismo. Budui da sam po zanimanju raunovotkinja, bilo mi je lako igrati igru koja zahtijeva izvjee o prihodu i bilanci. Imala sam vremena pomagati keri i drugim igraima za svojim stolom s konceptima koje nisu razumjeli. Bila sam prva i jedina osoba u cijeloj testnoj skupini koja je tog dana izala iz "Utrke takora" i to nakon samo 50 minuta iako se igra nastavila gotovo tri sata. Za mojim stolom bili su bankar, vlasnik tvrtke i raunalni programer. Ono to me jako uznemirilo bila je injenica da ti ljudi znaju jako malo o raunovodstvu i ulaganju, a to su stvari koje su jako vane za njihove ivote. Pitala sam se kako 13

rukovode svojim financijskim poslovima u stvarnom ivotu. Mogla sam shvatiti da to ne razumije moja 19-godinja ker, ali ovo su bile odrasle osobe, barem dvostruko starije od nje. Nakon to sam izala iz "Utrke takora", sljedea dva sata promatrala sam svoju ker i te obrazovane, uspjene odrasle osobe kako bacaju kocke i pomiu svoje figurice. Iako mi je bilo drago to toliko ue, bila sam uznemirena zbog injenice da ti ljudi nisu imali pojma o osnovama raunovodstva i ulaganja. Imali su potekoa s razumijevanjem veze izmeu izvjea o prihodu i bilance. Dok su kupovali i prodavali aktivu, nisu se mogli sjetiti da svaka transakcija moe utjecati na njihov mjeseni protok novca. Pomislila sam, koliko milijuna ljudi u stvarnom ivotu ima financijske probleme samo zato to nikada nisu uili ove predmete? Hvala Bogu to su se zabavljali i to im je panju odvlaila elja da pobijede. Nakon to je Robert dao znak za kraj igre, pustio nas je da petnaest minuta razgovaramo o PROTOKU NOVCA. Vlasnik tvrtke koji je sjedio za mojim stolom nije bio sretan. Igra mu se nije svidjela. "Ja ne moram ovo znati", ree on glasno, "zapoljavam raunovoe, bankare i odvjetnike da to rade za mene." Robert je na to odgovorio: "Niste li primijetili da postoji mnogo raunovoa koji nisu bogati? A isto vrijedi i za bankare, odvjetnike, brokere i prodavae nekretnina. Oni mnogo znaju i uglavnom su pametni ljudi, ali veina njih nije bogata. Budui da nae kole ne poduavaju ljude onome to znaju bogatai, savjete moramo traiti upravo od njih. No, ako jednoga dana, na autocesti, zaglavljeni u guvi, a urite na posao, pogledate udesno i ugledate svog raunovou i svog bankara u istoj prometnoj guvi to bi vam trebalo neto rei." Niti raunalni programer nije bio impresioniran igrom: "Mogu kupiti program koji e me poduiti ovome." No, bankar je bio osupnut. "Uio sam u koli ovaj raunovodstveni dio, ali nikada nisam znao to primijeniti u stvarnom ivotu. Sada znam. Moram izai iz "Utrke takora." 14

Mene je najvie dirnuo komentar moje keri: "Zabavila sam se uei", rekla je, "nauila sam mnogo o tome kako novac stvarno funkcionira i kako isplativo ulagati." Zatim je dodala: "Sada znam da mogu izabrati posao kojim se elim baviti, a to ne mora biti zbog sigurnosti, beneficija ili zarade. Ako nauim ono emu poduava ova igra, mogu raditi i uiti ono to mi srce eli, a ne neto to bih uila samo zato to tvrtke trae odreene radne vjetine. Ako nauim ovo, neu morati brinuti o sigurnom poslu i socijalnom osiguranju, kao to brine veina mojih kolega iz razreda." Nisam mogla ostati i porazgovarati s Robertom nakon to smo odigrali igru, ali sloili smo se da se kasnije naemo kako bismo porazgovarali o projektu. Znala sam da je htio upotrijebiti igru kako bi pomogao ljudima da razviju financijske vjetine i htjela sam uti vie o njegovim planovima. Otkrili smo da imamo mnogo zajednikog. Razgovarali smo o svemu i svaemu, od sportova i kazalita do restorana i socioekonomskih pitanja. Razgovarali smo o mijenjanju svijeta. Proveli smo mnogo vremena raspravljajui o tome kako veina Amerikanaca za mirovinu nije utedjela gotovo nita, kao i o socijalnom i zdravstvenom osiguranju koji se nalaze blizu bankrota. Hoe li moja djeca morati plaati mirovinu za 75 milijuna pripadnika populacijske eksplozije? Pitali smo se shvaaju li ljudi koliko je rizino zavisiti o mirovinskom planu. Roberta je najvie brinuo sve vei jaz izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju u Americi i diljem svijeta. Kao samouki poduzetnik koji je stvorio sam sebe i proputovao svijet ulaui, Robert se umirovio u dobi od 47 godina. Vratio se u posao samo zato to ga je brinulo isto ono to i mene. Zna da se svijet promijenio, ali da se obrazovanje nije mijenjalo zajedno sa svijetom. Prema Robertu, djeca provode godine u zastarjelom obrazovnom sustavu, uei predmete koji im nikada nee trebati, pripremajui se za svijet koji vie ne postoji. "Danas je najopasniji savjet koji moete dati djetetu neka ide u kolu, ima dobre ocjene i potrai siguran posao'. To je stari savjet, ali lo. Kad biste vidjeli to se dogaa u Aziji, Europi, 15

Junoj Americi, bili biste zabrinuti kao i ja." On smatra da je to lo savjet jer ako elite da vam djeca imaju financijski osiguranu budunost, ona ne mogu igrati po starim pravilima budui da je to prerizino." Pitala sam ga to misli pod tim "stara pravila"? "Ljudi poput mene igraju po drugim pravilima od pravila po kojima igrate vi", rekao je, "to se dogaa kad korporacija objavi da smanjuje broj radnika?" "Ljudi bivaju otputeni", rekla sam, "obitelji su pogoene, a nezaposlenost raste." "Da, ali to se dogaa tvrtki, osobito javnoj, na burzi dionica?" "Cijena dionica obino raste kad se najavi smanjivanje broja radnika", rekoh ja, "trite voli kad tvrtka smanjuje trokove rada, bilo zbog automatizacije ili zbog konsolidacije radne snage openito." "Tono", rekao je, "a kada cijene dionica porastu ljudi poput mene, dioniari, postaju bogatiji. Zaposlenici gube, vlasnici i ulagai dobivaju." Robert je opisivao ne samo razliku izmeu zaposlenika i poslodavca, ve i razliku izmeu kontrole nad vlastitom sudbinom i davanja te kontrole nekom drugome. "No, veini je ljudi teko shvatiti zato se to dogaa", rekoh ja, "misle da to nije poteno." "Zato je glupo rei djetetu jednostavno: 'Dobro se obrazuj'", rekao je, "glupo je pretpostaviti da e obrazovanje koje daje kolski sustav pripremiti djecu za svijet u kojem e se nai nakon diplome. Svakom djetetu potrebno je jo obrazovanja i to drugaijeg. Djeca moraju poznavati pravila koja su drukija. "Postoje pravila novca po kojima igraju bogati i pravila po kojima igra ostalih 95% stanovnitva", rekao je, "a tih 95% ui ta pravila kod kue i u koli. Zato je danas rizino rei djetetu: 'Vrijedno ui i potrai posao'. Dijete danas treba sofisticiranije obrazovanje, a postojei sustav ga ne prua. Nije mi vano koliko raunala kola ima u uionicama niti koliko novca troi. Kako obrazovni sustav moe poduavati djecu stvarima koje 16

nisu poznate ni njemu samom?" Kako onda roditelji poduavaju djecu onome emu ih ne poduava kola? Kako moete dijete nauiti neto o raunovodstvu? Nee li mu to dosaditi? A kako djecu nauiti ulagati ako se i vi sami bojite rizika? Umjesto da nauimo djecu da igraju na sigurno, odluio sam da je najbolje nauiti ih da igraju pametno. "Kako ete nauiti djecu o novcu i svim drugim stvarima o kojima smo razgovarali?" pitala sam Roberta, "i kako moemo olakati roditeljima, osobito ako to ni sami ne razumiju?" "Napisao sam knjigu o tome", rekao je. "Gdje je?" "U mojem raunalu. Ve je godinama tamo, u dijelovima. Povremeno radim na njoj, ali nikad je nisam uspio sastaviti. Poeo sam je pisati nakon to je moja druga knjiga postala uspjenica, ali nisam dovrio. U dijelovima je." I bila je u dijelovima. Nakon to sam proitala razbacana poglavlja, zakljuila sam da je knjiga dobra i da znanje iz nje treba podijeliti, osobito u ovim vremenima koja donose velike promjene. Sloili smo se da zajedno dovrimo Robertovu knjigu. Pitala sam ga to misli o tome koliko je djetetu potrebno znanja o financijama, a odgovor je glasio da to zavisi o djetetu. Robert je u ranoj dobi znao da eli uspjeti i bio je sretan to ima oca koji je bio bogat i spreman da ga poduava. "Obrazovanje je temelj uspjeha", rekao je Robert, "akademske vjetine su od vitalne vanosti, a isto vrijedi i za financijske i komunikacijske". Slijedi pria o dva Robertova oca, bogatom i siromanom ocu, gdje se govori i o vjetinama koje je on razvio tijekom ivota. Vano je uvidjeti razliku izmeu oeva. Ja sam knjigu sastavila i uredila. Ako neki raunovoa ita ovu knjigu, trebao bi staviti svoje akademsko znanje u drugi plan i otvoriti um teorijama koje Robert predstavlja. Iako mnoge od njih stavljaju u pitanje same temelje opeprihvaenih principa raunovodstva, omoguavaju vrijedan uvid u nain na koji pravi ulagai analiziraju svoje odluke o investiranju.

Kada mi, kao roditelji, savjetujemo svojoj djeci da 'idu u kolu, vrijedno ue i nau dobar posao', esto to inimo zbog kulturalne uvjetovanosti, npr. jer se to uvijek smatralo ispravnim. Upoznavi Roberta, ostala sam zapanjena njegovim idejama. Budui da su ga odgajala dva oca, poduavali su ga da tei k dva razliita cilja. Obrazovani otac savjetovao mu je da radi za neku tvrtku, a bogati mu je otac savjetovao da istu posjeduje. Oba ivotna puta zahtijevala su obrazovanje, ali predmeti su bili potpuno razliiti. Obrazovani otac poticao je Roberta da bude pametan, a bogati da zaposli pametne. injenica da ima dva oca stvarala je mnoge probleme. Robertov pravi otac bio je nadzornik za obrazovanje savezne drave Havaji. Do Robertove 16 godine, njegova prijetnja koja je glasila: "Ako ne dobije dobre ocjene, nee dobiti dobar posao", nije imala mnogo uinka. Robert je ve znao da je njegov put bio posjedovanje tvrtki, a ne rad za njih. U stvari, da nije bilo mudrog i upornog srednjokolskog savjetnika za zapoljavanje, Robert moda uope ne bi iao na fakultet i to priznaje. elio je odmah poeti izgraivati svoju aktivu, ali se sloio da mu i obrazovanje moe koristiti. Istini za volju, ideje iz ove knjige vjerojatno su previe nategnute i radikalne za veinu roditelja. Neki roditelji imaju dovoljno problema zadravajui djecu u koli. No, u svjetlu naeg vremena velikih promjena, kao roditelji moramo biti otvoreni za nove, smjele ideje. Poticati djecu da budu zaposlenici znai savjetovati djeci da tijekom ivota plaaju velike poreze i to gotovo bez ikakvog jamstva za mirovinu. A istina je da su porezi najvei troak svake osobe. Zapravo, veina obitelji tijekom godine radi od sijenja do sredine svibnja kako bi platila porez. Potrebne su nove ideje, a ova ih knjiga prua. Robert tvrdi da bogati poduavaju svoju djecu na drugi nain i to kod kue, za stolom. To moda nisu ideje o kojima biste razgovarali sa svojom djecom, ali hvala vam to ste ih odluili proitati. Savjetujem vam da nastavite s potragom, jer kao majka i OJR smatram da je koncept dobivanja dobrih 18

ocjena i pronalaenja dobrog posla zastario. Moramo savjetovati djecu na sofisticiraniji nain. Potrebne su nam nove ideje i drukije obrazovanje. Moda i nije tako loe rei djeci da budu dobri zaposlenici, ali treba im rei da u isto vrijeme trebaju teiti posjedovanju vlastite investicijske tvrtke. Kao majka, nadam se da e ova knjiga pomoi drugim roditeljima. Robert se nada da e informirati ljude o tome da svatko moe napredovati ako tako odlui. Ako ste danas vrtlar, domar ili nezaposleni, moete se obrazovati i poduiti one koje volite da se financijski pobrinu za sebe. Imajte na umu da je financijska inteligencija mentalni proces putem kojeg rjeavamo svoje financijske probleme. Danas se suoavamo s globalnim i tehnolokim promjenama jednako velikim, pa ak i veim, od onih s kojima smo se suoavali prije. Nitko nema kristalnu kuglu, ali jedno je sigurno: pred nama su promjene koje nadilaze nau stvarnost. Tko zna to nosi budunost? No, to god se dogodilo, imamo dvije mogunosti: igrati na sigurno ili igrati pametno tako to emo se pripremiti, obrazovati i probuditi vlastiti financijski genij i genij nae djece. Sharon Lechter

Za BESPLATNU KAZETU "to me moj bogati otac nauio o novcu" i BROURU U BOJI o drutvenoj igri PROTOK NOVCA 101, nazovite 1-800-308-3585 19

PRVO

POGLAVLJE

BOGATI OTAC, SIROMANI OTAC

PRIA ROBERTA KIYOSAKIJA Imao sam dva oca, bogatog i siromanog. Jedan je bio vrhunski obrazovan i inteligentan - imao je doktorat, a etiri godine fakulteta zavrio je prije roka u manje od dvije godine. Zatim je pohaao Sveuilita Stanford, Chicago i Northwestern na postdiplomskom studiju, sve uz pune stipendije. Drugi otac nije zavrio niti osmi razred. Obojica su bili uspjeni, cijeli ivot vrijedno radili i mnogo zaradili. No, jedan od njih cijelog je ivota imao financijskih problema, drugi je postao jedan od najbogatijih ljudi na Havajima. Jedan je umro ostavivi desetke milijuna dolara obitelji, dobrotvornim organizacijama i Crkvi, a drugi je za sobom ostavio neplaene raune. Obojica su bili snani, karizmatini i utjecajni, obojica su me savjetovala, ali njihovi savjeti nisu bili isti. Snano su vjerovali u obrazovanje, ali nisu mi preporuili isti tijek kolovanja. Da sam imao samo jednog oca, morao bih prihvatiti ili odbaciti njegov savjet. To to sam imao dva oca koji su me savjetovali, ponudilo mi je izbor izmeu dva razliita gledita: gledita bogatog i gledita siromanog ovjeka. Umjesto da jednostavno prihvatim ili odbacim jedan ili drugi savjet, razmiljao sam, usporedio ih, a zatim sam odluio. 21

Problem je bio u tome to bogati ovjek jo nije bio bogat, a siromani ovjek jo nije bio siromaan. Obojica su tek zapoinjala svoje karijere i imala financijskih i obiteljskih problema, no na novac su gledali razliito. Na primjer, jedan otac bi govorio: "Ljubav prema novcu izvor je sveg zla." Drugi bi govorio: "Nedostatak novca je izvor sveg zla." Dok sam bio mlad, bilo je teko imati dva snana oca koji su utjecali na mene. Htio sam biti dobar sin i sluati, ali dva oca nisu govorila iste stvari. Razlika u njihovim gleditima, osobito u vezi novca, bila je tako velika da sam postao znatieljan. Poeo sam razmiljati o stvarima koje su govorili. Veliki dio slobodnog vremena provodio sam razmiljajui i pitajui se: "Zato je to rekao?" Zatim bih se upitao isto to u vezi izjave drugog oca. Bilo bi mnogo lake jednostavno rei: "Da, u pravu je. Slaem se s tim". Ili jednostavno odbaciti to gledite i rei: "Stari nema pojma o emu govori." Ali, budui da sam volio obojicu natjerao sam se na razmiljanje i odabrao kako dalje. Taj se izbor pokazao dugorono mnogo vrednijim nego da sam jednostavno prihvatio ili odbacio jedno gledite. Jedan od razloga zato bogati postaju bogatiji, siromani siromaniji, a srednja klasa sve zaduenija, jest injenica da se o novcu poduava kod kue, a ne u koli. Najvei dio nas, ui o novcu od svojih roditelja. to moe siromani roditelj rei svojem djetetu o novcu? Jednostavno kau: "Ostani u koli i vrijedno ui." Djeca mogu diplomirati s odlinim ocjenama, ali s financijskim programiranjem i mentalitetom siromane osobe. Dijete je to nauilo jo kao malo. U koli se ne ui o novcu. kola se fokusira na akademske i profesionalne vjetine, ali ne i na financijske. To je razlog zbog kojeg pametni bankari, lijenici i raunovoe, koji su u koli dobivali odline ocjene, mogu cijeli ivot imati financijskih problema. Na golemi nacionalni dug djelomino je posljedica injenice da visoko obrazovani politiari i dravni slubenici donose financijske odluke s malo ili nimalo znanja o novcu. esto razmiljam o novom mileniju i pitam se to e se 22

dogoditi kada milijunima ljudi zatreba financijska i medicinska pomo. Oni e financijski ovisiti o svojim obiteljima ili o dravi. to e se dogoditi kada zdravstveno ili socijalno osiguranje ostane bez novca? Kako e nacija preivjeti ako poduavanje djece o novcu i dalje ostane na roditeljima - od kojih e veina biti ili ve jest, siromana? Budui da sam imao dva utjecajna oca, uio sam od obojice. Morao sam razmisliti o savjetu i jednog i drugog i dok sam to inio stjecao sam vrijedan uvid u mo i uinak ovjekovih misli na njegov ivot. Na primjer, jedan otac obiavao je rei: "Ne mogu si to priutiti." Drugi otac je zabranio izgovaranje tih rijei. On je inzistirao da govorim: "Kako bih si to mogao priutiti?" Jedno je izjava, a drugo pitanje. Jedno vam daje izgovor, a drugo vas prisiljava da razmislite. Moj bogati otac objanjavao je to tako da, kada kaete da si ne moete to priutiti, va mozak prestaje funkcionirati. Kada se zapitate "Kako bih si to mogao priutiti?", mozak se pokree. Nije smatrao da trebate kupiti sve to elite. Bio je fanatik vjebanja modanih vijuga, najmonijeg raunala na svijetu. "Moj mozak je svakoga dana sve jai jer ga vjebam. to je jai, vie mogu zaraditi." Vjerovao je da je izgovaranje reenice, "Ne mogu si to priutiti", znak mentalne lijenosti. Iako su oba oca vrijedno radila, primijetila sam da jedan od njih ima naviku uspavati svoj mozak kad se radilo o novcu, a drugi je obiavao vjebati svoj mozak. Dugoroni rezultat bio je taj da je jedan otac financijski jaao, dok je drugi slabio. To je kao razlika izmeu osobe koja svaki dan vjeba u teretani i one koja sjedi na kauu i gleda televiziju. Odgovarajua fizika vjeba poveava vam izglede za zdravlje, kao to vam odgovarajua mentalna vjeba poveava izglede za bogatstvo. Lijenost smanjuje zdravlje i bogatstvo. Moja dva oca imala su suprotne stavove. Jedan je smatrao da bi bogati trebali plaati vee poreze kako bi brinuli za one nesretnije. Drugi je govorio: "Porezi kanjavaju one koji proizvode, a nagrauju one koji ne proizvode". Jedan otac mi je govorio: "Vrijedno ui kako bi se mogao 23

zaposliti u dobroj tvrtki", a drugi, "vrijedno ui kako bi mogao kupiti dobru tvrtku." Jedan otac rekao je: "Razlog zbog kojeg nisam bogat jest taj to imam vas, djeco." Drugi je rekao: "Razlog zbog kojeg moram postati bogat ste vi, djeco." Jedan je poticao na razgovor o novcu i poslu za stolom. Drugi je branio da se za stolom spominje novac. Jedan je rekao: "Kad se radi o novcu, igraj na sigurno, ne riskiraj", a drugi, "naui upravljati rizikom." Jedan je vjerovao da je dom najvea investicija i aktiva, a drugi da je kua obaveza, a ako je ona najvea investicija, to je velika nevolja. Oba oca plaali su svoje raune na vrijeme, ali jedan ih je plaao prije svega ostalog, a drugi na kraju. Jedan je vjerovao da e se tvrtka ili drava pobrinuti za ljude i njihove potrebe, te je uvijek je razmiljao o poviicama, mirovinskim planovima, zdravstvenim beneficijima, bolovanjima, godinjem odmoru i drugim prednostima. Impresionirala su ga dva ujaka koja su ula u vojsku i zaradila mirovinu i beneficije do kraja ivota, nakon dvadeset godina aktivne slube. Sviale su mu se zdravstvene beneficije i privilegije koje je vojska osiguravala svojim umirovljenicima. Sviao mu se i sustav rada na katedri sveuilita. Povremeno se inilo da mu je ideja sigurnog posla za cijeli ivot i beneficija vanija od samog posla. esto bi govorio: "Vrijedno sam radio za dravu i imam pravo na te beneficije." Drugi je vjerovao u potpunu financijsku samodostatnost. Govorio je protiv mentaliteta "beneficija" i smatrao da ovaj stvara slabe, financijski ovisne ljude. Vana mu je bila financijska kompetencija. Jedan otac muio se da utedi nekoliko dolara, a drugi je jednostavno stvarao investicije. Jedan me nauio napisati impresivni ivotopis kako bih mogao pronai dobar posao, a drugi me poduio pisanju dobrih poslovnih i financijskih planova kako bih mogao stvarati radna 24

mjesta. Kao proizvod dva snana oca, mogao sam promatrati uinak koji razliite misli imaju na ovjekov ivot. Primijetio sam da ljudi zaista oblikuju ivot svojim mislima. Na primjer, moj je siromani otac uvijek govorio: "Nikada se neu obogatiti." I to se ostvarilo. S druge strane, moj je bogati otac oduvijek smatrao sebe bogataem. Govorio bi: "Ja sam bogat ovjek, a bogati to ne rade." ak i kad je bankrotirao nakon velikog financijskog pada i dalje se smatrao bogatim ovjekom. Govorio bi: "Postoji razlika izmeu siromatva i bankrota. Bankrot je privremen, a siromatvo je vjeno." Moj siromani otac bi govorio: "Ne zanima me novac" ili "Novac nije vaan". A bogati je uvijek smatrao da je novac mo. Mo naih misli nije mogue izmjeriti, ali jo dok sam bio mlad bilo mi je jasno da moram paziti na svoje misli i izraavanje. Primijetio sam da moj siromani otac nije siromaan zbog koliine novca koju je zaraivao, ve zbog svojih misli i djela. Kao mladi s dva oca, postao sam svjestan da moram paziti koje u misli usvojiti. Koga bih trebao sluati bogatog ili siromanog oca? Iako su obojica veoma cijenila obrazovanje i uenje, nisu se slagali u vezi onoga to bi trebalo uiti. Jedan je htio da vrijedno uim, dobijem diplomu i dobar posao kako bih radio za novac. Htio je da postanem profesionalac, odvjetnik, raunovoa ili da zavrim poslovnu kolu i postanem MBA Master of Business Administration - strunjak za ekonomske i financijske znanosti. Drugi me otac poticao da obratim panju na to kako postati bogat, da shvatim nain na koji djeluje novac te postignem da on radi za mene. "Ja ne radim za novac, ve novac radi za mene!" Kad sam navrio devetu godinu, odluio sam posluati bogatog, a ne siromanog oca, iako je ovaj imao fakultetske diplome.

25

Lekcija Roberta Frosta Robert Frost je moj omiljeni pjesnik. Iako volim mnoge njegove pjesme, omiljena mi je Put kojim nisam poao. Njegovom se lekcijom koristim gotovo svakodnevno:

Put kojim nisam poao

U utoj umi ravala se dva puta, Tuan to ne mogu na obje strane Jer putujem sam, stajao sam dugo I gledao do kuda mi pogled see Kako jedan nesta u gustome grmlju; I onda krenuh drugim, onim pravim, Moda mi je upravo tuda valjalo poi, Obraslim travom to eka nove korake Premda sam znao, ako poem tuda, Koraat u ipak uvijek istim putem, A toga su jutra oba puta bila prava Prekrivena liem nedirnutim, mirnim. Da, iao sam prvim jo cijeloga dana! Ali svi mi znamo da staze nas nose, I ta sjena sumnje zvala me je natrag. Ovo u vam s uzdahom jednom rei, Negdje nakon mnogo dugih godina; U umi ravala se dva puta, a ja Krenuh onim kojim se rjee ilo, I nakon toga nita nije bilo kao prije. Robert Frost (1916)

(Preveo Milo urevi)

26

I nakon toga nita nije bilo kao prije. Tijekom godina, esto sam razmiljao o pjesmi Roberta Frosta. Odluka da ne sluam savjet i stavove o novcu od mojeg visokoobrazovanog oca bila je bolna, ali je oblikovala ostatak mojeg ivota. Kad sam odluio koga u posluati, zapoelo je moje financijsko obrazovanje. Bogati otac poduavao me sve do moje 39-te godine. Prestao je kad je shvatio da razumijem ono to je pokuavao utuviti u moju, esto tvrdu glavu. Novac je jedan oblik moi. No, ono to je jo monije je financijsko obrazovanje. Novac dolazi i odlazi, ali ako razumijete nain na koji funkcionira, stjeete mo i poinjete graditi bogatstvo. Pozitivno razmiljanje ne dolazi samo po sebi jer veina ljudi u koli nije nauila kako novac funkcionira, te provodi cijeli ivot radei. Budui da mi je bilo samo devet godina kad sam poeo uiti, lekcije kojima me poduavao bogati otac bile su jednostavne. Na kraju krajeva, sve se svodi na samo est glavnih koje je ponavljao tijekom trideset godina. Ovo je knjiga o tih est lekcija, prikazanih na najjednostavniji mogui nain, tj. onako kako ih je moj bogati otac prikazao. Te lekcije nisu odgovori, ve putokazi koji e pomoi vama i vaoj djeci da postanete bogatiji, bez obzira na to to se dogaalo u svijetu koji se mijenja, svijetu punom nesigurnosti.

27

Prva lekcija Bogati ne rade za novac Druga lekcija Zato poduavati financijsku pismenost? Trea lekcija Gledajte svoja posla etvrta lekcija Povijest poreza i mo tvrtki Peta lekcija Bogati stvaraju novac
V

esta lekcija Radite da bi uili - ne radite za novac

DRUGO

POGLAVLJE Prva lekcija:

BOGATI NE RADE ZA NOVAC

"Tata, moe li mi rei kako da se obogatim?" Moj otac odloio je veernje novine. "Zato se eli obogatiti, sine?" "Zato to je danas Jimmyjeva majka dola u novom Cadillacu, a za vikend idu u svoju kuu na plai. Poveli su tri njegova prijatelja, ali Mike i ja nismo pozvani. Rekli su da nismo pozvani zato to smo 'siromana djeca'." "To su rekli?" upita otac s nevjericom. "Da, jesu", rekoh ja povrijeenim tonom. Moj otac u tiini odmahne glavom, gurne prstom naoale na nosu i nastavi itati svoje novine. Stajao sam ekajui odgovor. Bilo je to 1956. godine, a ja sam imao devet godina. Igrom sudbine, pohaao sam javnu kolu u koju su bogati slali svoju djecu. Na je grad bio prije svega grad eernih plantaa. Direktori plantaa i drugi utjecajni ljudi iz grada, poput lijenika, vlasnika tvrtki i bankara, slali su djecu u tu kolu od 1. do 6. razreda. Nakon 6. razreda, djecu su uglavnom slali u privatne kole. Zato to je moja obitelj ivjela s jedne strane ulice i ja sam pohaao tu kolu. Da smo ivjeli s druge strane, pohaao bih drugu kolu, s djecom iz obitelji slinijim mojoj. Nakon 6. razreda, ta e djeca zajedno sa mnom nastaviti kolovanje u javnim srednjim kolama. Mi neemo moi pohaati privatne kole. 31

Otac napokon odloi novine. Mogao sam vidjeti da razmilja. "Pa, sine", zapone on polako, "ako eli biti bogat, mora nauiti stvarati novac." "Kako u stvoriti novac?" upitao sam ga. "Razmisli malo, sine", ree on smijeei se, to je zapravo znailo, "to je sve to u ti rei" ili "ja ne znam odgovor, nemoj me postidjeti."

Partnerstvo je stvoreno
Sljedeeg jutra prenio sam Mikeu, svom najboljem prijatelju, rijei svog oca. Koliko sam znao, Mike i ja bili smo jedina siromana djeca u toj koli. Mike je bio poput mene, naao se u toj koli igrom sudbine. Netko je pogrijeio crtajui granice kolskih podruja i mi smo zavrili u koli s bogatom djecom. Nismo bili zaista siromani, ali osjeali smo se siromanima jer su svi drugi djeaci imali nove bejzbol rukavice, bicikle i sve ostalo. Mama i tata osigurali su nam osnovne stvari - hranu, odjeu i krov nad glavom. No, to je bilo to. Moj je tata govorio: "Ako neto eli, radi kako bi to i dobio." Mi smo eljeli mnogo toga, ali nije bilo mnogo posla za 9-godinje djeake. "Kako da zaradimo novac?" upitao je Mike. "Ne znam", rekoh ja, "ali eli li biti moj partner?" Pristao je i tog je subotnjeg jutra Mike postao moj prvi poslovni partner. Proveli smo cijelo jutro smiljajui kako da doemo do novca. Ponekad bismo priali kako se svi oni "cool deki" u Jimmyjevoj kui na plai zabavljaju. To je pomalo boljelo, ali bila je to dobra bol jer nas je nadahnula da razmislimo kako doi do novca. Napokon, tog poslijepodneva, munja nam projuri kroz glavu. Bila je to ideja koju je Mike dobio iz knjige koju je proitao. Uzbueno smo se rukovali i partnerstvo se nalo u biznisu. Sljedeih nekoliko tjedana, Mike i ja jurili smo naim susjedstvom kucajui na vrata i ispitujui susjede bi li htjeli sauvati tube od zubne paste za nas. Sa zbunjenim osmjesima 32

na licu, veina ih je pristala. Neki su nas upitali to radimo, a na to mi bismo odgovarali: "Ne moemo vam rei. To je poslovna tajna." Moja majka sve se vie ljutila kako su prolazili tjedni. Izabrali smo mjesto pokraj njezine perilice za rublje kao skladite za nae sirovine. Hrpa rabljenih tuba od zubnih pasta poela je rasti u smeoj kartonskoj kutiji u kojoj su nekada stajale boce s keapom. Napokon, moja je majka udarila akom po stolu. Pogled na neuredne, zguvane tube zubnih pasta njezinih susjeda stvarno ju je uzrujao. "to vi deki radite?", upitala je. "I ne elim uti da je to poslovna tajna. Uinite neto s tim neredom ili u ga izbaciti van." Mike i ja kumili smo je i molili, objanjavajui da emo uskoro imati dovoljno sirovina i da emo tada zapoeti s proizvodnjom. ekali smo da jo nekoliko susjeda potroi svoju zubnu pastu kako bismo dobili njihove tube. Majka nam je dala rok od tjedan dana. Datum poetka proizvodnje pomaknut je zbog pritiska. Moje prvo partnerstvo ve je bilo u opasnosti zbog majinih prijetnji. Mike je sada imao zaduenje govoriti susjedima da brzo potroe svoje zubne paste jer bi njihov zubar ionako htio da peru zube ee. Ja sam poeo sastavljati proizvodnu liniju. Jednog su se dana, moj otac i njegov prijatelj dovezli u nau ulicu i ugledali dvojicu 9-godinjaka kako punom parom rade na proizvodnji. Sve je bilo zapraeno finim bijelim prahom. Na dugom stolu nalazili su se mali kartoni od mlijeka iz kole, a na je obiteljski rotilj bio maksimalno zagrijan usijanim ugljenom. Tata je paljivo priao jer morao je parkirati automobil na poetku prilaza, budui da je proizvodna linija blokirala ulaz. Kad su se on i njegov prijatelj pribliili, ugledali su elinu zdjelu na ugljenu u kojoj su se topile tube zubne paste. U to vrijeme zubna pasta nije bila prodavana u plastinim, nego u olovnim tubama. Kad bi boja izgorjela, tube smo sputali u malu elinu zdjelu, topili ih dok ne bi dole u tekue stanje, a 33

zatim uz pomo majinih draa za zdjelu, izlijevali olovo kroz malu rupu na vrhu kartona od mlijeka. Kartoni od mlijeka bili su ispunjeni gipsom. Bijeli prah koji je prekrivao sve, bio je gips prije no to smo ga pomijeali s vodom. U urbi sam preokrenuo vreu i cijela je okolina izgledala kao da je njome prola snjena oluja. Kartoni od mlijeka bili su vanjski kontejneri za gipsane kalupe. Moj otac i njegov prijatelj promatrali su nas kako paljivo ulijevamo istopljeno olovo kroz malu rupu na vrhu gipsane kocke. "Paljivo", ree moj otac. Kimnuo sam glavom ne diui pogled. Kad je ulijevanje napokon bilo gotovo, odloio sam elinu zdjelu i nasmijeio se ocu. "to to radite, deki?", upita on s opreznim osmijehom na licu. "Radimo ono to si mi rekao da trebam uiniti. Bit emo bogati", rekoh ja. "Da", potvrdi Mike, cerei se i kimajui glavom, "mi smo partneri." "A to je to u tim gipsanim kalupima?", upita otac. "Gledaj", rekoh ja, "ovo bi trebala biti dobra tura." Malim ekiem udario sam po peatu koji je dijelio kocku napola. Paljivo sam skinuo gornji dio gipsanog kalupa, a iz njega je ispao olovni novi. "O, moj Boe!", ree moj otac. "Vi izraujete novie od olova." "Tako je", ree Mike, "radimo ono to ste nam rekli, tj. pravimo novac." Oev se prijatelj okrenuo i prasnuo u smijeh. Moj se otac nasmijeio i odmahnuo glavom. Pokraj vatre i kutije s potroenim tubama od zubnih pasti, pred njim su stajala dva djeaka prekrivena bijelim prahom, nasmijeena od uha do uha. Zamolio nas je da sve odloimo i sjednemo s njim na ulazno stubite. S osmijehom na licu objasnio nam je to znai rije "krivotvorenje". Nai snovi rasprili su se. "elite rei da je ovo 34

protuzakonito?" upita Mike drhtavim glasom. "Pusti ih", ree prijatelj mojeg oca, "moda su prirodno talentirani." Moj otac ga pogleda. "Da, protuzakonito je", ree moj otac blagim tonom, "ali vi ste momci pokazali veliku kreativnost i originalnost. Nastavite. Stvarno sam ponosan na vas!" Mike i ja razoarano smo sjedili u tiini dvadesetak minuta prije no to smo poeli istiti nered. Na je biznis propao ve prvi dan. istei prah, pogledao sam Mikea i rekao: "Jimmy i njegovi prijatelji valjda su u pravu. Mi smo sirotinja." Moj je otac bio na odlasku kad me uo kako to govorim. "Deki", rekao je, "sirotinja ste samo ako odustanete. Najvanije je da ste pokuali neto uiniti. Veina ljudi samo govori i sanja o bogatstvu, a vi ste neto uinili. Ponosan sam na vas. Nastavite, nemojte odustati." Mike i ja stajali smo u tiini. Bile su to lijepe rijei, ali jo uvijek nismo znali to nam je initi. "Kako to da ti nisi bogat, tata?" upitao sam ja. "Zato to sam izabrao poziv uitelja. Uitelji ne razmiljaju o bogaenju. Mi samo volimo poduavati. Volio bih ti pomoi, ali ja zaista ne znam stvarati novac." Mike i ja okrenuli smo se i nastavili s ienjem. "Znam", ree moj otac, "ako elite nauiti kako se obogatiti, ne pitajte mene ve tvog oca, Mike." "Mog oca?" upita Mike sa smrknutim izrazom lica. "Da, tvog oca", ponovi moj otac s osmijehom, mi imamo istog bankara i ovaj neprekidno govori o njemu. Rekao mi je nekoliko puta da je tvoj otac briljantan kad je rije o zaraivanju." "Moj otac?" upita Mike u nevjerici, "pa kako to da nemamo skupi auto ni lijepu kuu, poput bogate djece u koli?" "Dobar auto i lijepa kua ne znae nuno da si bogat, niti da zna zaraivati", odgovori moj otac. "Jimmyjev tata radi na plantai eera. Nije drugaiji od mene. On radi za tvrtku, a ja za dravu. Tvrtka mu kupuje automobile, no u financijskim je 35

nevoljama i Jimmyjev tata moda uskoro nee imati nita. Tvoj je tata drukiji, Mike. ini se da on gradi carstvo i pretpostavljam da e za nekoliko godina biti bogat." uvi to, Mike i ja opet smo se oduevili. S novim arom bacili smo se na ienje nereda koji je ostao za naim propalim biznisom. Dok smo istili, planirali smo kako i kada emo razgovarati s Mikeovim ocem. Problem je bio u tome to je on radio dokasna i esto se vraao kui naveer. Njegov je otac posjedovao skladita, graevinsku tvrtku, lanac prodavaonica i tri restorana, koji su ga zadravali dokasna. Mike je uhvatio autobus i poao kui nakon to smo zavrili s ienjem. Planirao je razgovarati s ocem kad se ovaj vrati kui i zamoliti ga da nas naui kako da se obogatimo. Obeao je da e me nazvati nakon tog razgovora, ak i ako bude kasno. Telefon je zazvonio u 20:30 h. "U redu", rekoh ja, "sljedee subote." Spustio sam slualicu. Mikeov otac pristao je razgovarati s nama. U 7:30 u subotu ujutro, krenuo sam autobusom u sirotinjsku etvrt grada. Lekcija poinje "Platit u vam 10 centi po satu." ak i po standardima iz 1956., 10 centi po satu bilo je malo. Mike i ja nali smo se s njegovim ocem toga jutra u 8 h. On je ve bio u poslu. Njegov je graevinski nadzornik upravo odlazio kad sam doao do njegove jednostavne, male i uredne kue. Mike me doekao na vratima. "Tata je na telefonu, kae da ga priekamo na stranjem trijemu", rekao je Mike otvorivi vrata. Stari, drveni pod kripao je kad sam preao preko praga kue. Iza praga se nalazio jeftini otira za noge. Otira je prikrivao troni pod, koji su nebrojeni koraci izlizali tijekom godina. Iako je bio ist, trebalo ga je zamijeniti. Osjeao sam se klaustrofobino uavi u usku dnevnu sobu ispunjenu starim i pljesnivim namjetajem koji bi danas imao 36

vrijednost za kolekcionare. Na kauu su sjedile dvije ene, malo starije od moje majke. Preko puta njih sjedio je ovjek u radnikoj odjei. Imao je na sebi kaki hlae i koulju, uredno izglaanu, ali neutirkanu i ispolirane radne knjige. Bio je desetak godina stariji od mojeg oca. Rekao bih da mu je bilo oko 45 godina. Nasmijeili su se dok smo Mike i ja prolazili pokraj njih prema kuhinji koja je vodila ka stranjem trijemu. Ja sam im stidljivo uzvratio osmijehom. "Tko su ti ljudi?", upitao sam. "O, oni rade za mojeg oca. Stariji ovjek je rukovoditelj skladita, a ene su direktorice restorana. A vidio si i graevinskog nadzornika, koji radi na izgradnji ceste na oko 50 milja odavde. Njegov drugi nadzornik koji gradi kue, otiao je prije no to si doao." "Dogaa li se to cijelo vrijeme?", upitao sam. "Ne uvijek, ali esto", ree Mike, smijeei se dok je primicao stolicu da sjedne pokraj mene. "Zamolio sam ga da nas naui stvarati novac", ree Mike. "I to je rekao na to?", upitao sam s opreznom znatieljom. "Pa, u poetku je imao udan izraz na licu, ali tada je rekao da e nam neto ponuditi." "O", rekao sam, zaljuljavi se na stolici do zida; sjedio sam na stranje dvije noge stolice. I Mike je uinio isto. "Zna li o kakvoj je ponudi rije?", upitao sam. "Ne, ali ubrzo emo otkriti." Iznenada, Mikeov otac izjuri kroz pletena vrata na trijem. Mike i ja skoili smo na noge, ne iz potovanja, nego zato to nas je trgnuo. "Spremni, deki?", upita Mikeov otac i privue stolicu do nas. Kimnuli smo glavama, povukli stolice i sjeli ispred njega. On je bio krupan ovjek, visok oko 6 stopa (cca 180 cm) i teak 200 funti (cca 95 kg). Moj je otac bio vii, iste teine i oko pet godina stariji od Mikeovog. Liili su, iako nisu pripadali istoj etnikoj skupini. Moda su imali slinu energiju. "Mike kae da eli nauiti stvarati novac. Je li to tono, Roberte?" 37

Brzo sam kimnuo glavom, ali blago zastraen. Iza njegovih se rijei i osmijeha krila velika snaga. "U redu, evo moje ponude. Poduavat u vas, ali to nee biti nalik uenju u uionici. Ako ete raditi za mene, poduavat u vas. Ako neete, neu. Mogu vas poduavati bre ako radite, a ako samo elite sjediti i sluati kao u koli, onda gubim vrijeme. To je moja ponuda. Uzmite ili ostavite." "Ah... mogu li vas najprije neto pitati?", upitao sam. "Ne. Uzmite ili ostavite. Imam previe posla da bih gubio vrijeme. Ako ne moete donijeti odluku, ionako nikad nee nauiti stvarati novac. Prilike dolaze i odlaze. Vano je znati kada treba brzo donijeti odluku. Imate priliku koju ste traili. kola poinje ili zavrava za deset sekundi", ree Mikeov otac sa zadirkujuim osmijehom na licu. "Uzimam", rekoh ja. "Uzimam", ree Mike. "Dobro", ree Mikeov otac, "ga Martin dolazi za deset minuta. Nakon to zavrim s njom, odvest e vas do moje prodavaonice i moete zapoeti s radom. Plaat u vas deset centi po satu, a radit ete tri sata svake subote." "Ali ja danas imam utakmicu softballa", rekoh ja. Mikeov otac spustio je glas i rekao strogim tonom: "Uzmi ili ostavi." "Uzimam", odgovorio sam, izabravi rad i uenje umjesto igre. 30 centi kasnije U 9:00 h tog prekrasnog subotnjeg jutra Mike i ja radili smo za gu Martin. Ona je bila ljubazna i strpljiva ena. Uvijek je govorila da je Mike i ja podsjeamo na njezina dva sina koja su odrasla i otila. Iako je bila ljubazna, vjerovala je u naporan rad i zapoljavala nas je. Ona je bila nadzornica. Proveli smo tri sata skidajui robu u limenkama s polica i istei prainu s robe, a nakon toga vraajui robu uredno na police. Bio je to izrazito dosadan posao. Mikeov otac, kojega zovem svojim bogatim ocem, posjedovao je devet takvih prodavaonica s velikim parkiralitima. 38

Bila je to rana verzija lanca trgovina 7-11, male prodavaonice iz susjedstva u kojima su ljudi kupovali mlijeko, kruh, maslac i cigarete. Problem je bio u tome to tada na Havajima nije bilo rashladnih ureaja i prodavaonice nisu mogle zatvarati vrata zbog vruine. S obje strane prostorije, vrata su bila irom otvorena prema cesti i parkiralitu. Svaki puta kad bi neki automobil proao ili se parkirao, praina bi se uskovitlala i spustila u prodavaonici. Zato smo imali posao sve dok nije bilo rashladnih ureaja. Tri tjedna, Mike i ja javljali smo se gi Martin i odraivali naa tri sata. Do podneva bismo zavrili i ona bi nam davala trideset centi. No, ak ni u dobi od 9 godina sredinom 50-tih, 30 centi nije bio neki naroiti novac. Stripovi su kotali 10 centi pa bih obino potroio novac na stripove i odlazio kui. Do srijede etvrtog tjedna bio sam spreman dati otkaz. Pristao sam raditi samo zato to sam elio nauiti kako stvarati novac od Mikeovog tate, a sada sam radio poput roba za 10 centi na sat. Povrh toga, Mikeovog tatu nisam vidio od one prve subote. "Ja dajem otkaz", rekao sam Mikeu za uinom. kolska uina bila je bijedna. U koli je bilo dosadno, a sada se vie nisam radovao niti subotama. No, tih 30 centi stvarno me dotuklo. Ovoga puta Mike se nasmijeio. "emu se smije?" upitah ja bijesno i frustrirano. "Tata je rekao da e se ovo dogoditi. Rekao je da se nae s njim kada odlui dati otkaz." "to?" upitah ja izbezumljeno, "ekao je da mi dojadi?" "Tako neto", ree Mike, "tata je malo drukiji. On poduava na drugi nain od tvog oca. Tvoji mama i tata puno priaju. Moj otac je tih i ne govori mnogo. Samo priekaj do subote. Rei u mu da si spreman." "eli li rei da me prevario?" "Ne, zapravo ne, ali moda donekle. Tata e ti objasniti u subotu."

39

ekanje na red u subotu Bio sam spreman suoiti se s njim. ak je i moj pravi otac bio ljut na njega. Moj pravi otac, onaj kojeg zovem svojim siromanim ocem, mislio je da moj bogati otac kri zakon o zabrani djejeg rada i da ga treba prijaviti. Moj obrazovani, siromani otac rekao mi je da zahtijevam ono to sam zasluio, najmanje 25 centi na sat. Moj siromani otac rekao mi je da odmah dam otkaz ne dobijem li poviicu. "Ionako ti ne treba taj prokleti posao", rekao je ljutito. U subotu u 8 sati ujutro, proao sam kroz vrata Mikeove kue. "Sjedni i priekaj na red", ree Mikeov otac kad sam uao. On se okrene i ue u svoj mali ured pokraj spavae sobe. Ogledao sam se po sobi. Nisam nigdje vidio Mikea. Osjeajui se neugodno, oprezno sam sjeo pokraj dvije ene koje su bile ovdje i etiri tjedna ranije. Nasmijeile su se i pomaknule na kauu da mi naprave mjesta. Prolo je 45 minuta, a ja sam kipio od bijesa. Dvije ene razgovarale su s njim i otile prije trideset minuta. Jedan stariji gospodin bio je unutra dvadeset minuta, a i on je ve otiao. Kua je bila prazna, a ja sam sjedio u pranjavoj mranoj dnevnoj sobi tog prelijepog sunanog havajskog dana, ekajui razgovor sa krcem koji je iskoritavao djecu. Mogao sam ga uti kako uka u uredu, razgovara na telefon i ignorira me. Sada sam bio spreman otii, ali iz nekog razloga ostao sam. Napokon, petnaest minuta kasnije tono u 9 sati, bogati otac izaao je iz ureda, ne rekavi nita i rukom mi pokazao da uem u njegov skueni ured. "Koliko sam shvatio, eli poviicu ili e dati otkaz", ree bogati otac vrtei se u stolici. "Pa, ne drite se dogovora", izlanuo sam gotovo u suzama. Za jednog 9-godinjaka bilo je stvarno zastraujue suprotstaviti se odrasloj osobi. "Rekli ste da ete me poduavati budem li radio za vas. Radio sam i to vrijedno. Odustao sam od svojih utakmica, a vi ne drite rije. Niste me nita nauili. Vi ste pokvarenjak, 40

upravo onako kako svi u gradu govore. Pohlepni ste. elite sav novac i ne marite za zaposlenike. Ostavljate me da ekam i ne potujete me. Ja sam samo djeak i zasluujem da se sa mnom postupa bolje." Bogati otac zaljuljao se u stolici i privukao ruke do brade, zurei u mene. inilo se kao da me prouava. "Nije loe", ree on, "za manje od mjesec dana zvui poput veine mojih zaposlenika." "to?", upitao sam. Nisam shvatio to je htio rei, pa sam nastavio s pritubama. "Mislio sam da ete se drati dogovora i poduavati me. Umjesto toga, elite me muiti? To je okrutno. To je stvarno okrutno." "Poduavam te", ree bogati otac tiho. "to ste me nauili? Nita!", rekao sam ljutito, "niste ni razgovarali sa mnom otkad sam pristao raditi za kikiriki. Deset centi na sat. Ha! Trebao bih vas prijaviti dravi. Imamo zakon o djejem radu. Moj tata radi u dravnoj slubi, znate." "Hej!", ree bogati otac. "Sada zvui poput veine ljudi koji su nekada radili za mene, oni kojima sam dao otkaz ili su sami otili." "I, to imate za rei?", upitao sam, osjeajui se prilino hrabro za djeaka. "Lagali ste mi. Radio sam za vas, a vi niste odrali rije. Niste me nauili nita." "Kako zna da te nisam nauio nita?", upita bogati otac mirno. "Pa, niste ni razgovarali sa mnom. Radio sam tri tjedna, a niste me nauili nita", rekoh ja durei se. "Mora li se poduavanje sastojati od govora ili predavanja?", upita bogati otac. "Mora", odgovorio sam. "Tako te ue u koli", ree on smijeei se, "ali to nije nain na koji te ui ivot, a ja bih rekao da je ivot najbolji od svih uitelja. Najvei dio vremena, ivot ne razgovara s tobom. "Samo te udara po glavi. Svaki puta kad te udari, to je kao da ti govori: 'Probudi se! Ovo je neto to elim da naui.'" "O emu li govori ovaj ovjek?", upitao sam se u sebi. 41

"ivot mi se obraa tako to me udara po glavi?" Sada sam znao da moram dati otkaz. Razgovarao sam s nekim koga bi trebalo zatvoriti. "Ako naui ivotne lekcije, uspjet e. Ako ne, ivot e te i dalje udarati po glavi. Ljudi ine dvije stvari. Neki doputaju ivotu da ih udara. Drugi se naljute i uzvraaju mu. Ali oni uzvraaju svojem efu, ili poslu, ili supruniku. Ne znaju da je ivot onaj koji ih udara." Nisam imao pojma o emu govori. "ivot nas sve udara po glavi. Neki odustaju, a drugi se bore. Neki naue lekciju i nastave dalje zahvalni ivotu to ih udara po glavi. Za te malobrojne, to znai da trebaju neto nauiti. Naue to i kreu dalje. Veina odustane, a neki se, poput tebe, bore." Bogati otac ustane i zatvori stari, kripavi, drveni prozor kojeg je trebalo popraviti. "Ako naui ovu lekciju, odrast e u mudrog, bogatog i sretnog mladia. Ako ne naui, provest e ivot okrivljujui posao, nisku plau ili efa za svoje probleme. Proivjet e ivot nadajui se za onu veliku priliku koja e ti rijeiti sve novane probleme." Bogati otac pogledao me da vidi sluam li ga. Njegov i moj pogled sreli su se. Zurili smo jedan u drugoga. Komunikacija je kroz oi tekla meu nama. Napokon, skrenuo sam pogled kad sam shvatio posljednju poruku. Znao sam da je u pravu. Krivio sam njega, a traio sam ga da me poduava. Borio sam se. Bogati otac nastavio je. "Ako si osoba bez petlje, odustat e svaki put kad te ivot udari po glavi, provest e ivot igrajui na sigurno, inei prave stvari, uvajui se za neki dogaaj koji se nikada nee dogoditi. Na kraju e umrijeti kao dosadni starac. Imat e mnogo prijatelja koji e te stvarno voljeti zato to si bio tako dobar, vrijedan momak. ivjet e igrajui na sigurno, inei prave stvari. No, istina je da doputa ivotu da te gurne u osjeaj podinjenosti. Duboko u sebi rizik te uasava. Stvarno si htio pobijediti, ali strah od gubitka bio je vei od uzbuenja pobjede. Duboko u sebi, ti e, i samo ti, znati da nisi pokuao. Izabrao si igrati na sigurno." 42

Nai pogledi opet su se susreli. Gledali smo se deset sekundi i odvojili pogled tek kad je poruka primljena. "Vi ste me udarali po glavi?", upitao sam. "Neki bi ljudi mogli tako rei", nasmijei se bogati otac, "a ja bih rekao da sam ti dao da okusi ivot." "Okusim ivot?", upitao sam jo uvijek ljut, ali i znatieljan. ak sam bio spreman za uenje. "Vi ste, deki, prvi ljudi koji su me ikad zamolili da ih nauim stvarati novac. Imam vie od 150 zaposlenika, a niti jedan od njih nije me zamolio da mu prenesem ono to znam o novcu. Oni od mene trae posao i plau, ali ne i to da ih nauim o novcu. Veina e provesti najbolje godine svojih ivota radei za novac, ne shvaajui za to rade." Sjedio sam i paljivo ga sluao. "Kad mi je Mike rekao da eli nauiti stvarati novac, odluio sam osmisliti smjer koji je blizak stvarnom ivotu. Mogao sam govoriti sve dok ne poplavim, ali ti ne bi nita uo. Zato sam odluio pustiti da te ivot malo udara po glavi kako bi me mogao uti. Zato sam ti plaao samo 10 centi." "Pa kakvu sam lekciju nauio radei za samo 10 centi na sat?", upitao sam, "da ste krti i da iskoritavate radnike?" Bogati otac zaljulja se u stolici i nasmije od srca. Napokon, nakon to se prestao smijati, ree: "Bolje ti je da promijeni gledite. Prestani kriviti mene i misliti da je problem u meni. Ako misli da je problem u meni, onda mora promijeniti mene. Ako shvati da je problem u tebi, onda mora promijeniti sebe nauiti neto i postati mudriji. Veina ljudi eli da se promijene svi drugi osim njih samih. Mogu ti rei da je mnogo lake promijeniti sebe nego sve druge." "Ne razumijem", rekoh ja. "Ne krivi me za svoje probleme", ree bogati otac koji je postao nestrpljiv. "Ali plaate me samo 10 centi." "Pa to si nauio?", upita bogati otac, smijeei se. "Da ste krti", rekoh ja s lukavim osmijehom. "Vidi, misli da je problem u meni", ree bogati otac. 43

"Ali jest." "Ako zadri takav stav, nee nita nauiti. Ako zadri stav da je problem u meni, kakav izbor ima?" "Ako mi ne platite vie, ne iskaete mi vie potovanja i ne ponete me poduavati, mogu dati otkaz." "Dobro reeno", ree bogati otac, "a to je upravo ono to bi veina ljudi uinila. Odustali bi i potraili bolji posao, bolju priliku i viu plau, mislei da e im to rijeiti problem. U veini sluajeva, nee." "to e onda rijeiti problem?", upitah ja, "uzeti tih 10 centi na sat i nasmijeiti se?" Bogati otac se nasmijei. "To je ono to bi drugi uinili. Prihvatili bi plau, svjesni toga da e oni i njihove obitelji imati financijskih problema. No, to je sve to e uiniti - ekat e na poviicu mislei da e vie novca rijeiti problem. Veina to jednostavno prihvati, a neki pronau drugi posao i rade jo vie, ali na kraju dobiju malu plau." Sjedio sam zurei u pod. Poeo sam shvaati lekciju kojoj me bogati otac poduavao. Mogao sam osjetiti okus ivota. Napokon, podigao sam pogled i ponovio pitanje. "to e onda rijeiti problem?" "Ovo", potape me on blago po glavi, "ovo to ima izmeu uiju." U tom trenutku, bogati otac podijelio je sa mnom kljuno gledite koje je dijelilo njega od njegovih zaposlenika i od mojeg siromanog oca - i to ga je dovelo do toga da postane jedan od najbogatijih ljudi Havaja, dok je moj visoko obrazovani, ali siromani otac imao financijske probleme cijeloga ivota. Bilo je to jedinstveno gledite koje je tijekom ivota poprimilo kljuni znaaj. Bogati je otac iznova ponavljao ovo gledite, koje u nazvati lekcija br. 1.

44

"Siromani i srednja klasa rade za novac. Bogati postiu da novac radi za njih." Tog vedrog, subotnjeg jutra uvidio sam razliito stajalite od onoga kojem me uio moj siromani otac. U dobi od 9 godina postao sam svjestan da oba oca ele da uim. Oba su me poticala na uenje... ali ne istih stvari. Moj visoko obrazovani otac preporuio mi je da radim isto to i on. "Sine, elim da vrijedno ui, dobiva dobre ocjene, kako bi mogao nai siguran posao u velikoj tvrtki. Pazi da ima dobre beneficije." Moj bogati otac htio je da nauim kako novac funkcionira da postignem da on radi za mene. Te u lekcije nauiti tijekom ivota uz njegovo vodstvo, a ne u uionici. Moj je bogati otac nastavio s prvom lekcijom. "Drago mi je da si se naljutio zbog rada za 10 centi. Da se nisi naljutio i da si to prihvatio, morao bih ti rei da te ne mogu uiti. Vidi, pravo uenje zahtijeva energiju, strast, goruu elju. Ljutnja je veliki dio te formule jer strast je kombinacija ljutnje i ljubavi. Kad se radi o novcu, veina ljudi eli igrati na sigurno i osjeati se sigurno. Zato njima ne upravlja strast, ve strah." "Zato prihvaaju poslove s niskim plaama?", upitao sam. "Da", ree bogati otac, "neki ljudi kau da iskoritavam ljude zato jer im ne plaam onoliko koliko im plaaju plantae eera ili drava. Ja kaem da ti ljudi iskoritavaju sami sebe. To je njihov strah, ne moj." "Ali ne smatrate li da biste im trebali plaati vie?", upitao sam. "Ne moram. A osim toga, vie novca nee rijeiti problem. Pogledaj samo svog oca. On zarauje mnogo, a ipak ne moe platiti svoje raune. Veina ljudi, kada dobije vie novca, zapadne u vee dugove." "Zato je plaa bila 10 centi na sat", rekoh ja smijeei se, "to je bio dio lekcije." "Tono", nasmijei se bogati otac, "vidi, tvoj je otac iao u 45

kolu i dobio odlino obrazovanje, kako bi dobio dobro plaeni posao. No, jo uvijek ima financijskih problema jer u koli nikada nije nauio nita o novcu. Povrh toga, on vjeruje u rad za novac." "A vi ne?", upitao sam. "Ne, zapravo ne", ree bogati otac, "ako eli nauiti raditi za novac, ostani u koli. To je sjajno mjesto na kojem moe to nauiti. No, ako eli nauiti kako da novac radi za tebe, posluaj mene. Ali samo ako eli uiti." "Ne bi li svatko htio to nauiti?", upitao sam. "Ne", ree bogati otac, "jednostavno iz razloga to je lake nauiti raditi za novac, osobito ako ti je strah primarna emocija kad se o njemu govori." "Ne razumijem", rekoh ja namrtivi se. "Ne razmiljaj o tome za sada. Samo znaj da je strah ono to dri veinu ljudi na poslu, strah od neplaanja rauna, strah od otkaza, strah od manjka novca, strah od potrebe da se zapone iznova. To je cijena uenja za profesiju ili zanat i rada za novac. Veina ljudi postanu robovi novca... a zatim se ljute na efa." "Uenje da novac radi za tebe je drukija vrsta uenja?", upitao sam. "Apsolutno", odgovori bogati otac, "apsolutno." Sjedili smo u tiini tog prelijepog, havajskog, subotnjeg jutra. Moji prijatelji upravo su zapoinjali utakmicu bejzbolske Male lige. No iz nekog razloga, sada sam bio zahvalan to sam odluio raditi za 10 centi na sat. Osjeao sam da u nauiti neto to moji prijatelji nee. "Jesi li spreman za uenje?", upita bogati otac. "Apsolutno", rekoh ja s osmijehom. "Ja sam odrao svoje obeanje. Uio sam te na daljinu", ree moj bogati otac. "S 9 godina iskusio si to to znai raditi za novac. Samo pomnoi svoj posljednji mjesec s pedeset godina i znat e kako veina ljudi provodi svoje ivote." "Ne razumijem", rekoh ja. "Kako si se osjeao ekajui me u redu? Jednom kad si ekao da te zaposlim i drugi puta kad si htio traiti vie novca?" 46

"Strano", rekoh ja. "Tako izgleda ivot mnogih koji izaberu raditi za novac", ree bogati otac. "A kako si se osjeao kad ti je ga Martin dala trideset centi za tri sata rada?" "Osjeao sam kao da to nije dovoljno. inilo se kao nita, bio sam razoaran", rekoh ja. "Tako se osjea veina zaposlenika kada pogledaju svoju platnu listu. Osobito nakon to se oduzmu svi porezi i drugi odbici. Ti si barem dobio 100 posto." "elite rei da veina radnika ne dobije cijelu plau?", upitao sam zapanjeno. "Zaboga, naravno!", ree bogati otac, "drava uvijek prvo uzme svoj dio." "Kako to ini?", upitah ja. "Putem poreza", ree bogati otac, "oporezuju te kad zarauje, kad troi i kad tedi. Oporezuju te ak i kad umre." "Zato ljudi doputaju da im drava to ini?" "Bogati ne doputaju", ree bogati otac s osmijehom, "siromani i srednja klasa doputaju. Kladim se da ja zaraujem vie od tvojeg oca, ali on plaa vee poreze." "Kako je to mogue?", upitao sam ga. Imao sam 9 godina i to mi nije imalo smisla. "Zato bi netko dopustio da mu drava to radi?" Bogati otac sjedio je u tiini. Valjda je htio da prestanem brbljati i da ga sasluam. Napokon, smirio sam se. Nije mi se svialo ono to ujem. Znao sam da se moj otac stalno ali to mora plaati tolike poreze, ali nije napravio nita u vezi toga. Je li ga to ivot udarao po glavi? Bogati otac polako se i tiho ljuljao u svojoj stolici i samo me gledao. "Jesi li spreman za uenje?", upita on. Polako sam kimnuo glavom. "Kao to sam rekao, mora mnogo toga nauiti. Treba ti 47

cijeli ivot da naui kako da novac radi za tebe. Veina ljudi pohaa fakultet etiri godine i tada njihovo obrazovanje zavrava. Ja ve znam da e moje prouavanje novca potrajati cijeli ivot jer to vie otkrivam, shvaam da postoji jo vie toga to moram nauiti. Veina ljudi nikada ne proui tu temu. Idu na posao, dobivaju plae, bilanciraju svoje ekovne knjiice i to je to. Povrh toga, pitaju se zato imaju financijskih problema. Zatim misle da e vie novca rijeiti njihov problem, a samo malobrojni shvate da je problem u njihovom nedostatku financijskog obrazovanja." "Dakle, moj tata ima financijskih problema zato to ne razumije novac?", upitah ja zbunjeno. "Gledaj", ree bogati otac, "porezi su samo jedan mali dio uenja kako postii da novac radi za tebe. Danas sam samo htio otkriti posjeduje li jo strast za uenje o novcu. Veina ljudi je ne posjeduje, ve ele poi u kolu, izuiti profesiju, zabavljati se na poslu i mnogo zaraditi. Jednoga dana probude se s velikim financijskim problemima, a tada ne mogu prestati raditi. To je cijena koju plaaju oni koji znaju samo raditi za novac, a ne znaju postii da novac radi za njih. Ima li jo uvijek strast za uenjem?", upita bogati otac. Kimnuo sam. "Dobro", ree bogati otac, "a sada natrag na posao. Ovoga puta, neu ti platiti nita." "to?", upitah ja zapanjeno. "uo si me. Nita. Radit e i dalje tri sata svake subote, ali ovoga puta nee dobiti 10 centi na sat. Rekao si da eli nauiti ne raditi za novac pa ti neu platiti nita." Nisam mogao vjerovati u to to ujem. "Ve sam odradio ovaj razgovor s Mikeom. On ve radi, isti prainu i slae konzerve besplatno. Bolje da pouri tamo." "Ali to nije poteno", viknuo sam, "ovjek mora biti plaen." "Rekao si da eli uiti. Ako ne naui ovo sada, kad odraste bit e poput dvije ene i starijeg ovjeka koji su sjedili u mojoj dnevnoj sobi, koji rade za novac i nadaju se da ih neu otpustiti. Ili e zavriti poput svojeg oca koji zarauje 48

mnogo novca, a u dugovima je do grla i nada se da e mu vie novca rijeiti probleme. Ako je to ono to eli, vratit emo se na originalni dogovor za 10 centi na sat. Ili, moe uiniti ono to ini veina ljudi kad odrastu - aliti se na nedovoljnu plau, dati otkaz i potraiti novi posao." "to da uinim?", upitao sam. Bogati otac potapao me po elu. "Upotrijebi ovo", ree on, "ako ga dobro upotrijebi, uskoro e mi zahvaljivati to sam ti pruio priliku i izrast e u bogataa." Stajao sam jo uvijek ne vjerujui kakav sam lo posao sklopio. Doao sam po poviicu, a sada mi je reeno da nastavim raditi besplatno. Bogati otac potape me opet po glavi i ree: "Upotrijebi ovo. Sada hajde na posao."

Prva lekcija: Bogati ne rade za novac

Nisam rekao svom siromanom ocu da ne dobivam plau. On to ne bi razumio, a nisam mu htio objanjavati neto to ni sam jo ne razumijem. Sljedea tri tjedna Mike i ja radili smo po tri sata svake subote bez ikakve plae. Rad mi nije smetao, a rutina je postala laka. Smetalo mi je to to proputam utakmice bejzbola i to si ne mogu kupiti nekoliko stripova. Bogati otac navratio je u podne nakon tri tjedna. uli smo kako se njegov kamionet zaustavlja na parkiralitu i kako kaljuca nakon to je ugasio motor. Uao je u prodavaonicu i pozdravio gu Martin zagrljajem. Nakon to je ispitao kako se stvari kreu u prodavaonici, posegnuo je u hladnjak sa sladoledima, izvadio dva tapia, platio ih i pozvao Mikea i mene van. "Deki, poimo u etnju." Preli smo ulicu, izbjegli nekoliko automobila i krenuli preko velike travnate poljane gdje je nekoliko odraslih igralo softball. Kad smo sjeli za udaljeni stol za piknik, on prui Mikeu i meni tapie sladoleda. "Kako ide, deki?" 49

"U redu", ree Mike. Ja sam kimnuo glavom u znak slaganja. "Jeste li to nauili?", upita bogati otac. Mike i ja pogledali smo se, slegnuli ramenima i u isti trenutak odmahnuli glavama. Izbjegavanje jedne od najveih ivotnih zamki "Deki, bolje vam je da ponete razmiljati. Gledate jednu od najveih ivotnih lekcija. Ako je nauite, uivat ete u ivotu velike slobode i sigurnosti. Ako je ne nauite, zavrit ete poput ge Martin i veine ljudi koji igraju softball u ovom parku. Oni rade vrlo naporno za malo novca, drei se iluzije sigurnog posla, radujui se trotjednom godinjem odmoru svake godine i slabanim mirovinama nakon 45 godina rada. Ako vas to raduje, dat u vam poviicu od 25 centi na sat." "Ali to su dobri, vrijedni ljudi. Zato im se izrugujete?", upitao sam. Na licu bogatog oca pojavi se osmijeh. "Ga Martin mi je poput majke. Nikada ne bih mogao biti tako okrutan. Moda zvuim okrutno jer se trudim neto vam dokazati. elim proiriti vae gledite kako biste mogli neto vidjeti, neto to veina ljudi nikada ne vidi jer im je vidno polje previe sueno. Veina ljudi nikada ne vidi zamku u kojoj se nalaze." Mike i ja sjedili smo i nesigurno gledali u oca. Zvuao je okrutno, ali mogli smo osjetiti da nas oajniki eli neemu poduiti. S osmijehom na licu, bogati otac ree: "Zar tih 25 centi na sat ne zvui dobro? Zar vam srce ne pone udarati malo bre?" Odmahnuo sam glavom, ali zapravo je bilo tako. Dvadeset i pet centi na sat bio je velik novac za mene. "U redu, platit u vam dolar na sat", ree bogati otac s lukavim osmijehom na licu. Srce mi je sada poelo udarati kao ludo. Mozak mi je vritao "Uzmi, uzmi". Nisam mogao vjerovati onome to ujem. Ipak, nisam rekao nita. 50

"U redu, 2 dolara na sat." Moji mali 9-godinji mozak i srce skoro su eksplodirali. Bila je to 1956. g. i 2 dolara na sat uinili bi me najbogatijim klincem na svijetu. Nisam mogao zamisliti da zaraujem toliko. Htio sam rei "da". Htio sam taj posao. Mogao sam vidjeti novi bicikl, novu rukavicu za bejzbol i divljenje svojih prijatelja kad bih im pokazao novac. Povrh toga, Jimmy i njegovi bogati prijatelji nikada me vie ne bi mogli nazvati siromanim. No, i dalje sam nekako ostao utjeti. Moda mi se mozak pregrijao i prestao funkcionirati. Duboko u sebi, jako sam elio ta 2 dolara na sat. Sladoled se otopio i curio mi je niz ruku. tapi je bio prazan, a na tlu se nalazila ljepljiva masa vanilije i okolade u kojoj su mravi uivali. Bogati otac gledao je dvojicu djeaka koji su zurili u njega irom otvorenih oiju i praznih mozgova. Znao je da nas testira i znao je da dio nas eli prihvatiti taj posao. Znao je da svako ljudsko bie ima slabaan dio due koji je mogue potkupiti. A znao je i da svako ljudsko bie ima dio due koji je snaan i ispunjen odlunou i koji je nemogue potkupiti. Bilo je samo pitanje koji je dio jai. On je tijekom ivota testirao na tisue dua. Testirao je due svaki puta kad bi s nekim razgovarao u vezi posla. "U redu, 5 dolara na sat." Iznenada, u meni zavlada tiina. Neto se promijenilo. Ponuda je bila prevelika i postala je smijena. Nije bilo mnogo odraslih osoba koje su 1956. zaraivale vie od 5 dolara na sat. Iskuenje je nestalo, a na njegovom mjestu javio se spokoj. Polako sam se okrenuo i pogledao Mikea. On mi je uzvratio pogled. Slab i potrebit dio moje due bio je utian. Dio mene koji nije imao cijenu preuzeo me. U moj mozak i duu uao je spokoj i sigurnost, a znao sam da je i Mike doao do te toke. "Dobro", ree bogati otac tiho, "veina ljudi ima cijenu i to zbog ljudskih emocija zvanih strah i pohlepa. Prvo, strah od toga da ne ostanemo bez novca motivira nas da naporno radimo, a kad dobijemo plau, pohlepa ili elja natjeraju nas da pomislimo na sve divne stvari koje se mogu kupiti novcem. 51

Obrazac je tada utvren." "Kakav obrazac?", upitao sam. "Obrazac ustajanja, odlaska na posao, plaanja rauna, ustajanja, odlaska na posao, plaanja rauna... Njihovim ivotima zauvijek e vladati dvije emocije, strah i pohlepa. Ponudi im vie novca i nastavljaju s istim ciklusom, ali poveaju trokove. To je ono to ja zovem 'Utrka takora'." "Postoji li drugi nain?", upita Mike. "Da", ree bogati otac polako, "ali samo ga malobrojni nalaze." "A koji je to nain?", upita Mike. "Nadao sam se da ete vi to otkriti radei i uei sa mnom. Zato sam vam oduzeo cijelu plau." "Ima li kakvih uputa?", upita Mike, "malo smo umorni od napornog rada, osobito besplatnog." "Pa, prvi je korak rei istinu", ree bogati otac. "Nismo lagali", rekoh ja. "Nisam rekao da ste lagali. Rekao sam da kaete istinu", uzvrati bogati otac. "Istinu o emu?", upitah ja. "O tome kako se osjeate", ree bogati otac, "ne morate to rei nikome. Samo sebi." "elite rei da ljudi u ovom parku, ljudi koji rade za vas, npr. ga Martin, to ne ine?" upitao sam. "Sumnjam", ree bogati otac, "umjesto toga, osjeaju strah od ne imanja novca. Umjesto da se suoe sa strahom, reagiraju, umjesto da razmisle. Reagiraju emocionalno umjesto da upotrijebe svoje glave", ree bogati otac tapkajui nas po glavama, "zatim dobiju nekoliko dolara i opet ih preuzmu emocije radosti, elje i pohlepe te opet reagiraju umjesto da razmiljaju." "Dakle, njihove emocije razmiljaju umjesto njih", ree Mike. "Tono", ree bogati otac, "umjesto da si kau istinu o tome kako se osjeaju, reagiraju na svoj osjeaj, a ne razmiljaju. Osjeaju strah, odlaze na posao, nadajui se da e novac ublaiti strah, ali to se ne dogaa. Taj stari strah opet ih progoni 52

i vraaju se na posao, nadajui se opet da e im novac umiriti strah, ali to se ne dogaa. Strah ih dri u zamci i oni rade, zarauju, rade, zarauju, nadajui se da e strah nestati. No, svaki dan ustaju iz kreveta, a stari strah budi se s njima. Milijune ljudi taj stari strah dri budnima cijele noi, brinu i proivljavaju kaos. Zato ustaju i odlaze na posao, nadajui se da e plaa ubiti taj strah koji im nagriza duu. Novac upravlja njihovim ivotima, a oni odbijaju rei istinu o tome. Novac kontrolira njihove emocije, a time i njihove due." Bogati otac sjedio je u tiini, putajui da probavimo njegove rijei. Mike i ja uli smo to je rekao, ali nismo shvatili o emu zapravo govori. Ja sam znao da se pitam zato odrasli tako ure na posao. Nije se inilo jako zabavnim i nikada nisu izgledali sretno, ali zbog neega su urili na posao. Shvativi da smo apsorbirali najvie to smo mogli od onoga to je govorio, bogati otac ree: "elim da vi, momci, izbjegnete tu zamku. To je ono to vas elim nauiti. Ne samo da budete bogati, jer bogatstvo ne rjeava problem." "Ne?", upitah ja iznenaeno. "Ne. No, dajte da zavrim s drugom emocijom, a to je elja. Neki je zovu pohlepa, ali ja vie volim izraz 'elja'. Savreno je normalno eljeti neto bolje, ljepe, zabavnije, uzbudljivije. Ljudi rade za novac i radi elje. Novac ele zbog radosti koju misle da on kupuje. No, radost koju novac donosi esto je kratkorona i uskoro treba vie novca za vie radosti, zadovoljstva, udobnosti i sigurnosti. Zato se nastavlja s radom, mislei da novac tjei due izmuene strahom i eljom, ali nije tako." "ak ni bogatima?", upita Mike. "Ni bogatima", ree bogati otac, "zapravo, mnogi bogati ljudi nisu bogati zbog elje, nego zbog straha. Oni misle da novac moe eliminirati strah od neimatine, od siromatva pa skupljaju tone novce, samo da otkriju kako im se strah poveao. Tada se ponu bojati da ne izgube novac. Imam prijatelje koji nastavljaju raditi iako imaju mnogo novaca. Znam ljude koji imaju milijune, a vie se boje sada nego to su se bojali kad su 53

bili siromani, jer su uasnuti od gubitka novca. Strah koji ih je natjerao da se obogate samo se poveao. Onaj slab i potrebit dio njihovih dua sada vriti jo glasnije. Ne ele izgubiti velike kue, automobile i raskoan ivot koji im je novac kupio. Brinu o tome to e im prijatelji rei ako ga izgube. Mnogi su oajni i neurotini, iako izgledaju bogato i imaju mnogo novca." "Je li siromaan ovjek sretniji?", upitah ja. "Ne, mislim da nije", odgovori otac, "izbjegavanje novca jednako je psihotino kao i pretjerana povezanost s njime." Kao po nekakvom scenariju, gradski prosjak proao je pokraj naeg stola, zastao kog velike kante za smee i poeo je pretraivati. Nas trojica gledali smo ga s velikim zanimanjem, iako bismo ga prije vjerojatno ignorirali. Bogati otac izvadi dolar iz novanika i pozove starijeg ovjeka. Prosjak ugleda novac i odmah nam prie, uzme novanicu, duboko zahvali bogatom ocu i odjuri presretan. "On nije toliko razliit od veine mojih zaposlenika", ree bogati otac, "upoznao sam mnogo ljudi koji kau: 'O, mene novac ne zanima.' No, rade na poslu osam sati dnevno. To je nijekanje istine. Ako ih novac ne zanima, zato onda rade? Takvo razmiljanje je jo vie psihotino od razmiljanja osobe koja skuplja novac." Dok sam sjedio i sluao bogatog oca, u mislima sam se vraao u bezbroj prilika kad bi moj otac govorio 'Mene novac ne zanima'. esto je izgovarao te rijei. Takoer se pokrivao govorei 'Ja radim jer volim svoj posao'. "to da uinimo?", upitah ja, "da ne radimo za novac sve dok ne nestanu svi tragovi straha i pohlepe?" "Ne, bio bi to gubitak vremena", ree bogati otac, "emocije su ono to nas ini ljudima, to nas ini stvarnima. Rije 'emocija' znai energija u pokretu. Budite iskreni u vezi svojih emocija i upotrijebite um i emocije u svoju korist, a ne protiv sebe." "Hej!", ree Mike. "Ne razbijajte glavu u vezi ovoga to sam rekao. To e imati smisla tek u budunosti. Budite promatra svojih emocija, 54

nemojte reagirati na njih. Veina ljudi ne shvaa da njihove emocije razmiljaju umjesto njih. Vae emocije su vae emocije, ali morate nauiti razmiljati sami." "Moete li mi dati primjer?", upitah ja. "Naravno", odgovori bogati otac, "kada osoba kae: 'Moram pronai posao', vjerojatno umjesto njega razmilja njegova emocija. Strah od neimanja novca stvara tu misao." "Ali ljudima je novac potreban da mogu platiti raune", rekoh ja. "Naravno da ga trebaju", nasmijei se bogati otac, "sve to elim rei jest da strah preesto razmilja umjesto njih." "Ne razumijem", ree Mike. "Na primjer", ree bogati otac, "ako se pojavi strah od neimatine, umjesto da odmah odjure traiti posao kako bi mogli zaraditi nekoliko dolara i ubiti strah, mogu si postaviti sljedee pitanje: 'Hoe li posao biti najbolje dugorono rjeenje za ovaj strah?' Po mojem miljenju, odgovor je 'ne'. Osobito ako pogledate dugorono. Posao je zapravo kratkorono rjeenje za dugoroni problem." "Ali moj otac uvijek govori 'Ostani u koli, dobij dobre ocjene, kako bi naao siguran posao.'", rekoh ja pomalo zbunjeno. "Da, jasno mi je da to govori", ree bogati otac smijeei se, "veina ljudi to preporua i to je za njih dobra ideja. No, ljudi to preporuaju uglavnom iz straha." "elite li rei da moj tata to govori zato to se boji?" "Da", ree bogati otac, "boji se da nee moi zaraivati i da se nee uklopiti u drutvo. Nemoj me pogreno shvatiti. On te voli i eli ti dobro. I mislim da je njegov strah opravdan. Obrazovanje i posao su vani. No, to nee rijeiti strah. Vidi, isti taj strah koji ga navodi da ustane ujutro i zaradi nekoliko dolara je strah zbog kojeg tako fanatino eli da ti zavri kolu." "Pa to biste vi preporuili?", upitah ja. "elim vas nauiti da steknete mo nad novcem, da ga se ne bojite, a to vas nee nauiti u koli. Ako to ne nauite, postat ete rob novcu." 55

Sve je napokon imalo smisla. Htio je da proirimo nae vidike, da vidimo ono to ga Martin i njegovi zaposlenici ne vide, a to ne vidi ni moj otac. Koristio se primjerima koji su mi tada zvuali okrutno, ali nikada ih nisam zaboravio. Moj se vidokrug proirio toga dana i mogao sam vidjeti zamku koja lei pred veinom ljudi. "Vidite, svi smo mi na kraju krajeva zaposlenici, samo to radimo na razliitim razinama", ree bogati otac, "elim da vi dobijete priliku izbjei zamku. Zamku uzrokuju dvije emocije, strah i elja. Upotrijebite ih u svoju korist, a ne protiv sebe. To je ono emu vas elim poduiti. Ne zanima me da vas nauim samo kako ete zaraditi gomilu novca. To nee rijeiti strah niti elju. Ako se najprije ne rijeite toga, a obogatite se, bit ete samo dobro plaeni robovi." "Kako emo izbjei zamku?", upitah ja. "Glavni uzronici siromatva i financijskih problema su strah i neznanje, a ne ekonomija, drava ili bogatai. Strah i neznanje koje su sami izazvali dri ljude u zamci. Vi poite u kolu i diplomirajte. Ja u vas poduiti kako da izbjegnete zamku. Sada su se dijelovi slagalice poeli pojavljivati. Moj visoko obrazovani otac imao je sjajno obrazovanje i sjajnu karijeru. Ali kola mu nikada nije rekla kako da se ponaa s novcem ili sa svojim strahovima. Postalo mi je jasno da od dva oca mogu nauiti razliite i vane stvari. "Dakle, govorio si o strahu od neimatine. Kako elja za novcem utjee na nae razmiljanje?", upita Mike. "Kako ste se osjeali kad sam vas iskuavao s poviicom plae? Jeste li primijetili da vam elja raste?" Kimnuli smo glavama. "Ne popustivi emocijama, mogli ste odgoditi svoju reakciju i razmisliti. To je najvanije. Uvijek emo imati emocije straha i pohlepe. Od sada pa nadalje, za vas je najvanije da iskoristite te emocije u svoju korist i to dugorono i da im ne dopustite da upravljaju vama time to e upravljati vaim mislima. Veina ljudi koristi strah i pohlepu protiv samih sebe. To je poetak 56

neznanja. Veina ljudi provodi ivot jurei za plaama, poviicama i sigurnim poslom zbog emocija straha i elje, a ne propituju kamo ih zapravo vode te misli izazvane emocijama. To je poput magarca koji vue kola dok vlasnik dri mrkvu ispred magarevog nosa. Vlasnik magarca moda ide tamo kamo eli, ali magarac progoni iluziju. Sutra e dobiti samo jo jednu mrkvu." "Misli, kada ponem zamiljati novu rukavicu za bejzbol, slatkie i igrake to je poput mrkve za magarca?", upita Mike. "Da. A kako postaje stariji, igrake postaju sve skuplje. Novi automobil, novi brod i velika kua kojom impresionira prijatelje", ree bogati otac s osmijehom, "strah te gura kroz vrata, a elja te doziva, navodi na podvodne grebene. U tome je zamka." "Pa to je onda odgovor?", upita Mike. "Ono to pojaava strah i elju jest neznanje. Zato se bogati ljudi s mnogo novca esto boje sve vie i vie to su bogatiji. Novac je mrkva, iluzija. Kad bi magarac mogao vidjeti cijelu sliku, moda bi ponovno razmislio o svojem izboru da progoni mrkvu." Bogati otac objasnio je da je ovjekov ivot borba izmeu neznanja i prosvijetljenosti. Objasnio je da kada osoba prestane traiti informacije i znanje o sebi, nadolazi neznanje. Ta borba je odluka koja se donosi iz trenutka u trenutak - uiti kako otvoriti ili zatvoriti um. "Gledajte, kola je jako, jako vana. kolu pohaate kako biste izuili vjetinu ili profesiju i kako biste postali koristan lan drutva. Svaka kultura zahtijeva uitelje, lijenike, mehaniare, umjetnike, kuhare, poslovne ljude, policajce, vatrogasce, vojnike. kole ih poduavaju kako bi naa kultura mogla napredovati", ree bogati otac, "naalost, za mnoge ljude kola je kraj, a ne poetak." Zavlada duga tiina. Bogati otac se smijeio. Nisam shvatio sve to je rekao toga dana, ali kao to je sluaj s mnogim velikim uiteljima, ije rijei nastavljaju poduavati ovjeka tijekom ivota, i dugo nakon to njih samih vie nema, rijei bogatog oca su i danas u meni prisutne. 57

"Danas sam bio malo okrutan", ree bogati otac, "ali s dobrim razlogom. elim da se uvijek sjeate ovog razgovora. elim da se sjetite ge Martin. elim da se sjetite magarca. Nemojte to zaboraviti jer vas dvije emocije, strah i elja, mogu dovesti u najveu ivotnu zamku, ako niste svjesni da kontroliraju vae misli. Okrutno je provesti ivot u strahu i ne istraiti svoje snove. Okrutno je i naporno raditi za novac, mislei da ete novcem kupiti stvari koje e vas usreiti. Strano je probuditi se usred noi u strahu zbog neplaenih rauna. ivot koji diktira veliina plae zapravo i nije ivot. Misliti da ete se osjeati sigurno ako radite znai lagati sebi. To je okrutna zamka koju elim da zaobiete, ako je ikako mogue. Vidio sam kako novac upravlja ivotima ljudi. Ne dajte da se to dogodi i vama. Molim vas, ne dopustite novcu da vam upravlja ivotom." Loptica se dokotrlja pod na stol. Bogati otac je dohvati i baci natrag. "Kakve veze ima neznanje s pohlepom i strahom?", upitah ja. "Neznanje u vezi novca uzrokuje toliku pohlepu i toliki strah", ree bogati otac. "Evo nekoliko primjera. Lijenik koji eli vie novca za svoju obitelj povisi svoje cijene. Povisivi cijene, on povisuje cijenu zdravstvene skrbi za sve ljude. To najvie pogaa siromane, pa je zdravlje siromanih loije od zdravlja bogatih. Budui da lijenici povisuju svoje cijene, povise ih i odvjetnici. Budui da su ih povisili odvjetnici i uitelji ele poviicu, a to povisuje nae poreze i tako dalje i tako dalje. Uskoro e vladati toliki jaz izmeu siromanih i bogatih da e zavladati kaos i jo e jedna velika civilizacija propasti. Velike civilizacije propadale su kad bi jaz izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju postao prevelik. Amerika ide u istom smjeru jo jednom dokazujui da se povijest ponavlja jer ne uimo od nje. Samo pamtimo povijesne datume i imena, a ne i lekcije." "Zar nije normalno da cijene rastu?", upitah ja. "Ne u obrazovanom drutvu kojeg vodi sposobna vlada. 58

Cijene bi zapravo trebale padati. Naravno, to uglavnom vrijedi samo u teoriji. Cijene rastu zbog pohlepe i straha uzrokovanih neznanjem. Kad bi kole poduavale ljude o novcu, bilo bi ga vie i cijene bi bile nie, ali kole se fokusiraju samo na to da ue ljude kako da rade za novac, a ne kako da ukrote mo novca." "Ali zar mi nemamo poslovne kole?", upita Mike. "Nisi li me ti poticao da poem u poslovnu kolu i tamo diplomiram?" "Da", ree bogati otac, "no, preesto te poslovne kole obuavaju zaposlenike koji su samo sofisticirani brojai. Boe sauvaj da jedan takav preuzme tvrtku. Sve to oni ine jest da prouavaju brojeve, otputaju ljude i ubijaju tvrtke. Znam to zato to ih ja zapoljavam. Sve o emu oni razmiljaju jest smanjivanje trokova i podizanje cijena, to uzrokuje daljnje probleme. Brojanje je vano. Bilo bi dobro da vie ljudi to zna, ali niti to nije cijela pria", doda bogati otac ljutito. "Dakle, odgovor postoji?", upita Mike. "Da", ree bogati otac, "nauite koristiti svoje emocije za razmiljanje, a nemojte razmiljati emocijama. Kad ste ovladali svojim emocijama tako to ste pristali raditi besplatno, znao sam da postoji nada. Kad ste se opet suprotstavili emocijama nakon to sam vas iskuao s vie novca, poeli ste uiti razmiljati usprkos njima. To je prvi korak." "Zato je taj korak tako vaan?", upitao sam. "To vi morate otkriti. Ako elite uiti, povest u vas u ono mjesto koje gotovo svi izbjegavaju i kojeg se veina ljudi boji. Ako poete sa mnom, odbacit ete ideju rada za novac i nauit ete kako postii da novac radi za vas." "A to emo dobiti ako poemo s vama i ako pristanemo uiti od vas?", upitao sam ja. "Isto to je dobio zeko iz basne", ree bogati otac, "slobodu od jame s katranom." "Postoji li trnje?", upitah ja. "Da", ree bogati otac, "trnje je na strah i pohlepa. Ako uemo u svoj strah i suoimo se sa svojom pohlepom, slabostima, potrebama, izai emo iz njega. A put van vodi kroz um, kroz izbor naih misli." 59

"Izbor naih misli?", upita Mike zbunjeno. "Da. Izabirui ono to mislimo, umjesto da reagiramo na svoje emocije, ustajemo i odlazimo na posao kako bismo rijeili probleme samo jer se bojimo da neemo imati novca za plaanje rauna. Razmiljati znai odvojiti vrijeme i postaviti si pitanje 'Je li sve vie rada najbolje rjeenje ovog problema?'. Veina ljudi tako je uasnuta i ne eli si priznati da strah vlada njima, da ne mogu razmiljati i da bjee od istine. Jama s katranom ima kontrolu. Na to sam mislio kad sam rekao da birate svoje misli." "A kako emo to uiniti?", upita Mike. "To je ono emu u vas ja poduiti, tj. kako da zrelo razmiljate, umjesto da reagirate refleksno, progutate svoju jutarnju kavu i izjurite kroz vrata. Zapamtite to sam vam ranije rekao: posao je samo kratkorono rjeenje za dugoroni problem. Veina ljudi ima na umu samo jedan problem, a taj je kratkoroan: rauni na kraju mjeseca, jama s katranom. Novac sada upravlja njihovim ivotima ili, bolje reeno, strah i neznanje vezani uz novac. Zato oni ine isto kao i njihovi roditelji, ustaju svakoga dana i odlaze raditi za novac. Nemaju se vremena upitati 'Postoji li drugi nain'? Njihovo razmiljanje sada kontroliraju njihove emocije, a ne njihove glave." "Moe li mi rei u emu je razlika izmeu razmiljanja emocijama i razmiljanja glavom?", upita Mike. "Mogu", ree bogati otac, "sluam stvari poput 'Pa, svatko mora raditi', ili 'Bogati su pokvareni', ili 'Dobit u drugi posao. Zasluujem tu poviicu. Ne moete me maltretirati.', ili 'Ovaj posao mi se svia zato to je siguran'. Umjesto da pitaju 'Postoji li ovdje neto to nisam shvatio?' to ukida emocionalno razmiljanje i daje vam vremena da razmislite bistrom glavom." Moram priznati, ovo je bila sjajna lekcija. Jako je vano znati kada netko govori ponukan osjeajima ili kad razmilja glavom. Bila je to lekcija koja me pratila cijeli ivot, osobito onda kad sam ja bio taj koji govori osjeajima, a ne bistrom glavom. 60

Dok smo se vraali u prodavaonicu, bogati otac objasnio je da bogati zaista "stvaraju novac". Oni ne rade za novac. Nastavio je objasnivi nam da smo Mike i ja, izlijevajui olovne kovanice od 5 centi i mislei da izraujemo novac, bili vrlo bliski nainu razmiljanja bogatih. Problem je bio u tome to je to bilo nezakonito. To smiju raditi banke i drava, ali mi ne. Objasnio je da postoje zakoniti i nezakoniti naini za stvaranje novca te da bogati znaju kako je novac iluzija, poput mrkve za magarca. U toj iluziji o novcu milijarde ljudi ive zbog straha i pohlepe, mislei da je novac stvarnost. Novac je zapravo izmiljen. Kua od karata stoji samo zbog iluzije i neznanja masa. "Zapravo", ree on, "na mnogo naina magareva mrkva je vrednija od novca." Priao je o zalihama zlata o kojima Amerika ovisi i o tome da je svaka novanica zapravo srebrni certifikat. Ono to ga je brinulo bilo je to da emo jednog dana ostati bez zaliha zlata i da nai dolari vie nee biti srebrni certifikati. "Kad se to dogodi zavladat e kaos. ivoti siromanih, srednje klase i onih koji ive u neznanju bit e uniteni samo zato to e oni i dalje vjerovati da je novac stvaran i da e na njih paziti tvrtka za koju su radili ili pak drava." Nismo shvatili to je toga dana govorio, ali tijekom godina, to je dobivalo sve vie i vie smisla. Vidjeti to drugi ne vide Ulazei u kamionet pred svojom prodavaonicom, rekao je: "Nastavite raditi, deki. to prije zaboravite na to da vam je potrebna plaa, laki e vam biti ivot. Nastavite se koristiti mozgom, radite besplatno i uskoro e vam um pokazati naine da zaradite novac mnogo vei od onoga to bih vam ja mogao platiti. Vidjet ete stvari koje drugi nikada ne vide, prilike koje vam stoje pred nosom. Veina ljudi ne vidi te prilike jer trae novac i sigurnost pa to i dobivaju. im ugledate jednu priliku dolazit e vam stalno. Nauite razmiljati i izbjei ete jednu od najveih zamki u ivotu. Nikada neete upasti u onu jamu s katranom." 61

Mike i ja pokupili smo svoje stvari iz prodavaonice i mahnuli gi Martin. Vratili smo se u park na istu klupu za piknik i proveli jo nekoliko sati razmiljajui i razgovarajui. I sljedea tri tjedna u koli proveli smo razmiljajui, razgovarajui te radei besplatno. Drugu subotu, opet sam se opratao od ge Martin i eznutljivo promatrao stripove. Problem to nisam dobivao 30 centi svake subote bio je taj to nisam imao novca za stripove. Iznenada, dok se ga Martin opratala od Mikea i mene, vidio sam da je prerezala naslovnicu stripa napola. Gornju polovicu je sauvala, a ostatak je bacila u veliku smeu kartonsku kutiju. Kad sam je upitao to to radi, rekla je: "Bacam ih. Gornju polovicu naslovnice vraam distributeru kada donese nove stripove, a to e biti za negdje sat vremena." Mike i ja ekali smo sat vremena. Distributer je uskoro stigao i upitao sam ga moemo li dobiti stripove. Rekao je: "Moete ih uzeti ako radite za ovu prodavaonicu i ako ih neete dalje prodavati." Nae partnerstvo je ponovno oivjelo. Mikeova majka imala je u podrumu prostoriju koju nitko nije koristio. Oistili smo je i poeli donositi tamo stripove. Uskoro je naa knjinica sa stripovima bila otvorena za javnost. Unajmili smo Mikeovu mlau sestru da radi kao glavna knjiniarka. Naplaivala je djeci 10 centi za upis u knjinicu, koja je radila od 14:30 do 16:30 svakoga dana. Klijenti, djeca iz susjedstva, itali su koliko su stigli u ta dva sata, a to im je odgovaralo, budui da su stripovi kotali 10 centi, a mogli su ih proitati pet do est u ta dva sata. Mikeova sestra provjeravala je djecu na odlasku da netko ne bi posudio neki strip. Ona je i vodila knjige, biljeei koliko je djece dolo svakoga dana, tko su, kao i sve njihove komentare. Mike i ja dobivali smo prosjeno 9,5 dolara tjedno tijekom tri mjeseca. Plaali smo njegovoj sestri 1 dolar tjedno i dali joj da ita stripove besplatno, to je rijetko inila budui da je cijelo vrijeme uila.

62

Mike i ja drali smo se dogovora radei u prodavaonici svake subote. Skupljali smo stripove i iz drugih prodavaonica, ali nismo ih prodavali, ve bi smo ih spaljivali kad bi se previe istroili. Pokuali smo otvoriti i drugu poslovnicu, ali nismo mogli pronai nekoga tko bi bio tako posveen poslu i vrijedan povjerenja poput Mikeove sestre. Ve u ranoj dobi otkrili smo koliko je teko nai dobre zaposlenike. Tri mjeseca nakon otvaranja knjinice u prostoriji je izbila tua. Neki nasilnici probili su se unutra i zapoeli raditi nered. Mikeov otac predloio je da zatvorimo tvrtku. I tako se naa knjinica sa stripovima zatvorila, a mi smo prestali raditi subotom u prodavaonici. No, bogati otac bio je sretan jer je imao nove stvari kojima nas je htio poduiti. Bio je sretan jer smo tako dobro svladali prvu lekciju. Nauili smo kako postii da novac radi za nas. Zato to nismo bili plaeni za posao u prodavaonici, bili smo prisiljeni upotrijebiti matu kako bismo otkrili priliku za stvaranje novca. Pokrenuvi vlastiti biznis, knjinicu sa stripovima, imali smo kontrolu nad svojim financijama i nismo bili zavisni o poslodavcu. Najbolje je bilo to to je na biznis stvarao novac ak i kada nismo bili prisutni. Novac je radio za nas. Umjesto da nas plati novcem, bogati otac pruio nam je mnogo vie.

63

DRUGA

LEKCIJA:

ZATO PODUAVATI FINANCIJSKU PISMENOST?

TREE POGLAVLJE
Druga lekcija:

ZATO PODUAVATI FINANCIJSKU PISMENOST?

Godine 1990. moj najbolji prijatelj, Mike, preuzeo je carstvo svog oca, a vodi ga i bolje no to je to inio njegov otac. Viamo se jednom ili dvaput godinje na igralitu za golf. On i njegova supruga bogatiji su nego to moete zamisliti. Carstvo bogatog oca u sjajnim je rukama, a Mike sada priprema svojeg sina da ga zamijeni, kao to je njegov otac pripremao nas. Godine 1997. umirovio sam se u dobi od 47 godina. Mojoj supruzi Kim tada je bilo 37. Mirovina ne znai prestanak rada. Za moju suprugu i mene to znai da, ako izuzmemo mogunost nepredvienih kataklizmikih promjena, moemo izabrati da radimo ili da ne radimo, a nae bogatstvo automatski raste i daleko je ispred inflacije. To je valjda sloboda. Naa su sredstva dovoljno velika da rastu sama od sebe. To je poput saenja drveta. Godinama ga zalijevate i jednoga dana vie ne trebate. Korijenje mu je dovoljno duboko, a ono vam prua hlad u kojem moete uivati. Mike je izabrao da vodi carstvo, a ja sam izabrao mirovinu. Kad god drim predavanja skupinama ljudi, esto me pitaju to bih im preporuio ili to da uine? "Kako zapoeti?" "Postoji li neka dobra knjiga koju bih im preporuio?" "to da 67

uine kako bi pripremili djecu?" "Koja je tajna uspjeha?" "Kako da zaradim milijune?" Uvijek se sjetim ovog lanka kojeg sam jednom dobio. Evo ga. Najbogatiji biznismen

Godine 1923. skupina naih najveih predvodnika i najbogatijih biznismena odrala je sastanak u hotelu "Edgewater Beach" u Chicagu. Meu njima su bili Charles Schwab, elnik najvee nezavisne eliane, Samuel Insull, predsjednik najvee komunalne tvrtke na svijetu, Howard Hopson, elnik najvee plinare, Ivan Kreuger, predsjednik International Match Co., jedne od najveih tvrtki na svijetu u to vrijeme, Leon Frazier, predsjednik Banke meunarodnih nagodbi, Richard Whitney, predsjednik njujorke burze dionica, Arthur Cotton i Jesse Livermore, dva najvea burzovna pekulanta i Albert Fall, lan kabineta predsjednika Hardinga. Dvadeset i pet godina kasnije, devetorica od navedenih zavrila su na sljedei nain: Schwab je umro bez novia nakon to je pet godina ivio od posudbi. Insull je bankrotirao i umro u inozemstvu. I Kreuger i Cotton umrli su bez iega. Hopson je poludio. Whitney i Albert Fall upravo su puteni iz zatvora. Fraser i Livermore poinili su samoubojstvo. Sumnjam da bi itko mogao tono znati to se zapravo dogodilo ovim ljudima. Ako pogledate godinu 1923., vidjet ete da je to bilo prije sloma trita 1929. i "Velike depresije", za koju pretpostavljam da je imala snaan utjecaj na ove ljude i njihove ivote. Poanta je u sljedeem: danas ivimo u vremenu veih i brih promjena. Pretpostavljam da e u sljedeih 25 godina biti velikih uspona i padova koji e biti slini onima s kojima su se suoili ti ljudi. Bojim se da je previe ljudi fokusirano na novac, a ne na svoje najvee bogatstvo, obrazovanje. Ako su ljudi spremni biti fleksibilni, imati otvoren um i uiti, postajat e sve bogatiji. Ako misle da e im novac rijeiti probleme, bojim se da ih tek tad oni oekuju. Inteligencija rjeava probleme i stvara novac. Novac bez financijske inteligencije jest onaj koji ubrzo nestaje. 68

Veina ljudi ne shvaa da u ivotu nije vano koliko novca zaradite, ve koliko novca zadrite. Svi smo uli prie o dobitnicima na lutriji koji su bili siromani, odjednom se obogatili, a zatim opet osiromaili. Osvoje milijune, a zatim se ubrzo vrate tamo odakle su krenuli. Znamo i prie o profesionalnim sportaima koji su s 24 godine zaraivali milijune dolara godinje, a u 34-oj spavaju pod mostovima. Ovoga jutra u novinama je objavljena pria o mladom koarkau koji je prije godinu dana imao milijune. Danas tvrdi da su mu novce uzeli prijatelji, odvjetnik i raunovoa i sada radi u praonici automobila za minimalnu plau. Ima samo 29 godina. Dobio je otkaz u praonici jer je odbio skinuti svoj prsten osvajaa prvenstva dok je brisao automobile pa je njegova pria dola u novine. ali se zbog otkaza, tvrdi da ga diskriminiraju i da mu je prsten sve to mu je ostalo. Tvrdi da e se raspasti ako mu se to oduzme. U ovoj, 1997. godini, poznajem mnogo ljudi koji postaju instant milijunai. Ponovno su se vratile lude 20-te. Iako mi je drago to ljudi postaju sve bogatiji, upozoravam ih da, dugorono gledano, nije vano koliko zarade ve koliko zadre i to kroz generacije. Kada ljudi pitaju "Kako da ponem?" ili "Recite mi kako da se brzo obogatim!", moj odgovor esto ih razoara. Jednostavno im kaem ono to je bogati otac rekao meni kad sam bio mali. "Ako eli biti bogat, mora biti financijski pismen." Tu ideju mi je ponavljao svaki puta kad bismo se nali. Kao to sam rekao, moj obrazovani otac naglaavao je vanost itanja knjiga, a bogati otac naglaavao je vanost svladavanja financijske pismenosti. Ako planirate sagraditi Empire State Building, najprije morate iskopati duboku rupu i izgraditi vrste temelje. Ako planirate graditi kuu u predgrau, treba vam samo sloj betona od 15 cm. Veina ljudi u pokuaju da se obogate pokuava izgraditi Empire State Building na sloju temelja od 15 cm. Na kolski sustav, stvoren jo u "poljoprivredno doba", jo uvijek vjeruje u kue bez temelja i u zemljane podove. Djeca 69

zavravaju kole gotovo bez ikakvog financijskog temelja. Jednoga dana, dok duboko zadueni i patei od nesanice u predgrau proivljavaju "ameriki san", odlue da je odgovor na njihove financijske probleme pronai nain da se brzo obogate. Poinje izgradnja nebodera. Neboder brzo raste i ubrzo, umjesto Empire State Buildinga, imamo "kosi toranj" iz predgraa. Vraaju se besane noi. Mike i ja mogli smo u svojoj odrasloj dobi donijeti svoje odluke zato to smo nauili izraditi vrste financijske temelje dok smo jo bili djeca. Istina, raunovodstvo je moda najdosadniji predmet na svijetu. Moe biti i najvie zbunjujui predmet. No, ako elite biti bogati, dugorono moe biti i najvaniji predmet. Pitanje je, kako djecu poduavati tako dosadnom i zbunjujuem predmetu? Odgovor je da ga pojednostavite. Prvo ga poduavajte uz pomo slika. Moj bogati otac izradio je Mikeu i meni vrste financijske temelje. Otkad smo bili djeca, stvorio je jednostavan nain da nas poduava. Godinama je samo crtao slike i koristio rijei. Mike i ja razumjeli smo jednostavne crtee, argon, kretanje novca. Tek kasnije, bogati otac poeo je dodavati brojeve. Danas, Mike je nauio ovladavati mnogo sloenijom i sofisticiranijom raunovodstvenom analizom jer je morao. Ima carstvo vrijedno milijarde dolara kojim mora upravljati. Ja nisam toliko sofisticiran jer je moje carstvo manje, ali obojica imamo iste temelje. Na sljedeim stranicama, prikazat u vam iste jednostavne crtee koje je Mikeov tata stvorio za nas. Iako su jednostavni, ti su crtei pomogli dvojici djeaka da izgrade veliko bogatstvo na vrstim i dubokim temeljima. Prvo pravilo. Morate poznavati razliku izmeu sredstva i obveze i kupovati sredstva. Ako elite biti bogati, to je sve to morate znati. To je pravilo br. 1. Ovo moe zvuati apsurdno jednostavno, ali veina ljudi nema pojma koliko je to pravilo duboko i zato ima financijske probleme jer ne znaju razliku izmeu aktive i obveze. 70

"Bogati ljudi kupuju aktivu. Siromani i srednja klasa kupuju obveze, ali misle da kupuju aktivu." Kad je bogati otac objasnio ovo Mikeu i meni, mislili smo da se ali. Bili smo pubertetlije i ekali smo tajnu bogaenja, a ovo je bio odgovor. Bio je tako jednostavan da smo morali dugo razmiljati o njemu. "to je aktiva?", upitao je Mike. "Ne brini o tome za sada", ree bogati otac, "samo pusti ideji da se ukorijeni. Ako moe shvatiti jednostavnost, tvoj ivot imat e plan i bit e financijski lagan. Jednostavno je i zato ljudi ne vide tu ideju." "Mislite, sve to moramo uiniti jest znati to je aktiva, kupovati ih i bit emo bogati?", upitah ja. Bogati otac kimne glavom. "Tako je jednostavno." "Ako je to tako jednostavno, kako to da se svi ne obogate?", upitao sam. Bogati otac se nasmijei. "Zato to ljudi ne znaju razliku izmeu aktive i obveze." Sjeam se da sam pitao: "Kako odrasli mogu biti tako glupi? Ako je to tako jednostavno i tako vano, zato se svatko ne potrudi da to sazna?" Bogatom ocu trebalo je samo nekoliko minuta da nam objasni to je aktiva, a to obveza. Kao odrasla osoba, imam potekoa da to objasnim drugim ljudima. Zato? Zato to su odrasli pametniji. U veini sluajeva jednostavnost ove ideje izmie veini odraslih jer su obrazovani drukije. Obrazovali su ih drugi obrazovani profesionalci, poput bankara, raunovoa, prodavaa nekretnina, financijskih planera itd. Tekoe poinju kada od odraslih zatraimo da se odue ili da opet postanu djeca. Inteligentna odrasla osoba esto smatra kako je poniavajue obraati panju na simplificirane definicije. Bogati otac vjeruje u princip KISS - "Keep It Simple Stupid" ("Zadri stvari jednostavnima, glupane") - pa je i dvojici malih djeaka objanjavao stvari jednostavno i to nam je izgradilo vrste financijske temelje. 71

to onda uzrokuje zbrku? Ili kako bi neto tako jednostavno moglo toliko poi ukrivo? Zato bi netko kupovao aktivu koja je zapravo obveza? Odgovor se nalazi u temeljnom obrazovanju. Mi se fokusiramo na rije "pismenost", a ne na "financijsku pismenost". Ono to definira neto kao aktivu ili kao obvezu nisu rijei. Zapravo, ako se zaista elite zbuniti, pogledajte u rjeniku definicije rijei "aktiva" i "obveza". Znam da definicija moe zvuati dobro kolovanom raunovoi, ali za prosjenu osobu nema smisla. No, mi odrasli esto smo previe ponosni da bismo si priznali kako neto nema smisla. Dok smo bili mladi, bogati otac je rekao: "Ono to definira aktivu nisu rijei, nego brojevi. A ako ne moete itati brojeve, ne moete razlikovati aktivu od rupe u tlu." "U raunovodstvu", rekao bi bogati otac, "nije stvar u brojevima, ve u onome to vam brojevi govore. To je poput rijei. Nije stvar u rijeima, ve u prii koju te rijei priaju." Mnogi ljudi itaju, ali ne razumiju mnogo. To se zove razumijevanje ili nerazumijevanje tiva. A kad se radi o razumijevanju tiva, imamo razliite sposobnosti. Na primjer, nedavno sam kupio novi video ureaj. Dobio sam ga s prirunikom o tome kako isprogramirati video ureaj. Htio sam samo snimiti svoju omiljenu TV emisiju petkom uveer. Skoro sam poludio pokuavajui proitati prirunik. Nita u mojem svijetu nije bilo kompliciranije od uenja programiranja video ureaja. Mogao sam proitati rijei, ali nisam razumio nita. Dobio sam "odlian" iz prepoznavanja rijei i "nedovoljan" iz razumijevanja. Tako je za veinu ljudi kad se radi o financijskim izvjeima. "Ako elite biti bogati, morate itati i razumjeti brojeve." uo sam to tisuu puta od bogatog oca. A uo sam i ovo: "Bogati kupuju aktivu, a siromani i srednja klasa kupuju obveze." Evo kako razlikovati aktivu i obvezu. Veina raunovoa i financijskih profesionalaca ne slae se s tim definicijama, ali ovi jednostavni crtei bili su poetak vrstih financijskih temelja za dvojicu djeaka. 72

Kako bi poduavao djeake od devet godina, bogati otac sve je objanjavao na jednostavan nain, koristei se to je mogue vie crteima, a to manje rijei. Jako dugo nije koristio ni brojeve. "Ovo je protok novca aktive."

Gornja slika prikazuje izvjee o prihodu, koje esto nazivamo i izvjee o dobiti i gubitku. Ono mjeri prihode i rashode. Novac koji izlazi i novac koji ulazi. Donji dijagram zove se bilanca. Tako se zove zato to bilancira aktivu u odnosu na obveze. Mnogi financijski poetnici ne poznaju vezu izmeu izvjea o prihodu i bilance. Razumijevanje ove veze od vitalnog je znaaja. 73

Primarni razlog financijskih problema jest nepoznavanje razlike izmeu aktive i obveze. Uzrok konfuzije nalazi se u definiciji dvije rijei. Ako elite lekciju iz konfuzije, pogledajte definicije rijei "aktiva" i "obveza" u rjeniku. To moe imati smisla kolovanim raunovoama, ali za prosjenu osobu moglo bi biti jednako razumljivo da je napisano na mandarinskom jeziku. Moete proitati rijei definicije, ali razumijeti je vrlo teko. Kao to sam prije rekao, bogati otac jednostavno je rekao dvojici djeaka da "aktiva stavlja novac u dep." Lijepo, jednostavno i korisno. "Ovo je obrazac protoka novca obveze."

74

Sada kad su aktiva i obveze definirani putem crtea, moda je lake shvatiti moju definiciju rijei. Aktiva je ono to mi stavlja novac u dep. Obveza je ono to mi vadi novac iz depa. To je sve to trebate znati. Ako elite biti bogati, jednostavno provedite ivot kupujui aktivu. Ako elite biti siromani ili srednja klasa, provedite ivot kupujui obveze. Nepoznavanje razlike izmeu toga stvara veinu financijskih problema u stvarnom svijetu. Nepismenost, nepoznavanje rijei i brojeva temelj je financijskih problema. Ako ljudi imaju financijskih problema, postoji neto to ne mogu proitati, napisano brojevima ili slovima. Neto pogreno shvaaju. Bogati su takvi jer su pismeniji u drugim podrujima od ljudi koji imaju financijske probleme. Ako elite biti bogati i zadrati svoje bogatstvo, vano je da budete financijski pismeni i da znate itati i rijei i brojeve. Strelice na dijagramima predstavljaju "protok novca". Sami brojevi ne znae mnogo, kao to ni rijei same za sebe, ne znae mnogo. Vana je pria koju priaju. U financijskim izvjeima vano je potraiti zaplet, priu o tome kamo tee novac. U 80% obitelji, financijska pria je pria o napornom radu i pokuaju napredovanja i to ne zato to ne zarauju, ve zato to provode ivote kupujui obveze, a ne aktivu.

75

Na primjer, ovo je obrazac protoka novca siromane osobe ili mlade osobe koja jo ivi s roditeljima:

76

Ovo je protok novca osobe iz srednje klase:

77

Ovo je obrazac protoka novca bogate osobe:

78

Svi su ovi dijagrami oito previe pojednostavljeni. Svi imaju ivotne trokove, potrebu za hranom, utoitem i odjeom. Dijagrami pokazuju protok novca u ivotu siromane osobe, osobe iz srednje klase i bogate osobe. Protok novca je ono to pria priu. To je pria o nainu na koji osoba upravlja svojim novcem i to ini nakon to dobije novac u ruke. Razlog iz kojeg sam zapoeo s priom o najbogatijim ljudima Amerike jest taj to sam htio ilustrirati pogreku u nainu razmiljanja mnogih ljudi. Ljudi grijee kada misle da e novac rijeiti sve probleme. Zato se povlaim svaki puta kad ujem da me ljudi pitaju kako se brzo obogatiti ili gdje zapoeti. esto sluam: "Zaduen sam pa moram zaraivati vie." No, vie novca esto nee rijeiti problem, zapravo, moe ga i poveati. Novac esto ini vidljivijima nae tragine ljudske mane i naglaava ono to ne znamo. Preesto ljudi koji odjednom dou do mnogo novca - recimo, putem nasljedstva, poviice ili dobitka na lutriji - brzo upadnu u iste, ako ne i gore, financijske probleme od onih u kojima su bili prije no to su doli do novca. Novac samo naglaava obrazac protoka novca koji se odvija u vaoj glavi. Ako je va obrazac da potroite sve to dobijete, najvjerojatnije e poveanje koliine novca rezultirati poveanjem trokova. Otuda i dolazi izreka "Budala s novcem znai veliku frku." Mnogo sam puta ponovio da pohaamo kolu kako bismo stekli vane akademske i profesionalne vjetine uz iju pomo uimo zaraivati novac. Tijekom 60-tih, kad sam bio u srednjoj koli, ako je netko bio uspjean u akademskom smislu, ljudi su automatski pretpostavljali da e taj bistri uenik postati lijenik. esto nitko i ne bi pitao dijete eli li postati lijenik. To se pretpostavljalo jer je to bila profesija koja je obeavala najveu financijsku dobit. Danas, lijenici se suoavaju s financijskim izazovima kakve ne bih poelio niti najgorem neprijatelju: osiguravajue kompanije preuzimaju kontrolu nad biznisom, zdravstvena skrb 79

je u privatnom vlasnitvu, dravne intervencije i tube zbog neispravnog lijeenja, da navedem samo neke. Danas, djeca ele biti koarkake zvijezde, igrai golfa poput Tigera Woodsa, raunalni mokljani, filmske zvijezde, kraljice ljepote ili trgovci s Wall Streeta, zato to se tamo nalazi slava, novac i presti. Iz tog razloga danas je jako teko motivirati djecu za kolu. Znaju da profesionalni uspjeh vie nije iskljuivo povezan s akademskim uspjehom, kao to je nekada bio. Budui da studenti naputaju kolu bez financijskih vjetina, milijuni obrazovanih ljudi uspjeni su u svojim profesijama, ali se kasnije nau u financijskim problemima. Rade sve vie, ali ne napreduju. Ono to u njihovom obrazovanju nedostaje nije znanje o zaraivanju novca, ve znanje o troenju novca, tj. to uiniti s novcem nakon to ga zaradite. To se naziva financijska sposobnost - to inite s novcem nakon to ga zaradite, kako spreavate ljude da vam ga oduzmu, koliko ga dugo zadravate i u kojoj mjeri taj novac radi za vas. Veina ljudi ne zna zato imaju financijske probleme jer ne razumiju protok novca. Osoba moe biti visoko obrazovana, profesionalno uspjena i financijski nepismena. Ti ljudi esto rade vie no to bi trebali jer su nauili kako vrijedno raditi, ali ne i kako postii da njihov novac radi za njih. Pria o tome kako se potraga za financijskim snom pretvara u financijsku nonu moru Film o vrijednim ljudima ima odreeni obrazac. Nedavno vjenani, sretni, visoko obrazovani mladi ljudi useljavaju u jedan od skuenih iznajmljenih stanova. Odmah shvate da mogu utedjeti novac jer dvoje moe ivjeti jednako jeftino kao i jedno. Problem je u tome to je stan mali. Oni odlue tedjeti novac kako bi kupili kuu iz snova i imali djecu. Sada imaju dva prihoda i poinju se fokusirati na svoje karijere. Njihovi prihodi rastu.

80

No, kako rastu prihodi...

Tako rastu i rashodi.

81

Rashod br. 1 za veinu ljudi su porezi. Mnogi ljudi misle da se radi o porezu na prihod, ali za veinu Amerikanaca najvii porez jest socijalno osiguranje. Dok ste zaposlenik, ini vam se da je porez na socijalno osiguranje u kombinaciji s porezom na zdravstveno osiguranje oko 7,5 posto, ali zapravo je 15 posto budui da poslodavac mora dati iznos jednak iznosu socijalnog osiguranja. U osnovi, to je novac koji poslodavac ne moe platiti vama. Povrh toga, jo morate plaati i porez na prihod na koliinu odbijenu od vae plae za porez na socijalno osiguranje, prihod koji nikada ne dobijete jer je otiao izravno socijalnom osiguranju. Zatim njihove obveze porastu.

82

Ovo emo najbolje prikazati vrativi se mladom paru. Kao rezultat porasta primanja, odlue kupiti kuu iz snova. Kada to uine, dolazi im novi porez, zvan porez na imovinu. Iznenada, jednoga dana se probude, a stupac obveza pun je dugova na hipoteku i kreditnu karticu. Sada su uhvaeni u "utrku takora". Dolazi i dijete. Rade jo vie. Proces se ponavlja. Vie novca i vii porezi - prelazak u vii porezni razred. Kreditna kartica dolazi potom. Koriste je. Dou do limita. Zove ih tvrtka za iznajmljivanje i kae im da je porasla vrijednost njihove najvee "aktive", njihovog doma. Tvrtka nudi zajam "konsolidacije rauna" jer kreditno su toliko sposobni i kae im da bi im bilo pametno otplatiti potroaki dug s visokim kamatama na kreditnim karticama. Pored toga, kamate na kuu im se odbijaju od poreza. Oni to uine i otplate kreditne kartice s visokim kamatama. Zatim odahnu. Kreditne kartice su im otplaene. Sada su svoj potroaki dug prebili hipotekom na kuu. Plaa im pada jer im se otplata duga protee na 30 godina. To je pametno. Susjed ih zove i poziva u kupnju - blagdanska je rasprodaja. Prilika da utede neto novca. Kau sami sebi: "Neu nita kupiti, idem samo pogledati." No, za sluaj da neto nau, stavljaju otplaenu kreditnu karticu u novanik. Cijelo vrijeme se susreem s tim mladim parom. Imena im se mijenjaju, ali financijska dilema uvijek je ista. Dolaze na moja predavanja kako bi uli to imam za rei. Pitaju me: "Moete li nam rei kako zaraditi vie novca?" Njihove navike troenja nagnale su ih da potrae vee prihode. Oni ne znaju da je pravi problem u nainu na koji troe novac koji imaju i da je to pravi uzrok njihovih financijskih problema. To je uzrokovano financijskom nepismenou i neshvaanjem razlike izmeu aktive i obveze. Vie novca rijetko kada rjeava financijske probleme. Probleme rjeava inteligencija. Jedan moj prijatelj stalno ponavlja jednu izreku zaduenim ljudima: "Ako otkrije da se nalazi u jami koju si sam iskopao... prestani kopati." Kad sam bio djeak, otac mi je esto govorio da su Japanci 83

svjesni tri moi: "Moi maa, dragulja i ogledala." Ma simbolizira mo oruja. Amerika je potroila trilijune dolara na oruje i zbog toga je vodea vojna sila svijeta. Dragulj simbolizira mo novca. Ima istine u izreci koja kae: "Zapamti zlatno pravilo: tko ima zlato, stvara pravila." Ogledalo simbolizira mo samospoznaje. Ta je samospoznaja, prema japanskoj legendi, najcjenjenija od tri simbola. Siromani i srednja klasa preesto doputaju moi novca da ih kontrolira. Time to rade sve vie, a ne pitaju se ima li smisla to to rade, praktiki se svako jutro ustrijele u nogu kada odlaze na posao. Ne shvaajui novac u potpunosti, velika veina ljudi dopustila je golemoj moi novca da kontrolira njih. Mo novca koristi se protiv njih. Kad bi upotrijebili mo ogledala, upitali bi se: "Ima li to smisla?" Preesto, umjesto da vjeruju svojoj unutarnjoj mudrosti, unutarnjem geniju, veina ljudi povodi se za gomilom. ine stvari samo zato to ih ine i svi drugi. Konformiraju se, umjesto da propituju. esto bezumno ponavljaju ono to im je reeno, ideje poput "diverzificirajte" ili "vaa kua vam je aktiva" ili "kua vam je najvea investicija", "dobit ete porezne olakice ako se vie zaduite", "naite siguran posao", "ne grijeite", "ne riskirajte". Kau da je mnogim ljudima strah od dranja govora u javnosti vei od straha od smrti. Prema psihijatrima, strah od javnih govora uzrokovanje strahom od ostracizma, strahom od isticanja, od kritike, od ismijavanja, od odbacivanja. Strah od toga da budu drukiji spreava veinu ljudi da potrae nove naine za rjeavanje problema. Zato je moj obrazovani otac rekao da Japanci najvie cijene mo ogledala jer tek kada pogledamo u ogledalo, pronalazimo istinu. A veina ljudi govori "igraj na sigurno" uglavnom zbog straha. To vrijedi za sve, bilo da se radi o sportu, vezama, karijeri ili novcu. Taj isti strah, strah od ostracizma, navodi ljude da se konformiraju i da ne propituju opeprihvaena miljenja ili popularne trendove. "Vaa kua je aktiva." "Uzmite pozajmicu i 84

izaite iz dugova." "Radite jo vie." "To je promocija." "Jednoga dana bit u potpredsjednik." "tedite novac." "Kada dobijem poviicu, kupit u nam veu kuu." "Uzajamni fondovi su sigurni." "Lutke Elma vie nemam, ali sluajno iza imam jednu po koju kupac nije doao." Mnogi veliki financijski problemi uzrokovani su time to se ljudi povode za masom i nastoje ii u korak sa susjedima. Povremeno, svi moramo pogledati u ogledalo i biti iskreni prema svojoj unutranjoj mudrosti, a ne prema svojim strahovima. Kad je Mikeu i meni bilo 16, poeli su problemi u koli. Nismo bili loi ve smo se poeli odvajati od mnotva. Radili smo za Mikeovog tatu poslije kole i vikendom. esto smo provodili sate i sate nakon posla sjedei za stolom s njegovim ocem dok je ovaj odravao sastanke s bankarima, odvjetnicima, raunovoama, brokerima, ulagaima, menaderima i zaposlenicima. Bio je to ovjek koji je u 13. godini napustio kolu, a sada je vodio, nareivao, instruirao i ispitivao obrazovane ljude. Dolazili su na njegov mig i ustuknuli kad bi im on neto zamjerio. On je bio ovjek koji se nije slagao s mnotvom, nego je razmiljao svojom glavom i prezirao rijei "Moramo to uiniti zato to to svi drugi ine tako." Mrzio je i rije "nemogue". Ako ste htjeli da neto uini, trebali ste mu samo rei: "Mislim da ti to ne moe uiniti." Mike i ja nauili smo vie sjedei na njegovim sastancima, nego tijekom svih godina kolovanja, ukljuujui i fakultet. Mikeov otac nije bio fakultetski obrazovan, ali bio je financijski, a kao rezultat toga, bio je i uspjean. Stalno bi nam ponavljao: "Inteligentna osoba zapoljava ljude inteligentnije od sebe." Zato smo Mike i ja imali prednost to smo mogli provoditi sate sluajui inteligentne ljude i uei od njih. No, Mike i ja nismo se mogli sloiti sa standardnim dogmama koje su propovijedali nai uitelji i to nam je stvaralo probleme. Kad god bi uitelj rekao: "Ako ne dobijete dobre ocjene, loe ete proi u stvarnom svijetu", Mike i ja samo 85

bismo podigli obrve. Kad bi nam rekli da slijedimo ustaljene procedure i pravila, vidjeli bismo koliko je ovaj proces obrazovanja zapravo guio kreativnost. Poeli smo shvaati zato nam je bogati otac govorio da su kole osmiljene tako da stvaraju dobre zaposlenike, a ne poslodavce. Povremeno, Mike i ja upitali bismo uitelje kako je ono to uimo mogue primijeniti ili zato nikada ne uimo o novcu i o tome kako on funkcionira. Na ovo pitanje esto bismo dobivali odgovor da novac nije vaan, da e doi sam po sebi ako postignemo vrhunske uspjehe u obrazovanju. to smo vie znali o moi novca, vie smo se udaljavali od uitelja i razrednih kolega. Moj visoko obrazovani otac nikada nije na mene vrio pritisak zbog ocjena. esto sam se pitao zato. No, poeli smo se svaati oko novca. Do moje 16. godine, vjerojatno sam imao daleko bolje temelje znanja o novcu od moje majke i oca. Mogao sam voditi knjige, sluao sam poreznike, korporacijske odvjetnike, bankare, prodavae nekretnina, investitore i tako dalje. Moj otac razgovarao je s uiteljima. Jednoga dana, otac mi je objanjavao zato nam je kua najvea investicija. Prilino smo se posvaali kad sam mu objasnio zato mislim da kua nije dobra investicija. Sljedei dijagram prikazuje razliku u percepciji mojeg bogatog i mojeg siromanog oca kad se radilo o kuama. Jedan otac smatrao je kuu aktivom, a drugi ju je smatrao obvezom.
Bogati otac

Siromani

otac

86

Sjeam se da sam ocu nacrtao sljedei dijagram pokazujui mu smjer protoka novca. Pokazao sam mu i trokove posjedovanja kue. Vea kua znaila je vee trokove, a novac je izlazio iz stupca rashoda.

Obveza

I danas me napadaju zbog ideje da kua nije aktiva. Znam da je mnogim ljudima kua san i najvea investicija. Posjedovanje kue bolje je nego posjedovanje nieg. Ja samo nudim alternativni nain gledanja na ovu popularnu dogmu. Kad bismo moja supruga i ja htjeli kupiti veu, raskoniju kuu, shvatili bismo da ona nije aktiva, nego obveza jer bi nam uzimala novac iz depa. Evo mojih argumenata. Ne oekujem da se veina sloi s njima jer lijep dom velika je stvar i uplie osjeaje. No, kad se radi o novcu, snane emocije vode k nioj financijskoj inteligenciji. Iz osobnog iskustva znam da novac moe svaku odluku uiniti emotivnom. 87

1. Kad se radi o kuama, istiem da veina ljudi radi cijeli ivot kako bi platili kuu koju nikada ne posjeduju. Drugim rijeima, veina ljudi kupuje novu kuu svakih nekoliko godina i svaki puta ulaze u nov zajam od 30 godina kako bi otplatili proli. 2. lako ljudi dobivaju porezne olakice na kamate otplata hipoteke, sve ostale trokove plaaju novcem nakon plaanja poreza, ak i nakon to otplate hipoteku. 3. Porezi na imovinu. Roditelji moje supruge bili su okirani kad je porez na imovinu za njihovu kuu skoio na 1000 dolara mjeseno. To je bilo nakon to su se umirovili pa je ovaj porast jako udario po njihovom mjesenom budetu i bili su prisiljeni odseliti. 4. Vrijednost kuama ne raste uvijek. Danas imam prijatelja koji duguju milijun dolara za kuu koja bi se danas prodala za samo 700.000 dolara. 5. Najvei gubitak jest gubitak proputenih prilika. Ako je sav va novac vezan za kuu, moda ete biti prisiljeni raditi vie jer novac i dalje izlazi iz stupca rashoda umjesto da ulazi u stupac aktive, to je klasian obrazac protoka novca za srednju klasu. Kad bi mladi par stavljao vie novca u stupac aktive, lake bi ivjeli u kasnijim godinama, osobito ako se pripremaju poslati djecu na fakultet. Njihova aktiva porasla bi i mogla bi im pomoi u pokrivanju trokova. Preesto, kua slui samo kao sredstvo dobivanja zajma radi plaanja sve veih trokova. Ukratko, konani rezultat donoenja odluke o posjedovanju preskupe kue, umjesto pokretanja investicijskog portfelja u ranoj dobi, utjee na osobu na najmanje tri naina: 1. Gubitak vremena tijekom kojeg bi vrijednost aktive mogla porasti. 2. Gubitak dodatnog kapitala, koji je mogao biti investiran, umjesto da se njime plaaju visoki trokovi odravanja povezani izravno s kuom. 3. Gubitak edukacije. Preesto ljudi svrstavaju svoju kuu, utedu i mirovinski plan u svoj stupac aktive. Budui da 88

nemaju novca za ulaganje, jednostavno to ni ne rade, a to ih kota iskustva u ulaganju. Veina nikad ne postane ono to se u svijetu ulagaa naziva "sofisticiranim investitorom". Najbolje investicije obino se najprije prodaju "sofisticiranim investitorima", koji ih zatim prodaju ljudima koji igraju na sigurno. Osobno financijsko izvjee mojeg obrazovanog oca najbolje demonstrira ivot osobe u "Utrci takora". Njegovi su rashodi uvijek rasli s prihodima i nikada nije mogao ulagati u aktivu. Kao rezultat toga, njegove obveze, poput hipoteke i dugova na kreditnoj kartici, bile su vee od aktive. Sljedea slika vrijedi tisuu rijei:

Financijsko izvjee obrazovanog oca

89

S druge strane, osobno financijsko izvjee mojeg bogatog oca odraava rezultate ivota posveenog ulaganju i minimizaciji obveza: Financijsko izvjee bogatog oca

Pogled na financijsko izvjee mojeg bogatog oca objanjava zato bogati postaju sve bogatiji. Stupac s aktivom stvara vie nego dovoljno prihoda da se pokriju trokovi, a ostatak se reinvestira u stupac s aktivom. Taj stupac raste, a s njime rastu i prihodi koje on stvara.

90

Rezultat toga je: Bogati postaju sve bogatiji! Zato su bogati sve bogatiji

Srednja klasa nalazi se u stalnom stanju financijskih problema. Njihov primarni prihod je plaa, a kako im rastu plae, rastu i porezi. Trokovi im rastu u istom omjeru kao i plae; otud dolazi fraza "Utrka takora". Oni tretiraju svoju kuu kao glavnu aktivu, umjesto da investiraju u aktivu koja stvara prihode.

91

Zato srednja klasa ima financijske probleme

Ovaj obrazac tretiranja kue kao investicije i filozofija da poviica znai da moete kupiti veu kuu ili troiti vie temelj je dananjeg zaduenog drutva. Ovaj proces poveanog troenja baca obitelji u jo vei dug i veu financijsku nesigurnost, iako moda napreduju u poslu i redovno primaju plae. To je rizian nain ivljenja uzrokovan slabim financijskim obrazovanjem. Veliki gubitak radnih mjesta u 90-tima, tj. smanjenje broja tvrtki, pokazalo je koliko je srednja klasa zapravo financijski klimava. Iznenada, mirovinske planove tvrtki zamjenjuju planovi 401k. Socijalno osiguranje oito je u nevolji i ne moe ga se smatrati izvorom mirovine. Panika se iri meu srednjom klasom. Danas je dobro to to su mnogi prepoznali te probleme i poeli kupovati uzajamne fondove. Ovo poveanje ulaganja uglavnom je odgovorno za veliki napredak trita dionica. 92

Danas se stvara sve vie i vie uzajamnih fondova kako bi se odgovorilo na zahtjeve srednje klase. Uzajamni fondovi popularni su zato to predstavljaju sigurnost. Prosjeni kupci uzajamnih fondova previe su zaposleni da bi plaali poreze i hipoteke, utedjeli djeci za fakultet i otplatili kreditne kartice. Nemaju vremena prouavati ulaganje, pa se oslanjaju na strunost voditelja uzajamnog fonda. Takoer, budui da uzajamni fond ukljuuje razliite tipove investicija, osjeaju da im je novac sigurniji jer je "diverzificiran". Ova skupina obrazovane srednje klase podvrgava se dogmi o "diverzifikaciji" koju naglaavaju brokeri uzajamnih fondova i financijski planeri. Igrajte na sigurno i izbjegnite rizik. Prava tragedija jest u tome to nedostatak rane financijske edukacije stvara rizik s kojim se suoavaju prosjeni pripadnici srednje klase. Razlog iz kojeg moraju igrati na sigurno jest taj to je njihov financijski poloaj u najmanju ruku osjetljiv. Njihove bilance nisu uravnoteene. Prepune su obveza, bez prave aktive koja generira prihod. Njihov jedini izvor prihoda obino je njihova plaa. Sredstva za ivot postaju im potpuno ovisna o poslodavcu. Kad naie "posao ivota", isti ti ljudi ne mogu iskoristiti priliku. Moraju igrati na sigurno, jednostavno zato to rade tako naporno, to su podvrgnuti maksimalnim porezima, i optereeni dugovima. Kao to sam rekao na poetku ovog poglavlja, najvanije je poznavati razliku izmeu aktive i obveze. Kada shvatite tu razliku, usredotoite svoje napore na to da kupujete samo aktivu koja stvara prihode. To je najbolji nain da krenete putem bogaenja. inite to i va e stupac aktive rasti. Usredotoite se na to da kupujete to je mogue manje obveza i da imate to manje rashoda. To e omoguiti da vie novca ulazi u va stupac aktive. Uskoro, temelj aktive bit e teko dubok da ete si moi dozvoliti potragu za rizinijim investicijama, iji povrat moe biti od 100% pa do beskonanog, investicije od 5000 dolara koje se uskoro 93

pretvore u milijun dolara ili vie, investicije koje srednja klasa naziva "prerizinima". Ulaganje nije rizino. Nedostatak jednostavne financijske inteligencije, koji zapoinje s financijskom pismenou, jest ono to uzrokuje da osoba bude "prerizina". Ako inite ono to ine mase, dobit ete sljedeu sliku: Kao zaposlenik koji posjeduje kuu, va je rad uglavnom ovakav:

1. Radite za nekog drugog. Veina ljudi koji rade za plau ine bogatim vlasnika ili dioniare. Va trud i uspjesi pomoi e vlasniku da uspije i umirovi se. 2. Radite za dravu. Drava uzima svoj dio od vae plae prije no to je vi i vidite. Radei sve vie, jednostavno poveavate koliinu poreza koju drava uzima - veina ljudi radi od sijenja do svibnja samo za dravu. 3. Radite za banku. Nakon poreza, va sljedei najvei rashod vjerojatno je vaa hipoteka i dug s kreditne kartice. 94

Problem s tim da radite sve vie jest u tome da svaka od te tri razine uzima sve vei udio vaeg pojaanog truda. Morate nauiti kako vi i vaa obitelj moete imati izravne koristi od toga to toliko radite. Kada se odluite usredotoiti na to da gledate svoja posla, kako ete postaviti svoje ciljeve? Veina ljudi mora ostati u svojem poslu i osloniti se na plae kako bi mogli kupovati aktivu. Dok njihova aktiva raste, kako mjere razinu uspjeha? Kada ovjek shvaa da je bogat i da posjeduje bogatstvo? Osim to imam svoju definiciju aktive i obveza, imam i svoju definiciju bogatstva. Zapravo, posudio sam je od ovjeka zvanog Buckminster Fuller. Neki ga zovu prevarantom, a drugi ivim genijem. Prije mnogo godina, uskomeao je redove arhitekata kad je 1961. patentirao neto to se zove geodezijska kupola. No, Fuller je rekao i neto o bogatstvu. U poetku mi je to bilo prilino zbunjujue, ali nakon to sam to proitao nekoliko puta, imalo je smisla: bogatstvo je sposobnost osobe da preivi odreeni broj dana u budunosti... ili koliko bih dugo mogao preivjeti kad bih sada prestao raditi? Za razliku od neto vrijednosti - razlike izmeu vae aktive i obveza, koja je esto ispunjena skupim smeem i miljenjima o vrijednosti stvari - ova definicija stvara mogunost za razvoj tone mjere bogatstva. Sada mogu izmjeriti i stvarno znati gdje sam u odnosu na svoj cilj da postanem financijski nezavisan. Iako neto vrijednost esto ukljuuje tu aktivu koja ne stvara novac, poput stvari koju ste kupili, a koja sada ami u vaoj garai, bogatstvo mjeri koliko novca va novac stvara, a time i vau sposobnost financijskog preivljavanja. Bogatstvo je mjera pritoka novca iz stupca aktive u usporedbi sa stupcem rashoda. Evo primjera. Recimo da imam pritok novca iz stupca aktive od 1000 dolara mjeseno, a da su mi mjeseni trokovi 2000 dolara. Koliko sam bogat? Vratimo se na definiciju Buckminstera Fullera. Koristei se tom definicijom, koliko dana unaprijed bih mogao preivjeti? 95

Pretpostavimo i da mjesec ima 30 dana. Prema toj definiciji, imam dovoljan pritok novca za pola mjeseca. Kada ostvarim pritok novca od 2000 dolara iz svoje aktive, bit u imuan. Dakle, jo uvijek nisam bogat, ali sam imuan. Sada moja aktiva stvara mjeseni prihod koji potpuno pokriva moje mjesene trokove. Kad bih htio poveati svoje rashode, najprije bih morao poveati pritok novca od aktive kako bih odrao ovu razinu imunosti. Uoite da u ovom trenutku vie nisam ovisan o svojoj plai. Fokusirao sam se i uspio izgraditi stupac aktive koji me uinio financijski neovisnim. Kad bih danas napustio svoj posao, mogao bih pokriti svoje mjesene trokove pritokom novca od svoje aktive. Moj sljedei cilj bio bi da viak novca reinvestiram u stupac aktive. to vie novca ulazi u moj stupac aktive, on bre raste. to bre raste moja aktiva, bre raste i moj pritok novca. Sve dok su moji rashodi manji od pritoka novca od te aktive, postajat u sve bogatiji, sa sve vie i vie prihoda od izvora pored mojeg fizikog rada. Dok se ovaj proces reinvestiranja nastavlja, na putu sam da se obogatim. No, prava definicija bogatstva je u oku promatraa. Nikada ne moete biti previe bogati. Samo zapamtite ovo jednostavno zapaanje: Bogati kupuju aktivu. Siromani imaju samo rashode. Srednja klasa kupuje obveze koje smatra aktivom. Kako da zaponem gledati svoja posla? Koji je odgovor? Posluajmo osnivaa McDonaldsa.

96

TREA LEKCIJA

GLEDAJTE SVOJA POSLA

ETVRTO POGLAVLJE Trea lekcija:

GLEDAJTE SVOJA POSLA

Godine 1974. od Raya Kroca, osnivaa McDonaldsa, zatraili su da odri govor studentima ekonomije na Sveuilitu Teksas u Austinu. Moj dragi prijatelj Keith Cunningham, bio je student na toj godini. Nakon snanog i nadahnutog govora, predavanje je zavrilo i studenti su zamolili Raya da im se pridrui u omiljenom okupljalitu i popije nekoliko piva s njima. Ray je ljubazno prihvatio. "ime se ja bavim?", upitao je Ray, kad su svi drali pivo u rukama. "Svi su se nasmijali", priao je Keith, "veina studenata ekonomije mislila je da se Ray ali." Nitko nije odgovorio pa je Ray ponovio pitanje. "to mislite, ime se ja bavim?" Studenti su se opet nasmijali i napokon jedna hrabra dua izusti: "Ray, pa tko na svijetu ne zna da se bavite hamburgerima." Ray se nasmijao. "I mislio sam da ete to rei." On zastane i brzo doda: "Dame i gospodo, ja se ne bavim hamburgerima. Ja se bavim nekretninama." Keith je priao kako je Ray dugo vremena objanjavao svoje stajalite. Znao je da mu je primarni poslovni fokus prodaja franize za hamburgere, ali nikada nije izgubio iz vida lokaciju 99

svake franize. Znao je da su nekretnina i njezina lokacija najznaajniji faktori u uspjehu svake franize. U osnovi, osoba koja je kupovala franizu plaala je i zemljite pod franizom organizacije Raya Kroca. McDonald's je danas najvei posjednik nekretnina na svijetu - posjeduje ih vie i od Rimokatolike crkve, a ima i neka od najvrednijih krianja i uglova u Americi, a i u drugim dijelovima svijeta. Keith je rekao kako mu je to bila jedna od najvanijih lekcija u ivotu. Danas on posjeduje praonice automobila, ali njegov je pravi posao zemljite ispod tih praonica. Prethodno poglavlje zavrilo je s dijagramima koji ilustriraju kako veina radi za druge, a ne za sebe. Rade najprije za vlasnike tvrtki, zatim za dravu - putem poreza, te na kraju za banku koja posjeduje njihovu hipoteku. Kad sam bio djeak, u blizini nije bilo McDonaldsa. No, moj je bogati otac poduio Mikea i mene istoj lekciji o kojoj je Ray Kroc govorio na Sveuilitu u Teksasu. To je tajna br. 3 bogatih ljudi. "Gledajte svoja posla." Financijski problemi su esto rezultat toga to ljudi cijeli ivot rade za nekog drugoga. Mnogi ljudi nee imati nita na kraju svojih radnih dana. I opet, slika vrijedi tisuu rijei. Ovo je dijagram izvjetaja o prihodu i bilanci koji najbolje opisuje savjet Raya Kroca:

100

Vaa profesija

Na se postojei obrazovni sustav fokusira na pripremanje mladih ljudi za pronalaenje dobrih poslova time to im razvija akademske vjetine. Njihovi ivoti vrtjet e se oko plae, ili kao to sam opisao prije, njihovog stupca prihoda. Nakon to razviju akademske vjetine, krenut e na viu razinu kolovanja kako bi usavrili svoje profesionalne vjetine. Ue kako bi postali inenjeri, znanstvenici, kuhari, policajci, umjetnici, pisci i tako dalje. Te profesionalne vjetine omoguavaju im da postanu radna snaga i rade za novac. Postoji velika razlika izmeu vae profesije i vaeg posla. esto pitam ljude: "Koji je va posao?", a oni kau: "Oh, ja sam bankar." Onda ih ja upitam posjeduju li banku? A oni obino odgovore: "Ne, radim tamo." U tom su sluaju pobrkali svoju profesiju sa svojim poslom biznisom. Oni su moda bankari po profesiji, ali jo uvijek 101

nemaju svoj posao - svoj biznis. Ray Kroc znao je razliku izmeu svoje profesije i svog biznisa. Njegova profesija uvijek je bila ista - on je bio prodava. Nekad je prodavao mijealice za mlijene napitke, a nakon toga franize za hamburgere. No, dok mu je profesija bila prodavanje franiza hamburgera, posao mu je bio akumuliranje nekretnina koje donose profit. Problem sa kolom je u tome to esto postanete ono to uite. Ako uite, recimo, kuhanje, postanete kuhar. Ako uite pravo, postanete pravnik, a ako uite popravljati automobile, postanete automehaniar. Greka u tome to postajete ono za to uite jest u tome to previe ljudi zaboravi gledati svoja posla. Provode ivote gledajui tua posla i inei tu osobu bogatom. Kako bi postala financijski sigurna, osoba mora gledati svoja posla. Va se posao vrti oko vaeg stupca sredstava, a ne oko vaeg stupca prihoda. Kao to sam rekao prije, pravilo br. 1 je poznavanje razlike izmeu sredstva (aktive) i obveze, i kupnja aktive. Bogati se fokusiraju na svoje stupce s aktivom, a svi ostali na stupce prihoda. Zato tako esto sluamo: "Trebam poviicu", "Kad bih barem dobio unapreenje", "Vraam se u kolu kako bih stekao dodatnu obuku i dobio bolji posao", "Radit u prekovremeno", "Moda mogu pronai drugi posao", "Dajem otkaz za dva tjedna. Pronaao sam posao s boljom plaom." U nekim krugovima, to su razumne ideje. No ako sluate Raya Kroca, jo uvijek ne gledate svoja posla. Te su ideje jo uvijek fokusirane na stupac prihoda i pomoi e osobi da postane financijski sigurna samo ako dodatni novac upotrijebi za kupnju aktive koja donosi prihod. Primarni razlog zbog kojeg su veina pripadnika siromane i srednje klase financijski konzervativni, a to znai "Ne mogu si priutiti da riskiram" - jest taj to nemaju financijskih temelja. Moraju se drati svojih radnih mjesta i igrati na sigurno. Kada je otputanje ulo u modu, milijuni radnika otkrili su kako ih njihova najvea aktiva, tj. njihova kua, izjeda ive. Ona ih je svakog mjeseca kotala velike novce. I sa 102

automobilom je bilo isto. Palice za golf u garai koje su nekad kotale 1000 dolara vie nisu toliko vrijedile. Bez sigurnosti posla, nisu se imali na to osloniti. Ono to su smatrali aktivom nije im pomoglo da preive u vrijeme financijske krize. Pretpostavljam da je veina nas ispunjavala molbu za kredit od banke za kupnju kue ili automobila. Uvijek je zanimljivo pogledati odjeljak "neto vrijednost". Zanimljivo je zbog toga to se vidi to, prihvaene bankarske i raunovodstvene prakse, priznaju ljudima pod aktivu. Jednoga dana kad sam krenuo po zajam, moja financijska situacija nije izgledala pretjerano dobro. Zato sam dodao svoje nove palice za golf, zbirku umjetnina, knjige, stereo, televiziju, Armanijeva odijela, satove, cipele i druge osobne stvari kako da poveam koliinu u stupcu aktive. No, zajam su mi odbili zato to sam imao previe investicija u nekretninama. Odboru za zajam nije se svidjelo to to sam toliko zaraivao od svojih zgrada sa stanovima. eljeli su znati zato nemam normalan posao s plaom. Nisu propitivali Armanijeva odijela, palice za golf niti zbirke umjetnina. ivot je ponekad teak ako se ne uklapate u "standardni" profil. Ustuknem svaki puta kad mi netko kae kako je njegova neto vrijednost milijun dolara, ili 100.000 dolara, ili koliko ve. Jedan od glavnih razloga zbog kojih neto vrijednost nije tona jednostavno je taj to, kad ponete prodavati svoja sredstva, plaate porez na bilo kakvu dobit. Zato mnogi ljudi upadaju u duboke financijske nevolje kad ostanu bez prihoda. Kako bi doli do gotovine, prodaju svoju aktivu. Prvo, osobnu aktivu mogu prodati samo za djeli vrijednosti pod kojima je navedena u osobnoj bilanci. Ako i steknu odreenu dobit prodajom aktive, plaaju porez na dobit. I opet, drava uzima svoj dio dobiti i time smanjuje koliinu novca koju ljudi imaju na raspolaganju kako bi izali iz duga. Zato kaem kako ljudi esto imaju niu neto vrijednost nego to misle. Ponite gledati svoja posla. Zadrite svoje radno mjesto, ali ponite kupovati pravu aktivu, ne obveze ili osobne stvari koje 103

nemaju pravu vrijednost nakon to ih donesete kui. Novi automobil gubi gotovo 25% cijene koju ste platili im ga izvezete iz prodavaonice. To nije prava aktiva, ak ni ako vam bankar dozvoli da ga navedete pod aktivu. Moja nova palica za golf od titanija koju sam kupio za 400 dolara vrijedila je 150 dolara u trenutku kad sam izaao iz radnje. Odraslima savjetujem da dre rashode na niskoj razini, smanje obveze i vrijedno grade bazu vrste aktive. Mlade ljude, koji jo nisu otili od roditeljskog doma, roditelji bi trebali poduiti o razlici izmeu aktive i obveze. Navedite ih da ponu graditi vrsti stupac aktive prije no to odu od kue, vjenaju se, kupe kuu, dobiju djecu i zapnu u rizinoj financijskoj situaciji, drei se radnog mjesta i kupujui sve na kredit. Vidim tako mnogo mladih parova koji se vjenaju i upadnu u zamku ivotnog stila koji im ne doputa izlazak iz duga vei dio njihovog radnog vijeka. U veini sluajeva, kada i posljednje dijete napusti dom, roditelji shvate da se nisu adekvatno pripremili za mirovinu i panino poinju odvajati neto novca. Zatim se i njihovi vlastiti roditelji razbole, te sada imaju i nove odgovornosti. Kupnju kakve aktive predlaem vama i vaoj djeci? U mojem svijetu prava aktiva spada u nekoliko kategorija: 1. Posao koji ne zahtijeva moju nazonost. Posjedujem ga, ali njime rukovode drugi. Ako moram tamo raditi, onda to nije biznis, nego radno mjesto. 2. Dionice. 3. Obveznice. 4. Uzajamni fondovi. 5. Nekretnine koje stvaraju prihode. 6. Zadunice. 7. Honorari od intelektualnog vlasnitva, poput glazbe, scenarija, patenata. 8. Sve drugo to ima vrijednost, stvara prihod ili mu vrijednost raste, a za to postoji trite.

104

Kad sam bio mladi, moj obrazovani otac poticao me da pronaem siguran posao. S druge strane, moj bogati otac poticao me da ponem kupovati aktivu koju sam volio. "Ako je ne voli, nee brinuti o njoj." Ja kupujem nekretnine jednostavno zato to volim zgrade i zemljita. Volim ih kupovati. Mogu ih gledati po cijele dane. Kada nastanu problemi, oni nisu takvi da umanje moju ljubav prema nekretninama. Ljudi koji mrze nekretnine ne bi ih trebali kupovati. Volim dionice malih tvrtki, osobito onih koje tek zapoinju s radom. Razlog je taj to sam ja poduzetnik, a ne osoba za korporacije. U mladosti sam radio u velikim organizacijama, poput tvrtke Standard Oil iz Kalifornije, amerikih marinaca, i tvrtke Xerox Corp. Uivao sam u tim organizacijama i imam lijepa sjeanja, ali duboko u sebi znam da nisam ovjek za to. Volim ih pokretati, a ne voditi. Zato uglavnom kupujem dionice malih tvrtki. Ponekad ak neku i osnuj em te je pretvorim u javnu. U izdavanjima novih dionica moe se zaraditi bogatstvo, a ja volim tu igru. Mnogi ljudi boje se malih tvrtki i zovu ih rizinima, a one to i jesu. No, rizik je uvijek manji ako volite investiciju, razumijete je i poznajete igru. Kod malih tvrtki, moja strategija ulaganja jest da prodam dionice u roku od godinu dana. S druge strane, moja strategija s nekretninama jest da zaponem s malim i kupujem sve vea imanja te na taj nain odgaam plaanje poreza na dobit. To omoguava dramatian porast vrijednosti. Uglavnom zadravam nekretninu manje od sedam godina. Tijekom godina, ak i kad sam bio u marincima i Xeroxu, radio sam ono to mi je preporuao bogati otac. Zadrao sam radno mjesto, ali sam gledao svoja posla. Bio sam aktivan u stupcu sredstava. Trgovao sam nekretninama i malim dionicama. Bogati otac uvijek je naglaavao vanost financijske pismenosti. to sam bio bolji u razumijevanju raunovodstva i upravljanja novcem, bio sam bolji i u analizi investicija, pokretanju i izgradnji vlastitih tvrtki.

105

Ne bih preporuio nikome da pokrene tvrtku, osim ako sam to stvarno ne eli. S obzirom na ono to znam o voenju tvrtke, taj zadatak ne bih poelio nikome. Postoje vremena kada ljudi ne mogu pronai posao i kada im je to jedino rjeenje. No, izgledi ne govore u prilog uspjehu: devet od deset ih propada u prvih pet godina. Od onih koje preive prvih pet godina, devet od deset ih na kraju propadne. Dakle, to bih vam preporuio samo ako zaista elite posjedovati vlastitu tvrtku. Inae, zadrite svoje radno mjesto i gledajte svoja posla. Kada kaem "gledajte svoja posla", mislim da izgradite svoj stupac aktive i odravate ga jakim. Kada dolar ue u njega, ne dopustite mu da izae. Razmiljajte o tome ovako: kada dolar ue u va stupac aktive, on postaje va zaposlenik. Najbolja stvar u vezi novca jest to to radi 24 sata na dan, a moe raditi generacijama. Zadrite svoj stalni posao, budite sjajan i vrijedan radnik, ali gradite stupac aktive. Dok raste va pritok novca, moete kupovati neke luksuznije stvari. Vana razlika je u tome to bogati ljudi kupuju luksuzne stvari na kraju, dok ih siromani i srednja klasa kupuju prije svega. Siromani i srednja klasa esto kupuju luksuzne stvari poput velikih kua, dijamanata, krzna, dragulja i brodica zato to ele izgledati bogato. Izgledaju bogato, ali zapravo se sve vie zaduuju. Ljudi starog kova, dugoroni bogatai, najprije su gradili svoj stupac aktive. Tek tada im je prihod, stvoren u stupcu aktive, kupio luksuzne stvari. Siromani i srednja klasa kupuju luksuzne stvari vlastitim znojem, krvlju i ostavtinom za djecu. Pravi luksuz je nagrada za investiranje u pravu aktivu i njen razvoj. Na primjer, kad smo moja supruga i ja imali viak novca od stambenih zgrada, ona je kupila Mercedes. To s njene strane nije zahtijevalo dodatni rad ni rizik, jer je automobil kupila stambena zgrada. Meutim, morala je na to ekati etiri godine, dok portfelj investicija u nekretnine nije dovoljno narastao i poeo stvarati dovoljno novca da njime plati automobil. No luksuz, Mercedes, bio je prava nagrada jer je dokazala da zna kako razvijati svoj stupac aktive. Taj joj automobil sada znai 106

mnogo vie od obinog vozila. On znai da je ona uspjela upotrijebiti svoju financijsku inteligenciju da ga zaradi. Veina ljudi impulzivno i na kredit kupuje novi automobil ili neki drugi luksuz. Moda im je dosadno i samo ele novu igraku. Kupnja luksuza na kredit esto dovede do toga da osoba prije ili kasnije poali zbog toga, jer takvo zaduivanje postaje financijsko optereenje. Nakon to ste odvojili vrijeme za ulaganje i izgradnju svojeg biznisa, spremni ste za arobni dodir - najveu tajnu bogatih. To je tajna koja bogate odrava na elu mnotva, nagrada na kraju puta za to to ste vrijedno odvajali vrijeme da gledate svoja posla.

107

ETVRTA

LEKCIJA

POVIJEST POREZA I MO KORPORACIJA

PETO POGLAVLJE etvrta lekcija:

POVIJEST POREZA I MO KORPORACIJA

Sjeam se kako su nam u koli priali priu o Robinu Hoodu i njegovoj veseloj druini. Moj uitelj smatrao je to sjajnom priom o romantinom junaku nalik Kevinu Costneru koju pljaka bogate i daje siromanima. Moj bogati otac nije smatrao Robina Hooda junakom. Smatrao ga je razbojnikom. Robin Hood moda je odavno nestao, ali njegovi sljedbenici ive. Koliko esto sluam ljude kako govore: "Zato to ne plate bogati?" ili "Bogati bi trebali plaati vie poreze i davati ih siromanima." Ta ideja o Robinu Hoodu, o uzimanju od bogatih i davanju siromanima, prouzroila je najvie boli za siromane i srednju klasu. Srednja klasa plaa tolike poreze zbog ideala o Robinu Hoodu. U stvarnosti, bogati ne plaaju poreze. Srednja klasa plaa za siromane, osobito educirana srednja klasa s viim prihodima. I opet, da bismo razumjeli stvari, moramo pogledati historijsku perspektivu. Trebamo pogledati povijest poreza. Iako je moj visoko obrazovani otac bio strunjak za povijest obrazovanja, moj bogati otac smatrao je sebe strunjakom za povijest poreza. Bogati otac objasnio je Mikeu i meni da u Engleskoj i Americi u poetku nije bilo poreza. Povremeno bi se uveli

privremeni porezi kako bi se platili ratovi. Kralj ili predsjednik bi izdali zapovijed i zatraili od svih da sudjeluju. Porezi su uvedeni u Britaniji u ratu s Napoleonom koji je trajao od 1799. do 1816., a u Americi u Graanskom ratu od 1861. do 1865. Godine 1874. u Engleskoj je uveden trajni porez na dohodak za sve graane. Godine 1913. uveden je trajni porez na dohodak u Sjedinjenim Amerikim Dravama uvoenjem 16. amandmana u Ustav. U jednom trenutku, Amerikanci su bili protiv poreza. Pretjerani porez na aj doveo je do slavne Bostonske ajanke, incidenta koji je potaknuo Revolucionarni rat. Engleskoj i Sjedinjenim Dravama trebalo je 50-tak godina za ideju trajnog poreza na dohodak. Ovi povijesni datumi ne otkrivaju injenicu da su svi ti porezi u poetku bili usmjereni samo na bogate. To je bilo ono to je bogati otac htio da Mike i ja shvatimo. Objasnio je kako je ideja o porezima postala popularna i kako ju je veina prihvatila tako to je siromanima i srednjoj klasi reeno kako su porezi uvedeni samo da se kazne bogati. Zato su mase glasale za zakon i on je postao dio ustava. Iako je njegova namjera bila kanjavanje bogatih, na kraju je kaznio ljude koji su glasali za njega, siromane i srednju klasu. "Kada je drava okusila novac, apetit je porastao", rekao je bogati otac, "tvoj otac i ja smo suprotnost. On je dravni birokrat, a ja kapitalist. Plaeni smo, a na uspjeh mjeri se suprotnim ponaanjima. On je plaen da troi novac i zapoljava ljude. to vie potroi i to vie ljudi zaposli, to vea postaje njegova organizacija. U dravi te vie cijene to ti je organizacija vea. S druge strane, u mojoj organizaciji, to manje ljudi zaposlim i to manje novca troim, to me vie cijene moji investitori. Zato ne volim dravne slubenike. Oni imaju razliite ciljeve od veine poslovnih ljudi. Kako dravne slube rastu, bit e potrebno sve vie i vie novca od poreza da ih se podrava." Moj obrazovani otac iskreno je vjerovao da bi drava trebala pomagati ljudima. Volio je Johna F. Kennedyja, a osobito Mirovni korpus. Toliko je volio tu ideju da su i on i moja majka 112

radili za Mirovni korpus, obuavajui dobrovoljce za odlazak u Maleziju, Tajland i Filipine. Uvijek je teio dodatnim donacijama i poviici budeta kako bi mogao zaposliti vie ljudi u Odjelu za obrazovanje i u Mirovnom korpusu. To mu je bio posao. Od svoje desete godine, sluao sam bogatog oca kako govori da su dravni slubenici opor lijenih bitangi, a od siromanog oca sluao sam kako su bogati pohlepni razbojnici koji bi trebali plaati vee poreze. Obje strane djelomino su bile u pravu. Bilo je teko raditi za jednog od najveih kapitalista u gradu i vraati se kui ocu koji je bio vodei dravni slubenik. Nije bilo lako shvatiti kome treba vjerovati. No, kada prouite povijest poreza, pojavljuje se zanimljivo gledite. Kao to sam rekao, porezi su ozakonjeni samo zato to su mase vjerovale u Robin Hood teoriju ekonomije, to jest uzimati od bogatih i davati ostalima. Problem je bio u tome to je apetit drave za novcem postao toliki da su porezi ubrzo morali biti uvedeni i za srednju klasu, a nakon toga sputali su se i na nie klase. S druge strane, bogati su vidjeli priliku. Oni ne igraju prema istim pravilima. Kao to sam rekao, bogati su ve znali za korporacije koje su postale popularne u vrijeme jedrenjaka. Bogati su stvarali korporacije kao sredstvo za ograniavanje rizika za svoju aktivu na svakom putovanju. Ulagali su novac u korporaciju kako bi financirali putovanje. Korporacija bi zatim unajmila posadu da otplovi u Novi svijet i tamo potrai blago. Ako bi brod bio izgubljen, posada bi izgubila ivote, ali gubitak za bogate bio je ogranien samo na iznos novca koji su investirali u to putovanje. Dijagram koji slijedi pokazuje kako struktura korporacije sjedi izvan vaeg osobnog izvjea o prihodu i bilanci.

113

Poznavanje moi zakonskih struktura korporacija daje bogatima golemu prednost nad siromanima i srednjom klasom. Nakon to su me poduavala dva oca, jedan socijalist i jedan kapitalist, brzo sam shvatio kako filozofija kapitalista ima za mene vie financijskog smisla. inilo mi se da socijalisti na kraju krajeva kanjavaju samo sebe zbog nedostatka financijskog obrazovanja. Bez obzira na to to bi smislilo mnotvo s motom "Uzmimo od bogatih", bogati bi uvijek nali nain da ih nadmudre. Tako su porezi na kraju uvedeni za srednju klasu. Bogati su nadmudrili intelektualce, iskljuivo zato to su razumjeli mo novca, a to se ne poduava u kolama. Kako su bogati nadmudrili intelektualce? Kad je prihvaen zakon "Uzmimo od bogatih", novac je poeo pritjecati u dravne riznice. U poetku, ljudi su bili sretni. Novac su dobivali dravni zaposlenici i bogati. Dravni zaposlenici dobivali su ga putem plaa i mirovina. Bogati su ga dobivali putem tvornica koje su dobivale dravne ugovore. Drava je postala veliko odlagalite novca, ali problem je bio u fiskalnom upravljanju tim novcem. Nije bilo recirkulacije. Drugim 114

rijeima, politika drave i njezinih slubenika bila je da se izbjegne posjedovanje vika novca. Ako ne biste potroili sredstva koja su vam bila namijenjena, riskirali biste smanjivanje budeta za sljedeu godinu. Zasigurno vas ne bi smatrali uinkovitima. S druge strane, poslovni ljudi nagraeni su zbog posjedovanja vika novca i dobivaju priznanja zbog svoje uinkovitosti. Dok se ovaj ciklus poveanih dravnih trokova nastavljao, rasli su zahtjevi za novcem, a ideja "Oporezujmo bogate" sada je bila prilagoena tome da ukljui i ljude s niim razinama prihoda, sve do onih koji su i glasali za taj zakon, siromani i srednja klasa. Pravi kapitalisti koristili su se svojim financijskim znanjem da pronau nain za izbjegavanje. Vratili su se u zatitu korporacija, jer one tite bogate. No ono to ljudi koji nikada nisu stvarali korporaciju ne znaju, jest injenica da ona zapravo nije stvar, ve je zapravo registrator s nekoliko pravnih dokumenata u sebi, koji se nalazi u uredu nekog odvjetnika, registriran u dravnoj agenciji. To nije zgrada s imenom korporacije na sebi. To nije tvornica niti skupina ljudi. Ona je samo zakonski dokument koji stvara zakonsko tijelo bez due. Bogati su opet bili zatieni. Korporacije su opet postale popularne - kad su doneseni zakoni o trajnim prihodima - jer je stopa poreza na dohodak za korporacije bila manja od stope poreza na dohodak za pojedince. Pored toga, kao to sam ve opisao, odreeni trokovi mogli su biti plaeni novcem prije plaanja poreza unutar korporacije. Ovaj rat izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju odvija se ve stotinama godina. To je rat izmeu mnotva s motom "Uzmimo od bogatih" i samih bogatih. Bitka se vodi kad god se donose zakoni, a vodit e se vjeno. Problem je u tome to su ljudi koji gube neobavijeteni - oni koji svakodnevno ustaju, vrijedno odlaze na posao i plaaju poreze. Kad bi razumjeli nain na koji bogati igraju igru, mogli bi je igrati i oni. Bili bi na putu ka vlastitoj financijskoj neovisnosti. Zato ustuknem svaki puta kada ujem kako roditelji savjetuju svojoj djeci da 115

idu u kolu kako bi nali siguran posao. Zaposlenik sa sigurnim poslom bez financijskog obrazovanja, ne moe pobjei. Prosjeni Amerikanci danas rade za dravu pet do est mjeseci prije no to zarade dovoljno da pokriju svoje poreze. Po mom miljenju, to je dugo razdoblje. to vie radite, to vie plaate dravi. Zato vjerujem da se ideja "Uzmimo od bogatih" vratila i udarila upravo po onima koji su je izglasali. Svaki puta kad ljudi pokuaju kazniti bogate, oni se ne pomire s tim, nego reagiraju. Oni imaju novac, mo i namjeru da promijene stvari. Ne sjede i ne plaaju sve vee poreze ve trae naine da minimiziraju porezno optereenje. Zapoljavaju pametne odvjetnike i raunovoe i uvjeravaju politiare da mijenjaju zakone ili stvaraju zakonske preice. Imaju resurse da izazovu promjenu. Porezni zakon Sjedinjenih Drava omoguava i druge naine tednje na porezima. Veina tih sredstava raspoloiva su svima, ali obino ih bogati koriste, zato to oni gledaju svoja posla. Na primjer, "1031" je naziv za lanak 1031 Zakona o internim prihodima, koji omoguava prodavau da odgodi plaanje poreza za komad zemljita ili nekretninu koje prodaje radi kapitalne dobiti, putem zamjene za skuplji komad zemljita ili nekretninu. Nekretnina je jedno od podruja ulaganja koja omoguava takvu poreznu prednost. Sve dok kupujete sve veu vrijednost ne plaate porez na dobit tako dugo dok je ne prodate. Ljudi koji ne koriste ove porezne olakice u zakonu proputaju sjajnu priliku za izgradnju svojeg stupca aktive. Siromani i srednja klasa nemaju takve resurse na raspolaganju. Oni sjede i doputaju dravi da im zabode iglu u ruku i vadi im krv. Mene stalno okira broj ljudi koji plaaju vee poreze ili se koriste manjim brojem olakica i to samo zato to se boje drave. A znam koliko zastraujui moe biti dravni porezni agent. Imao sam prijatelje kojima su tvrtke zatvorene i unitene, samo da bi se kasnije otkrilo da je drava pogrijeila. Shvaam sve to. No, cijena rada od sijenja do svibnja previsoka je za to zastraivanje. Moj siromani otac nikada nije uzvratio, a ni bogati. On je samo igrao pametnije i to putem korporacija - najvee tajne bogatih. 116

Moda se sjeate prve lekcije koju sam nauio od bogatog oca. Bio sam djeak od 9 godina koji je morao sjediti i ekati ga da me oslovi. esto sam sjedio u njegovom uredu i ekao da "prijee na mene". Namjerno me ignorirao. Htio je da prepoznam njegovu mo i poelim takvu mo za sebe jednoga dana. Sve te godine uenja, podsjeao me na to da je znanje mo i da dolazi s novcem, a zahtijeva i pravilno znanje kako ga zadrati i umnoiti. Bez tog znanja svijet vas udara po glavi. Bogati otac stalno je podsjeao Mikea i mene da najvei nasilnik nije ef ni nadzornik, nego poreznik. Poreznik e uvijek uzeti vie ako mu dozvolite. Prva lekcija kako postii da novac radi za mene, umjesto ja za njega, jest vezana uz mo. Ako radite za novac, predajete mo svojem poslodavcu. Ako va novac radi za vas, zadravate mo i kontrolirate je. Kad postignemo da to poznavanje moi novca radi za nas, trebali bi postati financijski pametniji i ne vie dozvoliti nasilnicima da nas zlostavljaju. Morate poznavati zakon i nain na koji sustav funkcionira. Ako ivite u neznanju, lako e vas zlostavljati. Ako znate o emu priate, imate ansu dobiti bitku. Zato je bogati otac i toliko plaao pametnim raunovoama i odvjetnicima. Bilo mu je jeftinije plaati njih nego dravu. Najbolja lekcija koju ja koristim cijeli ivot jest: "Budi pametan i nee te zlostavljati". Poznavao je zakon jer je bio legalist i jer je njegovo nepoznavanje bilo skupo. "Ako zna da si u pravu, nee se bojati uzvratiti." ak i ako napadate Robina Hooda i njegovu veselu druinu. Moj visoko obrazovani otac uvijek me poticao da traim dobar posao u snanoj korporaciji. Hvalio je "uspon na korporacijskoj ljestvici". Nije shvaao da u, oslanjajui se samo na plau korporacijskog poslodavca, biti pitoma krava spremna za munju. Kad sam rekao bogatom ocu za taj savjet, samo se nasmijao i rekao: "Zato ne bi posjedovao ljestvicu?" Kao djeak, nisam shvaao to bogati otac misli kad je govorio o posjedovanju vlastite korporacije. Ta mi se ideja 117

inila nemoguom i zastraujuom. Iako me uzbuivala, moja mladost nije mi doputala da zamislim mogunost da odrasli jednoga dana rade za moju kompaniju. Bit je u tome da bih, da nije bilo bogatog oca, vjerojatno slijedio savjet svojeg obrazovanog oca. Bogati otac povremeno me podsjeao na ideju posjedovanja vlastite korporacije i zadrao me na drukijem putu. Do svoje 15 ili 16 godine, zakljuio sam da neu slijediti put koji mi je preporuio moj obrazovani otac. Nisam znao kako, ali odluio sam ne poi putem kojim je ila veina mojih razrednih kolega i ta mi je odluka promijenila ivot. Tek kad sam bio u 20-tima, uvidio sam smisao u savjetu bogatog oca. Upravo sam bio napustio marince i radio za Xerox. Zaraivao sam mnogo, ali svaki puta kad bih dobio plau, razoarao bih se. Odbici su bili veliki, a to sam vie radio, bivali su i sve vei. Postajao sam sve uspjeniji i moji su efovi govorili o promociji i poviicama. Bilo je to laskavo, ali mogao sam uti pitanje bogatog oca: "Za koga radi? Koga ini bogatim?" Godine 1974., dok sam jo bio zaposlenik Xeroxa, formirao sam svoju prvu korporaciju i poeo "gledati svoja posla". U svojem stupcu aktive ve sam imao neto sredstava, ali sada sam se odluio fokusirati na to da ih poveam. Nakon tih plaa i odbitaka, sve one godine sluanja savjeta bogatog oca napokon su imale smisla. Mogao sam vidjeti kako e izgledati budunost budem li slijedio savjet svojeg obrazovanog oca. Mnogi poslodavci smatraju kako je savjetovanje radnika da gledaju svoja posla loe za biznis. Siguran sam da za neke pojedince to i vrijedi. No, mene je fokusiranje na svoj posao i razvijanje aktive uinilo boljim zaposlenikom jer sam imao cilj. Dolazio sam rano i vrijedno radio, zaraujui najvie to sam mogao, kako bih poeo ulagati u nekretnine. Havaji su se upravo razvijali i moglo se zaraditi bogatstvo. to sam vie shvaao da se nalazimo u poetnoj fazi eksplozivnog rasta, prodavao sam vie Xerox strojeva. Sto sam vie prodavao, vie sam zaraivao i naravno imao vee odbitke od plae. Bilo je to 118

nadahnjujue. Tako sam silno htio izai iz zamke ivljenja kao zaposlenik da sam radio sve vie. Do 1978. bio sam stalno jedan od pet najboljih prodavaa u kompaniji, esto i najbolji. Jako sam htio izai iz "Utrke takora". Za manje od tri godine, zaraivao sam vie u svojoj maloj korporaciji, kompaniji za nekretnine, nego to sam zaraivao u Xeroxu. A novac koji sam zaraivao u svojem stupcu aktive, u vlastitoj korporaciji, bio je taj koji je radio za mene. Nisam morao kucati na vrata i prodavati fotokopirne strojeve. Savjet bogatog oca imao je mnogo vie smisla. Uskoro je pritok novca bio tako jak da mi je moja kompanija kupila prvi Porsche. Moji kolege iz Xeroxa mislili su da troim svoj postotak od prodaje. Nisam, nego sam ga ulagao u aktivu. Novac je vrijedno radio za mene i bivalo ga je sve vie. Svaki dolar u mom stupcu aktive bio je sjajan zaposlenik, koji je naporno radio da stvori vie zaposlenika i kupi efu novi Porsche. Sada sam jo vrednije radio za Xerox. Plan je funkcionirao, a Porsche je bio dokaz za to. Koristei se lekcijama koje sam nauio od bogatog oca, uspio sam izai iz poslovine "Utrke takora" u ranoj dobi. To mi je bilo mogue zahvaljujui vrstom financijskom znanju koje sam stekao kroz te lekcije. Bez tog znanja, koje zovem financijski IQ, moj put k financijskoj nezavisnosti bio bi mnogo tei. Sada poduavam druge putem seminara o financijama, u nadi da u podijeliti s njima svoje znanje. Kad god drim predavanja, podsjeam ljude da se financijski IQ sastoji od poznavanja etiri iroka podruja. Podruje br. 1 je raunovodstvo. To je ono to nazivam financijska pismenost, vitalna vjetina ako elite izgraditi carstvo. Za vee koliine novca sve ste odgovorniji, potrebna vam je vea preciznost ili sve propada. Za detalje zaduena je lijeva strana mozga. Financijska pismenost je sposobnost itanja i razumijevanja financijskih izvjea. Ova sposobnost omoguava vam da identificirate snage i slabosti svake tvrtke. Podruje br. 2 je ulaganje. To je ono to nazivam znanost o novcu koji ga ujedno i stvara. Ukljuuje strategije i formule. To kontrolira desna, ili kreativna strana mozga. 119

Podruje br. 3 je razumijevanje trita. To je znanost o ponudi i potranji. Postoji potreba za poznavanjem "tehnikih" aspekata trita, voenog emocijama. Prodaja lutke "Elma" za Boi 1996. primjer je tehnikog ili emotivnog trita. Drugi trini faktor je "fundamentalni" ili ekonomski smisao investicije, tj. ima li ona smisla ili ne, s obzirom na postojee stanje trita. Mnogi ljudi misle da su koncepti ulaganja i razumijevanje trita previe sloeni za djecu. Ne vide da djeca intuitivno razumiju te stvari. Ako niste upoznati s lutkom "Elma", radilo se o liku iz serije "Ulica Sezam" kojeg su djeci reklamirali prije Boia. Veina djece eljela je lutku i stavila ju je na vrh svoje liste elja. Mnogi roditelji pitali su se nije li kompanija namjerno odgaala izbacivanje proizvoda na trite, reklamirajui ga sve do Boia. Zavladala je panika zbog goleme potranje i manjka ponude. Budui da u prodavaonicama nije bilo te lutke, preprodavai su otkrili priliku za zaradu pravog bogatstva od oajnih roditelja. Nesretni roditelji koji nisu pronali lutku morali su za Boi kupiti drugu igraku. Nevjerojatna popularnost lutke "Elma" nije imala smisla, ali je odlian primjer za ekonomiju ponude i potranje. Isto se dogaa na tritima dionica, obveznica, nekretnina i bejzbolskih kartica. Podruje br. 4 je zakon. Na primjer, koritenje korporacije moe, uz poznavanje tehnikih vjetina raunovodstva, investiranja i trita, pomoi eksplozivnom rastu. Osoba koja poznaje porezne prednosti i zatitu koju prua korporacija moe se obogatiti mnogo bre od osobe koja je zaposlenik ili vlasnik malog biznisa. To je poput razlike osobe koja hoda i osobe koja leti. Razlika je golema kad se radi o dugoronom bogatstvu. 1. Porezne prednosti: Korporacija moe uiniti mnoge stvari koje pojedinac ne moe, na primjer, plaati trokove prije poreza. To je cijelo podruje znanosti koje je vrlo uzbudljivo, ali ne morate ga nuno poznavati osim ako nemate veliku aktivu ili biznis. 120

Zaposlenici zarauju, plaaju poreze i pokuavaju ivjeti od onoga to im je ostalo. Korporacija zaradi, potroi sve to moe i plaa porez na ono to je preostalo. To je jedna od najveih poreznih preica kojima se koriste bogati. Lako ih je pokrenuti i nisu skupe ako posjedujete investicije koje stvaraju dobar pritok novca. Na primjer, ako posjedujete vlastitu korporaciju, godinji odmori mogu biti sastanci odbora na Havajima, plaanje automobila, osiguranja i popravaka su trokovi tvrtke; lanstvo u rekreativnom klubu je troak tvrtke; veina obroka u restoranima spada u poslovne trokove i tako dalje, i tako dalje - no to inite zakonito, prije plaanja poreza. 2. Zatita od tubi. ivimo u drutvu sklonom sudskim tubama. Svi ele dio vae imovine. Bogati kriju veliki dio svojeg bogatstva koristei se sredstvima poput korporacija i zaklada kako bi zatitili svoju aktivu od kreditora. Kada netko tui bogatu osobu, esto se susree sa slojevima zakonske zatite i otkrije da bogata osoba zapravo ne posjeduje nita. Kontrolira sve, ali ne posjeduje nita. Siromani i srednja klasa nastoje posjedovati sve, ali to im uzima drava ili sugraani koji vole tuiti bogate. Oni su uili iz prie o Robinu Hoodu. Uzmi od bogatih, daj siromanima. Cilj ove knjige nije detaljan opis posjedovanja korporacije. No, rei u vam da, posjedujete li ikakvu legitimnu aktivu, to je prije mogue razmislite o prednostima i zatiti koju vam nudi korporacija. O toj su temi napisane mnoge knjige koje e vam detaljno objasniti beneficije, ak vas i voditi koracima potrebnim za pokretanje korporacije. Jedna knjiga, Inc. and Grow Rich, prua sjajan uvid u mo osobnih korporacija. Financijski IQ zapravo je sinergija mnogih vjetina i talenata. No, rekao bih da temeljnu financijsku inteligenciju ini kombinacija etiri gore navedene tehnike vjetine. Ako teite velikom bogatstvu, kombinacija ovih vjetina uveat e vau financijsku inteligenciju u velikoj mjeri.

121

Saetak Bogati koji posjeduju korporacije 1. Zarauju 2. Troe 3. Plaaju poreze Ljudi koji rade za korporacije 1. Zarauju 2. Plaaju poreze 3. Troe

Kao dio vae ukupne financijske strategije, preporuam vam da pokrenete vlastitu korporaciju kojom ete zaogrnuti svoju aktivu.

122

PETA

LEKCIJA

BOGATI STVARAJU NOVAC

ESTO POGLAVLJE Peta lekcija:

BOGATI STVARAJU NOVAC

Prole veeri zavrio sam s pisanjem i pogledao televizijsku emisiju o mladiu zvanom Alexander Graham Bell. Bell je upravo patentirao svoj telefon i imao je sve vie problema jer je potranja za njegovim izumom bila golema. Budui da mu je bila potrebna vea tvrtka, otiao je do tadanjeg diva, Western Uniona, i od njih je zatraio da kupe njegov patent i njegovu malu kompaniju. Za cijeli je paket htio 100.000 dolara. Predsjednik Western Uniona grubo ga je odbio, rekavi da je cijena smijena. Ostalo je povijest. Roena je industrija vrijedna vie milijardi dolara, i pojavio se AT&T. Nakon emisije o Alexanderu Grahamu Bellu uslijedile su veernje vijesti. Na vijestima je bila pria o smanjivanju radne snage u jo jednoj lokalnoj tvrtki. Radnici su bili bijesni i alili se da vlasnici postupaju nepoteno. Otputeni direktor od oko 45 godina imao je enu i dvoje male djece te je preklinjao straare da ga puste kako bi razgovarao s vlasnicima i potaknuo ih da ponovno razmotre njegovo otputanje. Upravo je kupio kuu i bojao se da je ne izgubi. Kamera se fokusirala na njegovo preklinjanje, tako da ga je mogao vidjeti cijeli svijet. Nije ni potrebno rei da mi je to privuklo panju. 125

Profesionalno se bavim predavanjima od 1984. Bilo je to za mene sjajno iskustvo, ali i vrlo uznemirujui posao. Poduavao sam tisue ljudi i kod svih, ukljuujui i sebe, otkrio sam neto zajedniko. Svi imamo golemi potencijal i blagoslovljeni smo darovima. No, ono to nas sve zadrava je odreena razina sumnje u sebe. Nije toliko stvar u nedostatku tehnikih informacija, koliko u nedostatku samopouzdanja. Neke to pogaa vie nego druge. Kada napustimo kolu, veina nas zna da se ne raunaju diplome niti dobre ocjene. U stvarnom svijetu, izvan kolskog sustava, potrebno je neto vie od ocjena. uo sam da to nazivaju "petlja", "lukavstvo", "smjelost", "hrabrost", "drskost", "prodornost" i "briljantnost". Taj faktor, kako god ga nazvali, na kraju krajeva mnogo vie utjee na budunost neke osobe nego njezine ocjene. U svakome od nas nalazi se jedan takav hrabar, briljantan i smion lik, ali on ima i svoju drugu stranu koja je spremna pasti na koljena i preklinjati, ako je potrebno. Nakon godinu dana u Vijetnamu, kao pilot marinaca, blisko sam se upoznao s oba ova lika u sebi. Prvi nije bolji od drugoga. No, kao uitelj, shvatio sam da je pretjerani strah i sumnja u sebe najvei protivnik osobnog genijalca. Srce mi se slamalo kad bih vidio da studenti znaju odgovore, ali nemaju hrabrosti da ih primijene. U stvarnom svijetu, esto nisu pametni oni koji napreduju, ve smjeli. Prema mom vlastitom iskustvu, va financijski genij zahtijeva i tehniko znanje i hrabrost. Ako je strah previe jak, genij je potisnut. Na predavanjima, potiem studente da ue riskirati, biti hrabri, dopustiti svojem geniju da pretvori taj strah u mo i briljantnost. Kod nekih to pali, a druge zastrai. Shvatio sam da, kad se radi o novcu, veina ljudi eli igrati na sigurno. Sluao sam pitanja poput: Zato bih riskirao i razvijao svoj financijski IQ? Zato bih morao postati financijski pismen? A ja im na to odgovaram: "Samo da biste dobili vie mogunosti."

126

One se nalaze pred nama. Poeo sam poglavlje priom o Alexandru Grahamu Bellu, u godinama koje slijede, bit e mnogo ljudi poput njega. Bit e stotine poput Billa Gatesa, a uspjene tvrtke poput Microsofta stvarat e se svake godine diljem svijeta. A bit e i mnogo vie bankrota, otputanja i smanjivanja radne snage. Zato onda razvijati financijski IQ? Nitko ne moe odgovoriti na to pitanje osim vas. No, mogu vam rei zato ja to inim. Ja to inim jer je ovo najzanimljivije vrijeme u kojem moete ivjeti. Radije bih se radovao promjeni nego je se bojao. Radije bih se radovao zaraivanju milijuna nego se brinuo zato to ne dobivam poviicu. Razdoblje u kojem ivimo je jedno od najuzbudljivijih razdoblja, bez presedana u svjetskoj povijesti. Za mnogo godina, ljudi e se osvrtati na ovo doba i razmiljati o tome koliko je bilo uzbudljivo - smrt staroga i raanje novoga, prepuno promjena, jednostavno uzbudljivo. Zato onda razvijati financijski IQ? Zato to, ako to uinite, moete puno napredovati. Ako to ne uinite, ovo razdoblje bit e vam zastraujue. Neki ljudi hrabro e ii naprijed, dok e se ostati drati obrazaca ivota koji propadaju. Prije 300 godina, zemlja je bila bogatstvo. Osoba koja je posjedovala zemlju bila je bogata. Zatim su bogatstvo postale tvornice i proizvodnja i Amerika je preuzela vodstvo. Industrijalci su bili bogati. Danas, bogatstvo je informacija. Osoba koja ima pravovremene informacije je bogata. Problem je u tome to informacija obilazi svijet brzinom svjetlosti. Novo bogatstvo ne moe se ograniiti granicama, kao to se mogla zemlja i tvornice. Promjene e biti bre i dramatinije. Doi e do dramatinog porasta broja multimilijunaa, ali e bit i onih koji e zaostati. Danas mnogo ljudi ima problema, esto rade sve vie i vie, samo zato to se dre starih ideja. ele da stvari budu onakve kakve su bile i odupiru se promjenama. Poznajem ljude koji gube poslove ili kue, a za to krive tehnologiju, ekonomiju ili svojeg efa. Naalost, ne shvaaju da bi problem mogao biti u njima. Stare ideje njihove su najvee obveze. Obveze su zato 127

to ne shvaaju da su takve ideje ili naini djelovanja bili aktiva juer, a to danas vie ne postoji. Jednog dana predavao sam o ulaganju koristei se igrom na ploi koju sam izumio, a zove se PROTOK NOVCA. Jedna djevojka dovela je svoju prijateljicu na teaj. Ta se ena nedavno rastala, mnogo je izgubila prilikom rastave i sada je traila neke odgovore. Njezina je prijateljica smatrala da bi joj teaj mogao pomoi. Igra je dizajnirana tako da pomogne ljudima da naue kako funkcionira novac. Igrajui igru, ue o interakciji izvjetaja o prihodu i bilanci. Ue o tome kako "novac tee" izmeu njih i kako put do bogatstva vodi kroz to da pokuate poveati svoj mjeseni protok novca iz stupca aktive do toke u kojoj su mjeseni prihodi vei od rashoda. Kada to postignete, moete izai iz "Utrke takora" na "brzu stazu". Kao to sam rekao, neki ljudi mrze tu igru, nekima se svia, a neki je ne shvaaju. Ova ena propustila je vrijednu priliku da neto naui. U prvom krugu izvukla je kartu "ukrasne igrake" s nacrtanim brodom. Najprije je bila sretna. "O, dobila sam brod." No, kad joj je prijateljica pokuala objasniti kako brojevi funkcioniraju na njezinom izvjeu o prihodu i bilanci, postala je frustrirana jer nikada nije voljela matematiku. Ostatak ljudi za stolom ekao je dok joj je prijateljica objanjavala vezu izmeu izvjetaja o prihodu, bilance i mjesenog pritoka novca. Iznenada, kad je shvatila kako novci funkcioniraju, shvatila je da je brod izjeda ivu. Kasnije, tijekom igre, dobila je otkaz i rodila dijete. Bila je to za nju grozna igra. Nakon teaja, njezina prijateljica dola je i rekla kako je jako uznemirena. Dola je na teaj da naui neto o ulaganju, i nije joj se svidjelo to to je tako dugo igrala glupu igru. Prijateljica joj je pokuala objasniti da se zagleda u sebe i vidi je li se igra "reflektirala" na nju na neki nain. Kad joj je to predloila, ena je zahtijevala povrat novca. Rekla je da joj se sama ideja da bi se igra mogla reflektirati na nju uinila smijenom. Novac joj je odmah vraen i ona je otila.

128

Od 1984., zaradio sam milijune radei jednostavno neto to kolski sustav ne radi. U koli veina uitelja dri predavanja. Kao uenik, mrzio sam predavanja - ubrzo bi mi dosadila i um bi mi odlutao. Godine 1984. poeo sam poduavati putem igara i simulacija. Uvijek sam poticao odrasle studente da na igre gledaju kao da reflektiraju ono to ve znaju i ono to jo moraju nauiti. to je najvanije, igre reflektiraju njihovo ponaanje. To je sustav trenutne povratne informacije. Umjesto da vam uitelj dri predavanje, igra vam uzvraa osobnom lekcijom koja je samo vama namijenjena. Prijateljica ene koja je otila kasnije me nazvala kako bi mi ispriala daljnji razvoj dogaaja. Rekla je da je prijateljica dobro i da se smirila. Dok se smirivala, mogla je vidjeti neku vezu izmeu igre i njezinog ivota. Iako ona i njezin suprug nisu posjedovali brod, posjedovali su skoro sve drugo. Nakon razvoda bila je ljuta, zato to je on pobjegao s mlaom enom i to su nakon dvadeset godina braka akumulirali malo aktive. Gotovo da nisu imali to dijeliti. Dvadeset godina braka bilo im je vrlo zabavno, ali akumulirali su samo tonu ukrasnih igraaka. Shvatila je da je njezin bijes na raunanje - izvjee o prihodu i bilanci - bio uzrokovan njezinim stidom to ne razumije brojeve. Vjerovala je da su financije muki posao. Ona je odravala kuu i bavila se zabavnim sadrajima, a on je upravljao financijama. Sada je bila sigurna da je u posljednjih pet godina braka skrivao novac od nje. Bila je ljuta na sebe to nije bila svjesnija toga kamo novac ide, kao i zbog toga to nije znala za drugu enu. Kao i ova igra i ivot nam daje trenutnu povratnu informaciju. Moemo nauiti mnogo ako bolje oslukujemo. Prije nekog vremena, alio sam se supruzi da su mi smanjili hlae u kemijskoj istionici. Moja se supruga blago nasmijeila i ubola me prstom u trbuh kako bi mi pokazala da se hlae nisu smanjile, nego sam se ja proirio!

129

Igra PROTOK NOVCA osmiljena je tako da svakom igrau da osobnu povratnu informaciju. Njezina je svrha da vam prui opcije. Ako izvuete kartu s brodom i ona vas baci u dugove, pitanje je: "to moete uiniti sada? Koliko razliitih financijskih opcija moete smisliti?" Svrha ove igre je nauiti igrae da razmiljaju i stvaraju nove financijske opcije. Gledao sam kako ovu igru igra vie od 1000 ljudi. Ljudi koji su najbre izlazili iz "Utrke takora" bili su oni koji su razumjeli brojeve i koji su imali kreativne financijske umove. Prepoznavali su razliite financijske opcije. Ljudi kojima je trebalo najvie vremena da izau bili su oni koji nisu razumjeli brojeve, a esto nisu razumjeli niti mo ulaganja. Bogati ljudi esto su kreativni i skloni proraunatom riziku. Postoje ljudi koji su, igrajui PROTOK NOVCA, tijekom igre zaradili mnogo novca, ali nisu znali to s njim. Veina njih nije bila financijski uspjena ni u stvarnom ivotu. inilo se da ih svi drugi prestiu, iako su imali novac. To je bilo tako i u stvarnom ivotu. Postoje ljudi koji imaju mnogo novca, ali ne napreduju financijski. Ograniavanje svojih opcija isto je kao i dranje za stare ideje. Imam prijatelja iz srednje kole koji sada radi na tri radna mjesta. Prije dvadeset godina bio je najbogatiji od svih mojih kolega. Kad se lokalna plantaa eera zatvorila, kompanija za koju je radio propala je zajedno s plantaom. U njegovom je umu postojala samo jedna opcija i to stara: naporan rad. Problem je bio u tome to nije mogao pronai ekvivalentan posao na kojem bi priznali njegov poloaj u staroj kompaniji. Sada je prekvalificiran za poslove koje radi pa mu je plaa nia. Mora raditi tri posla kako bi preivio. Gledao sam ljude kako igraju PROTOK NOVCA i ale se da ne dobivaju "prave" karte i da zato samo sjede. Poznajem ljude koji to ine i u stvarnom ivotu. ekaju "pravu" priliku. Gledao sam ljude kako dobivaju karte "prave prilike", ali nemaju dovoljno novca. Zatim se ale da bi mogli izai iz "Utrke takora" kad bi imali vie novca. I oni zato samo sjede, to rade i u ivotu. Vide sjajne poslove, ali nemaju novca. 130

A vidio sam i ljude kako vade kartu "prave prilike", proitaju je na glas, a nemaju pojma da se radi o pravoj prilici. Imaju novac, kartu i dobro vrijeme, ali ne vide priliku pred nosom ni to kako se ona uklapa u njihov financijski plan bijega iz "Utrke takora". A takvih ljudi poznajem najvie. Veini ljudi prilika ivota pojavi se pred oima, ali oni je ne vide. Godinu dana kasnije, kad je prepoznaju, drugi se ve obogate. Financijska inteligencija znai posjedovati vie opcija. Ako vam prilike ne dolaze, to moete uiniti kako biste popravili svoju financijsku situaciju? Ako vam prilika padne u krilo, a nemate novca i banke ne ele razgovarati s vama, to jo moete uiniti kako biste je iskoristili? Ako ste imali krivi predosjeaj i ono na to ste raunali se ne dogodi, kako moete pretvoriti nezadovoljavajuu situaciju u milijune? To vam omoguuje financijska inteligencija. Nije toliko stvar u tome to se dogaa, ve je stvar u broju financijskih rjeenja koje moete smisliti kako biste nezadovoljavajuu situaciju pretvorili u milijune. Stvar je u tome koliko ste kreativni u rjeavanju financijskih problema. Veina ljudi zna samo za jedno rjeenje: naporno raditi, tedjeti i posuivati. Zato biste onda eljeli poveati svoju financijsku inteligenciju? Ako elite biti osoba koja sama stvara svoju sreu, poboljat ete bilo koju situaciju u kojoj se nalazite. Malo ljudi shvaa da se srea stvara, ba kao i novac. Ako elite biti sretniji i stvarati novac umjesto da naporno radite, financijska inteligencija igra u tome vanu ulogu. Ako ste osoba koja eka "pravu stvar", moda ete se naekati. To je kao da ekate da se ukljue zelena svjetla na svim semaforima pet milja ispred vas prije no to krenete na put. Kad smo bili djeaci, bogati otac stalno je govorio Mikeu i meni: "Novac nije stvaran". On bi nas povremeno podsjetio koliko smo doli nadomak tajne novca onog prvog dana kad smo se udruili i poeli "stvarati novac" od tuba zubnih pasti. "Siromani i srednja klasa rade za novac", govorio bi, "a bogati 131

ga stvaraju. to smatrate novac stvarnijim, to ete tee raditi za njega. Ako moete shvatiti ideju da novac nije stvaran, bre ete se obogatiti." "to je onda?" pitali bismo Mike i ja. "to je novac, ako nije stvaran?" "Novac je ono za to se sloimo da jest", odgovorio bi bogati otac. Najmonija aktiva koju imamo jest na um. Ako je dobro uvjeban, moe stvoriti golemo bogatstvo u trenutku, vee od onog kojeg su kraljevi i kraljice prije 300 godina mogli samo sanjati. Neuvjebani um takoer moe stvoriti i duboko siromatvo koje traje vie ivotnih vjekova, time to e ga prenijeti i na svoje obitelji. U Informatikom dobu novac raste eksponencijalno. Neki pojedinci postali su apsurdno bogati ni iz ega, putem ideja i ugovora. Ljudi koji ive od trgovine dionicama ili investicijama, viaju to svakodnevno. Milijune je mogue trenutno zaraditi ni iz ega. Pri tome, mislim na to da novac nije predan iz ruke u ruku. To se vri putem ugovora: signalom ruke na burzi dionica, tokicom na zaslonu trgovca iz Lisabona poslanom trgovcu iz Toronta pa natrag u Lisabon, pozivom brokeru da kupuje, a trenutak kasnije, da prodaje. Novac nije preao iz ruke u ruku. Ugovori jesu. Zato onda razvijati financijski genij? Samo vi moete odgovoriti na to. Ja vam mogu rei zato ja razvijam to podruje svoje inteligencije. inim to zato to brzo elim dobiti novac. Ne zato to moram, ve zato to elim. To je fascinantan proces uenja. Razvijam svoj financijski IQ zato to elim sudjelovati u najbroj i najveoj igri na svijetu. Htio bih, na svoj nain, biti dio ove evolucije ovjeanstva bez presedana, razdoblja u kojem ljudi rade umom, a ne tijelima. Osim toga, tu je akcija, ono to se dogaa. Moderno je, zastraujue i zabavno. Zato ulaem u svoju financijsku inteligenciju i razvijam najmoniju aktivu koju imam. elim biti s ljudima koji se hrabro kreu naprijed, a ne s onima koji zaostaju. 132

Dat u vam jednostavan primjer stvaranja novca. Poetkom 90-tih gospodarstvo Phoenixa bilo je strano. Gledao sam TV emisiju "Dobro jutro, Amerika" u kojoj je gostovao financijski planer koji je poeo proricati mrak i propast. Njegov je savjet bio "tedite novac". Rekao je: "Stavite svaki mjesec 100 dolara na stranu i za 40 godina bit ete multimilijuna." Stavljanje novca na stranu dobra je ideja. To je jedna opcija - opcija koju izabire veina ljudi. Problem je u sljedeem: to zasljepljuje osobu tako da ne vidi to se zaista dogaa i proputa velike prilike za mnogo znaajnije umnoavanje svojeg novca. Svijet prolazi pokraj nje. Kao to sam ve rekao, gospodarstvo je u to vrijeme bilo grozno. Za ulagae, to je savreno stanje trita. Dio novca uloio sam na burzi dionica i u stambene zgrade. Nisam imao gotovine. Budui da su svi prodavali po vrlo niskim cijenama, ja sam kupovao. Nisam tedio novac nego sam ulagao. Supruga i ja imali smo preko milijun dolara koji su radili na tritu koje je brzo raslo. Bila je to najbolja prilika za ulaganje. Gospodarstvo je bilo strano, a ja nisam mogao to propustiti. Kue koje su nekada kotale 100.000 dolara sada su vrijedile 75.000. I ja, umjesto da kupujem u lokalnom uredu za nekretnine, kupovao sam one koje su oduzete ovrhom, u uredu odvjetnika za bankrot ili na sudu. U tim prodavaonicama kua vrijedna 75.000 dolara ponekad se mogla kupiti za 20.000 ili manje. Za 2000 dolara koje sam posudio od prijatelja na 90 dana, uz kamate od 200 dolara, dao sam odvjetniku ek kao predujam. Dok sam kupovao, dao sam oglas u novine koji je oglaavao prodaju kue vrijedne 75.000 dolara za samo 60.000 bez predujma. Telefon je zvonio cijelo vrijeme. Propitivao sam mogue kupce i kada je imanje postalo zakonski moja imovina, dopustio sam im da pogledaju kuu. Bila je to prava pomama i prodao sam je za nekoliko minuta. Zatraio sam da plate 2500 dolara za trokove prijenosa, to su kupci dragovoljno dali, a tada je stvar preuzela kompanija za prodaju. Vratio sam 2000 dolara prijatelju s 200 dolara kamata. On je bio sretan, kupci sretni, odvjetnik sretan, a i ja. Prodao sam kuu koja me kotala 133

20.000 dolara za 60.000 dolara. 40.000 dolara stvorio je novac iz mojeg stupca aktive u vidu jamstvenog pisma od kupca. Ukupno vrijeme rada: pet sati. Sada kad ste financijski pismeni i znate itati brojeve, pokazat u vam zato je ovo primjer stvaranja novca. 40.000 dolara stvorenih u stupcu aktive - novac dobiven bez poreza. Uz kamate od 10 posto, stvorio sam 4000 dolara godinje u pritoku novca

Tijekom pada trita, supruga i ja izveli smo u slobodno vrijeme est ovakvih jednostavnih transakcija. Dok je glavnina naeg novca bila uloena u velika imanja i trite dionica, uspjeli smo uz to stvoriti vie od 190.000 dolara u aktivi (uz 10 posto kamata). To stvara godinji prihod od oko 19.000 dolara, a najvei dio tog novca zatien je naom privatnom korporacijom. Veina tih 19.000 dolara godinje odlazi na plaanje naih slubenih automobila, goriva, putovanja, osiguranja, veera s klijentima i drugih stvari. Kada drava dobije priliku naplatiti porez na taj prihod, ve smo ga potroili na zakonski doputene trokove. 134

Radno mjesto tednja - koliko treba da se utedi 40.000 dolara i koliko bi to kotalo uz poreze od 50%

Ovo je jednostavan primjer da se novac izmisli, stvori i zatiti i to samo uz pomo financijske inteligencije. Zapitajte se koliko bi vam trebalo da utedite 190.000 dolara? Bi li vam banka platila kamate od 10 posto na va novac? A taj dokument vrijedi 30 godina. Nadam se da mi nikada nee platiti tih 190.000 dolara, jer bih morao platiti porez ako mi isplate glavnicu, a osim toga, 19.000 dolara godinje tijekom 30 godina je malo vie od 500.000 dolara prihoda. Ljudi su me ispitivali to se dogaa ako mi netko ne plati. I to je ak za mene dobro. Trite nekretnina u Phoenixu bilo je od 1994. do 1997. jedno od najvruih trita u dravi. Tu kuu od 60.000 dolara oduzeli bi toj osobi i preprodali za 70.000 dolara, tako da bi jo 2500 dolara ulo u iznos na koji se plaaju kamate. U glavi novog kupca to bi jo uvijek bila kupnja po realnoj vrijednosti. A proces bi se nastavio. 135

Ako ste shvatili, prvi puta kad sam prodao kuu, platio sam 2000 dolara. Tehniki, u transakciji uope nema mojeg novca. Moj povrat ulaganja je beskonano velik. To je primjer kako nimalo novca moe stvoriti mnogo novca. U drugoj transakciji, kad bih ponovo prodao kuu, stavio bih 2000 dolara u dep i produio plaanje zajma na 30 godina. Koliki bi bio moj povrat na investiciju kad bih dobio novac da isti stvorim? Ne znam, ali sigurno je mnogo bolje od tednje 100 dolara mjeseno, to zapravo poinje sa 150 dolara, jer to tijekom 40 godina prihod od plaanja poreza uz 5 posto tako da opet plaate porez na 5 posto. To ba i nije inteligentno. Moda je sigurno, ali nije pametno. Danas, 1997. kada piem ovu knjigu, uvjeti trita suprotni su onima od prije pet godina. Trite nekretninama u Phoenixu izvor je zavisti za ostatak SAD-a. Kue koje smo prodali za 60.000 dolara sada vrijeme 110.000 dolara. Jo uvijek postoje prilike za kupnju, ali sada bih potragu za njima morao platiti dragocjenom aktivom, tj. vremenom, a veoma su rijetke. No, danas tisue kupaca trae te poslove, a samo malobrojni poslovi imaju financijskog smisla jer se trite promijenilo. Vrijeme je da se krene dalje i potrai druge prilike koje je mogue staviti u stupac aktive. "To ne moete uiniti ovdje, protuzakonito je, laete." Te komentare ujem mnogo ee nego pitanje: "Moete li mi rei kako se to radi?" Matematika je jednostavna. Ne treba vam algebra ni tablica mnoenja. Ne piem mnogo jer se posrednika kompanija brine za zakonske transakcije i otplate. Ne moram popravljati krovove niti nunike jer to ine vlasnici, budui da su to njihove kue. Povremeno netko ne plati, a to je sjajno, jer onda mora platiti zakasninu ili iseliti i imanje se opet prodaje. Pravosudni sustav pobrine se za to. To moda ne bi funkcioniralo na vaem podruju. Uvjeti trita moda su drukiji. Ali ovaj primjer ilustrira kako jednostavan financijski proces moe stvoriti stotine tisua dolara, s malo novca i uz nisku razinu rizika. To je primjer koji 136

pokazuje kako je novac samo stvar dogovora. Svatko s visokim obrazovanjem mogao bi to uiniti. No, veina ljudi to ne eli. Radije sluaju standardan savjet: "Vrijedno radi i tedi novac." Za 30-tak sati rada, dobili smo oko 190.000 dolara u stupac aktive i to bez poreza. to vam se ini teim? 1. Raditi naporno, platiti 50 posto poreza, utedjeti preostalo. Na tednju dobivate 5 posto kamata na koje takoer plaate porez. ili 2. Posvetiti vrijeme razvoju financijske inteligencije i upregnuti mo mozga i stupca aktive. Pridodajte tome i vrijeme koje vam je potrebno da utedite 190.000 dolara ako se odluite za opciju br. 1, ali pritom imajte na umu i da vam je vrijeme vrlo vano. Sada shvaate zato tiho odmahujem glavom kada ujem da roditelji govore: "Moje je dijete dobro u koli i prima dobro obrazovanje." To je moda dobro, ali je li adekvatno? Znam da je opisana strategija malog investiranja. Upotrijebio sam je kako bih ilustrirao kako malo moe postati veliko. I opet, moj uspjeh odraava vanost snanih financijskih temelja, koji poinju sa snanim financijskim obrazovanjem. Ve sam to rekao, ali vrijedi ponoviti - financijska inteligencija sastoji se od ove etiri glavne tehnike vjetine: 1. Financijska pismenost. Sposobnost itanja brojeva. 2. Strategije investiranja. Znanost o novcu koji stvara novac. 3. Trite. Ponuda i potranja. Alexander Graham Bell dao je tritu ono to je eljelo. To je uinio i Bill Gates. Kua vrijedna 75.000 dolara ponuena na prodaju za 60.000 dolara, koja me kotala 20.000 dolara takoer je bila rezultat iskoritavanja prilike koje je stvorilo trite. Netko je kupovao, a netko prodavao. 137

4. Zakon. Svijest o raunovodstvu, korporacijama, dravnim i nacionalnim pravilima i regulacijama. Preporuam igranje po pravilima. Kombinacija ovih vjetina potrebna je za uspjeh u bogaenju, bilo da se radi o kupnji malih kua, stambenih zgrada, tvrtki, dionica, obveznica, uzajamnih fondova, plemenitih metala, bejzbol kartica itd. Do 1996. trite nekretnina se oporavilo i svi su ulazili u njega. Trite dionica se razvijalo eksplozivnom brzinom. Amerika ekonomija vraala se na noge. Poeo sam prodavati te sam putovao u Peru, Norveku, Maleziju i na Filipine. Ulaganja su se promijenila. Vie nismo imali trita nekretnina to se tie kupnje. Sada gledam kako vrijednosti rastu u stupcu aktive i vjerojatno u u kasnijem dijelu godine poeti s prodajom. To zavisi o promjenama zakona koje e moda biti prihvaene u Kongresu. Mislim da u poeti prodavati neke od tih est kua i da u jamstvo za 40.000 dolara pretvoriti u gotovinu. Moram nazvati svojeg raunovou kako bi se pripremio za gotovinu i pronaao neki nain da je zatiti. Ono to zapravo elim rei jest da investicije dolaze i odlaze, trite raste i pada, gospodarstva napreduju i rue se. Svijet vam uvijek prua ivotne prilike, ali preesto ih ne vidite. No, one su tu i to se svijet vie mijenja i to se vie mijenja tehnologija, pojavljuje se vie prilika koje e omoguiti vama i vaoj obitelji financijsku sigurnost i za budue generacije. Zato onda razvijati financijsku inteligenciju? Samo vi moete odgovoriti na to. Ja znam zato nastavljam uiti i razvijati se. inim to zato to znam da dolaze promjene. Radije bih doekao promjene radosno nego se drao prolosti. Znam da e biti uspona i padova trita. elim neprekidno razvijati svoju financijsku inteligenciju jer e prilikom svake promjene trita neki ljudi na koljenima preklinjati za posao. U meuvremenu, drugi e uzeti nepovoljne stvari koje im ivot prua - a svi ih povremeno dobivamo - i pretvoriti ih u milijune. To je financijska inteligencija. 138

esto me propituju o nepovoljnim prilikama koje sam pretvorio u milijune. Osobno, nerado se koristim veim brojem primjera iz osobnog ulaganja. Oklijevam s time zato to se bojim da e ljudi to shvatiti kao hvalisanje ili puhanje u vlastiti rog, a to mi nikako nije namjera. Koristim primjere samo kao numerike i kronoloke ilustracije pravih i jednostavnih sluajeva. Koristim primjere jer elim da shvatite koliko je to lako, a postaje i sve lake to ste bolje upoznati s etiri stupa financijske inteligencije. Osobno, koristim se s dva glavna sredstva financijskog rasta: nekretninama i malim dionicama. Nekretnine su mi temelj. Iz dana u dan, one mi osiguravaju protok novca i povremeni porast vrijednosti. Male dionice koristim za brzi rast. Ne preporuam vam bilo to od ovoga to ja radim. Primjeri su upravo to, samo primjeri. Ako je prilika presloena i ne razumijem investiciju, ne ulazim u nju. Jednostavna matematika i zdravi razum je sve to vam je potrebno da uspijete u financijskom pogledu. Pet je razloga zbog kojih se koristim ovim primjerima: 1. Kako bih nadahnuo ljude da naue vie. 2. Kako bih pokazao ljudima da je to lako, ako su temelji vrsti. 3. Kako bih pokazao da svatko moe ostvariti veliko bogatstvo. 4. Kako bih pokazao da postoje milijuni naina da ostvarite ciljeve. 5. Kako bih pokazao da to nije nuklearna fizika. Godine 1989. obiavao sam trati kroz lijepi kvart u Portlandu, Oregon. Bilo je to predgrae s kuicama kao iz bajke. Bile su male i slatke. Oekivao sam vidjeti Crvenkapicu kako skakue po ploniku na putu baki. Svugdje su bili istaknuti znakovi "prodaje se". Trite drvene grae bilo je na strano looj razini, trite dionica upravo se sruilo, a gospodarstvo je upalo u depresiju. U jednoj ulici vidio sam znak "prodaje se" koji je stajao dulje od veine. 139

Izgledao je staro. Trei onuda jednoga dana naletio sam na vlasnika koji je izgledao zabrinuto. "Koliko traite za svoju kuu?", upitao sam ga. Vlasnik se okrenuo i slabano nasmijeio. "Ponudite mi neto", rekao je, "prodajem je preko godinu dana. Nitko je vie ni ne gleda." "Ja u je pogledati", rekoh. Kuu sam kupio pola sata kasnije za 20.000 dolara manje nego to je traio. Bila je to slatka mala kua s dvije spavae sobe i ukrasnim dezenima na svim prozorima. Bila je svijetlo plave boje sa sivim nijansama, a izgraena je 1930. Unutra se nalazio prekrasan kamin i dvije male spavae sobe. Bila je savrena za iznajmljivanje. Dao sam vlasniku 5000 dolara predujma za kuu od 45.000 dolara koja je zapravo vrijedila 65.000 dolara, samo to je nitko nije htio kupiti. Vlasnik je odselio za tjedan dana, sretan to je slobodan, a uselio je moj prvi stanar profesor na oblinjem fakultetu. Nakon to sam platio hipoteku i pokrio sve trokove, krajem svakog mjeseca u dep sam stavljao manje od 40 dolara. To ba i nije bilo neto. Godinu dana kasnije, posrnulo oregonsko trite nekretnina poelo se oporavljati. Ulagai iz Kalifornije, prepuni novca iz svojeg jo uvijek cvjetajueg trita nekretninama, selili su na sjever i kupovali u Oregonu i Washingtonu. Prodao sam kuicu za 95.000 dolara mladom paru iz Kalifornije koji su to smatrali dobrim poslom. Moja kapitalna dobit od priblino 40.000 dolara uloena je u razmjenu prema lanku 1031 o poreznim olakicama. Krenuo sam u potragu za neim u to u uloiti svoj novac. Za nekih mjesec dana, pronaao sam stambenu zgradu s 12 stanova pokraj postrojenja Intela u Beavertonu, Oregon. Vlasnici su ivjeli u Njemakoj, nisu imali pojma koliko zgrada vrijedi i eljeli su je prodati. Ponudio sam 275.000 dolara za zgradu vrijednu 450.000 dolara. Pristali su na cijenu od 300.000. Kupio sam je i zadrao dvije godine. Koristei se istim procesom prema lanku 1031., prodao sam je za 495.000 dolara i kupio drugu s 30 stanova u 140

Phoenixu, Arizona. Tada smo ve bili preselili u Phoenix da pobjegnemo od kie pa smo je ionako eljeli prodati. Kao to je bio sluaj s tritem nekretnina u Oregonu i trite u Phoenixu je posrnulo. Cijena stambene zgrade s 30 stanova u Phoenixu bila je 875.000 dolara, s pologom od 225.000 dolara. Pritok novca od 30 stanova bio je malo vei od 5000 dolara mjeseno. Trite u Arizoni poelo se oporavljati i 1996. ulaga iz Colorada ponudio nam je 1,2 milijuna dolara za zgradu. Supruga i ja razmislili smo o prodaji, ali odluili smo priekati da vidimo hoe li Kongres donijeti Zakon o kapitalnoj dobiti. Pretpostavljali smo da e, ako se zakon promijeni, vrijednost imanja porasti za jo 15 do 20 posto. Osim toga, 5000 dolara mjeseno bio je dobar pritok novca. Ovaj primjer pokazuje kako se mali iznos moe pretvoriti u veliki. I opet, stvar je u razumijevanju financijskih izvjea i strategija investiranja, te u osjeaju za trite i zakone. Ako ljudi nisu verzirani u tim stvarima, moraju slijediti standardnu dogmu, to jest igrati na sigurno, diverzificirati i ulagati samo na sigurno. Problem sa "sigurnim" investicijama jest taj to su esto sterilne, to jest, tako sigurne da je dobit mnogo manja. Veina velikih brokerskih kua nee se baviti spekulativnim transakcijama da zatite sebe i svoje klijente. I to je mudra politika. Najisplativiji poslovi ne nude se poetnicima, nego su rezervirani za one koji razumiju igru. Tehniki je protuzakonito ponuditi tako spekulativne poslove nekome nesofisticiranom, ali i to se dogaa. to sofisticiraniji postajem, nailazim na sve vie prilika. Jo jedan razlog za razvoj vae financijske inteligencije tijekom ivota jest to to nailazite na vei broj prilika. to vam je vea financijska inteligencija, bit e vam lake otkriti je li posao dobar. Vaa inteligencija moe otkriti lo posao, a moe i lo posao uiniti dobrim. to vie uim - a postoji mnogo toga to treba nauiti - vie novca zaraujem, jer kroz godine stjeem iskustvo i mudrost. Imam prijatelje koji igraju na sigurno, naporno rade u svojim profesijama i ne uspijevaju razviti svoje 141

financijske mudrosti, a za to je potrebno vrijeme. Moja je filozofija da prvo posij em sjeme u svoj stupac aktive. To se zove poeti s malim. Neko sjeme naraste, a neko ne. U naoj korporaciji za nekretnine posjedujemo imovinu vrijednu nekoliko milijuna dolara. To je na ZUN ili zaklada ulaganja u nekretnine. elim istaknuti da je veina tih milijuna zapoela kao male investicije od 5000 do 10.000 dolara. Imali smo sree da s tim polozima ulovimo trite koje brzo raste i da tijekom nekoliko godina, uz pomo zakona o poreznim olakicama, vie puta prodajemo i kupujemo nekretnine. Posjedujemo i portfelj dionica, zatienih korporacijom koju moja supruga i ja zovemo osobni uzajamni fond. Imamo prijatelje koji posluju iskljuivo s ulagaima poput nas, koji svakog mjeseca imaju viak novca za ulaganje. Kupujemo visokorizine, spekulativne privatne tvrtke koje upravo trebaju postati javne na burzi dionica u Sjedinjenim Dravama i Kanadi. Primjer naina brze zarade je kupnja 100.000 dionica za 25 centi po dionici, prije no to kompanija postane javna. est mjeseci kasnije, kad se to dogodi, te dionice vrijede 2 dolara. Ako se tvrtkom bude dobro upravljalo, cijena e rasti, a vrijednost dionica moe narasti i na 20 dolara. Bilo je godina kad se naih 25.000 dolara pretvorilo u milijun za manje od godinu dana. To nije kockanje ako znate to radite. Kockanje je ako ubacite novac u posao i molite se. Ideja je da upotrijebite svoje tehniko znanje, mudrost i ljubav prema igri da biste smanjili rizik, koji, naravno, uvijek postoji. Financijska inteligencija poboljava izglede. Ono to je rizino za jednu osobu, manje je rizino za drugu. To je glavni razlog zbog kojeg stalno potiem ljude da investiraju vie u svoju financijsku edukaciju nego u dionice, nekretnine ili druga trita. to ste pametniji, imat ete vee izglede. Dionice u koje ja osobno investiram vrlo su rizine za veinu ljudi i apsolutno ih ne preporuam. Igram tu igru od 1979. i platio sam svoj dio pogreaka. No, ako shvatite zato su 142

takve investicije visokorizine za veinu ljudi, moda ete usmjeriti ivot drukije, tako da e vam pretvaranje 25.000 dolara u milijun dolara za godinu dana biti niskorizino. Kao to sam ve rekao, nita od ovoga to sam napisao nije preporuka. Sve su to primjeri onoga to je jednostavno i mogue. Ono to ja radim, sitne su stvari u iroj perspektivi, jer za prosjenu osobu pasivni prihod od 100.000 dolara je lijep i nije ga teko postii. Zavisno o tritu i o tome koliko ste pametni, to se moe ostvariti za pet do deset godina. Ako ivite skromno, 100.000 dolara dodatnog prihoda zvui dobro, bez obzira na to radite li ili ne. Moete raditi ako elite ili uzeti slobodne dane i upotrijebiti dravne poreze u svoju korist, umjesto na svoju tetu. Moj osobni temelj su nekretnine. Volim nekretnine zato to su stabilne i sporo se kreu. Temelji su mi vrsti. Pritok novca je postojan, a ako se nekretninama ispravno upravlja, dobri su izgledi da e im vrijednost porasti. Prednost vrstog temelja u nekretninama jest u tome to mi omoguuju da riskiram malo vie sa spekulativnim dionicama koje kupujem. Ako zaradim mnogo na tritu dionica, plaam porez na kapitalnu dobit, a preostali novac reinvestiram u nekretnine, irei svoj temelj aktive. Jo neto o nekretninama. Proputovao sam cijeli svijet poduavajui ulaganje. U svakom gradu sluam ljude kako govore da nekretnine nisu jeftine. Moje iskustvo nije takvo. ak i u New Yorku ili Tokiju, u samim njihovim predgraima, postoje sjajne prilike koje veina ne vidi. U Singapuru, koji trenutno ima visoke cijene nekretnina, jo je uvijek mogue pronai dobre prilike nedaleko grada. Kad god ujem kako netko kae "To ne moete uiniti ovdje", i pokazuje na mene, podsjetim ga da je moda istinita izjava "Ja ne znam kako to uiniti ovdje... za sada." Sjajne prilike neete vidjeti oima, ve umom. Veina ljudi nikad se ne obogati zato to nisu uvjebani u prepoznavanju prilika koje se nalaze pred njima. esto me pitaju "Kako zapoeti?" 143

U posljednjem poglavlju predstavio sam vam deset koraka koje sam slijedio na svojem putu k financijskoj slobodi. No, imajte na umu da se u svemu tome treba i zabavljati, jer sve je to samo igra. Ponekad dobivate, a ponekad uite. Ali zabavljajte se. Veina ljudi nikad ne pobijedi jer se boji gubitka. Zato mi je kola glupa, jer tamo uimo da su pogreke loe i kanjavaju nas zbog njih. No, ako pogledate nain na koji ljudi ue, vidjet ete da ue upravo na grekama. Uimo hodati tako to padamo. Kad to ne bi bio sluaj, nikad ne bismo prohodali. Isto vrijedi za vonju bicikla. Jo uvijek imam oiljke na koljenima, ali danas mogu voziti bicikl ne razmiljajui o tome. Isto vrijedi i za bogaenje. Naalost, glavni razlog zbog kojeg veina ljudi nije bogata jest taj to se boje gubitaka. Pobjednici se ne boje izgubiti, dok kod gubitnika to nije sluaj. Neuspjeh je dio procesa uspjeha. Ljudi koji ga izbjegavaju, izbjegavaju i uspjeh. Ja gledam na svoj novac kao na teniski me. Igram tvrdo, grijeim, ispravljam greke iznova ih inim, ispravljam i napredujem. Ako izgubim, pruim ruku preko mree, rukujem se s protivnikom, nasmijeim se i kaem "Vidimo se u subotu." Postoje dvije vrste ulagaa. 1. Prvi i najei tip su ljudi koji kupuju investicije u paketu. Nazovu posrednika, kao to je kompanija za nekretnine, broker ili financijski planer i neto kupe. To moe biti uzajamni fond, ZUN, dionica ili obveznica. To je ist i jednostavan nain ulaganja. Primjer je kupac koji ide u prodavaonicu raunala i kupuje ono s police. 2. Drugi tip su ulagai koji stvaraju investicije. Takvi ulagai obino sklapaju svoje investicije, poput ljudi koji kupuju komponente raunala i sastavljaju ih. To je poput robe koja se radi po narudbi. Ne znam nita o sastavljanju komponenti raunala, ali znam kako sastaviti dijelove ulaganja ili ljude koji to znaju. Ovaj drugi tip investitora vjerojatno je profesionalni ulaga. 144

Ponekad su potrebne godine da se svi dijelovi sastave, a ponekad se i ne sastave to god mi uinili. Moj bogati otac poticao me da budem ovaj drugi tip. Vano je nauiti kako sastaviti dijelove, jer tamo lee golemi dobici, a ponekad i gubici, ako se okolnosti okrenu protiv vas. Ako elite biti drugi tip ulagaa, morate razviti tri glavne vjetine. To su dodatne vjetine uz one koje vam trebaju da postanete financijski inteligentni.: 1. Vjetina pronalaenja prilika koje su svi drugi propustili. Uite kako vidjeti umom ono to drugi ne vide oima. Na primjer, jedan prijatelj kupio je tronu staru kuu. Izgledala je jezivo. Svi su se pitali zato. Ono to je on vidio, a mi nismo, bila je injenica da uz kuu kupuje jo etiri prazna gradilita. To je saznao kad je otiao u posredniku kompaniju. Nakon to je kupio kuu, sruio ju je i prodao pet gradilita graevinaru za trostruko veu cijenu. Za dva mjeseca zaradio je 75.000 dolara. To nije tako mnogo, ali sigurno je bolje od minimalne plae i nije tako teko. 2. Vjetina skupljanja novca. Prosjena osoba odlazi samo u banku. Drugi tip ulagaa mora znati kako podii kapital. Postoje mnogi naini koji ne zahtijevaju banku i ja sam, da bih zapoeo, nauio kupovati kue bez banke. Ono neprocjenjivo nisu kue, ve vjetina skupljanja novca. Preesto ujem kako ljudi govore "Banka mi nee posuditi novac" ili "Nemam novac da to kupim". Ako elite biti ulaga drugog tipa, morate nauiti raditi ono to veinu ljudi zaustavlja. Drugim rijeima, veina doputa nedostatku novca da ih sprijei u sklapanju posla. Ako moete izbjei tu prepreku, bit ete vie milijuna dolara u prednosti nad onima koji nemaju tu vjetinu. Mnogo puta sam kupio kuu, dionice ili stambenu zgradu bez prebijenog novia u banci. Jednom sam kupio stambenu zgradu za 1,2 milijuna dolara. Izveo sam ono to se naziva "vezivanje", pismeni ugovor izmeu prodavaa i kupca. Zatim sam podigao polog od 145

100.000 dolara koji mi je omoguio 90 dana da prikupim ostatak novca. Zato sam to uinio? Zato to sam znao da vrijedi 2 milijuna. Novac nisam podigao. Umjesto toga, osoba koja je dala 100.000 dolara za predujam dala mi je zatim i 50.000 za pronalaenje posla, zatim je preuzela moj poloaj, a ja sam otiao. Ukupno sam radio tri dana. I opet, vie je stvar u onome to znate nego u onome to kupujete. Ulaganje nije kupovina, ve je stvar u znanju. 3. Vjetina organiziranja pametnih ljudi. Inteligentni ljudi su oni koji surauju ili zapoljavaju osobe inteligentnije od njih samih. Kad vam je potreban savjet, pobrinite se da mudro izaberete savjetnika. Postoji mnogo toga to treba nauiti, ali nagrade mogu biti astronomske. Ako ne elite uiti te vjetine, onda vam preporuam da postanete ulaga prvog tipa. Ono to znate vae je najvee bogatstvo. Ono to ne znate va je najvei rizik. Rizik uvijek postoji. Nauite njime upravljati, umjesto da ga zaobilazite.

146

ESTA

LEKCIJA

RADITE DA BI UILI NE RADITE ZA NOVAC

SEDMO POGLAVLJE
esta lekcija:

RADITE DA BI UILI NE RADITE ZA NOVAC

Godine 1995. dao sam intervju novinama iz Singapura. Mlada novinarka dola je na vrijeme i intervju je odmah zapoeo. Sjedili smo u predvorju luksuznog hotela, srkali kavu i razgovarali o cilju mog posjeta Singapuru. Trebao sam dijeliti govornicu sa Zigom Ziglarom. On je govorio o motivaciji, a ja govoritu o "tajnama bogatih". "Jednoga dana htjela bih postati autorica uspjenica, poput vas", rekla je. Vidio sam neke njezine lanke i bio sam impresioniran. Imala je vrst, jasan stil pisanja. Njezini lanci mogli su zadrati interes itatelja. "Imate sjajan stil", rekao sam joj. "to vas spreava u ostvarivanju vaeg sna?" "ini mi se da moji radovi ne idu nikamo", rekla je tiho, "svi kau da su moji romani sjajni, ali nita se ne dogaa. Zato i dalje radim za novine. Njime barem plaam raune. Imate li kakvih prijedloga?" "Da, imam", rekoh joj vedro, "jedan moj prijatelj ovdje u Singapuru vodi kolu u kojoj poduava ljude prodaji. Vodi teajeve prodaje za mnoge vrhunske korporacije ovdje i smatram da bi sudjelovanje na njegovom teaju pomoglo vaoj 149

karijeri." Ona se ukoi. "elite li rei da bih trebala poi u kolu i nauiti prodavati?" Kimnuo sam glavom. "Ne mislite ozbiljno, zar ne?" Opet sam kimnuo glavom. "to ne valja u tome?" Sada sam se povlaio. Neto ju je uvrijedilo te sam poelio da joj nisam nita rekao. U pokuaju da joj pomognem, naao sam se u situaciji da moram braniti svoj prijedlog. "Imam magisterij iz engleskog. Zato bih trebala poi u kolu za prodavae? Ja sam profesionalka. Ila sam u kolu kako bih nauila svoju profesiju i kako ne bih morala postati prodavaica. Njih mrzim. Sve to oni ele je novac. Recite mi, zato bih trebala uiti prodaju?" Sada je ve energino spremala stvari u aktovku. Intervju je bio zavren. Na stoliu za kavu stajao je primjerak prijanje moje uspjenice. Podigao sam je, kao i biljeke koje je zapisala u svoj notes. "Vidite li ovo?", upitah ja pokazujui njezine biljeke. Ona pogleda svoje biljeke. "to?", upita ona zbunjeno. Opet sam pokazao njezine biljeke. U notesu je pisalo "Robert Kiyosaki, najprodavaniji pisac." "Ovdje pie 'najprodavaniji pisac', a ne 'najbolji pisac'." Rairila je oi. "Ja sam grozan pisac. Vi ste sjajna spisateljica. Ja sam pohaao kolu za prodavae. Vi imate magisterij. Sastavite to i dobit ete razliku 'najprodavanijeg pisca' i 'najboljeg pisca'." Iz njezinih oiju bljesnula je srdba. "Nikada se neu spustiti tako nisko da uim prodavati. Ljudi poput vas ne bi smjeli pisati. Ja sam profesionalni pisac, a vi ste prodava. To nije poteno." Spremila je preostale biljeke i uurbano izala kroz velika staklena vrata u vlano jutro Singapura. Barem me u lanku predstavila na poten i pozitivan nain. Svijet je pun pametnih, talentiranih, obrazovanih i nadarenih ljudi. Susreemo ih svakoga dana. Ima ih svugdje oko nas. Prije nekoliko dana, automobil mi se pokvario. Otiao sam 150

do automehaniara i mladi ga je majstor popravio za nekoliko minuta. Shvatio je to nije u redu samo oslukujui motor. Bio sam zapanjen. Tuna je istina da talent nije dovoljan. Uvijek me okira koliko neki talentirani ljudi malo zarauju. Neki dan sam uo da manje od 5 posto Amerikanaca zarauje vie od 100.000 dolara godinje. Upoznao sam briljantne, visoko obrazovane ljude koji zarauju manje od 20.000 dolara godinje. Poslovni savjetnik, koji se specijalizirao za medicinu, priao mi je kako mnogi lijenici, zubari i kiropraktiari imaju financijskih problema. Sve vrijeme mislio sam da im novci samo pritjeu im diplomiraju. Taj poslovni savjetnik poklonio mi je frazu "Nedostaje im samo jedna vjetina do velikog bogatstva". Ono to ova fraza znai jest da je veini ljudi potrebna samo jo jedna vjetina da njihovi prihodi porastu eksponencijalno. Ve sam rekao da je financijska inteligencija spoj raunovodstva, ulaganja, marketinga i prava. Kombinirajte ove etiri tehnike vjetine i stvaranje novca novcem postaje lake. Kad se radi o novcu, jedino to veina ljudi zna jest naporno raditi. Klasini primjer spoja vjetina jest ona mlada novinarka. Da je vrijedno uila vjetine prodaje i marketinga, njezini bi prihodi dramatino porasli. Da sam na njenom mjestu, krenuo bih na neke teajeve pisanja za reklame, kao i na teajeve prodaje. Zatim bih, umjesto da radim za novine, potraio posao u reklamnoj agenciji. ak i kad bi prela na manju plau, nauila bi komunicirati "saetim odlomcima", koji se koriste u uspjenom reklamiranju. Provodila bi vrijeme uei i odnose s javnou, to je takoer vano. Nauila bi kako zaraditi milijune u slobodnom izdavatvu. Zatim bi, nou i vikendima, mogla pisati svoj veliki roman. Kad bi ga zavrila, bila bi sposobnija prodati ga. Ubrzo bi postala autorica uspjenica. Kad sam napisao svoju prvu knjigu Ako elite biti bogati i sretni, ne idite u kolu, izdava mi je predloio da promijenim naslov u Ekonomija edukacije. Rekao sam mu da bih s takvim naslovom prodao dvije knjige - jednu svojoj obitelji, a jednu 151

najboljem prijatelju. Problem je u tome to bi ih oni htjeli besplatno. Odvratan naslov Ako elite biti bogati i sretni, ne idite u kolu izabrao sam zato jer sam znao da e dobiti tonu publiciteta. Ja sam za obrazovanje i vjerujem u reformu obrazovanja. Zato bih inae i dalje ustrajao na izmjeni naeg zastarjelog obrazovnog sustava? Zato sam izabrao naslov koji e mi priskrbiti vie TV i radio emisija. Bio sam spreman da budem kontroverzan. Mnogi ljudi smatrali su me ludim, ali knjiga se prodavala i prodavala. Kad sam diplomirao na Amerikoj pomorskoj trgovakog akademiji 1969., moj obrazovani otac bio je sretan. Tvrtka Standard Oil iz Kalifornije zaposlila me u svojoj floti tankera za prijevoz nafte. Bio sam trei asnik i moja je plaa bila niska u usporedbi s kolegama iz razreda, ali bilo je to dobro za prvi posao nakon fakulteta. Poetna plaa bila mi je 42.000 dolara godinje, ukljuujui i prekovremeni rad, a morao sam raditi samo sedam mjeseci. Imao sam pet mjeseci godinjeg odmora. Da sam htio, mogao sam ploviti za Vijetnam s drugom brodskom kompanijom i zaraditi drugu plau umjesto da se odmaram pet mjeseci. Imao sam sjajnu karijeru pred sobom, ali dao sam otkaz nakon est mjeseci i ukljuio se marincima kako bih nauio pilotirati. Moj obrazovani otac bio je skren, a bogati mi je estitao. U koli i na radnom mjestu popularna je bila ideja "specijalizacije". Da biste vie zaraivali ili dobili promociju, morali ste se "specijalizirati". Zato su lijenici odmah poeli traiti specijalizaciju poput ortopedije ili pedijatrije. Isto je vrijedilo za raunovoe, arhitekte, odvjetnike, pilote i druge. Moj obrazovani otac vjerovao je u istu dogmu. Zato je bio uzbuen kad je napokon doktorirao. esto je govorio da kola nagrauje ljude koji ue sve vie i vie o sve uim temama. Bogati otac poticao me da inim suprotno. "Dobro je znati poneto o svemu", rekao je. Zato sam godinama radio u razliitim odjelima njegovih kompanija. Neko vrijeme radio sam u njegovom raunovodstvenom odjelu. Iako nikada ne bih 152

mogao biti raunovoa, htio je da uim putem "osmoze". Bogati otac znao je da u nauiti argon i osjeaj za ono to je vano i za ono to nije. Radio sam i kao graevinski radnik i kao nosa, u prodaji, rezervacijama i marketingu. On je "odgajao" Mikea i mene i zato je inzistirao da sjedimo na sastancima s njegovim bankarima, odvjetnicima, raunovoama i brokerima. Htio je da znamo poneto o svakom aspektu njegovog carstva. Kad sam dao otkaz na svojem dobro plaenom poslu u Standard Oilu, moj obrazovani otac imao je sa mnom razgovor. Bio je u oku. Nije mogao shvatiti moju odluku da izaem iz karijere koja je nudila visoku plau, sjajne beneficije, mnogo slobodnog vremena i priliku za promociju. Kad me jedne veeri pitao "Zato si dao otkaz?", nisam mu to mogao objasniti, koliko god pokuavao. Moja logika nije odgovarala njegovoj. Veliki problem bio je u tome to je moja logika bila logika mog bogatog oca. Sigurnost posla bila je sve za mog obrazovanog, a uenje za mog bogatog oca. Obrazovani otac mislio je da sam iao u kolu kako bih izuio za brodskog asnika, a bogati je znao da sam iao izuiti meunarodnu trgovinu. Kao student, prevozio sam teret, upravljao velikim teretnim brodovima, tankerima za prijevoz nafte i putnikim brodovima na Dalekom istoku i Junom Pacifiku. Bogati otac inzistirao je da ostanem na Pacifiku umjesto da plovim za Europu jer znao je da su "nacije u razvoju" u Aziji, a ne u Europi. Dok se veina mojih kolega s godine, ukljuujui i Mikea, zabavljala u svojim bratstvima, ja sam izuavao trgovinu, ljude, poslovne stilove i kulture u Japanu, Tajvanu, Tajlandu, Singapuru, Hong Kongu, Vijetnamu, Koreji, Tahitiju, Samoi i Filipinima. I ja sam se zabavljao, ali ne u bratstvima i brzo sam odrastao. Obrazovani otac nije mogao shvatiti zato sam odluio odustati i pridruiti se marincima. Rekao sam mu da sam htio nauiti pilotirati, ali zapravo sam htio nauiti upravljati vojskom. Bogati otac objasnio mi je da je najtei dio 153

upravljanja tvrtkom upravljanje ljudima. Proveo je tri godine u vojsci dok je moj obrazovani otac izbjegao novaenje. Bogati otac priao mi je o vrijednostima iskustva voenja ljudi u opasnim situacijama. "Vodstvo je ono to mora sljedee nauiti", rekao je, "ako nisi dobar voa, ustrijelit e te u lea, kao to ine u biznisu." Kad sam se vratio iz Vijetnama 1973., napustio sam vojsku, iako sam volio letjeti. Zaposlio sam se u korporaciji Xerox, i to zbog jednog razloga, a to nisu bile beneficije. Bio sam stidljiv i pomisao na prodavanje bila mi je najstranija stvar na svijetu, a Xerox je imao jednu od najboljih obuka za prodavae u Americi. Bogati otac bio je ponosan na mene, dok me se obrazovani stidio. Kao intelektualac, smatrao je da su prodavai ispod njegove razine. Radio sam za Xerox etiri godine dok nisam prevladao svoj strah od kucanja na vrata i odbijanja. Kad sam postigao da uvijek budem meu pet najboljih prodavaa, opet sam dao otkaz i nastavio dalje, ostavivi iza sebe jo jednu sjajnu karijeru u odlinoj kompaniji. Godine 1977. osnovao sam svoju prvu tvrtku. Bogati otac pripremao je Mikea i mene da preuzmemo tvrtke. Sada sam morao nauiti njeno osnivanje i pokretanje. Moj prvi proizvod, novanik na iak, proizvodio se na Dalekom istoku i dopremao u skladite u New Yorku, u blizini mjesta na kojem sam pohaao kolu. Moje formalno obrazovanje bilo je gotovo i dolo je vrijeme da testiram svoja krila. Ako ne uspijem, bankrotirat u. Bogati otac smatrao je kako je najbolje bankrotirati prije tridesete. "Jo uvijek se ima vremena oporaviti", bio je njegov savjet. Pred moj 30-ti roendan, moja prva poiljka krenula je iz Koreje za New York. I danas poslujem na meunarodnom planu. Kao to me bogati otac nauio i dalje traim zemlje u razvoju. Danas moje tvrtke ulau u junoj Americi, Aziji, Norvekoj i Rusiji. Postoji stara izreka koja kae: "Dok radite na svom radnom mjestu, uvijek ste na rubu bankrota." Naalost, rekao bih da to vrijedi za milijune ljudi. Budui da kola ne smatra financijsku 154

inteligenciju inteligencijom, veina radnika "ivi unutar svojih mogunosti". Rade i plaaju raune. Postoji jo jedna strana teorija rukovoenja koja kae: "Radnici rade koliko moraju da ih ne bi otpustili, a vlasnici plaaju koliko moraju da radnici ne bi dali otkaz." Ako pogledate plae u veini tvornica, vidjet ete da u toj izjavi ima istine. Kao rezultat toga, veina radnika nikada ne napreduje. Rade ono to su nauili: "Trai siguran posao". Veina radnika fokusira se na rad za plae i beneficije koje su kratkorona nagrada, ali su esto katastrofalne gledajui dugorono. Umjesto toga, preporuam mladim ljudima da pronau posao radi uenja, a ne radi zarade, da pogledaju niz cestu i vide koje vjetine ele stei prije no to izaberu specifinu profesiju i prije no to ih uhvate u "Utrku takora". Kada ljudi upadnu u zamku cjeloivotnog procesa plaanja rauna, postaju poput onih malih hraka koji tre u metalnim kotaima. Njihove male dlakave noice grozniavo jure, kota se vrti, ali sutra ujutro bit e u istom kavezu: na dobrom radnom mjestu. U filmu Jerry Maguire, s Tomom Cruiseom u glavnoj ulozi, ima mnogo sjajnih reenica. Vjerojatno je najupeatljivija "Pokai mi novac". No, postoji jedna koja mi se ini realnijom. Dogaa se u trenutku kad Tom Cruise naputa tvrtku. Ba su ga otpustili, a on postavlja pitanje cijeloj kompaniji "Tko eli poi sa mnom?" Svi utihnu i ukoe se. Samo jedna ena progovori i kae: "Voljela bih, ali za tri mjeseca eka me promocija." Ovo je vjerojatno najrealnija izjava u cijelom filmu. To je tip izjave kojima se ljudi slue kako bi ostali na poslu i plaali raune. Znam da se moj obrazovani otac radovao poviici, a svake godine iznova bi se razoarao. Vraao bi se u kolu kako bi stekao jo kvalifikacija, kako bi dobio novu poviicu, ali i to bi bilo samo jo jedno razoaranje. Pitanje koje esto postavljam ljudima je: "Kamo vas vodi vaa svakodnevna aktivnost?" Pitam se da li ljudi shvaaju kamo ih njihov rad vodi, poput malih hraka. to im budunost 155

sprema? Cyril Brickfield, bivi izvrni direktor Amerike udruge umirovljenika, kae da su "privatne mirovine u stanju kaosa. Prije svega, 50% radne snage nema mirovine. Ve bi to trebao biti razlog za brigu. Od preostalih 50%, 75% do 80% imaju male mirovine, 55 dolara mjeseno, 150 dolara mjeseno ili 300 dolara mjeseno." U svojoj knjizi Mit o mirovini, Craig S. Karpel pie: "Posjetio sam stoer velike nacionalne tvrtke za mirovinsko savjetovanje i upoznao direktoricu koji se specijalizira za dizajniranje bogatih mirovinskih planova za glavne rukovoditelje. Kad sam je upitao to ljudi koji nisu na tako visokim poloajima mogu oekivati od svojih mirovina, rekla je s osmijehom: "Srebrni metak". "to je 'Srebrni metak'?" upitao sam. Ona je slegnula ramenima: "Ako pripadnici generacije populacijske eksplozije otkriju da nee imati novca za ivot kada ostare, uvijek si mogu prosvirati mozak." Karpel objanjava razliku izmeu starih mirovinskih planova Definiranih beneficija i novih planova 401K, koji su riziniji. Budunost nije sjajna za veinu dananjih radnih ljudi. A to je samo ono to se tie mirovine. Kad se doda zdravstvena skrb i dugorona skrb u kui, cijela stvar postaje zastraujua. U svojoj knjizi iz 1995. pie kako su cijene skrbi u kui od 30.000 do 125.000 dolara godinje. Posjetio je jedan staraki dom u svojem podruju. Cijena je 1995. bila 88.000 dolara godinje. Mnoge bolnice u dravama sa socijaliziranom medicinskom skrbi ve moraju donositi teke odluke poput one tko e ivjeti, a tko umrijeti. Te odluke donose iskljuivo na temelju koliine novca koju posjeduju i na temelju starosti pacijenta. Ako je pacijent star, esto e medicinsku skrb pruiti nekome drugome. Stariji pacijenti bivaju potisnuti na kraj reda. Kao to si bogati mogu priutiti bolje obrazovanje, moi e se i odravati na ivotu. Oni siromaniji e umirati. Zato se pitam gledaju li radnici u budunost ili samo ekaju 156

sljedeu plau i ne brinu o ostalom? Kada razgovaram s odraslima koji ele zaraditi vie novca, uvijek preporuam isto. Predlaem da pogledaju svoj ivot dugorono. Umjesto da samo rade za novac i sigurnost, koji jesu vani, predlaem ini da se zaposle i na drugom radnom mjestu na kojem e izuiti jo neku vjetinu. esto preporuam da se pridrue mrenom marketingu, koji se jo naziva i multilevel marketing posebice ako ele izuiti vjetinu prodaje. Neke od tih kompanija imaju odline programe obuke koji pomau ljudima da se rijee straha od odbijanja, to je glavni razlog neuspjeha. Obrazovanje je dugorono gledano, vrednije od novca. Kada predloim neto takvo, esto dobijem odgovor: "O, to je previe truda" ili "elim raditi samo ono to me zanima". Na tvrdnju "To je previe truda", pitam: "Dakle, vi biste radije radili cijeli ivot i davali dravi 50% od onoga to ste zaradili?" Na drugu tvrdnju - "elim raditi samo ono to me zanima" - kaem: "Mene ne zanima vjebanje u teretani, ali odlazim tamo kako bih se osjeao bolje i ivio dulje." Naalost, ima istine u staroj izreci: "Starog psa ne moe poduiti novim trikovima". Ako osoba nije navikla na promjene, teko se mijenjati. No, onima od vas koji jo niste protiv ideje o radu s ciljem uenja neeg novog, mogu ponuditi ovaj poticaj: ivot je poput odlaska u teretanu. Najtei dio je donijeti odluku da se krene. Kada to uinite, ostalo je lako. Mnogo puta bilo mi je teko otii u teretanu, ali kada sam tamo i vjebam, osjeam zadovoljstvo. Kad je vjeba gotova, uvijek mi je drago to sam se dao nagovoriti da poem. Ako niste spremni raditi kako biste nauili neto novo i umjesto toga inzistirate na tome da postanete visoko specijalizirani na svojem podruju, pazite na to da tvrtka za koju radite ima sindikat. Radniki sindikati dizajnirani su tako da tite specijaliste. Moj je obrazovani otac, nakon to se zamjerio guverneru, 157

postao proelnik sindikata uitelja Havaja. Rekao mi je da je to najtei posao koji je ikada radio. S druge strane, moj je bogati otac proveo ivot trudei se da sprijei ulazak svojih tvrtki u sindikate. Bio je uspjean. Iako su sindikati skoro uspjeli, uvijek ih je uspijevao odbiti. Osobno, ja nisam ni na ijoj strani jer mogu vidjeti potrebe i beneficije obje strane. Ako inite ono to kola preporua i postanete visoko specijalizirani, onda traite zatitu sindikata. Na primjer, da sam nastavio sa svojom karijerom pilota, potraio bih tvrtku koja ima snaan sindikat pilota. Zato? Zato to bi moj ivot bio posveen uenju vjetine koja je vrijedna samo u jednoj djelatnosti. Kad bi me iz nje izgurali, moja ivotna vjetina ne bi bilo tako vrijedna drugdje. Otputeni stariji pilot - sa 100.000 sati provedenih u pilotiranju transportnim zrakoplovima, koji zarauje 150.000 dolara godinje - imao bi problema s pronalaenjem posla koji bi bio isto plaen kao i posao uitelja. Vjetine se ne moraju nuno prenositi iz jedne djelatnosti u drugu, jer one za koje su piloti plaeni, npr. u djelatnosti zranih prijevoznika, nisu jednako vane, recimo, u kolskom sustavu. Isto danas vrijedi ak i za lijenike. Uza sve promjene u medicini, mnogi medicinski specijalisti trebali bi ui u medicinske organizacije poput HMO-a. Uitelji definitivno trebaju biti lanovi sindikata. U Americi, uiteljski sindikat je najvei i najbogatiji radniki sindikat. NEA, Nacionalna udruga za obrazovanje, ima golem politiki utjecaj. Uitelji trebaju zatitu sindikata jer i njihove vjetine imaju samo ogranienu vrijednost za djelatnost izvan obrazovanja. Pravilo glasi: "Ako ste visoko specijalizirani, uite u sindikat." To je pametno. Kada na teajevima na kojima predajem postavim pitanje: "Koliko vas moe napraviti bolji hamburger od onog u McDonald'su?", gotovo svi studenti podignu ruke. Zatim ih pitam: "Ako veina vas moe napraviti bolji hamburger, kako to da McDonald's zarauje vie od vas?" Odgovor je oit: McDonald's je odlian u poslovnim 158

sustavima. Razlog zbog kojeg su mnogi talentirani ljudi siromani jest taj to se fokusiraju na izradu "boljeg hamburgera", a ne znaju gotovo nita o poslovnim sustavima. Jedan moj prijatelj s Havaja odlian je umjetnik i zarauje pristojne novce. Jednoga dana nazvao ga je odvjetnik njegove majke i rekao mu da mu je ona ostavila 35.000 dolara. To je preostalo od njezine imovine nakon to su odvjetnik i drava uzeli svoj dio. On je odmah uvidio priliku da unaprijedi svoj biznis tako to je dio novca uloio u reklamu. Dva mjeseca kasnije njegova prva reklama u boji na cijeloj stranici pojavila se u skupom magazinu kojeg kupuju bogate osobe. Reklamu je objavljivao tri mjeseca. Nije bilo nikakve reakcije, i cijelo njegovo nasljedstvo je propalo. Sada eli tuiti magazin zbog pogrene reprezentacije. To je uobiajeno za nekoga tko zna izraditi sjajan hamburger, ali zna i malo o biznisu. Kad sam ga upitao to je nauio, njegov jedini odgovor bio je da su "reklamni strunjaci pokvarenjaci". Zatim sam ga pitao bi li bio spreman poi na teaj iz prodaje i teaj iz izravnog marketinga. Njegov odgovor bio je: "Nemam vremena, ne elim troiti novac." Svijet je pun talentiranih siromanih ljudi. Preesto, oni su siromani, imaju financijskih problema ili ne zarauju koliko bi mogli ne zbog onoga to znaju, ve zbog onoga to ne znaju. Usredotouju se na usavravanje svojih vjetina u izradi "boljeg hamburgera", a ne na vjetinu prodaje i isporuke hamburgera. Moda McDonald's ne izrauje najbolje hamburgere, ali najbolji je u njihovoj prodaji i isporuci. Siromano otac htio je da se specijaliziram. Smatrao je da u tako biti bolje plaen. ak i nakon to mu je guverner Havaja rekao da vie ne moe raditi u dravnoj slubi i dalje me poticao da se specijaliziram. On je zatim poeo raditi za uiteljski sindikat, voditi kampanju za daljnju zatitu i beneficije za te visoko specijalizirane i obrazovane profesionalce. esto smo se prepirali, ali znam da se nikad nije sloio s tim da pretjerana specijalizacija uzrokuje potrebu za zatitom od strane sindikata. Nikada nije shvatio da, to si vie 159

specijaliziran, to si vie ovisan o toj specijalnosti i zarobljen. Bogati otac savjetovao je Mikeu i meni da se pripremimo. Mnoge korporacije ine isto - pronau mladog, bistrog studenta iz poslovne kole i ponu "pripremati" tu osobu da jednog dana preuzme tvrtku. Zato se ti pametni mladi zaposlenici ne specijaliziraju za jedan odjel; sele ih iz odjela u odjel kako bi nauili sve aspekte poslovnih sustava. Bogati esto "pripremaju" svoju djecu ili djecu drugih. Njihova djeca na taj nain stjeu ope znanje o operacijama tvrtke i nainima povezanosti raznih odjela. U generaciji iz 2. svjetskog rata, smatralo se "loim" prelaziti iz tvrtke u tvrtku. Danas se to smatra pametnim. Ljudi prelaze iz tvrtke u tvrtku, umjesto da trae veu specijalizaciju i zato onda nebi nastojali uiti i zaraditi. Kratkorono, zaradit e manje. Dugorono, to e im donijeti velike dividende. Glavne vjetine upravljanja potrebne za uspjeh su: 1. Upravljanje protokom novca. 2. Upravljanje sustavima (ukljuujui i vas i vau obitelj). 3. Upravljanje ljudima. Najvanije specijalizacijske vjetine su prodaja i razumijevanje marketinga. Sposobnost prodaje - dakle, komunikacije s drugim ljudskim biem, bilo ono kupac, zaposlenik, ef, suprunik ili dijete - temeljna je vjetina osobnog uspjeha. Komunikacijske vjetine poput pisanja, govorenja i pregovaranja kljune su za uspjean ivot. To su vjetine na kojima stalno radim pohaam teajeve ili kupujem kazete kako bih proirio svoje znanje. Kao to sam rekao, moj obrazovani otac radio je sve vie i vie to je postajao kompetentniji. No, sve je dublje upadao u zamku. Iako mu je plaa rasla, izbori su mu se smanjivali. Ubrzo nakon to je izbaen iz dravne slube, otkrio je koliko je zapravo profesionalno ranjiv. To je poput profesionalnih sportaa koji se odjednom ozlijede ili postanu prestari za igru. 160

Njihovi nekad visoko plaeni poloaji nestaju, a oni posjeduju samo ograniene vjetine na koje se mogu osloniti. Mislim da je zato moj obrazovani otac nakon svega stao na stranu sindikata. Shvatio je koliko bi mu on mogao koristiti. Bogati otac poticao je Mikea i mene da nauimo poneto o svemu. Poticao nas je da radimo s ljudima pametnijima od nas i da ih okupljamo u svom timu. Danas bi se to zvalo sinergija profesionalnih specijalnosti. Poznajem bive uitelje koji zarauju stotine tisua dolara godinje. Zarauju toliko zato to imaju specijalizirane vjetine u svojem podruju, ali i druge vjetine. Mogu poduavati, ali poznaju i prodaju i marketing. Ne znam vjetine koje su vanije od prodavanja i marketinga. Vjetine prodavanja i marketinga teke su veini zbog straha od odbijanja. to ste bolji u komuniciranju, pregovaranju i rjeavanju straha od odbijanja, ivot vam je laki. Kao to sam savjetovao onu novinarku koja je htjela postati autorica uspjenica, danas savjetujem i sve ostale. Tehnika specijalizacija ima svoje prednosti i mane. Imam prijatelje koji su geniji, ali ne mogu uinkovito komunicirati s drugim ljudskim biima. Kao rezultat toga, njihova su primanja bijedna. Savjetujem ih da provedu samo godinu dana uei prodaju. ak i ako ne zarade nita, njihove komunikacijske vjetine e se poboljati. A to je neprocjenjivo. Pored toga to moramo biti dobri prodavai i marketinki strunjaci, moramo biti dobri uitelji i dobri uenici. Da bismo bili zaista bogati, moramo znati davati i primati. Kada doe do financijskih ili profesionalnih problema, esto je stvar u tome to nema dovoljno davanja i primanja. Poznajem mnoge ljude koji su siromani zato to nisu dobri uitelji ni dobri uenici. Oba moja oca bili su velikoduni ljudi. Obojica su prvo davali. Poduavanje je bilo jedan od naina davanja. Razlika je bila u davanju novca. Bogati otac davao je mnogo novca. Davao je crkvi, dobrotvornim drutvima i svojoj fondaciji. Znao je da se mora davati da bi se moglo primiti. Davanje novca je tajna veine velikih i bogatih obitelji. Zato postoje organizacije poput fondacije Rockefeller i fondacije Ford. To 161

su organizacije osmiljene tako da uveavaju svoje bogatstvo, i stalno ga poklanjaju drugima. Moj obrazovani otac uvijek je govorio: "Kad budem imao viak novca, poklanjat u ga." Problem je bio u tome to nikad nije imao viak novca. Zato je radio sve vie kako bi dobio vie, umjesto da se fokusira na najvaniji zakon novca: "Daj i bit e ti dano". Umjesto toga, vjerovao je u izreku: "Primi i zatim daj." Da zakljuim, postao sam poput obojice. Jedan dio mene je tvrdokorni kapitalist koji voli igru s novcem koji stvara novac. Drugi dio mene je drutveno odgovorni uitelj koji je duboko zabrinut zbog sve ireg jaza izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju. Osobno, drim da je zastarjeli obrazovni sustav primarno odgovoran za taj jaz.

162

POECI

OSMO POGLAVLJE

SAVLADAVANJE PREPREKA
Kada ljudi ponu uiti i postanu financijski pismeni, ipak mogu naii na prepreke na putu ka financijskoj neovisnosti. Postoji pet razloga koji mogu sprijeiti financijski pismene ljude u razvoju stupca aktive koji moe stvoriti golemi pritok novca, koji ih moe osloboditi i omoguiti im da ive ivot o kakvom su sanjali, umjesto da rade puno radno vrijeme samo kako bi platili raune. Tih pet razloga: 1. Strah 2. Cinizam 3. Lijenost 4. Loe navike 5. Arogancija Razlog br. 1 Potrebno je svladati strah od gubitka novca. Nikada nisam upoznao nekoga tko zaista voli gubiti novac, a u cijelom ivotu nisam nikada upoznao bogataa koji nikad nije izgubio novac. No, upoznao sam mnogo siromanih ljudi koji nikada nisu izgubili niti novia... ulaui. Strah od gubitka novca je stvaran. Svi ga imaju, pa ak i bogati. Ali problem nije u strahu, nego u nainu kako se netko nosi sa strahom, s gubitkom. Nain noenja s neuspjehom igra kljunu ulogu u ivotu ovjeka. To vrijedi za sve u ivotu, ne 165

samo za novac. Primarna razlika izmeu bogatih i siromanih jest nain na koji se oni nose s tim strahom. U redu je bojati se. U redu je biti kukavica kad se radi o novcu. Jo uvijek se moete obogatiti. Svi smo junaci u neemu, a kukavice u neem drugome. Supruga mog prijatelja je medicinska sestra u hitnoj slubi. Kad vidi krv, kree u akciju. Kad ja spomenem ulaganje, ona pobjegne. Kad ja vidim krv, ne bjeim. Padam u nesvijest. Moj bogati otac razumio je fobije vezane uz novac. "Neki ljudi boje se zmija. Neki se boje gubitka novca. I jedno i drugo su fobije", govorio bi. Njegovo rjeenje za fobiju od gubitka novca bio je ovaj stih: "Ako mrzi rizik i brine... poni rano." Zato banke savjetuju stjecanje navike tednje dok ste mladi. Ako ponete mladi, lako je obogatiti se. Neu to dublje objanjavati, ali postoji velika razlika izmeu osobe koja pone tedjeti u dobi od 20 godina i osobe koja pone tedjeti u dobi od 30. Golema razlika. Kau da je mo kamata jedno od svjetskih uda. Tvrdi se da je kupnja otoka Manhattan jedan od najbolje sklopljenih poslova svih vremena. New York je kupljen za 24 dolara u stakalcima i ukrasima. No, da su ti novci investirani uz kamatu od 8 posto godinje, do 1995. oni bi vrijedili vie od 28 trilijuna dolara. S time, ne samo da bi se mogao kupiti Manhattan, ve i veliki dio Los Angelesa, osobito po cijenama nekretnina iz 1995. Moj susjed ve 25 godina radi za veliku raunalnu kompaniju. Za pet godina, on e otii s 4 milijuna dolara u svojem mirovinskom planu 401k. Novac je uloen uglavnom u uzajamne fondove brzog rasta, koje e pretvoriti u obveznice i dravna jamstva. Imat e samo 55 godina kad se umirovi, a pasivni pritok novca bit e mu preko 300.000 dolara godinje, to je vie od njegove plae. Dakle, moe se, pa makar mrzite gubiti i riskirati. No, morate poeti rano i definitivno morate imate mirovinski plan. Trebali biste unajmiti financijskog planera kojem vjerujete kako bi vas vodio prije no to investirate u bilo to. 166

No, to ako nemate vie mnogo vremena ili se elite umiroviti rano? Kako ete se onda rijeiti straha od gubitka novca? Moj siromani otac nije uinio nita. Jednostavno je izbjegavao razgovarati o toj temi. S druge strane, moj bogati otac preporuio je da razmiljam poput Teksaanina. "Volim Teksas i Teksaane", govorio bi, "u Teksasu je sve vee. Kad Teksaani pobjeuju, ine to u velikom stilu. Kada gube, i to ine spektakularno." "Vole gubiti?" upitao sam. "Nisam to rekao. To nitko ne voli. Pokai mi osobu koja je sretna kad gubi i ja u ti pokazati gubitnika", rekao je bogati otac, "govorim o teksakom stavu prema riziku, nagradi i neuspjehu. Oni se tako nose sa ivotom. ive ga u punini, za razliku od mnogih ljudi ovdje, koji ive poput ohara kad je rije o novcu, ohara koji se boje da e ih netko osvijetliti i koji cvile kad im trgovac u prodavaonici ne vrati sitni." Bogati otac nastavio je s objanjenjem. "Ono to mi se najvie svia je teksaki stav. Ponosni su kad pobijede, a hvale se kada gube. Teksaani imaju izreku: 'Ako e bankrotirati, bankrotiraj na veliko.' Ne ele priznati da su bankrotirali zbog neke kuice. Veina ljudi ovdje toliko se boji gubitka da i nemaju kuicu na kojoj bi mogli bankrotirati." Uvijek je govorio Mikeu i meni da je najvei razlog financijskog neuspjeha to to veina previe igra na sigurno. "Ljudi se tako boje gubitka da gube", rekao je. Fran Tarkenton, nekadanji sjajni brani u NFL ligi amerikog nogometa, rekao je to ovako: "Pobjeivati znai ne bojati se poraza." U svojem ivotu primijetio sam da pobjeivanje obino dolazi nakon gubitka. Prije no to sam nauio voziti bicikl, pao sam mnogo puta. Nikada nisam upoznao igraa golfa koji nije izgubio lopticu za golf. Nikada nisam upoznao ljude koji vole, a da im nikada nitko nije slomio srce. I jo nisam upoznao bogataa koji nikad nije izgubio novac.

167

Za mnoge ljude, razlog zbog kojeg ne pobjeuju financijski jest to je bol od gubitka novca daleko vea od radosti bogatstva. Jo jedna teksaka izreka glasi: "Svi ele doi u nebo, ali nitko ne eli umrijeti." Veina ljudi sanja o bogatstvu, ali uasnuti su od gubitka. Zato nikad ne dou u nebo. Bogati otac priao je Mikeu i meni o svojim putovanjima u Teksas. "Ako zaista elite nauiti pravi stav za noenje s rizikom, gubitkom i neuspjehom, poite u San Antonio i posjetite Alamo. Alamo je sjajna pria o hrabrim ljudima koji su se odluili boriti, znajui da ne mogu uspjeti protiv mnogostruko jaeg neprijatelja. Izabrali su umrijeti umjesto da se predaju. To je nadahnjujua pria, vrijedna izuavanja; ipak, rije je o traginom vojnom porazu. Ispraili su im turove. Nisu uspjeli. Izgubili su. Pa kako se Teksaani nose s neuspjehom? Jo uvijek viu 'Sjetite se Alama!'" Mike i ja esto smo sluali ovu priu. Obiavao nam ju je priati kad bi ulazio u velik posao i kad bi se osjeao nervozno. Nakon to je uinio sve to je mogao i kad bi dolo do "biti ili ne biti", priao nam je tu priu. Svaki puta kad bi se uplaio pogreke ili gubitka novca priao nam je tu priu. Davala mu je snagu jer ga je podsjeala da se uvijek moe i financijski gubitak pretvoriti u financijsku dobit. Bogati otac znao je da ga neuspjeh moe samo uiniti jaim i pametnijim. Nije htio gubiti, ali znao je tko je i kako e se nositi s porazom. Uzet e ga i pretvoriti ga u pobjedu. To je ono to ga je inilo pobjednikom, a ostale gubitnicima i to mu je davalo hrabrost da prijee crtu kad bi drugi ustuknuli. "Zato mi se Teksaani sviaju. Uzeli su veliki neuspjeh i pretvorili ga u turistiku atrakciju koja im donosi milijune." No, njegove rijei koje mi danas vjerojatno najvie znae su: "Teksaani ne pokapaju svoje poraze, ve se nadahnjuju njima. Uzimaju ih i pretvaraju u poklie. Neuspjeh nadahnjuje Teksaane da postanu pobjednici. No, to nije formula samo za Teksaane. To je formula svih pobjednika." Padanje s bicikla bilo je za mene dio uenja vonje i sjeam se da bi me svaki pad uinio jo odlunijim da nauim voziti, 168

umjesto da me obeshrabri. Rekao sam i to da nikada nisam upoznao igraa golfa koji nikada nije izgubio lopticu. Vrhunske profesionalne igrae gubitak loptice ili turnira samo nadahnjuje da postanu bolji, da vie vjebaju, da vie ue. To ih ini boljima. Pobjednike poraz nadahnjuje. Gubitnike poraz poraava. Da citiram Johna D. Rockefellera: "Uvijek sam pokuavao pretvarati katastrofe u prilike." Budui da sam japanski Amerikanac, mogu rei i ovo. Mnogi ljudi kau da je Pearl Harbor bio amerika pogreka. Ja kaem da je bio japanska pogreka. U filmu Tora, Tora, Tora turobni japanski admiral kae svojim radosnim podinjenima: "Bojim se da smo probudili usnulog diva." "Sjetite se Pearl Harbora", postao je ratni pokli. Pretvorio je jedan od najveih amerikih poraza u razlog za pobjedu. Taj veliki poraz dao je Americi snagu i ona je ubrzo postala svjetska velesila. Neuspjeh nadahnjuje pobjednike, a poraava gubitnike. To je najvea tajna pobjednika. To je tajna koju gubitnici ne znaju. Najvea tajna pobjednika jest da neuspjeh nadahnjuje pobjeivanje; zato se ne boje poraza. Da citiram Frana Tarkentona: "Pobjeivati znai ne bojati se poraza". Ljudi poput Frana Tarkentona ne boje se poraza jer znaju tko su. Mrze gubiti, ali znaju da e ih poraz samo nadahnuti da postanu jo bolji. Postoji velika razlika izmeu mrnje prema porazu i straha od poraza. Veina ljudi se toliko boji gubitka novca da se upravo to i dogodi. Bankrotiraju na malim kuama. Financijski, igraju na previe sigurno i malo. Kupuju velike kue i automobile, a ne velike investicije. Glavni razlog zbog kojeg preko 90 posto Amerikanaca ima financijskih problema jest to to igraju pazei da ne izgube, a ne igraju na pobjedu. Odlaze svojim financijskim planerima, raunovoama ili brokerima i kupuju balansirani portfelj. Veina ima mnogo novca u certifikatima o depozitima, obveznicama koje ne donose veliku dobit, uzajamnim fondovima kojima se moe trgovati unutar obitelji uzajamnog fonda, i nekoliko dionica. To je siguran i razuman, ali nije pobjedniki portfelj. To je portfelj nekoga tko igra pazei da ne izgubi. 169

Nemojte me pogreno shvatiti. To je vjerojatno bolji portfelj no to ga ima 70 posto populacije, a to je zastraujue. Siguran portfelj bolji je od nikakvog. To je odlian portfelj za nekoga tko voli sigurnost. No, igranje na sigurno i "balansiranje" vaeg investicijskog portfelja nije nain na koji uspjeni investitori igraju igru. Ako imate malo novca, a elite se obogatiti morate biti "fokusirani", a ne "balansirani!!. Ako pogledate uspjene ljude, vidjet ete da u poetku nisu bili balansirani. Balansirani ljudi nikamo ne stiu, ve ostaju na jednom mjestu. Da biste napredovali, prvo morate postati nebalansirani. Pogledajte samo nain na koji hodate. Thomas Edison nije bio balansiran, ve fokusiran. Bill Gates, Donald Trump, George Soros takoer. George Patton nije irio svoje tenkove, ve ih je fokusirao i probijao slabe toke u njemakim linijama. Francuzi su otili u irinu s linijom Maginot, a znate to se njima dogodilo. Ako se elite obogatiti, morate se usredotoiti. Stavite mnogo jaja u malo koara. Ne inite ono to rade siromani i srednja klasa: ne stavljajte malo jaja u mnogo koara. Ako mrzite gubiti i ako vas gubitak ini slabijima, igrajte na sigurno. Vrite balansirane investicije. Ako imate vie od 25 godina i bojite se riskiranja, nemojte se mijenjati. Igrajte na sigurno, ali ponite rano. Ponite skupljati svoja jaja rano jer e vam trebati vremena. No, ako sanjate o slobodi - o izlasku iz "Utrke takora" prvo pitanje koje si trebate postaviti jest: "Kako reagiram na neuspjeh?" Ako vas neuspjeh nadahnjuje, moda biste trebali pokuati - ali samo moda. Ako vas neuspjeh ini slabima ili u vama izaziva napade bijesa - poput razmaenih derita koja zovu odvjetnika kako bi podigli tubu im neto ne bude po njihovom - onda igrajte na sigurno. Zadrite svoj posao ili kupujte obveznice i uzajamne fondove. Ali zapamtite i u tim financijskim instrumentima postoji rizik, iako su sigurniji. Priam sve ovo o Teksasu i Franu Tarkentonu zato to je lako proiriti stupac aktive. To nije igra koja zahtijeva veliku spretnost ni mnogo obrazovanja. Dovoljno je poznavanje 170

matematike na razini petog razreda. No, to je igra koja zahtijeva stav, hrabrost, strpljenje i siguran stav prema neuspjehu. Gubitnici izbjegavaju neuspjeh, a on pretvara gubitnike u pobjednike. Samo se sjetite Alama. Razlog br. 2 Prevladavanje cinizma. "Nebo pada. Nebo pada." Veina nas zna priu o "Malom piletu", koje je tralo uokolo upozoravajui ivotinje na propast koja im se pribliava. Svi mi znamo takve ljude. Ali i svi imamo "Malo pile" u sebi. Kao to sam prije rekao, cinik je zapravo malo pile. Svi postanemo malo pile kad nam strah i sumnje pomute misli. Svi mi imamo sumnje. "Nisam pametan." "Nisam dovoljno dobar." "Taj i taj je bolji od mene." Ili nas nae vlastite sumnje paraliziraju. Igramo igru "to ako?" "to ako gospodarstvo propadne nakon to investiram?" "to ako stvari ne krenu onako kako sam planirao?" Ili imamo prijatelje i voljene osobe koje nas podsjeaju na nae mane, traili mi to ili ne. esto govore: "Zato misli da moe to uiniti?" ili "Ako je to tako dobra ideja, kako to da nitko drugi nije to uinio?" ili "To nee uspjeti. Ne zna o emu govori." Te rijei sumnje esto postanu tako glasne da nas sprijee u djelovanju. Straan osjeaj stvara nam se u elucu. Ponekad ne moemo spavati. Ne kreemo se naprijed. Drimo se onoga to je sigurno i prilike prolaze pokraj nas. Gledamo kako ivot prolazi dok sjedimo s grem u tijelu. Svi smo to osjetili, a neki i ee od drugih. Peter Lynch iz uzajamnog fonda "Fidelity Magellan" govori o upozorenjima o padu neba kao o "umu" koji svi ujemo. "um" se stvara unutar nae glave ili dolazi izvana, esto od prijatelja, obitelji, suradnika ili medija. Lynch se sjea 50-tih, kad je prijetnja nuklearnog rata bila toliko prisutna u vijestima da su ljudi poeli graditi sklonita i pohranjivati hranu i vodu. Da su taj novac mudro investirali na tritu umjesto da grade sklonita, danas bi vjerojatno bili financijski nezavisni. Kad su prije nekoliko godina izbili neredi u Los Angelesu, prodaja oruja skoila je u cijeloj zemlji. ovjek umre od sirovog mesa u hamburgeru u saveznoj dravi Washington, a 171

Odjel za zdravstvo u Arizoni naredi restoranima da dobro prepee svu teletinu. Tvrtka za proizvodnju lijekova prikae na nacionalnoj televiziji reklamu koja prikazuje kako ljudi dobivaju gripu. Reklama se prikazuje u veljai. Broj prehlada poraste, kao i prodaja njihovog lijeka protiv prehlade. Veina ljudi je siromana zato to je, kad se radi o ulaganju, svijet pun malih pilia koji tre uokolo i viu "Nebo pada, nebo pada." A mali pilii su uinkoviti zato to je svatko od nas malo pile. esto je potrebna velika hrabrost da ovjek ne dopusti da ga govorkanja o propasti uplae. Godine 1992. moj prijatelj Richard doao nam je u posjet iz Bostona. Mi smo tad ivjeli u Phoenixu. Bio je impresioniran onim to smo uinili uz pomo dionica i nekretnina. Cijene nekretnina u Phoenixu bile su vrlo niske. Proveli smo s njim dva dana pokazujui mu ono to smo smatrali sjajnim prilikama za pritok novca i porast vrijednosti kapitala. Moja supruga i ja nismo pravi prodavai nekretnina. Mi smo striktno ulagai. Nakon to smo identificirali kuu u jednom odmaralitu, nazvali smo agenta koji mu je tu kuu prodao istog poslijepodneva. Cijena je bila samo 42.000 dolara za kuu s dvije spavae sobe. Sline kue prodavale su se za 65.000. Pronaao je dobar posao. Uzbuen, kupio ju je i vratio se u Boston. Dva tjedna kasnije, agent nas je nazvao i javio nam da je na prijatelj odustao. Odmah sam ga nazvao kako bih saznao zbog ega. Rekao je samo da je razgovarao sa susjedom, da mu je susjed rekao da je to lo posao i da je preplatio kuu. Pitao sam Richarda je li taj susjed ulaga. Odgovorio je da nije. Kad sam ga upitao zato ga je posluao, Richard se poeo braniti i rekao samo da eli nastaviti s traenjem. Trite nekretninama u Phoenixu oporavilo se i do 1994. tu malu kuu iznajmljivali su za 1000 dolara mjeseno - ak 2500 dolara tijekom zimskih mjeseci. Kua je 1995. vrijedila 95.000 dolara. Richard je samo morao dati polog od 5000 dolara i bio bi na putu izlaska iz "Utrke takora". Jo uvijek nema nita. A u Phoenixu jo ima dobrih prilika; samo ih treba potraiti malo paljivije. 172

Richardovo odustajanje nije me iznenadilo. To se zove "grinja savjesti kupca", a pogaa sve nas. Te sumnje nas srede. Malo pile je pobijedilo, a prilika za put u slobodu izgubljena je. Evo jo jednog primjera. Mali dio svoje aktive drim u certifikatima prava pridravanja poreza umjesto u certifikatima depozita. Na svoj novac godinje dobivam 16%, to je sigurno bolje od 5% kamata koliko nude banke. Certifikate osiguravaju nekretnine, a dravni zakon brine se o njihovoj realizaciji, to je takoer bolje od onoga to nudi veina banaka. Formula po kojoj su kupljeni ini ih sigurnima. Nedostaje im samo likvidnost. Zato ih smatram certifikatima depozita koji traju 2 do 7 godina. Gotovo svaki puta kad to priam nekome, osobito ako taj ima novce u certifikatima depozita, kae mi da je to rizino. Kae mi zato to ne bih trebao uiniti. Kad tu osobu pitam gdje je dobila tu informaciju, kae - od prijatelja ili iz magazina o ulaganju. Nikada to nije uinila, ali govori drugoj osobi zato to ne bi trebala initi. Dobivam kamate od najmanje 16 posto, ljudi ispunjeni sumnjom spremni su prihvatiti 5 posto. Sumnja je skupa stvar. elim rei da te sumnje i cinizam veinu ljudi tjeraju da igraju na sigurno, te ih odravaju u siromatvu. Stvarni svijet jednostavno eka da se obogatite. Samo vas sumnje dre siromanima. Kao to sam rekao, izlazak iz "Utrke takora" tehniki je lagan. Nije potrebno veliko obrazovanje, ali sumnje vas mogu ograniiti. "Cinici nikad ne pobjeuju", rekao je bogati otac, "neobuzdana sumnja i strah stvaraju cinika. Oni kritiziraju, a pobjednici analiziraju." To mu je bila jo jedna od omiljenih izreka. Bogati otac objasnio je da kriticizam zasljepljuje, a analiza otvara oi i omoguava pobjednicima da vide kako su cinici slijepi, da vide prilike koje nitko drugi ne vidi, a to je klju uspjeha. Nekretnine su mono sredstvo za sve one koji trae financijsku nezavisnost ili slobodu. To je jedinstveno investicijsko orue. No, svaki puta kad spomenem nekretnine, ujem: "Ne elim popravljati zahode." To je ono to je Peter 173

Lynch nazvao "um". Bogati otac rekao bi da su to rijei cinika, osobe koja kritizira, a ne analizira, osobe koja doputa sumnjama i strahu da joj zatvore um umjesto da joj otvore oi. Kada netko kae: "Ne elim popravljati zahode", poelim mu odvratiti, "zato misli da ja to elim?" Ta osoba govori da joj je zahod vaniji od onoga to eli. Ja govorim o slobodi od "Utrke takora", a ovjek se fokusira na zahode. To je obrazac razmiljanja koji veinu ini siromanima. Kritiziraju, umjesto da analiziraju. "'Ne elim', dri klju tvojeg uspjeha", govorio bi bogati otac. Budui da niti ja ne elim popravljati zahode, traim upravitelja imanja koji e to initi. Kada pronaem dobrog upravitelja imanja, moj pritok novca raste. to je jo vanije, dobar upravitelj imanja omoguava mi kupnju mnogo vie nekretnina jer ne moram popravljati zahode i on je klju za uspjeh s nekretninama. Zato mi je vanije pronai njega nego nekretninu jer on esto uje za dobre prilike i prije agenata za prodaju nekretnina, a to ga ini jo vrednijim. To je bogati otac htio rei izrekom "'Ne elim', dri klju tvojeg uspjeha." Budui da niti ja ne elim popravljati zahode, otkrio sam kako kupiti vie nekretnina i ubrzati svoj izlazak iz "Utrke takora". Ljudi koji stalno govore "Ne elim popravljati zahode", esto sami sebi oduzimaju mogunost koritenja mone investicije. Zahodi su im vaniji od slobode. Na tritu dionica, esto ujem kako ljudi govore: "Ne elim izgubiti novac." Zato misle da ja ili bilo tko drugi, volimo gubiti novac? Ne zarauju novac zato jer su izabrali da ga ne gube. Umjesto da analiziraju, zatvaraju svoj um za jo jednu monu investiciju, trite dionica. U prosincu 1996. vozio sam se s prijateljem pokraj benzinske postaje u susjedstvu. Podigao je pogled i vidio da je cijena nafte porasla. Moj prijatelj je sklon brizi, "Malo pile". Za njega, nebo se uvijek rui - i to obino, na njega. Kad smo stigli kui, pokazao mi je statistike koje govore zato e cijena nafte rasti tijekom sljedeih nekoliko godina. Te 174

statistike nikada prije nisam vidio, iako sam posjedovao veliku koliinu dionica postojee naftne kompanije. Dao sam se u potragu, i na kraju pronaao novu podcijenjenu naftnu kompaniju koja je bila na putu otkrivanja novog nalazita nafte. Moj broker bio je uzbuen zbog te kompanije, a ja sam kupio 15.000 dionica po 65 centi. U veljai 1997. taj prijatelj i ja vozili smo se pokraj iste postaje, i naravno, cijena nafte po galonu narasla je za gotovo 15 centi. I opet, "Malo pile" je brinulo i alilo se. Ja sam se nasmijeio jer u sijenju 1997. ona mala naftna kompanija pronala je naftu i vrijednost onih 15.000 dionica narasla je za vie od 3 dolara po dionici otkad mi je prvi puta dao informaciju. A cijena nafte i dalje e rasti, ako je ono to mi prijatelj kae istina. Umjesto da analiziraju, mali pilii zatvaraju um. Kad bi ljudi znali kako funkcionira "stopa" u ulaganju u dionice, vie bi ih bilo zainteresirano za dobitak, umjesto da ulau kako ne bi izgubili. "Stop" je jednostavno raunalna naredba koja automatski prodaje vae dionice ako cijena pone padati, to vam pomae da minimalizirate gubitke i maksimalizirate dobit. To je sjajno pomagalo za one koji se boje gubitka. Kad god ujem kako se ljudi fokusiraju na svoje "ne elim", umjesto na ono "elim", znam da je "um" u njihovoj glavi sigurno glasan. "Malo pile" preuzelo je kontrolu nad njihovim mozgom i vie: "Nebo pada i zahodi se kvare." Izbjegavaju svoje "ne elim", ali za to plaaju visoku cijenu. Moda nikad ne dobiju ono to ele od ivota. Bogati otac nauio me kako promatrati "Malo pile". "Samo uini ono to je uinio pukovnik Sanders". U dobi od 66 godina, izgubio je svoju tvrtku i poeo ivjeti od eka socijalnog osiguranja. To mu nije bilo dovoljno. Lutao je zemljom i prodavao svoj recept za peeno pile. Odbili su ga 1009 puta prije nego to je netko rekao "da". Nakon toga, postao je multimilijuna u dobi kad veina ljudi odustaje. "On je bio hrabar i vrst ovjek", rekao je bogati otac o Harlandu Sandersu. 175

Kad vas obuzme sumnja i kad osjeate strah, uinite ono to je pukovnik Sanders uinio svojem "Malom piliu". Ispekao ga je. Razlog br. 3 Lijenost. Zaposleni ljudi esto su najljeniji. Svi smo uli prie o biznismenu koji naporno radi kako bi njegova obitelj imala sve to im je potrebno za ivot. Provodi duge sate u uredu i donosi posao kui preko vikenda. Jednog dana, vraa se u praznu kuu. ena je otila s djecom. Znao je da imaju problema, ali umjesto da radi na osnaivanju veze, ostajao je na poslu. ovjek pada u oaj, radi sve loije i na kraju gubi posao. Danas esto upoznajem ljude koji su previe zaposleni da bi brinuli o svojem bogatstvu. A postoje i ljudi koji su previe zaposleni da bi brinuli o svom zdravlju. Uzrok je isti. Zaposleni su, a rade kako bi izbjegli neto s im se ne ele suoiti. Nitko im ne mora to rei. Duboko u sebi, svjesni su toga. Zapravo, ako ih podsjetite na to, esto reagiraju bijesno i iritirano. Ako nisu zaposleni i ne provode vrijeme s djecom, esto gledaju TV, pecaju, igraju golf ili kupuju. No, duboko u sebi, znaju da izbjegavaju neto vano. To je najei oblik lijenosti - lijenost koja se manifestira kroz zaposlenost. Koji je lijek za lijenost? Odgovor je - malo pohlepe. Mnogi od nas odgojeni su u uvjerenju da je pohlepa ili elja neto loe. "Pohlepni ljudi su loi ljudi", govorila je moja majka. No, svi u sebi imamo udnju za lijepim, novim ili uzbudljivim stvarima. Kako bi zadrali elju pod kontrolom, roditelji je esto suzbijaju osjeajem krivnje. "Misli samo na sebe. Zar ne zna da ima brau i sestre?" bila je jedna od omiljenih uzreica moje majke. Moj je otac najradije govorio: "eli da ti to kupim? Misli li da smo nainjeni od novca? Misli li da novac raste na drvetu? Mi nismo bogati, zna?" Nisu me toliko pogaale same rijei, koliko ljutiti pokuaj nametanja osjeaja krivnje. Drugi oblik uvaljivanja krivnje bio je: "rtvujem svoj ivot da ti ovo kupim, jer ja nikada to nisam imao kad sam bio mali." Imam susjeda koji je bankrotirao, ali ne moe parkirati 176

automobil u garau, jer je pretrpana igrakama njegove djece. Ta razmaena derita dobila su sve to su htjela. "Ne elim da imaju osjeaj da im neto nedostaje", govori svakoga dana. Nije odvojio nita za njihovo kolovanje ili za svoju mirovinu, ali njegova djeca imaju sve igrake koje su ikada napravljene. Nedavno je dobio novu kreditnu karticu i poveo je djecu u Las Vegas. "Radim to zbog djece", rekao je s osjeajem velike rtve. Bogati otac zabranio je rijei "Ne mogu si to priutiti." Bilo je to sve to sam uo u svojem domu. Umjesto toga, bogati otac zahtijevao je od svoje djece da govore: "Kako bih si to mogao priutiti?" Po njemu, rijei "Ne mogu si to priutiti" zatvaraju um, i on vie ne mora raditi. "Kako bih si to mogao priutiti?" otvara um, tjera ga na razmiljanje i traenje odgovora. No, to je najvanije, smatrao je da su rijei: "Ne mogu si to priutiti", la. Ljudski duh to zna. "Ljudski duh je vrlo, vrlo moan", govorio bi, "zna da moe uiniti bilo to." Ako imate lijeni um koji govori: "Ne mogu si to priutiti", u vama izbija rat. Va duh je bijesan, a va lijeni um mora braniti svoju la. Duh vriti: "Hajde, poi u dvoranu i vjebaj." Lijeni um kae: "Umoran sam. Danas sam naporno radio." Ljudski duh kae: "Dosta mi je siromatva. Poimo van i obogatimo se." Lijeni um na to odgovara: "Bogati ljudi su pohlepni. Osim toga, to je prevelika gnjavaa. Nije sigurno. Mogao bih izgubiti novac. I ovako mnogo radim i imam previe posla. Gledaj samo to moram uiniti veeras. Moj ef eli da to bude gotovo do sutra." "Ne mogu si to priutiti", stvara i osjeaj tuge i bespomonosti koja vodi oaju, a esto i depresiji. Druga rije je apatija. "Kako bih si to mogao priutiti?" otvara mogunosti, uzbuenje i snove. Bogatog oca nije toliko zanimalo ono to ovjek eli kupiti. Zanimalo ga je to to rijei "Kako bih si to mogao priutiti?" stvaraju snaniji um i dinaminiji duh. Zato je rijetko Mikeu i meni davao bilo to. Umjesto toga, postavljao je pitanje: "Kako si moete to priutiti?", a to je ukljuivalo i fakultet, koji smo plaali sami. Nije ga zanimao cilj, ve je htio da nauimo proces dolaska do cilja. 177

Problem koji postoji danas jest to to milijuni ljudi osjeaju grinju savjesti zbog svoje pohlepe. To je staro uvjetovanje iz djetinjstva, suzbijanje elje za posjedovanjem lijepih stvari koje ivot nudi. Veina ljudi podsvjesno je uvjetovana da govori: "To ne moe imati" ili "To si nikada nee moi priutiti." Kad sam odluio izai iz "Utrke takora", upitao sam se, to uiniti da vie nikada ne moram raditi?" Moj um je poeo izbacivati odgovore i rjeenja. Najtei dio bila je borba protiv dogme mojih pravih roditelja: "To si ne moemo priutiti", "Prestani misliti samo na sebe", ili "Zato ne misli na druge?", i druge stvari iji je cilj bio da probude u meni osjeaj krivnje ili da potisnu pohlepu. Kako ete pobijediti lijenost? Odgovor je, s malo pohlepe. To je onaj dio koji pita: "Kakvu korist ja mogu izvui iz toga?" ovjek mora sjesti i zapitati se: "Kakva je korist za mene ako sam zdrav, seksi i ako dobro izgledam?" ili "Kakav bi mi bio ivot da vie ne moram raditi?" ili "to bih radio kad bih imao novca koliko mi treba?" Bez malo pohlepe i elje da imamo neto bolje, nikada neemo napredovati. Na svijet napreduje zato to svi elimo bolje ivjeti. Do novih izuma dolazi zato to elimo neto bolje, a zato i idemo u kolu i uimo. Kad god izbjegavate neto to znate da biste trebali raditi, jedino to se moete pitati je: "Kakvu korist ja mogu izvui iz toga?". Budite malo pohlepni. To je najbolji lijek za lijenost. No, ni s pohlepom nije dobro pretjerivati, kao ni s im drugim. Sjetite se to je Michael Douglas rekao u filmu Wall Street: "Pohlepa je dobra." Bogati otac rekao je to na drugi nain: "Krivnja je gora od pohlepe. Krivnja otima duu tijelu." Za mene je to najbolje izrazila Eleanor Roosevelt: "inite ono za to u srcu osjeate da je ispravno - ionako e vas kritizirati. Prokleti ste ako to uinite, a prokleti ste i ako to ne uinite." Razlog br. 4 Navike. Nai ivoti vie su odraz naih navika nego naeg obrazovanja. Nakon to je pogledao film Conan s Arnoldom Schwarzeneggerom, jedan moj prijatelj rekao je: "Volio bih imati tijelo poput Schwarzeneggera." Veina prisutnih kimnula je glavom. 178

"uo sam da je nekad bio mrav i slabaan", dodao je drugi prijatelj. "Da", dodao je drugi, "uo sam da je imao naviku vjebanja svakoga dana." "Da, kladim se da je to istina." "Ne", rekao je grupni cinik, "kladim se da je roen takav. Prestanimo razgovarati o Arnoldu i poimo na pivo." To je primjer navika koje kontroliraju ponaanje. Sjeam se da sam pitao bogatog oca o navikama bogatih. Kao i obino, umjesto da mi izravno odgovori, htio je da uim na primjeru. "Kada tvoj otac plaa svoje raune?", upitao je bogati otac. "Prvog u mjesecu", rekao sam. "Ostane li mu neto?" upitao je. "Vrlo malo", odgovorio sam. "To je glavni uzrok njegovih problema", rekao je bogati otac, "ima loe navike. Najprije plaa svima drugima. Sebi na kraju, ali samo ako mu neto ostane." "A obino mu ne ostane", rekao sam, "ali mora plaati raune, zar ne? Kaete da ne bi trebao plaati raune?" "Naravno da ne", rekao je bogati otac, "vrsto vjerujem u plaanje rauna na vrijeme. No, ja najprije plaam sebi, ak i prije no to platim dravi." "Ali to se dogaa ako nemate dovoljno novca?", upitao sam, "to inite tada?" "Isto", rekao je bogati otac. "Platim najprije sebi. ak i ako nemam novca. Moj stupac aktive daleko mi je vaniji od drave." "Ali", rekoh, "zar vas ne progone?" "Da, ako ne platim", rekao je bogati otac, "gledaj, nisam rekao da ne treba plaati. Samo sam rekao da najprije plaam sebi, ak i ako nemam novca." "Ali, kako to inite?", upitao sam. "Pravo pitanje nije 'kako', ve 'zato'?" rekao je bogati otac. "U redu, zato?" "Motivacija", odgovorio je, "to misli, tko e se glasnije aliti ako ne platim - ja ili moji kreditori?" 179

"Vai kreditori definitivno e vikati glasnije od vas", rekao sam, dajui mu oit odgovor, "vi neete rei nita ako ne platite sami sebi." "Vidi, nakon to platim sebi, pritisak da platim poreze i kreditore tako je velik da me prisili na traenje drugih oblika prihoda. Pritisak plaanja postaje moja motivacija. Radio sam na dodatnim poslovima, pokretao tvrtke, trgovao na tritu dionica, radio sve, samo da ti momci ne ponu vikati na mene. Taj pritisak natjerao me da radim vie, prisilio me na razmiljanje, i sve u svemu, uinio me pametnijim i aktivnijim kad je rije o novcu. Da sam platio sebi zadnjem, ne bih osjeao pritisak i bankrotirao bih." "Dakle, strah od drave i ljudi kojima dugujete novac je ono to vas motivira?" "Tono", rekao je bogati otac, "vidi, dravni poreznici su veliki nasilnici. To openito vrijedi za sve utjerivae. Veina ljudi poputa pred tim nasilnicima. Plaaju njima, a nikada ne plate sebi. Zna priu o slabiu od 45 kg koji je stalno dobivao batina?" Kimnuo sam. "Cijelo vrijeme nalazim tu reklamu za dizanje utega i body building u stripovima." "Veina ljudi doputa nasilnicima da ih maltretiraju. Odluio sam upotrijebiti taj strah od nasilnika kako bih ojaao sebe. Drugi ljudi oslabe. Kada prisiljavam sebe na razmiljanje o tome kako zaraditi dodatni novac je, kao odlazak u teretanu i vjebanje s utezima. to vie vjebam svoje mentalne miie, zaraujem vie novca. Ne bojim se tih nasilnika." Svidjelo mi se to to je bogati otac govorio. "Dakle, ako platim najprije sebi, postajem financijski, mentalno i fiskalno snaniji." Bogati otac kimne. "A ako platim sebi na kraju ili si uope ne platim, postajem slabiji. Onda me ljudi poput efova, direktora, poreznika i utjerivaa dugova maltretiraju cijeli ivot. Samo zato to nemam dobre financijske navike." Bogati otac kimne. "Poput slabia od 45 kg." 180

Razlog br. 5 Arogancija. Arogancija je ego plus neznanje. "Ono to znam stvara novac. Ono to ne znam mi ga uzima. Svaki puta kad sam bio arogantan, gubio sam novac. Kad sam arogantan, vjerujem da ono to ne znam nije ni vano", esto mi je govorio bogati otac. Otkrio sam da se mnogi ljudi slue arogancijom da sakriju vlastito neznanje. To se esto dogaa kad razgovaram o financijskim izvjeima s raunovoama, pa ak i drugim investitorima. Pokuavaju se izvui iz diskusije. Jasno mi je da ne znaju o emu govore. Ne lau, ali ni ne govore istinu. U svijetu novca, financija i investicija postoje mnogi ljudi koji nemaju pojma o emu govore. Veina ljudi u industriji novca samo se razbacuje frazama poput prodavaa rabljenih automobila. Kada znate da o nekoj temi ne znate mnogo, ponite se educirati tako to ete pronai strunjaka ili knjigu o toj temi.

181

POETAK

DEVETO POGLAVLJE

POETAK
Htio bih da mogu rei kako sam se obogatio s lakoom, ali nije bilo tako. Kao odgovor na pitanje "Kako poeti?", dajem proces razmiljanja kroz koji svakodnevno prolazim. Stvarno je lako pronai dobre poslove. To vam jamim. To je poput vonje bicikla. Nakon malo nesigurnosti, postaje vrlo lako. Kad se radi o novcu, stvar je u odlunosti da se prebrodi ta faza nesigurnosti. Kako bismo pronali "poslove ivota" vrijedne milijune dolara, moramo probuditi svojeg financijskog genija. Vjerujem da svatko od nas ima u sebi financijskog genija. Problem je u tome to on spava i eka da ga pozovemo. Spava, zato to nas je naa kultura nauila da je ljubav prema novcu korijen sveg zla. Poticala nas je da izuimo profesiju kako bismo radili za novac, ali nije nas nauila kako postii da novac radi za nas. Poduila nas je da ne brinemo o svojoj financijskoj budunosti, jer jer e to uraditi naa kompanija ili drava kada nam zavri radni vijek. Meutim, naa djeca, koja se obrazuju u istom tom sustavu, na kraju e za to plaati. Poruka je i dalje ista - vrijedno radite, zaradite i troite novac, a kad ostanete bez njega, uvijek ga moete posuditi. Naalost, 90% zapadnog svijeta vjeruje u ovu dogmu, jednostavno zato to je tako lake. Jednostavnije je pronai posao i raditi za novac. Ako niste dio te mase, nudim vam sljedeih deset koraka za buenje vaeg financijskog genija. Nudim vam korake koje sam i ja slijedio. Ako elite posluati, 185

sjajno. Ako ne, izradite vlastite. Va financijski genij dovoljno je pametan da razvije vlastitu listu. Kad sam bio u Peruu, s ovjekom koji je traio zlato i koji se time bavio 45 godina, pitao sam ga kako je bio tako uvjeren da e pronai zlatni rudnik. Odgovorio je: "Zlata ima svugdje. Veina ljudi nije uvjebana da ga vidi." Rekao bih da je to istina. Kad je rije o nekretninama, ja mogu za jedan dan pronai etiri ili pet potencijalno sjajnih poslova, dok prosjena osoba nee pronai nita, ak i ako trai u istoj etvrti kao i ja. Razlog je taj to ta osoba nije posvetila vrijeme razvoju svojeg financijskog genija. Nudim vam sljedeih deset koraka kao proces razvoja vaih Bogom danih potencijala, potencijala nad kojima samo vi moete stei kontrolu. 1. POTREBAN MI JE RAZLOG VEI OD STVARNOSTI: Mo duha. Ako pitate ljude ele li biti bogati ili financijski slobodni, veina e potvrdno odgovoriti. Ali tada se suoe sa stvarnou. Cesta se ini predugom, s previe uspona. Lake je raditi za novac i dati viak novca svojem brokeru. Jednom sam upoznao mladu enu koja je sanjala o tome da zapliva za ameriki olimpijski tim. No, u stvarnosti, morala je ustajati svakog jutra u 4 sata i plivati tri sata prije odlaska u kolu. Nije se zabavljala s prijateljima u subotu naveer. Morala je uiti kako bi zadrala dobre ocjene, kao i svatko drugi. Kad sam je upitao to ju je natjeralo na takvu nadljudsku ambiciju i rtvu, jednostavno je odgovorila: "inim to za sebe i ljude koje volim. Ljubav me tjera dalje i nagoni me na rtvu." Razlog ili svrha je kombinacija "elim" i "ne elim". Kad me ljudi pitaju zbog kojeg razloga elim biti bogat, kaem im da je to kombinacija dubokih emocionalnih "elim" i "ne elim". Navest u ih nekoliko. Zapoet u s "ne elim" jer to stvara ono to "elim". Ne elim raditi cijeloga ivota. Ne elim ono emu su teili moji roditelji - siguran posao i kuu u predgrau. 186

Ne elim biti zaposlenik. Mrzio sam to to je moj tata uvijek proputao moje nogometne utakmice zato to je bio prezaposlen svojom karijerom. Mrzio sam to to naporno radi cijeli ivot, da bi mu na kraju drava oduzela veinu onoga za to je radio. Nije mogao ostaviti za sobom ono za to je radio ak ni nakon to je umro. Bogati to ne ine. Oni naporno rade i ostavljaju zaraeno svojoj djeci. Sada slijedi ono to elim. elim biti slobodan, putovati svijetom i ivjeti stilom koji volim. elim jo uvijek biti mlad kada to postignem. elim biti slobodan. elim kontrolu nad svojim ivotom i vremenom. elim da novac radi za mene. To su moji duboki, emocionalni razlozi. Koji su vai? Ako nisu dovoljno jaki, onda bi stvarnost puta koji lei pred vama mogla biti snanija od vaih razloga. Mnogo sam puta gubio novac i nailazio na prepreke, ali duboki emocionalni razlozi tjeraju me da ustanem i krenem dalje. Htio sam biti slobodan do 40-te godine, ali tek s 47 godina uspio sam u tome. Usput sam stekao mnoga iskustva. Kao to sam rekao, volio bih da mogu rei da je bilo lako. Nije, ali nije bilo ni teko. No, bez jakog razloga ili cilja, sve u ivotu je teko. AKO NEMATE JAK RAZLOG, NEMA SMISLA DA ITATE DALJE. INIT E VAM SE PRETEKIM. 2. SVAKODNEVNO DONOSIM IZBOR: Mo izbora. To je glavni razlog zbog kojeg ljudi ele ivjeti u slobodnoj dravi. elimo imati mo izbora. Financijski, sa svakim dolarom koji dobijemo, dobivamo i mo izbora svoje budunosti, moemo izabrati hoemo li biti bogati, siromani ili srednja klasa. Nae navike troenja odraavaju tko smo. Siromani ljudi jednostavno imaju navike troenja siromanih.

187

Prednost koju sam imao kao djeak bila je ta to sam volio igrati Monopoly. Nitko mi nije rekao da je Monopoly igra samo za djecu pa sam nastavio igrati i kao odrasla osoba. Imao sam i bogatog oca koji mi je pokazao razliku izmeu aktive i obaveze. Zato sam jo davno, kao djeak, odluio postati bogat i znao sam da moram samo nauiti kupovati aktivu, pravu aktivu. Moj najbolji prijatelj Mike, dobio je svoj stupac aktive i izabrao je da e nauiti kako ga zadrati. Mnoge bogate obitelji gube svoju aktivu ve u sljedeoj generaciji, zato to nitko nije nauio kako sauvati tu aktivu. Veina ljudi ne izabire bogatstvo. Za 90% populacije bogatstvo znai "previe muke". Zato izmiljaju izgovore poput: "Novac me ne zanima" ili "Nikada neu biti bogat" ili "Ne moram brinuti, jo sam mlad" ili "Kad zaradim neto novca, razmiljat u o budunosti" ili "Moj suprug/supruga brine o financijama". Problemi kod tih izjava su u tome to osobu koja razmilja na taj nain liavaju dvije stvari: prva je vrijeme, koje vam je najdragocjenija aktiva, a druga je uenje. To to nemate novca ne bi vam trebao biti izgovor za neuenje. No, to je izbor koji svi mi vrimo svakodnevno, izbor onoga to inimo sa svojim vremenom, novcem i onim to uimo. To je mo izbora, koju svi mi imamo. Ja sam jednostavno izabrao postati bogat i taj izbor donosim iz dana u dan. NAJPRIJE INVESTIRAJTE U OBRAZOVANJE: Jedina aktiva koju zapravo imate je va um, najmonije orue kojim raspolaemo. Kao to sam rekao, svatko od nas, kada doe u godine, moe izabrati to e raditi. Moete cijeli dan gledati MTV, itati golf magazine, poi na teaj keramike ili na financijskog planiranja. Vi birate. Veina ljudi jednostavno kupuje investicije, umjesto da najprije uloi u uenje o investiranju. Jednoj mojoj bogatoj prijateljici nedavno je opljakan stan. Lopovi su joj odnijeli televizor i video ureaj, ali su ostavili sve knjige. Svi mi imamo taj izbor. 90% ljudi kupuje televizore, a samo 10% kupuje knjige o poslu ili kazete o ulaganju.

188

to ja inim? Odlazim na seminare. Svia mi se kad traju najmanje dva dana jer volim uroniti u temu. Jednog dana, jo 1973., gledao sam TV i jedan momak reklamirao je trodnevni seminar o tome kako kupovati nekretnine bez pologa. Potroio sam 385 dolara, a taj teaj priskrbio mi je najmanje 2 milijuna dolara, ako ne i vie. No, to je jo vanije, kupio mi je ivot. Zahvaljujui tom teaju, ne moram raditi do kraja ivota. Svake godine odlazim na najmanje dva takva teaja. Volim audio kazete, jer ih mogu brzo premotavati. Sluao sam Petery Lyncha i uo kako kae neto s im se uope nisam sloio. Umjesto da postanem arogantan i cinian, premotao sam kazetu i odsluao tih pet minuta najmanje dvadeset puta, a moda i vie. No, budui da sam imao otvoren um, shvatio sam zato je rekao to to je rekao. Bilo je to poput arolije. Osjetio sam kao da mogu pogledati u um jednog od najveih ulagaa naeg vremena. Dobio sam fantastian uvid u goleme resurse njegovog obrazovanja i iskustva. Krajnji rezultat: jo uvijek imam svoj stari nain razmiljanja, ali imam i Peterov nain razmiljanja o istom problemu ili situaciji. Imam dva miljenja umjesto jednog, jo jedan nain analize problema ili trenda, a to je neprocjenjivo. Danas se esto pitam: "Kako bi to uinio Peter Lynch, Donald Trump, Warren Buffet ili George Soros?" Jedini nain na koji mogu pristupiti njihovoj golemoj mentalnoj snazi jest da budem dovoljno ponizan i proitam ili posluam ono to imaju za rei. Arogantni ili cinini ljudi esto su ljudi niskog samopouzdanja koji se boje rizika. Ako nauite neto novo, od vas se oekuje da grijeite kako biste potpuno razumjeli ono to ste nauili. Ako ste proitali knjigu do ovdje, arogancija nije jedan od vaih problema. Arogantni ljudi rijetko itaju ili kupuju kazete. Zato i bi? Pa oni su sredite svemira. Postoje i mnogi "inteligentni" ljudi koji se svaaju ili se brane kada se neka nova ideja sudari s njihovim nainom razmiljanja. U ovom sluaju, tzv. "inteligencija" u kombinaciji s "arogancijom" daje "neznanje". Svatko od nas poznaje ljude koji su visoko obrazovani ili vjeruju da su pametni, ali njihove 189

bilance daju drukiju sliku. Stvarno inteligentna osoba pozdravlja nove ideje jer one mogu pridonijeti sinergiji njihovih drugih akumuliranih ideja. Sluanje je vanije od govorenja. Da to nije tako Bog nam ne bi dao dva uha i samo jedna usta. Previe ljudi razmilja ustima, umjesto da slua, kako bi apsorbirali nove ideje i mogunosti. Svaaju se umjesto da postavljaju pitanja. Ja na svoje bogatstvo gledam dugorono. Nemam mentalitet koji govori "Obogati se brzo", a koji ima veina igraa lutrije i kockara. Dionice mogu prodavati i kupovati, ali u obrazovanje ulaem dugorono. Ako elite pilotirati, savjetujem vam da to najprije nauite. Uvijek me okiraju ljudi koji kupuju dionice ili nekretnine, a nikad ne uloe u svoju najveu aktivu, svoj um. To to ste kupili kuu ili dvije ne ini vas strunjakom za nekretnine. 3. PALJIVO BIRAJTE PRIJATELJE: Mo druenja. Prije svega, ja prijatelje ne biram prema njihovim financijskim izvjeima. Imam prijatelje koji su dali zavjet siromatva, kao i one koji zarauju milijune dolara godinje. Bit je u tome da uim od svih njih, i to svjesno. Priznajem, postoje ljudi koje sam potraio zato to imaju novac. No, nije me zanimao njihov novac, ve njihovo znanje. U nekoliko sluajeva, ti ljudi postali su mi dragi prijatelji, ali to se nije dogodilo svaki puta. No, postoji neto to bih htio istaknuti. Primijetio sam da moji prijatelji koji imaju novca i priaju o njemu. Pritom ne mislim na hvalisanje - jednostavno su zainteresirani za tu temu. Zato uim od njih, a i oni od mene. Moji prijatelji, za koje znam da su u financijskim problemima, ne vole razgovarati o novcu, poslu ili ulaganju. esto to smatraju nepristojnim ili neintelektualnim. Zato uim i od njih. Od njih uim o onome to ne treba initi.

190

Imam nekoliko prijatelja koji su tijekom svojih kratkih ivota akumulirali milijarde dolara. Troje njih reklo mi je istu stvar: njihovi prijatelji koji nemaju novca nikada ih nisu pitali kako im je to polo za rukom. No, trae sljedee: 1. pozajmicu ili 2. posao. UPOZORENJE: Ne sluajte siromane ili uplaene ljude. Imam takve prijatelje i jako ih volim, ali oni su "Mali pilii" ivota. Kad se radi o novcu, osobito o ulaganju, "nebo uvijek pada" za njih. Uvijek e vam rei zato neto ne moe uspjeti. Problem je u tome to ih ljudi sluaju, ali i ti ljudi koji slijepo prihvaaju negativne informacije i sami su "Mali pilii". Stara izreka kae: "Svaka ptica svome jatu leti." Ako gledate CNBC, postaju koja je zlatni rudnik informacija o investicijama, znate da esto imaju panele tzv. "strunjaka". Jedan strunjak kae kako e se trite sruiti, a drugi kako e naglo porasti. Ako ste pametni, posluat ete i jednog i drugog, jer obojica imaju dobrih argumenata. Naalost, veina siromanih slua "Malog pilia". Mnogo dobrih prijatelja esto me pokuavalo odgovoriti od nekog posla ili investicije. Prije nekoliko godina, jedan prijatelj rekao mi je kako je uzbuen zato to je pronaao certifikat depozita od 6%. Rekao sam mu da ja od drave dobivam 16% kamata. Sljedeeg dana poslao mi je lanak koji je govorio o tome zato je moja investicija opasna. Ja ve godinama dobivam 16%, a on jo uvijek dobiva 6%. Rekao bih da je jedna od najteih stvari povezanih s izgradnjom bogatstva ostati iskren prema sebi i ne povoditi se za masom. Na tritu, masa se obino pojavi prekasno i nastrada. Ako je neki sjajan posao na naslovnicama, obino je ve prekasno. Potraite novi. Kao surferi, govorili smo: "Uvijek postoji sljedei val." Ljudi koji zakasne na val obino su oni koje more izbaci na obalu. Pametni ulagai ne mjere vrijeme tritu. Ako propuste neki val, potrae sljedei i pripreme se. Veini je investitora to teko jer ih plai kupnja onoga to nije popularno. Plaljivi ulagai su 191

poput ovaca koje idu za mnotvom. Ponekad ih kota i pohlepa, kad mudri podignu svoje zarade i krenu dalje. Mudri ulagai kupuju investicije kada ove nisu popularne. Znaju da zarauju kada kupuju, a ne kada prodaju. Strpljivo ekaju. Kao to sam rekao, ne mjere vrijeme tritu. Poput surfera, pripreme se za sljedei veliki val. Sve je ovo "unutranje poslovanje". Postoje oblici unutranjeg poslovanja koji su ilegalni i postoje oni legalni. No, u oba sluaja radi se o unutranjem poslovanju. Pitanje je, koliko ste vi daleko od te unutranjosti? Razlog zbog kojeg je dobro imati bogate prijatelje koji su blizu te unutranjosti jest to to se tamo zarauje. Zarauje se na informacijama. Saznate za sljedei porast trita, uete, a zatim izaete prije sljedeeg pada. Ne kaem da to treba initi ilegalno, ali to prije to nauite, bolji su vam izgledi za profit uz minimalni rizik. Tome slue prijatelji. To je financijska inteligencija. 4. OVLADAJTE FORMULOM, A ZATIM NAUITE NOVU: Mo brzog uenja. Kako bi ispekao kruh, svaki pekar radi po nekom receptu, pa bio taj recept samo onaj u njegovoj glavi. Isto vrijedi i za zaraivanje novca. Zato se novac esto naziva i "tijesto". Veina nas ula je izreku: "Ti si ono to jede." Ja imam drugu verziju te izreke: "Ti si ono to ui." Drugim rijeima, pazite to uite, jer va je um tako moan da postajete ono kakve informacije primate. Na primjer, ako uite kuhanje, teite tome da kuhate i postajete kuhar. Ako ne elite vie biti kuhar, morate izuiti neto drugo. Recimo, uite za uitelja. Nakon to izuite to zvanje, uglavnom postanete uitelj. I tako dalje. Paljivo birajte ono to uite. Kad se radi o novcu, mnotvo uglavnom zna samo jednu formulu koju je nauilo u koli - radi za novac. To je formula koja prevladava u svijetu jer svakoga dana milijuni ljudi ustaju i odlaze na posao, zarauju, plaaju raune, bilanciraju ekovne 192

knjiice, kupuju uzajamne fondove i vraaju se na posao. To je osnovna formula. Ako ste umorni od onoga to radite, ili ne zaraujete dovoljno stvar je jednostavno u tome da promijenite formulu putem koje zaraujete novac. Prije mnogo godina, kad mi je bilo 26 godina, pohaao sam vikend teaj zvan "Kako kupovati nekretnine na koje je izvrena ovrha". Nauio sam formulu. Sljedei trik bio je iznai dovoljno discipline da primijenim ono to sam nauio. Tu veina ljudi zastane. Tri godine, kad sam radio za Xerox, provodio sam slobodno vrijeme ovladavajui vjetinom kupnje takvih nekretnina. Uz pomo te formule zaradio sam nekoliko milijuna dolara, ali danas to je presporo i previe se ljudi koristi tom formulom. Zato sam, nakon to sam ovladao tom formulom, krenuo u potragu za novim formulama. Proao sam mnoge teajeve i iako nisam uvijek izravno upotrijebio informacije koje sam nauio na njima, uvijek sam saznao neto novo. Pohaao sam teajeve osmiljene iskljuivo za preprodavae, za prodavae opcija i teaj iz kaosologije. Bio sam daleko iznad vlastitih mogunosti u prostoriji s ljudima koji su imali doktorate iz atomske fizike. No, nauio sam mnogo toga to mi je uinilo ulaganje u nekretnine i dionice uspjenijim. Veina fakulteta ima teajeve o financijskom planiranju i kupnji tradicionalnih investicija. To je sjajno za poetak. Zato uvijek traim novu formulu i esto za jedan dan zaradim vie no to e mnogi zaraditi za cijeli ivot. Jo jedna napomena. U dananjem svijetu koji se brzo mijenja, nije vie toliko vano to znate, ve koliko brzo uite jer sve brzo zastarijeva. Ta je vjetina vrlo vana - vana je za pronalaenje brih formula, ako elite, "recepata za izradu tijesta". Naporan rad za novac je stara formula stvorena u vrijeme peinskih ljudi.

193

5. NAJPRIJE PLATITE SEBI: Mo samodiscipline. Ako ne moete uspostaviti kontrolu nad sobom, ni ne pokuavajte se obogatiti. Kako biste uspostavili kontrolu nad sobom, moete se pridruiti marincima ili nekom religijskom redu. Nema smisla ulagati, zaraditi novac i izgubiti ga. Nedostatak samodiscipline uzrok je bankrota veine dobitnika na lutriji ubrzo nakon to su osvojili milijune dolara. Taj nedostatak samodiscipline tjera ljude koji dobiju poviicu da odmah kupe nove automobile ili odlaze na krstarenja. Teko je rei koji je od deset koraka najvaniji, ali od svih, ovim je vjerojatno najtee ovladati ako ve nije dio vaeg karaktera. ak bih rekao da je samodisciplina faktor br. 1 koji razlikuje bogate, siromane i srednju klasu. Jednostavno reeno, ljudi koji imaju nisko samopouzdanje i nisku toleranciju za financijski pritisak nikada, ponavljam, nikada se ne mogu obogatiti. Kao to sam ve rekao, od bogatog oca nauio sam lekciju da e me ivot maltretirati. Svijet maltretira ljude ne zato to su drugi ljudi nasilnici, ve zato to osoba nema unutarnju kontrolu i disciplinu. Ljudi kojima nedostaje unutranja vrstina esto postaju rtve onih koji imaju samodisciplinu. Na teajevima za poduzetnike na kojima predajem stalno podsjeam ljude da se ne fokusiraju na svoj proizvod ili uslugu, ve na razvoj menaderskih vjetina. Tri najvanije menaderske vjetine potrebne za pokretanje vlastitog biznisa su: 1. Menadment protoka novca. 2. Menadment ljudi. 3. Menadment osobnog vremena. Rekao bih da su ove tri vjetine vane za bilo koga, a ne samo za poduzetnike. Vane su za nain na koji ivite kao pojedinac, kao dio obitelji, tvrtke, dobrotvorne organizacije, grada ili drave. 194

Svaka od te tri vjetine osnauje se ovladavanjem samodisciplinom. Ne shvaam olako izreku: "Najprije plati sebi". Izreka: "Plati najprije sebi", dolazi iz knjige Georgea Classena Najbogatiji ovjek u Babilonu. Prodani su milijuni primjeraka. No, iako milijuni ljudi ponavljaju tu snanu tvrdnju, malo ih se povodi njome. Kao to sam rekao, financijska pismenost omoguava osobi itanje brojeva, a brojevi priaju priu. Pogledavi izvjetaj o prihodima i bilanci neke osobe, mogu vidjeti da li ta osoba koja pria "Plati najprije sebi", zaista to i ini. Jedna slika vrijedi tisuu rijei. Usporedimo opet financijska izvjea osobe koja plaa prvo sebi i osobe koja to ne ini. Ljudi koji plaaju prvo sebi

195

Prouite dijagrame i pogledajte moete li vidjeti kakve razlike. To je opet povezano s razumijevanjem protoka novca koji pria priu. Veina ljudi gleda brojeve, ali ne vidi priu. Ako stvarno razumijete mo protoka novca, ubrzo ete shvatiti to nije u redu sa slikom na sljedeoj stranici i zato 90% ljudi naporno radi cijeli ivot i treba dravnu potporu u vidu socijalnog osiguranja kada vie nisu u stanju raditi. Vidite li? Gornji dijagram prikazuje postupke osobe koja odlui platiti najprije sebi. Svakog mjeseca ona najprije premjeta novac u stupac aktive, a tek onda plaa mjesene trokove. Iako su milijuni ljudi proitali Classenovu knjigu i razumjeli rijei: "Plati najprije sebi", u stvarnosti oni sebi plaaju na kraju. Sada mogu uti kako urlaju oni koji iskreno vjeruju u to da najprije treba platiti raune. Mogu uti i sve "odgovorne" ljude koji plaaju svoje raune na vrijeme. Ne kaem da treba biti neodgovoran i ne plaati raune. Govorim samo ono to govori i knjiga - "Plati najprije sebi". A gornji dijagram je tona raunovodstvena slika te akcije, za razliku od sljedeeg dijagrama:

196

Ljudi koji prvo plaaju drugima - esto im ne ostane vie nita

Posao

Moja supruga i ja imali smo mnogo knjigovoa, raunovoa i bankara kojima se nije sviao ovakav pogled na izreku: "Plati najprije sebi". Razlog za to jest injenica da ti financijski profesionalci rade ono to radi mnotvo - plaaju sebi na kraju. Prije toga plaaju svima ostalima. U ivotu sam imao mjeseci kad mi je, iz nekog razloga, pritok novca bio mnogo nii od rauna. Ipak sam najprije plaao sebi. Moj raunovoa i knjigovoa panino bi vriskali: "Doi e za vama", "Porezna sluba strpat e vas u zatvor", "Unitit ete svoju kreditnu sposobnost", "Iskljuit e vam struju". Ipak sam najprije plaao sebi. "Zato?" pitate. Zato to se u knjizi Najbogatiji ovjek u Babilonu radi upravo o tome - o moi samodiscipline i unutarnje vrstine, jednostavno reeno o "petlji". Kao to me bogati otac nauio ve prvi mjesec kad sam radio kod njega, 197

veina ljudi doputa svijetu da ih maltretira. Utjeriva dugova nazove vas i kae: "Platite ili..." I zato platite njemu, a ne sebi. Prodava kae: "O, platite to karticom". Trgovac nekretninama kae vam: "Hajde - drava vam doputa poreznu olakicu na kuu." O tome zapravo govori ta knjiga - o petlji da se krene protiv struje i obogati. Moda nisu slabi, ali kad se radi o novcu, mnogi ljudi postanu plaljivi. Ne kaem da treba biti neodgovoran. Ja nemam visok dug na kreditnoj kartici, niti kupujem igrake, kako bih mogao najprije platiti sebi. Svoj prihod minimaliziram zato jer ne elim plaati dravi. Oni od vas koji su gledali video kazetu Tajne bogatih, znaju da moj prihod dolazi iz stupca aktive, kroz korporaciju iz Nevade. Kad bih radio za novac, drava bi ga uzela. Iako raune plaam na kraju, dovoljno sam financijski mudar da ne upadnem u teku financijsku situaciju. Ne svia mi se zaduivanje. Ja zapravo imam obveze koje su vee od obveza 99% stanovnitva, ali ne plaam ih ja, ve - drugi. Ti ljudi zovu se stanari. Pravilo br. 1 vezano uz pravilo plaanja najprije sebi jest ne ulaziti u dugove. Iako plaam raune na kraju, pobrinem se da oni budu mali i beznaajni. Drugo i kad povremeno podbacim, ipak najprije platim sebi. Putam da kreditori, pa ak i drava vrite od bijesa. Svia mi se kad igraju grubo. Zato? Zato to mi ti momci ine uslugu. Nadahnjuju me da stvaram vie novca. Zato plaam najprije sebi, investiram novac i putam kreditore da se bune. Ionako im uglavnom plaam odmah. Moja supruga i ja imamo odlian kredit. Samo ne poputamo pred pritiskom, ne troimo svoju uteevinu, niti prodajemo dionice, kako bismo platili dugove, jer to nije previe financijski inteligentno. Odgovor je: 1. Ne ulazite u prevelike dugove koje morate otplatiti. Neka vam rashodi budu niski. Najprije gradite aktivu. Zatim kupite veliku kuu ili lijepi automobil. Nije inteligentno zaglaviti se u "Utrci takora".

198

2. Kad podbacite, neka se pritisak gomila. Ne poseite u ono to imate uteeno niti u investicije. Upotrijebite pritisak kako biste nadahnuli svojeg financijskog genija da smisli nove naine za dodatnu zaradu i plaanje rauna. Osnait ete svoju sposobnost stvaranja vie novca, kao i svoju financijsku inteligenciju. Mnogo puta sam doao na financijski tanak led i upotrijebio mozak kako bih stvorio dodatni prihod, postojano branei ono u svojem stupcu aktive. Moj knjigovoa je vritao i trao u zaklon, ali ja sam poput dobrog vojnika branio utvrdu, utvrdu aktive. Siromani ljudi imaju siromane navike. Uobiajena loa navika zove se "troenje uteevine". Bogati znaju da se uteevina koristi samo za stvaranje vie novca, a ne za plaanje dugova. Znam da to zvui grubo, ali kao to sam rekao, ako niste vrsti iznutra, svijet e vas uvijek maltretirati. Ako vam se ne svia financijski pritisak, pronaite formulu koja za vas funkcionira. Dobra formula je da smanjite trokove, stavite novac u banku, platite svoj udio poreza na dohodak, kupite sigurne uzajamne fondove i zavjetujete se na prosjek. No, to naruava pravilo "plati najprije sebi". Pravilo ne potie rtvovanje niti financijsku apstinenciju. To ne znai da najprije platite sebi, a onda gladujete. U ivotu treba uivati. Ako probudite svojeg financijskog genija, moete imati sve dobre stvari u ivotu, obogatiti se i plaati raune, bez da rtvujete lijep ivot. To je financijska inteligencija. 6. DOBRO PLAAJTE SVOJE BROKERE: Mo dobrog savjeta. esto viam ljude kako postavljaju pred kuom znak na kojem pie: "Vlasnik prodaje kuu". Na televiziji esto viam ljude koji sebe zovu "diskontni brokeri". Moj bogati otac nauio me da postupim suprotno. Vjerovao je u to da profesionalce treba dobro platiti i ja sam usvojio tu 199

politiku. Danas imam skupe odvjetnike, raunovoe, trgovce nekretninama i brokere. Zato? Ako su ti ljudi profesionalci kaem, ako - njihove usluge trebale bi vam donijeti novac. to vie oni zarauju, to vie i ja zaraujem. ivimo u Informatikom dobu. Informacija je neprocjenjivo vrijedna. Dobar broker trebao bi vam dati informacije i odvojiti vrijeme da vas educira. Imam nekoliko brokera koji su spremni to uiniti za mene. Neki su me poduavali kad sam imao malo ili nimalo novca i jo uvijek suraujem s njima. Ono to plaam brokeru sitno je u usporedbi s novcem koji mogu zaraditi zahvaljujui njihovim informacijama. Svia mi se kad moj trgovac nekretninama ili broker zarauju mnogo novca jer to obino znai da i ja mnogo zaraujem. Osim to mi donosi novac, dobar broker tedi mi vrijeme kao kad sam kupio prazno zemljite za 9000 dolara i odmah ga prodao za 25.000 dolara, mogao sam brzo kupio Porsche. Broker su vae oi i ui na tritu. Oni su tamo svakoga dana pa ja ne moram biti. Ja radije igram golf. Takoer, ljudi koji sami prodaju svoje kue vjerojatno ne cijene vlastito vrijeme. Zato bih pokuavao utedjeti nekoliko dolara kad to vrijeme mogu iskoristiti da zaradim vie novca ili ga potroiti s ljudima koje volim? Ono to je udno jest to to mnogi siromani i srednja klasa inzistiraju na tome da plaaju napojnice 15 do 20 posto ak i za lou uslugu, ali ale se to brokeru moraju platiti 3 do 7 posto. Uivaju davati napojnice ljudima u stupcu trokova, ali ne i ljudima u stupcu aktive. To nije financijski inteligentno. Svi brokeri nisu jednaki. Naalost, oni su veinom samo trgovci. Rekao bih da su trgovci nekretninama najgori. Prodaju, ali sami posjeduju vrlo malo ili nimalo nekretnina. Postoji velika razlika izmeu brokera koji prodaje kue i brokera koji prodaje investicije. To vrijedi i za brokere za dionice, obveznice, uzajamne fondove i osiguranja, koji sebe nazivaju financijskim planerima. Kao u bajci, morate poljubiti mnogo aba prije no to ete pronai jednog princa. Samo se sjetite stare izreke: "Nikad ne traite prodavaa enciklopedija ako vam je potrebna enciklopedija". 200

Kad razgovaram s nekim profesionalcem radi sklapanja posla, najprije elim saznati koliko nekretnina ili dionica osobno posjeduju i koliki postotak plaaju u porezima. To se odnosi i na mojeg poreznog odvjetnika, kao i na moju raunovotkinju. Imam raunovotkinju koja gleda svoja posla. Njezina profesija je raunovodstvo, ali njezin posao su nekretnine. Imao sam raunovou koji je bio raunovoa za male tvrtke, ali nije imao nekretnina. Promijenio sam ga jer nam se nije sviao isti biznis. Pronaite brokera kojem je vaa dobrobit na srcu. Mnogi brokeri posvetit e vrijeme u nastojanju da vas educiraju i oni mogu biti najbolja aktiva koju ste pronali. Budite poteni i veina njih bit e potena prema vama. Ako mislite samo na to kako da im smanjite honorare, zato bi eljeli raditi s vama? To je jednostavna logika. Kao to sam rekao ranije, jedna od menaderskih vjetina je menadment ljudi. Mnogi ljudi upravljaju samo ljudima od kojih se smatraju pametnijima i nad kojima imaju mo, kao to su podreeni na poslu. Mnogi srednji menaderi i ostaju srednji menaderi i ne dobivaju promocije zato to znaju kako raditi s ljudima ispod sebe, ali ne i s ljudima iznad sebe. Prava vjetina je upravljanje i plaanje ljudi koji su pametniji od vas u nekom tehnikom podruju. Zato tvrtke imaju direktorske odbore. I vi biste ih trebali imati. I to je financijska inteligencija. 7. BUDITE "INDIJANSKI DAROVATELJ": To je mo dobivanja neega nizato. Kad su prvi bijeli doseljenici doli u Ameriku, bili su okirani kulturalnim obiajem nekih amerikih Indijanaca. Na primjer, kad bi nekom doseljeniku bilo hladno, Indijanac bi mu dao deku. Doseljenici bi to pogreno smatrali darom i uvrijedili se kad bi Indijanac zatraio deku natrag. Indijanci bi se naljutili kad bi shvatili da im doseljenici ne ele vratiti predmete koje su im posudili. Tako je nastao termin "indijanski darovatelj". Jednostavni kulturalni nesporazum. 201

U svijetu "stupca aktive", za bogatstvo je od vitalne vanosti da budete "indijanski darovatelji". Prvo pitanje sofisticiranih ulagaa je: "Kako brzo u dobiti svoj novac natrag?" ele znati i to dobivaju besplatno, a to se naziva udjelom u akciji. Zato je PNI, tj. povrat na investiciju, tako vaan. Na primjer, pronaao sam malu zgradu, udaljenu nekoliko blokova od moje kue, koja je oduzeta ovrhom. Banka je traila 60.000 dolara, a ja sam ponudio 50.000, to su uzeli, jednostavno zato to je uz moju ponudu bio priloen i ek na 50.000 dolara. Shvatili su da mislim ozbiljno. Veina ulagaa upitala bi: "Zar to nije previe gotovine? Ne bi li bilo bolje dobiti zajam za to?" Odgovor je - ne u ovom sluaju. Moja investicijska tvrtka koristi tu zgradu za iznajmljivanje turistima tijekom zimskih mjeseci, kad "ptice selice" bjee od zime u Arizonu i iznajmljuje je za 2500 dolara mjeseno tijekom etiri mjeseca. Iznajmljivanje izvan sezone kota samo 1000 dolara. Za oko tri godine vratio sam svoj ulog. Sada posjedujem ovu aktivu, koja mi svakog mjeseca donosi novac. Isto vrijedi i za dionice. Moj broker esto me naziva i preporua da premjestim velike koliine novca u tvrtku ija e vrijednost porasti zbog neega, recimo zbog predstavljanja novog proizvoda javnosti. Ja u te dionice kupiti na tjedan do mjesec dana, dok im cijena raste. Zatim u izvui poetni ulog i prestati brinuti zbog fluktuacija trita jer dobit u svoj poetni novac i spremno prijei na sljedeu aktivu. I tako, moj novac ulazi, a zatim izlazi, a ja posjedujem aktivu koju sam tehniki dobio besplatno. Istina, esto sam gubio novac. Ali igram samo s novcem za koji si mogu priutiti da ga izgubim. Rekao bih da od svakih deset investicija, dva do tri puta postignem pun pogodak, pet ili est puta ne dogodi se nita, a dva ili tri puta izgubim. No, svoje gubitke ograniim samo na novac koji u tom trenutku imam. Ljudi koji mrze rizike stavljaju svoj novac u banku. Dugorono gledano, nekakva tednja bolja je od nikakve. No, treba vam dugo da povratite novac, a u veini sluajeva to vam 202

ne donosi nikakvu besplatnu dobit. Nekad su davali tostere, ali danas vie ne ine ni to. Kad god ulaem moram dobiti i neto besplatno - stambenu zgradu, mini skladite, komad zemljita, kuu, dionice, uredsku zgradu. Rizik mora biti ogranien ili nizak. Postoje knjige koje govore o toj temi, a u koju sada neu dublje zalaziti. Ray Kroc, osniva McDonald'sa, prodavao je franize hamburgera, ne zato to je volio hamburgere, ve zato to je htio besplatno dobiti nekretnine na kojima su franize bile. Mudri ulagai moraju gledati vie od PNI-a - moraju traiti aktivu koju dobivaju besplatno nakon to povrate novac. To je financijska inteligencija. 8. AKTIVA KUPUJE LUKSUZNE STVARI: Mo fokusa. Sin jednog mog prijatelja razvio je runu navikuda progorijeva dep. Imao je samo 16 godina i htio vlastiti automobil. Izgovor mu je bio: "Svi moji prijatelji dobili su od roditelja automobile na poklon." Mladi je htio svoju tednju dati kao polog. Njegov otac tada me nazvao. "Misli li da bih mu trebao to dopustiti ili da uinim isto to i drugi roditelji i jednostavno mu kupim automobil?" Na to sam odgovorio: "To bi kratkorono ublailo pritisak, ali emu si ga poduio dugorono? Moe li upotrijebiti tu njegovu elju da posjeduje automobil i nadahnuti ga da neto naui?" Iznenada, svjetlo se upalilo i on pouri kui. Dva mjeseca kasnije, opet sam naletio na prijatelja. "Ima li tvoj sin novi automobil?" upitao sam ga. "Ne, nema. Ali dao sam mu 3000 dolara za automobil. Rekao sam mu da upotrijebi moj novac, a ne svoj za fakultet." "Pa, to je velikoduno od tebe", rekoh. "Zapravo i nije. Novac je dobio uz jedan uvjet. Posluao sam tvoj savjet i upotrijebio njegovu snanu elju da kupi automobil kako bih ga uputio da neto naui." "Koji je bio uvjet?", upitao sam. 203

"Pa, najprije smo zaigrali tvoju igru PROTOK NOVCA. Igrali smo je i dugo raspravljali o mudrom koritenju novca. Zatim sam mu dao pretplatu na Wall Street Journal, i nekoliko knjiga o tritu dionica." "A to je bilo tada?", upitao sam. "Koji je bio uvjet?" "Rekao sam mu da je 3000 dolara njegovo, ali da ne moe izravno kupiti automobil tim novcem. Moe ga upotrijebiti za kupnju i prodaju dionica, pronai vlastitog brokera, i kad zaradi 6000 dolara, imat e novac za automobil, a 3000 dolara ii e u njegov fond za fakultet." "I kakvi su rezultati?", upitao sam. "Brzo mu se posreilo, ali nekoliko dana kasnije izgubio je sve to je dobio. Tada se stvarno zainteresirao. Rekao bih da danas ima 2000 dolara manje, ali je zainteresiran. Proitao je sve knjige koje sam mu kupio i otiao je u knjinicu po jo. ita Wall Street Journal, prati pokazatelje i gleda CNBC umjesto MTV-a. Ima jo samo 1000 dolara, ali volja za uenjem porasla mu je do neba. Zna da e morati pjeaiti jo dvije godine ako izgubi novac. No, ini se da mu nije vano. ini se da mu ni automobil vie nije vaan jer je otkrio zabavniju igru." "to e se dogoditi ako izgubi sav novac?", upitao sam. "Taj most emo prijei kada doemo do njega. Vie bih volio da sada izgubi sve, nego da mu se to dogodi u naoj dobi. Osim toga, to je najbolja edukacija na koju sam ikada potroio 3000 dolara. Ono to je nauio sluit e mu cijeli ivot, a ini se da je stekao novo potovanje prema moi novca. Mislim da je prestao progorijevati depove." Kao to sam rekao u dijelu "Plati najprije sebi", ako ovjek ne moe svladati mo samodiscipline, najbolje mu je da se ne pokuava obogatiti. Iako je proces razvoja pritoka novca od aktive teoretski jednostavan, teko je postii mentalnu vrstou za upravljanje novcem. Zahvaljujui vanjskim iskuenjima, u dananjem potroakom svijetu mnogo je lake jednostavno potroiti novac kroz stupac rashoda. Zbog nepostojane mentalne vrstoe, taj novac kree se linijom najmanjeg otpora. To je uzrok siromatva i financijskih problema. 204

Evo numerikog primjera financijske inteligencije, u ovom sluaju sposobnosti upravljanja novcem, s ciljem daljnjeg stvaranja novca. Ako damo 100 ljudi po 10.000 dolara poetkom godine, po mom miljenju, do kraja te godine: 80 osoba vie nee imati taj novac. Zapravo, mnogi e jo upasti u dugove, jer e dati predujam za novi automobil, hladnjak, televizor, video ureaj ili putovanje. 16 e uveati tu svotu od 10.000 dolara za 5 do 10 posto. 4 e uveati tu svotu na 20.000 dolara, pa sve do milijuna i vie. U kolu idemo kako bismo izuili odreenu profesiju i radili za novac. Po mojem miljenju, vano je nauiti kako postii da novac radi za vas. Volim luksuzne stvari kao i svi. Razlika je u tome to neki ljudi svoje luksuzne stvari kupuju na kredit. To je zamka "moram imati isto to i susjed". Kad sam htio kupiti Porsche, lagani nain bio bi da sam nazvao svojeg bankara i zatraio zajam. Umjesto da sam se fokusirao na stupac obveza, odluio sam se fokusirati na stupac aktive. Imam naviku da upotrijebim svoju elju za konzumacijom kako bih nadahnuo i motivirao svojeg financijskog genija na ulaganje. Danas se i preesto fokusiramo na pozajmljivanje novca za kupnju stvari koje elimo, umjesto da se usredotoimo na stvaranje novca. Ovo prvo kratkorono je lake, ali tee je dugorono. To je loa navika koju smo stekli kao pojedinci i kao nacija. Zapamtite, lagani put esto se pretvori u tei, a tei put esto postane laki. to prije uvjebate sebe i one koje volite da postanu gospodari novca, to bolje. Novac je moan. Naalost, ljudi mo novca ponekad iskoriste protiv sebe. Ako vam je financijska inteligencija niska, novac e vas pregaziti. Bit e pametniji od vas. Ako je novac pametniji od vas, radit ete za nj cijeloga ivota. 205

Kako biste ovladali novcem, morate biti pametniji od njega. Novac e tada raditi ono to mu kaete. Sluat e vas. Umjesto da postanete rob novca, zagospodarit ete njime. To je financijska inteligencija. 9. POTREBA ZA HEROJIMA: Mo mita. Kad sam bio djeak, divio sam se Willieu Maysu, Hanku Aaronu, Yogi Berri. Oni su bili moji heroji. Dok sam kao djeak igrao u Maloj ligi, htio sam biti poput njih. Njihove kartice uvao sam poput blaga. Htio sam znati sve o njima. Znao sam statistike, broj postignutih udaraca, prosjek runova i udaraca, koliko su plaeni i kako su iz nie lige preli u viu. Htio sam znati sve jer htio sam biti poput njih. Kao djeak od 9 ili 10 godina, svaki puta kad bih uzeo palicu ili igrao na prvoj bazi ili kao hvata, ja nisam bio ja. Bio sam Yogi ili Hank. To je jedan od najmonijih naina uenja, koji esto kao odrasli izgubimo. Gubimo svoje heroje i svoju naivnost. Danas gledam djecu kako igraju koarku u blizini moje kue. Na igralitu, djeak nije mali Johnny. On postaje Michael Jordan, Sir Charles ili Clyde. Kopiranje ili oponaanje heroja je pravo uenje. Zato se, kad netko poput O.J.Simpsona ispadne iz milosti, die tolika graja. To je vie od obinog suenja. To je gubitak heroja, nekoga s kim su ljudi odrastali, divili mu se, htjeli biti poput njega. Iznenada, moramo se rijeiti te osobe. Kad sam porastao, pronaao sam nove heroje. Imam heroje u golfu, poput Petera Jacobsena, Freda Couplesa i Tigera Woodsa. Oponaam njihove udarce i dajem sve od sebe da proitam o njima sve to mogu. Imam i heroje poput Donalda Trumpa, Warrena Buffeta, Petera Lyncha, Georgea Sorosa i Jima Rogersa. Sada znam njihove statistike isto kao to sam znao prosjek udaraca i prosjek runova svojih heroja u bejzbolu. Pratim u to ulae Warren Buffet i itam sve to mogu o njegovom gleditu na trite. itam knjigu Petera Lyncha da 206

bih shvatio kako on ulae. itam i o Donaldu Trumpu, pokuavajui otkriti kako on pregovara i sklapa poslove. Kao to ja nisam bio ja kad bih udarao u bejzbolu, kad sam na tritu ili pregovaram oko nekog posla nesvjesno oponaam Trumpovu hrabrost. Kad analiziram neki trend, sagledavam ga kao to bi to inio Peter Lynch. Ako imamo heroje, koristimo snaan izvor sirovog genija. No, heroji ine i mnogo vie pored toga to nas nadahnjuju. Oni ine da stvari izgledaju laganima. To nas potie da elimo biti poput njih. "Ako mogu oni, mogu i ja." Kad se radi o ulaganju, previe ljudi komplicira. Umjesto toga, pronaite heroje koji ine da to izgleda lagano. 10. PODUAVAJTE I BIT E VAM DANO: Mo davanja. Oba moja oca bili su uitelji. Moj bogati otac poduio me lekciji koju sam nosio u sebi cijeli ivot, a to je nunost velikodunosti. Moj obrazovani otac davao je mnogo u vidu vremena i znanja, ali gotovo nikada nije davao novac. Kao to sam rekao, obino je govorio da e davati kada bude imao viak novca. Naravno, rijetko ga je imao. Moj bogati otac davao je novac, kao i obrazovanje. vrsto je vjerovao u davanje. "Ako elite neto, najprije morate dati", uvijek je govorio. Kad nije imao novca, davao bi novac svojoj crkvi ili omiljenom dobrotvornom drutvu. Ako vam mogu prenijeti jednu jedinu ideju, neka to bude ova. Kad god osjeate da vam neto nedostaje, najprije dajte ono to elite i dobit ete to u velikim koliinama. To vrijedi za novac, osmijeh, ljubav, prijateljstvo. Znam da je esto to posljednje to ovjek eli uiniti, ali kod mene je uvijek funkcioniralo. Ja vjerujem u taj princip reciprociteta i dajem ono to elim. elim novac pa ga zato i dajem, i on mi se viestruko vraa. elim prodavati zato pomognem nekome drugome da neto proda. elim kontakte, zato pomognem 207

nekome drugome da ih ostvari, i kao nekom arolijom, ja ih takoer ostvarujem. Prije nekoliko godina uo sam izreku koja kae: "Bog ne mora primati, ali ljudi moraju davati." Moj bogati otac esto je govorio: "Siromani ljudi pohlepniji su od bogatih." Objasnio je to ovako da ako je netko bogat, onda ljudima daje neto to im je potrebno. Tijekom svih ovih godina, kad god mi je trebao novac ili pomo, najprije bih otkrio u srcu ono to trebam, i ba sam to odluio davati. Kad bih dao, uvijek bi mi se vratilo. To me podsjea na priu o ovjeku koji sjedi s drvom za ogrjev u ledenoj noi i vie na pe: "Kad mi da toplinu, dobit e drva." Kad se radi o novcu, ljubavi, srei, prodaji i kontaktima, ovjek mora zapamtiti da najprije mora davati i da e mu se to zatim obilato vratiti. esto i sam proces razmiljanja o onome to elim i o nainu da to dam nekome drugome, oslobaa pravu bujicu obilja. Kad god osjeam da mi se ljudi ne smijee, ja se ponem smijeiti i pozdravljati ih, i kao nekom arolijom, iznenada je oko mene mnogo vie nasmijeenih ljudi. Istina je da je va svijet samo vae ogledalo. Zato kaem: "Poduavaj i bit e ti dano." Otkrio sam da, to iskrenije poduavam one koji ele uiti i ja utoliko vie uim. Ako elite nauiti neto o novcu, poduavajte nekog drugog. Zapljusnut e vas bujica novih ideja i finijih distinkcija. Bilo je sluajeva kad sam davao, ali nisam dobio nita ili nisam dobio ono to sam htio. No, kad bih paljivije pretraio duu, shvatio bih da sam davao kako bih primio, a ne radi davanja. Moj otac poduavao je uitelje i postao je vrhunski uitelj. On je uvijek poduavao mlade ljude o svom nainu poslovanja. U retrospektivi, njihovo velikoduno dijeljenje znanja uinilo ih je pametnijima. Na svijetu postoje moi koje su mnogo mudrije od nas. Moete uspjeti i sami, ali mnogo je lake uz pomo tih sila. Samo morate biti velikoduni, i te e vam sile vratiti istom mjerom.

208

DESETO

POGLAVLJE

ELITE LI JO? EVO NEKIH STVARI KOJE TREBA UINITI

Mnogi moda nee biti zadovoljni s mojih deset koraka, jer im se oni vie ine kao filozofija nego kao djelovanje. Mislim da je razumijevanje filozofije jednako vano kao i djelovanje. Postoje mnogi ljudi koji ele djelovati umjesto da razmiljaju, a postoje i mnogi koji razmiljaju, ali ne djeluju. Ja u sebi imam oboje. Volim nove ideje i volim akciju. Za one koji ele "recept" za to kako zapoeti, podijelit u s vama neke stvari koje ja inim, u skraenom obliku. Prestanite initi ono to trenutno inite. Drugim rijeima, napravite stanku i procijenite to funkcionira, a to ne. Definicija ludila je raditi istu stvar a oekivati drugi rezultat. Prestanite initi ono to ne funkcionira i potraite neto novo. Potraite nove ideje. Kada traim nove ideje za ulaganje, odlazim u knjiare i traim knjige o razliitim i jedinstvenim temama. Zovem ih formule. Kupujem knjige s receptima za formulu o kojoj ne znam nita. Na primjer, u knjiari sam pronaao knjigu Rjeenje od 16 posto Joela Moskowitza. Kupio sam knjigu i proitao je.

209

DJELUJTE! Sljedeeg etvrtka uinio sam tono ono to je knjiga savjetovala. Krenuo sam korak po korak. Uinio sam to i s pronalaenjem nekretnina u odvjetnikim uredima i u bankama. Veina ljudi ne djeluje ili doputa nekome da ih odgovori od neke nove formule koju prouavaju. Moj susjed objanjavao mi je zato 16 posto ne moe funkcionirati. Nisam ga posluao jer on to nikada nije radio. Pronaite nekoga tko je radio ono to vi elite uiniti. Pozovite tu osobu na ruak. Zatraite od nje savjete, male trikove majstora. to se tie certifikata o kamatama od 16 posto na imovinu oduzetu ovrhom, otiao sam u dravni porezni ured i pronaao dravnu slubenicu koja je radila u uredu. Otkrio sam da je i ona ulagala u imovinu oduzetu ovrhom. Odmah sam je pozvao na ruak. Bila je oduevljena to mi moe ispriati sve to zna i kako to ini. Nakon ruka, cijelo poslijepodne provela je pokazujui mi to to ini. Sljedeeg dana uz njezinu sam pomo pronaao dva sjajna imanja i od tada dobivam 16 posto kamata. Trebao mi je jedan dan da proitam knjigu, jedan dan da djelujem, jedan sat za ruak i jedan dan da sklopim dva sjajna posla. Pohaajte teajeve i kupujte kazete. Ja pretraujem novine traei nove, zanimljive teajeve. Mnogi su besplatni ili ne kotaju mnogo. Takoer pohaam i skupe seminare o onome to elim nauiti. Bogat sam i ne treba mi posao, zahvaljujui teajevima koje sam pohaao. Imam prijatelje koji nisu pohaali te teajeve i govorili su da je to bacanje novca, a jo su uvijek na istom poslu na kojem su bili i prije. Nainite mnogo ponuda. Kad elim neku nekretninu, pregledam mnoga imanja i napiem ponudu. Ako ne znate to je "prava ponuda" znajte da ne znam ni ja. To je posao trgovca nekretninama. Oni daju ponude. Ja radim to je mogue manje.

210

Jedna prijateljica htjela je da joj pokaem kako kupovati stambene zgrade. Jedne subote ona, njezin agent i ja pregledali smo est stambenih zgrada. etiri su bile grozne, a dvije dobre. Rekao sam joj da napie ponude za svih est, nudei polovinu iznosa od onoga koliko su vlasnici traili. Nju i njezinog agenta skoro je pogodio srani udar. Mislili su da bi to bilo nepristojno i da bi moglo uvrijediti vlasnike, ali zapravo mislim da agent nije htio toliko mnogo obaveza. Nisu uinili nita i nastavili su traiti bolje prilike. Nisu dali niti jednu ponudu, a ta osoba jo uvijek trai "pravu" priliku po pravoj cijeni. Neete znati koja je prava cijena dok ne dobijete drugu stranu koja eli sklapati posao. Veina prodavaa trai previe. Rijetko ete naii na prodavaa koji trai cijenu manju od stvarne vrijednosti imanja. Pouka prie: dajte ponude. Ljudi koji nisu ulagai nemaju pojma kakav je osjeaj pokuavati prodati neto. Ja sam imao komad zemljita koji sam mjesecima pokuavao prodati. Prihvatio bih bilo kakvu ponudu, bez obzira na to koliko niska bila. Mogli su mi ponuditi deset svinja i bio bih sretan, ne zbog ponude, ve zbog toga da je netko zainteresiran. Cjenkao bih se, moda bih zatraio i farmu svinja. No, to su pravila igre. Igra kupnje i prodaje zabavna je. Dajte ponude i netko e moda pristati. Ja uvijek dajem ponude uz klauzulu koja mi omoguava povlaenje. Kod nekretnina, dajem ponudu uz rijei: "Potrebno je odobrenje poslovnog partnera". Nikad ne specificiram o kojem se poslovnom partneru radi. Veina ne zna da je moj poslovni partner moja maka. Ako prihvate ponudu, a ja ne elim sklopiti posao, zovem kui i razgovaram sa svojom makom. Ovaj apsurdni primjer dajem kako bih vam pokazao kako je igra u biti jednostavna i lagana. Ljudi previe kompliciraju stvari i shvaaju ih preozbiljno. Pronalaenje pravog posla, prilike, ljudi, ulagaa ili bilo ega drugog je poput izlaska na spoj. Morate izai na trite i razgovarati s mnogim ljudima, davati mnogo ponuda i protuponuda, pregovarati, odbijati i prihvaati. Poznajem samce 211

koji sjede kod kue i ekaju da telefon zazvoni, ali ako niste Cindy Crawford ili Tom Cruise, predlaem vam da izaete na trite, pa makar to bio supermarket. Traenje, ponuda, odbijanje, pregovaranje i prihvaanje dio su gotovo svih procesa u ivotu. Trite, hodajte ili vozite odreenim podrujem jednom mjeseno. Neke od najboljih investicija u nekretnine pronaao sam dogirajui. Dogirat u kroz odreenu etvrt godinu dana i traiti promjene. Da bi neki posao donio profit, mora sadravati dva elementa: povoljnost i promjenu. Postoje mnoge povoljne prilike, ali promjena je ono to povoljnu priliku pretvara u profitabilnu priliku. Kad dogiram, inim to u onim etvrtima u kojima bih volio ulagati. Ponavljanje mi pomae da primijetim sitne promjene. Primjeujem znakove za prodaju koji stoje dulje vrijeme. To znai da je prodava moda spremniji na cjenkanje. Pratim kamione za selidbu koji dolaze ili odlaze. Zastajem i razgovaram s vozaima. Razgovaram s potarima. Nevjerojatno je koliko oni imaju informacija o nekom podruju. Pronaem neku lou etvrt, osobito etvrt koju svi izbjegavaju zbog informacija dobivenih putem medija. Vozim kroz nju ponekad i godinu dana, traei znakove da se neto mijenja nabolje. Razgovaram s trgovcima, osobito novim, i otkrivam zato su oni doselili. Za to mi treba samo nekoliko minuta mjeseno i radim to istovremeno s neim drugim vjebanjem ili odlaskom u kupovinu.

212

to se dionica tie, svia mi se knjiga Petera Lyncha Pobijediti ulicu zbog njegove formule pri izboru dionica ija vrijednost raste. Otkrio sam da su principi pronalaska vrijednosti isti, bez obzira na to radilo se o nekretninama, dionicama, uzajamnim fondovima, novim kompanijama, kunim ljubimcima, domu, supruniku ili povoljnoj kupnji deterdenta za rublje.

Proces je uvijek isti. Morate znati to traite i potraiti to! Potroai e uvijek biti siromani. Kad supermarket ima rasprodaju, recimo, toalet papira, potroai se sjate i kupuju velike koliine. Kad trite dionica ima rasprodaju, koja se najee zove pad trita ili korekcija, potroai bjee od toga. Kad supermarket povisi cijene, potroai odlaze kupovati na drugo mjesto. Kad trite dionica povisi cijene, potroai ponu kupovati. Traite na pravim mjestima. Jedan susjed kupio je kuu za 100.000 dolara. Ja sam kupio identinu kuu do njegove za samo 50.000 dolara. Rekao mi je da eka da cijena poraste. Ja sam njemu rekao da se profit stvara kod kupnje, a ne kod prodaje. On je kupovao s brokericom za nekretnine koja nema vlastito imanje. Ja sam kupovao kod bankovnog odjela za ovrhe. Platio sam 500 dolara za teaj koji govori o tome kako se to radi. Moj susjed smatrao je da je 500 dolara za teaj ulaganja u nekretnine prevelika cijena. Rekao je da si to ne moe priutiti i da nema vremena za to, pa zato eka da cijena poraste. Najprije traim ljude koji ele kupiti, a zatim nekoga tko eli prodati. Jedan prijatelj traio je komad zemljita. Imao je novac, ali nije imao vremena. Ja sam pronaao velik komad zemljita, vei od onoga to je moj prijatelj htio kupiti, vezao sam ga opcijom, nazvao prijatelja i on mi je rekao da eli dio tog 213

zemljita, pa sam mu prodao dio, a nakon toga kupio zemljite. Ostatak zemljita dobio sam besplatno. Pouka prie: "Kupite pitu i izreite je na komade". Veina kupuje ono to si moe priutiti pa zato trae premale stvari. Kupuju samo dio pite i plaaju vie za manje. Ljudi koji razmiljaju o malom ne pronalaze velike prilike. Ako se elite obogatiti, najprije razmiljajte na veliko. Trgovci u maloprodaji vole davati popuste na koliinu, zato to veina poslovnih ljudi vole one koji troe na veliko. ak i ako ste mali, uvijek moete razmiljati na veliko. Kad je moja kompanija kupovala raunala, nazvao sam nekoliko prijatelja i pitao ih jesu li i oni spremni na kupnju. Zatim smo otili raznim prodavaima i sklopili odlian posao jer smo htjeli kupiti mnogo raunala. Isto sam inio s dionicama. Mali ljudi ostaju mali jer razmiljaju na malo; djeluju sami ili uope ne djeluju. Uite iz povijesti. Sve velike tvrtke na burzi dionica poele su kao male. Pukovnik Sanders nije se obogatio sve dok nije izgubio sve u svojim 60-tim. Bill Gates bio je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu prije svoje 30-te godine. Djelovanje je uvijek bolje od nedjelovanja.

To su samo neke stvari koje sam inio i dalje inim kako bih prepoznao prilike. Vane su rijei "initi" i "uinjeno". Kao to sam ponovio mnogo puta u knjizi, morate djelovati prije no to ostvarite financijske rezultate. Djelujte sada!

214

EPILOG

KAKO PLATITI SAMO 7000 $ ZA EDUKACIJU VAEG DJETETA NA FAKULTETU

Kako se ova knjiga blii kraju i objavljivanju, htio bih s vama podijeliti jo jednu, posljednju ideju. Glavni razlog zbog kojeg sam napisao ovu knjigu bilo je da podijelim s vama uvid u to kako se poviena financijska inteligencija moe upotrijebiti pri rjeavanju mnogih uobiajenih ivotnih problema. Bez financijske obuke, svi se i preesto koristimo standardnim formulama u ivotu, poput one: naporno radi, tedi, posuuj i plaaj velike poreze. Danas nam je potrebna bolja informacija. Koristim sljedeu priu kao posljednji primjer financijskog problema s kojim se danas susreu mnoge mlade obitelji. Kako ete priutiti dobro obrazovanje svojoj djeci i osigurati vlastitu mirovinu? To je primjer koritenja financijske inteligencije umjesto napornog rada u postizanju istog cilja. Jedan moj prijatelj alio se jednog dana na to kako je teko utedjeti novac za fakultet za njegovo etvero djece. Svakog mjeseca stavljao je 300 dolara u uzajamni fond i do sada je skupio oko 12.000 dolara. Procijenio je da mu je potrebno 215

400.000 dolara da plati kolovanje svoje etvero djece. Imao je jo 12 godina da utedi budui da mu je najstarije dijete imalo tek 6 godina. Bilo je to 1991. i trite nekretninama u Phoenixu bilo je strano. Ljudi su poklanjali svoje kue. Predloio sam svojem kolegi iz razreda da kupi kuu s dijelom svoje uteevine iz uzajamnog fonda. Ideja ga je zainteresirala i poeli smo raspravljati o toj mogunosti. Najvie ga je brinulo to to nije imao kredit kod banke kojim bi kupio drugu kuu, budui da je bio toliko rasprodan na raznim stranama. Uvjeravao sam ga da postoje i drugi naini za plaanje nekretnine. Dva smo tjedna traili kuu koja bi odgovarala svim njegovim kriterijima. Imali smo veliki izbor, pa je kupnja bila ak i zabavna. Napokon, pronali smo kuu s 3 spavae sobe i 2 kupaonice u odlinoj etvrti. Vlasnik je bio otputen i morao je prodati kuu istoga dana jer su on i njegova obitelj selili u Kaliforniju, gdje ga je ekao drugi posao. Traio je 102.000 dolara, ali ponudili smo mu samo 79.000. Odmah je prihvatio. Kua je imala nekvalificirani zajam, to znai da ju je mogao kupiti i obini besposleni skitnica bez odobrenja bankara. Vlasnik je bio duan 72.000 dolara, pa je moj prijatelj morao dodati samo 7.000 dolara, to je bila razlika u cijeni izmeu duga i prodajne cijene. im je vlasnik odselio, moj prijatelj poeo je iznajmljivati kuu. Nakon to je platio sve trokove, ukljuujui i hipoteku, svakog mjeseca zaraivao je oko 125 dolara. Njegov plan bio je da zadri kuu 12 godina i bre otplati hipoteku, ulaui u to svaki mjesec 125 dolara. Izraunali smo da e za 12 godina veliki dio hipoteke biti otplaen, pa e moda dobivati i 800 dolara mjeseno do vremena kad njegovo prvo dijete krene na fakultet. Mogao je i prodati kuu, ukoliko joj vrijednost poraste. Godine 1994. trite nekretninama u Phoenixu iznenada se promijenilo i za tu kuu dobio je ponudu od 156.000 dolara, od stanara koji je tu ivio i zavolio je. I opet, pitao me za miljenje, a ja sam mu naravno rekao da je proda, prema lanku zakona 1031., to znai da je osloboen plaanja poreza. 216

Iznenada, imao je gotovo 80.000 dolara na raspolaganju. Nazvao sam jo jednog prijatelja u Austinu u Teksasu, koji je zatim premjestio ovaj neoporezivi novac u mini-skladite. U tri mjeseca, poeli smo primati ekove na malo manje od 1000 dolara mjeseno, koje je on nastavio ulagati u uzajamni fond za fakultet, koji je sada napredovao mnogo bre. Godine 1996. prodao je mini-skladite i dobio ek na gotovo 330.000 dolara, to je dalje pretvorio u novi projekt koji mu je sada davao prihod od 3000 dolara mjeseno, koji su i dalje ili u uzajamni fond. Sada je uvjeren da e s lakoom ispuniti svoj cilj od 400.000 dolara, s tim da mu je na poetku trebalo samo 7.000 dolara i malo financijske inteligencije. Njegova djeca moi e si priutiti obrazovanje kakvo ele, a on e zatim upotrijebiti osnovnu aktivu, zatienu njegovom korporacijom C, kako bi platio svoju mirovinu. Kao rezultat ove uspjene strategije investiranja, moi e se rano umiroviti. Hvala vam to ste proitali ovu knjigu. Nadam se da vam je pruila neke uvide u naine na koje moete upregnuti mo novca da radi za vas. Danas nam je potrebna vea financijska inteligencija za obino preivljavanje. Ideja da je potreban novac kako bi se on stvorio je razmiljanje financijski nesofisticiranih ljudi. To ne znai da oni nisu inteligentni. To jednostavno znai da nisu svladali znanost stvaranja novca. Novac je samo ideja. Ako elite vie novca, jednostavno promijenite nain razmiljanja. Sve osobe koje su stvorile same sebe poele su s nekom idejom i pretvorile ju u neto veliko. Isto vrijedi i za investiranje. Potrebno je svega nekoliko dolara da se krene i zapone s neim velikim. Upoznao sam mnogo ljudi koji provode ivote jurei za velikom prilikom ili pokuavaju skupiti mnogo novca kako bi uli u veliki posao. To je za mene glupo. Preesto sam viao nesofisticirane ulagae kako stavljaju sve na jedan posao i brzo gube. Moda su bili dobri radnici, ali nisu bili dobri ulagai. Financijska edukacija i mudrost vani su. Ponite rano. Kupite knjigu i poite na seminar. Vjebajte. Ponite s malim. Ja sam pretvorio 5000 dolara u aktivu od milijun dolara koja 217

donosi 5000 dolara mjeseno, za manje od est godina. Ali poeo sam uiti kao djeak. Potiem vas na uenje jer to nije tako teko. Zapravo, lako je kad shvatite princip. Mislim da vam je moja poruka jasna. Ono to imate u glavi odreuje ono to imate u rukama. Novac je samo ideja. Postoji sjajna knjiga koja se zove Razmisli i obogati se. Knjiga se ne zove Naporno radi i obogati se. Nauite kako postii da novac radi za vas i ivot e vam postati sretniji i laki. Danas ne trebate igrati na sigurno, ve pametno.

Sada kad ste nauili 6 osnovnih lekcija kojima me bogati otac poduio o novcu, htio bih vam pruiti dublje razmiljanje i uvide u te lekcije. Besplatnu kazetu moete naruili na broju: 1-800-308-3585
"emu me moj bogati otac poduio o novcu"

To je na nain zahvale vama.

218

DJELUJTE!

Svi imate dva dara: svoj um i svoje vrijeme. Na vama je da s time uinite to elite. Svaki put kad vam u ruke doe nova novanica, vi i samo vi, imate mo odrediti svoju sudbinu. Potroite je na glup nain i izabrali ste siromatvo. Potroite je na obveze i prikljuili ste se srednjoj klasi. Uloite u svoj um, nauite kako kupovati aktivu i izabrali ste bogatstvo kao svoj cilj i svoju budunost. Izbor je va i samo va. Svakog dana sa svakim dolarom odluujete hoete li biti bogati, siromani ili srednja klasa. Izaberite podijeliti ovo znanje sa svojom djecom i izabrali ste da ih pripremite za svijet koji eka. Nitko drugi to nee uiniti. Vaa budunost i budunost vae djece bit e odreena odlukama koje donesete danas, a ne sutra. elimo vam veliko bogatstvo i mnogo sree u ovom sjajnom daru zvanom ivot. Robert Kiyosaki Sharon Lechter

219

Edumercijalac Roberta
Edukacijski

Kiyosakija

komercijalno

Tri prihoda
U svijetu raunovodstva postoje tri razliita tipa prihoda,: 1. zaraeni prihod, 2. pasivni prihod, 3. prihod od portfelja. Kad mi je moj pravi otac rekao: "Idi u kolu, dobij dobre ocjene i pronai siguran posao.", preporuivao je da radim za zaraeni prihod. Kad je moj bogati otac rekao: "Bogati ne rade za novac, njihov novac radi za njih", govorio je o pasivnom prihodu i portfelju. Pasivni prihod, u veini sluajeva, proizlazi iz ulaganja u nekretnine. Portfelj dolazi iz vrijednosnih papira kao to su dionice, obveznice i uzajamni fondovi. Prihod od portfelja, ne zaraeni prihod, jest prihod koji je uinio Billa Gatesa najbogatijim ovjekom na svijetu Bogati otac je govorio: "Klju bogaenja je sposobnost konvertiranja zaraenog prihoda u pasivni prihod i/ili portfelj, to je bre mogue. Rekao bi: "Porezi su najvei na zaraeni prihod. Najmanje oporezovani prihod je pasivni prihod. To je drugi razlog zbog kojeg elite da va novac radi za vas. Vlada oporezuje novac koji teko zaraujete vie nego onaj koji zarauje va novac." U svojoj drugoj knjizi, Kvadrant PROTOKA NOVCA, objanjavam etiri tipa ljudi od kojih se sastoji poslovni svijet. To su E - zaposlenik, S - samozaposlene osobe (mali poduzetnici), B - vlasnici biznisa i I - investitori. Veina ljudi ide u kolu da naui kako postati E ili S. Kvadrant PROTOKA NOVCA govori o temeljnim razlikama izmeu ta etiri razliita tipa ljudi i o tome kako ljudi mogu promijeniti kvadrant. 220

Zapravo, veina naih proizvoda namijenjena je ljudima u B i I kvadrantima. U knjizi br. 3. serijala "Bogati otac", Vodi u investiranje Bogatog oca, detaljnije govorim o vanosti pretvaranja zaraenog prihoda u pasivni i prihod od portfelja. Bogati otac govorio je: "Pravi ulaga samo pretvara zaraeni prihod u pasivni i prihod od portfelja. Ako znate to radite, ulaganje nije rizino. To je samo zdravi razum."

Klju za financijsku

slobodu

Klju za financijsku slobodu i veliko bogatstvo je sposobnost ili vjetina pretvaranja zaraenog prihoda u pasivni i/ili portfelj. To je vjetina kojoj je moj bogati otac dugo vremena poduavao Mikea i mene. Zbog te vjetine smo ja i moja ena Kim financijski slobodni i vie nikada ne moramo raditi. Nastavljamo raditi jer to elimo. Danas imamo tvrtku za ulaganje u nekretnine radi pasivnog prihoda i sudjelujemo u privatnim ulaganjima i inicijalnim javnim drabama dionica radi portfelja. Osim toga, krenuli smo u posao s naom partnericom Sharon Lecheter kako bismo izgradili ovu kompaniju za financijsku edukaciju i stvarali i objavljivali knjige, kazete i igre. Svi nai edukativni proizvodi stvoreni su kako bi vas poduavali istim onim vjetinama kojima je moj bogati otac poduavao mene, a to su vjetine pretvaranja zaraenog prihoda u pasivni i prihod od portfelja. Tri drutvene igre na ploi, koje smo stvorili, vane su jer vas poduavaju onome emu vas knjige ne mogu poduiti. Na primjer, nikad ne moete nauiti voziti bicikl samo itajui knjigu. Nae igre za financijsku edukaciju, PROTOK NOVCA 101, sofisticirana igra za odrasle i PROTOK NOVCA 101 za djecu, osmiljene su tako da podue igrae osnovnim investicijskim vjetinama, o tome kako pretvarati zaraeni prihod u pasivni i prihod od portfelja. Takoer poduavaju 221

principima raunovodstva i financijske pismenosti. Te igre su jedini edukacijski proizvodi na svijetu koji poduavaju ljude svim ovim vjetinama istovremeno. PROTOK NOVCA 202 napredna je verzija igre PROTOK NOVCA 101 i zahtijeva plou igre 101, kao i puno razumijevanje iste, prije no to je moete zaigrati. PROTOK NOVCA 101 i PROTOK NOVCA za djecu poduava principima fundamentalnog ulaganja. PROTOK NOVCA 202 poduava principima tehnikog ulaganja. To ulaganje ukljuuje napredne tehnike trgovanja, poput kratke prodaje, pozivne opcije, opcije planske prodaje dionica i ulaganja u dvije suprotstavljene opcije. Osoba koja razumije ove napredne tehnike moe stvarati novac i kad trite raste, i kad trite pada. Kao to je govorio moj bogati otac: "Pravi ulaga zarauje novac i na rastu i na padu trita. Zato toliko zarauje." Jedan od razloga zbog kojih toliko zarauju jest jednostavno to to imaju vie samopouzdanja. Bogati otac rekao bi: "Imaju vie samopouzdanja zato to se manje boje gubitka." Drugim rijeima, prosjeni ulaga ne zarauje toliko novca zato to se boji gubitka novca. On ne zna kako se zatititi od gubitka, a upravo tome vas poduava PROTOK NOVCA 202. Takav ulaga smatra da je ulaganje rizino jer nije formalno obuen za profesionalnog ulagaa. Kao to kae Warren Buffet, najbogatiji ulaga u Americi: "Rizik nastaje kad ne znate to radite." Moje igre poduavaju osnovama fundamentalnog i tehnikog ulaganja kroz zabavu. Ljudi povremeno kau: "Vae edukativne igre su skupe". (PROTOK NOVCA 101 kota 195 dolara, PROTOK NOVCA 202 145, a PROTOK NOVCA za djecu 79 dolara u SAD-u). Svi nai proizvodi su cjeloviti programi za uenje i ukljuuju audio i video kazete i/ili knjige. (Jedan od razloga za takve cijene je i to to svake godine proizvodimo ogranienu koliinu igara). Ja kimnem glavom i kaem: "Da, jesu... osobito kad se usporede s drutvenim igrama za zabavu." A zatim nastavim u sebi: "Ali moje igre nisu skupe poput obrazovanja na fakultetu, napornog rada tokom cijelog ivota, plaanja velikih poreza i ivljenja u strahu od gubitka novca na tritu." 222

Kad takvi ljudi odu gunajui zbog cijene, mogu uti kako moj bogati otac govori: "Ako eli biti bogat, mora znati za koju vrstu prihoda se valja potruditi, kako ga zadrati i zatititi od gubitka. To je klju velikog bogatstva." Bogati otac govorio je i: "Ako ne zna razliku izmeu tri vrste prihoda i ne naui vjetine stjecanja i zatite istih, vjerojatno e provesti ivot zaraujui manje no to bi mogao i radei vie no to bi trebao." Moj siromani otac mislio je da su obrazovanje, dobar posao i godine napornog rada dovoljni za uspjeh. Moj bogati otac smatrao je da je obrazovanje vano, ali za njega je bilo vano i to da Mike i ja nauimo razlike izmeu tri vrste prihoda i da znamo za koji prihod treba raditi. Za njega je to bilo temeljno financijsko obrazovanje. Poznavanje razlike izmeu tri vrste prihoda i uenje investicijskih vjetina o tome kako ostvariti razliite prihode temeljno je obrazovanje za svakoga tko tei velikom bogatstvu i financijskoj slobodi... To je posebna vrsta slobode koju e upoznati samo malobrojni. Kao to je rekao bogati otac u 1. lekciji: "Bogati ne rade za novac. Oni znaju kako postii da novac radi za njih." On je rekao i: "Zaraeni novac je novac za koji radite, a pasivni prihodi i prihodi od portfelja su novac koji radi za vas." Poznavanje te male razlike u prihodima bilo je znaajno za moj ivot. Kao to je rekao Robert Frost: "I nakon toga vie nita nije bilo isto." Koji je najlaki i najbolji nain uenja? Godine 1994., nakon to sam postao financijski slobodan, traio sam nain da poduim druge ono emu je moj bogati otac poduio mene. Ne moete sve nauiti samo itajui. Ne moete nauiti voziti bicikl itajui knjigu. Shvatio sam da je bogati otac mene poduavao 223

ponavljanjem. Zato sam poeo stvarati edukativne drutvene igre na ploi. One su, po mom miljenju, najbolji i najlaki nain uenja sloenih predmeta. Ako ste spremni nauiti kako postii vee pasivne prihode i prihode od portfelja, igre PROTOK NOVCA mogu biti vaan prvi korak. Ako ste spremni unaprijediti svoju financijsku edukaciju, iskoristite priliku da isprobate nae igre 90 dana bez rizika. Sve to od CASHFLOW 101 vas traim jest da, nakon to kupite igru, odigrate s prijateljima do kraja najmanje 6 puta unutar tih 90 dana. Ako smatrate da niste nauili nita ili da su igre preteke, vratite igru u dobro ouvanom stanju i rado emo vam vratiti novac. Igre morate odigrati najmanje 2 puta kako biste shvatili pravila i strategije. Nakon drugog igranja bit e vam lake, bolje ete se zabaviti i brzo ete uiti. Ako kupite PROTOK NOVCA i ne igrate ga, onda je to vrlo skupa igra. Ako ga odigrate barem 6 puta, mislim da ete otkriti kako je svaka od ovih igara neproCASHFLOW 202 cjenjivo korisna.

224

O autorima
Robert T. Kiyosaki
"Glavni razlog zbog kojeg ljudi imaju financijske probleme jest taj to provode godine u koli, ali ne naue nita o novcu. Kao rezultat toga, ljudi ue raditi za novac... ali nikad ne naue kako postii da novac radi za njih." kae Robert. Roen i odrastao na Havajima, Robert Kiyosaki je etvrta generacija amerikih Japanaca. Dolazi iz obitelji istaknutih uitelja. Njegov otac bio je proelnik za obrazovanje savezne drave Havaji. Nakon srednje kole, Robert je zavrio fakultet u New Yorku, uao je u marince i otiao u Vijetnam kao asnik i pilot helikoptera topovnjae. Vrativi se iz rata, Robert je zapoeo sa svojom poslovnom karijerom. Godine 1977. osnovao je tvrtku koja je na trite izbacila prve najlonske novanike s ikom za surfere, koji su postali svjetski poznati proizvod vrijedan milijune dolara. O njemu i njegovim proizvodima pisali su asopisi Runner's World, Gentleman's Quarterly, Success Magazine, Newsweek, pa ak i Playboy. Nakon to je napustio svijet biznisa, 1985. postao je suosniva meunarodne edukativne tvrtke koja djeluje u sedam drava, poduavajui tisue ljudi o biznisu i ulaganju. Robert se umirovio u dobi od 47 godina i radi ono u emu najvie uiva... ulae. Zabrinut zbog sve veeg jaza izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju, Robert je stvorio drutvenu igru PROTOK NOVCA, koja poduava ljude igri novca, koju su prije poznavali samo bogati. Iako se Robert bavi nekretninama i razvojem malih tvrtki, njegova prava ljubav i strast je poduavanje. Dijelio je govornice s velikanima, kao to su Og Mandino, Zig Ziglar i Anthony Robbins. Poruka Roberta Kiyosakija je jasna: "Preuzmite odgovornost za svoje financije ili cijeli ivot 225

sluajte zapovijedi. Ili ste gospodar novca ili njegov rob." Robert dri teajeve u trajanju od jednog sata do 3 dana, poduavajui ljude tajnama bogatih. Iako se njegove teme kreu od ulaganja uz visoke povrate i niski rizik, preko poduavanja djece o tome kako se obogatiti, do osnivanja i prodaje tvrtki, a ima jednu veliku, snanu poruku - "Probudite financijskog genija u sebi. On ui u vama." A svjetski poznat govornik i pisac Anthony Robbins rekao je sljedee o Robertovom radu: "Ono to je Robert Kiyosaki uinio u obrazovanju je mono, duboko i trajno mijenja ivote. Pozdravljam njegov rad i snano ga preporuam." Tijekom ovog razdoblja velikih ekonomskih promjena, Robertova poruka je neprocjenjivo vrijedna.

Sharon L. Lechter
Supruga i majka troje djece, ovlateni javni raunovoa i savjetnica u industriji proizvodnje igraaka i izdavatva, Sharon Lechter je svoje profesionalne napore posvetila polju edukacije. Diplomirala je raunovodstvo s pohvalom na Dravnom univerzitetu Floride. Bila je jedna od prvih ena koja se pridruila jednoj od tadanjih osam velikih raunovodstvenih tvrtki. Bila je financijska direktorica jedne raunalne kompanije, porezna direktorica nacionalne osiguravajue kompanije i osnivaica Udruenih izdavaa prvog enskog regionalnog magazina u Wisconsinu, zadravajui svoje profesionalne privilegije kao ovlateni javni raunovoa. Njezin fokus brzo je preao na edukaciju dok je gledala svoje troje djece kako rastu. Imala je problema da ih natjera na itanje. Vie su voljeli gledati televiziju. Zato se pridruila izumitelju prve elektronike "priajue knjige" i pomogla u irenju industrije elektronikih knjiga na multimilijunsko internacionalno trite. Danas je pionir u razvoju novih tehnologija za vraanje edukacije u ivote djece. Dok su njezina djeca rasla, aktivno se ukljuila u njihovo 226

obrazovanje. Postala je aktivistica na podruju obrazovanja iz matematike, raunala, itanja i pisanja. "Na trenutani edukacijski sustav nije sposoban drati korak s globalnim i tehnolokim promjenama u svijetu. Moramo poduavati mlade ljude vjetinama, kolskim i financijskim, koje e trebati ne samo za preivljavanje, ve i za napredovanje u svijetu s kojim su suoeni." Kao koautorica knjiga Bogati otac, siromani otac i Kvadrant PROTOKA NOVCA, sada se fokusira na stvaranje obrazovnih sredstava za sve one zainteresirane za unapreivanje financijskog obrazovanja.

CASHFLOW Technologies, Inc.

Robert Kiyosaki, Kim Kiyosaki i Sharon Lechter udruili su snage kao direktori tvrtke CASHFLOW Technologies Inc., iji je cilj stvaranje inovativnih proizvoda za financijsku edukaciju. Njihova izjava o misiji glasi: "Uzdizanje financijskog blagostanja ovjeanstva." Tvrtka CASHFLOW Technologies, Inc. predstavlja Robertovo uenje kroz proizvode kao to su knjige Bogati otac, siromani otac, Kvadrant PROTOKA NOVCA i patentirane drutvene igre na ploi PROTOK NOVCA (patent broj 5.826.878) i PROTOK NOVCA za djecu. Postoje i drugi proizvodi namijenjeni ljudima, koji trae financijsku edukaciju, koja e ih povesti na putu ka financijskoj slobodi.

227

PREPORUENA
Za unapreivanje

LITERATURA
inteligencije

vae financijske

As a Man Thinketh, (nadahnjujua), James Allen Beating the Street, (o izboru dionica), Peter Lynch Chaos - M a k i n g a New Science, (openito znanje), James Gleick Creating Wealth, (nekretnine), Robert Allen E-Myth, (biznis), Michael Gerber Incorporate and Grow Rich, (o stvaranju korporacija),

zovite izdavaa, Sage Int'l, 1-800-254-5779, C. W. Allen

Investment Biker, (investiranje), Jim Rogers Market Wizards, (trgovanje dionicama), Jack Schwager O v e r the Top, (strategije uspjeha), Zig Ziglar T h e New Positioning, (marketing), Jack Trout T h e Wall Street Journal Guide to Understanding M o n e y and Investing, (dionice, obveznice, uzajamni fondovi, budunost, novac), Kenneth M. Morris, Allan M. Seigel T h e Warren Buffet W a y , (strategije ulaganja), Robert Hagstrom Trading For A Living, (trgovanje dionicama), Dr. Alexander Elder T r u m p : The Art of the Deal, (nekretnine), Donald Trump Unlimited Power, (strategije uspjeha), Anthony Robbins Unlimited Wealth, (bogatstvo), Paul, Zane Pilzer O v e knjige su preporuena literatura, ali mogu biti podlone u t j e c a j u vremena. Preporuamo da potraite vlastite profesionalne, pravne, financijske i investicijske savjetnike.

228

Posjetite nau web stranicu,

www.richdad.com kako biste dobili:

- dodatne informacije o naim edukacijskim produktima - najea pitanja o naim proizvodima - seminari, susreti i predavanja Roberta Kiyosakija Hvala

229

Kako biste naruili knjige, posjetite www.richdad.com

Sjeverna Amerika/Juna Amerika/Europa/Afrika:

CASHFLOW Technologies, Inc. 4330 N. Civic Center Plaza Scottsdale, Arizona 85251 USA (800) 3083585 Fax: (480) 348-1349 e-mail: info@richdad.com
Australija/Novi Zeland:

CASHFLOW Education Australia Reply paid AAA401 PO Box 122 Rosebery NSW 1445, Australia Tel: 1300 660 020 ili (61) 2 9662851 1 Fax: 1 300 301 998 ili (61) 2 9662 8611 e-mail: info@cashfloweducation.com.au 230

KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin Moslavaka 9, Varadin, tel.: 042/241-000, fax: 241-828

Lektura i korektura: Ivana Vidaek Grafika priprema: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin

Tisak: TIVA tiskara d.o.o. Varadin