D. Gaea, M. Komorec, N. S.

Montel: KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 1

2006.
Gaea, Komorec, Montel: Kompjutorska daktilografija 1

Nakladnik: Birotehnika, Centar za dopisno obrazovanje, Zagreb, 2006. Za nakladnika: Nediljko Duji, prof. Urednik: Milan Komorec, dipl. iur. Lektorica Katica Radelji, prof. Priprema za tisak: Agencija d.o.o. Grafiko oblikovanje omota: Agencija d.o.o. Tisak: Tipotisak d.o.o., Zagreb Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati, niti na bilo koji drugi nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja. Rjeenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, Kl. br. UP/I-602-09/06-03/00006 Ur. br. 593-12/06-2 od 31. oujka 2006. ovaj udbenik odobren je za uporabu u srednjim kolama.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 372.865.19(075.3) GAEA, Duanka Kompjutorska daktilografija 1 / D. <Duanka> Gaea, M. <Milan> Komorec, N. <Nermin> S. <Sreko> Montel. - 1. izd. Zagreb : Birotehnika - Centar za dopisno obrazovanje, 2006. Bibliografija. ISBN 953-6128-83-5 1. Komorec, Milan 2. Montel, Nermin Sreko 300717091

ISBN 953-6128-53-5

D. Gaea M. Komorec N. S. Montel

KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 1
1. izdanje

Zagreb, 2006.

S A D R A J
3

strana P r e d g o v o r ......................................................................................................................................... 1. Uvod ...................................................................................................................................................... 1.1. Ured i uvjeti rada u uredu .............................................................................................................. 1.2. Poslovni tajnik ............................................................................................................................... 1.3. Upravni referent ............................................................................................................................. 2. Osobno raunalo .................................................................................................................................. 2.1. Veliina osobnog raunala ............................................................................................................. 2.2. Dijelovi osobnog raunala .............................................................................................................. 2.3. Osnove koritenja mia ................................................................................................................... 2.4. Tipke na tipkovnici osobnog raunala ............................................................................................ 3. Temeljne radnje na osobnom raunalu ............................................................................................. 3.1. Ukljuivanje osobnog raunala ..................................................................................................... 3.2. Pokretanje programa ...................................................................................................................... 3.3. Imenovanje dokumenta .................................................................................................................. 3.4. Spremanje dokumenta ................................................................................................................... 3.5. Otvaranje dokumenta ..................................................................................................................... 3.6. Izlaenje iz programa ..................................................................................................................... 3.7. Iskljuivanje osobnog raunala (Shut down) ............................................................................... 4. Temeljne radnje obrade teksta na osobnom raunalu ..................................................................... 4.1. Programi za obradu teksta ............................................................................................................. 4.2. Word .............................................................................................................................................. 4.2.1. Stvaranje novog dokumenta ................................................................................................ 4.2.2. Spemanje novog dokumenta ................................................................................................ 4.2.3. spremanje dokumenata za vrijeme rada ............................................................................... 4.2.4. Otvaranje postojeeg dokumenta ......................................................................................... 4.2.5. Unoenje teksta .................................................................................................................... 4.2.6. Ureivanje teksta ................................................................................................................. 4.2.6.1. Slova ...................................................................................................................... 4.2.6.2. Odlomci ................................................................................................................. 4.2.6.3. Tabulatori .............................................................................................................. 4.2.6.4. Postavljanje margina (odreivanje granica pisanja) .............................................. 4.2.6.5. Odreivanje rednog razmaka ................................................................................. 4.2.6.6. Podebljavanje teksta .............................................................................................. 4.2.6.7. Pisanje u kurzivu (koso pisanje) ........................................................................... 4.2.6.8. Podcrtavanje ......................................................................................................... 4.2.6.9. Pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja ....................................................... 4.2.6.10. Tablice ................................................................................................................. 4.2.6.11. Numeriranje stranica ........................................................................................... 4.2.6.12. Ispis dokumenta ................................................................................................... 4.3. Diskete ............................................................................................................................................. 4.4. CD-ROM ......................................................................................................................................... 4.5. DVD ................................................................................................................................................. 4.6. USB stick ..................................................................................................................................... 4.7. Ladica ili prenosivi hard disk .......................................................................................................... 4.8. Presnimavanje teksta na disketu, USB stick, ladicu ili CD (DVD) ............................................. 7 9 9 10 10 11 11 11 14 14 16 16 16 16 16 17 17 17 18 18 18 19 19 20 20 21 21 21 22 22 22 23 23 23 23 23 23 23 24 25 25 25 25 25 25 strana 4.9. Prilica ............................................................................................................................................. 4 26

4.10. Scanner (skener) ............................................................................................................................ 5. Osobno raunalo i zdravlje ................................................................................................................ 5.1. Zatitna sredstva ............................................................................................................................. 6. Tjelovjeba ........................................................................................................................................... 6.1. Vjebe prstiju ................................................................................................................................ 6.2. Vjebe ruku ................................................................................................................................... 6.3. Vjebe laktova i ramena ................................................................................................................ 6.4. Vjebe za oi ................................................................................................................................. 7. Obrada tipkovnice ............................................................................................................................... 7.1. Deseteroprstni sustav slijepog pisanja ........................................................................................... 7.2. Pravilno sjedenje ............................................................................................................................ 7.3. Stavljanje papira u pisa ................................................................................................................ 7.4. Oblikovanje stranice ....................................................................................................................... I. Temeljni poloaj: tipkanje slova a s d f j k l ................................................................................... II. Tipkanje slova r u ............................................................................................................................... III. Tipkanje slova e i .............................................................................................................................. IV. Tipkanje slova v m ............................................................................................................................ V. Tipkanje slova g h .............................................................................................................................. VI. Tipkanje slova c i zareza (,) ................................................................................................................ VII. Tipkanje velikih slova, toke (.) i crtice za rastavljanje (-) ............................................................... VIII. Tipkanje slova o p .......................................................................................................................... IX. Tipkanje slova t z .............................................................................................................................. X. Tipkanje slova b n ............................................................................................................................... XI. Tipkanje slova .............................................................................................................................. XII. Tipkanje slova ............................................................................................................................ XIII. Tipkanje slova w x q y .................................................................................................................... XIV. Naini uvjebavanja sigurnosti zahvata ........................................................................................... XV. Uvjebavanje tonosti i brzine .......................................................................................................... XVI. Tipkanje arapskih brojeva ................................................................................................................ XVII. Tipkanje rimskih brojeva ................................................................................................................ XVIII. Tipkanje razgodaka (interpunkcijskih znakova) ............................................................................ XIX. Donja crta i crtica za rastavljanje ..................................................................................................... XX. Tipkanje zagrada, kose crte i navodnika ........................................................................................... XXI. Tipkanje znakova za raunske radnje, razlomke, postotak i promil ................................................ XXII. Tikanje znakova za strana slova i znakova kojih na tipkovnici nema ............................................ 8. Centriranje ........................................................................................................................................... 8.1. Okomito centriranje ....................................................................................................................... 8.2. Vodoravno centriranje .................................................................................................................... 9. Izrada tablica i pisanje u stupcima .................................................................................................... 9.1. Tablice ............................................................................................................................................ 9.2. Pisanje u stupcima .......................................................................................................................... 10. Isticanje i ureivanje teksta .............................................................................................................

26 27 28 29 29 31 31 31 33 33 33 34 34 35 39 42 45 48 51 54 57 61 66 71 75 78 80 88 97 102 105 107 111 114 117 119 119 119 121 121 123 129

strana 11. Primjeri naina oblikovanja teksta ................................................................................................. 133

5

12. Pisanje adresa .................................................................................................................................... 12.1. Poslovne adrese .......................................................................................................................... 12.2. Privatne adrese ........................................................................................................................... 13. Pisano komuniciranje ....................................................................................................................... 14. Oblikovanje podneska ...................................................................................................................... 15. Kolacioniranje i ispravljanje pogreaka ......................................................................................... 16. Tekstovi za mjerenje brzine ............................................................................................................. 17. Kontrola brzine i tonosti ................................................................................................................ 17.1. Vrednovanje tonosti (T) jednoreda .......................................................................................... 17.2. Vrednovanje tonosti (T) troreda ............................................................................................... 17.3. Vrednovanje istopisa () .......................................................................................................... 17.4. Tablice ........................................................................................................................................ Pojmovnik ................................................................................................................................................ Literatura .................................................................................................................................................

137 137 138 140 157 161 162 207 207 207 208 208 216 218

PREDGOVOR
Udbenik Kompjutorska daktilografija 1 primjeren je suvremenoj tehnologiji rada u uredskom poslovanju. Treba rei da su autori ovog udbenika uvijek bili u trendu s tijekom tehnologije. Tako su jo 1998. godine napisali prirunik Tipkovnica 2001 Poetnica za uenje pisanja na tipkovnici osobnog raunala. Taj prirunik izdali su zajedno Hrvatsko drutvo tajnica, stenografa i birotehniara, te Otvoreno sveuilite u Zagrebu. Tim su se prirunikom sluili brojni polaznici teajeva kompjutorske daktilografije koji su odravani u okviru Otvorenog sveuilita u Zagrebu i drugih slinih ustanova. Autorima je osobito drago to su i srednje kole opremljene suvremenom opremom koja omoguuje uenje vjetina, a one se odmah nakon zavrene kole mogu primijeniti u praksi. Udbenik prati nastavni plan i program predmeta Kompjutorska daktilografija za prvi i drugi razred upravnih i birotehnikih kola (smjer Poslovni tajnik i Upravni referent). Prilikom definiranja gradiva i vjebi za uenike autori su poli od temeljnih prednosti koje ima osobno raunalo, te od promjena metodologije u uenju deseteroprstnog slijepog pisanja. Osnovna razlika i prednost pri pisanju na raunalu sastoji se u tome da prilikom pisanja na tipkovnici osobnog raunala uenik ne treba voditi brigu o prelasku u novi redak. Stoga su i vjebe prilagoene toj okolnosti. Jedna od teinica poduke u pisanju jest tonost. Uenje na tipkovnici osobnog raunala mijenja dosadanji nain rada jer uenik vrlo jednostavno moe popraviti uinjenu pogreku i bilo bi neprirodno da mu se to zabranjuje. Naravno, ako su pogreke preeste, gubit e na vremenu, te e postizati manju brzinu, to predstavlja neku vrstu kompenzacije. Na taj nain uenici nee moi biti previe usredotoeni samo na popravljanje pogreaka. Osim toga, uenikova pozornost ipak mora biti usredotoena na predloak s kojega se prepisuje, a ne na ekran (osobito stoga to ne mora voditi rauna o prelasku u novi redak). Stoga uenike treba odvikavati od istovremenog gledanja u ekran i predloak, ali ne i braniti im da uoenu pogreku poprave. Autori su posebno vodili rauna da previe ne zadiru u predmet informatiku u kojemu uenici ue kako raditi na osobnom raunalu. Stoga su u ovom udbeniku obraeni samo oni dijelovi rada na osobnom raunalu koji su potrebni za pisanje (unoenje) teksta na osobnom raunalu i djelomino obradu teksta. Udbenik se moe bez ikakvih potekoa rabiti i u teajevima za osposobljavanje daktilografa odnosno osoba koje ele nauiti pisati na tipkovnici osobnog raunala umjesto spomenutog prirunika koji je do sada koriten za ove namjene, kao i za samostalno vjebanje vjetine strojopisa. Udbenik obuhvaa sljedea podruja: uvodni dio u kojem se daju naznake to je to ured i kakvi su uvjeti rada u uredu, tko je poslovni tajnik i koje su njegove temeljne zadae, te tko je upravni referent i koje su njegove temeljne zadae, informativni dio o osobnim raunalima, njihovim dijelovima i pisaima, temeljne radnje na osobnom raunalu, temeljne radnje obrade teksta na osobnim raunalima, upute na koji se nain koristiti osobnim raunalom, kako bi se zatitilo zdravlje osoba koje na njemu rade, tjelovjebu, obradu tipkovnice osobnog raunala, osnovne naredbe prilikom pisanja (unoenja) teksta na osobnom raunalu, vjebe za tono i brzo pisanje, uvodni dio s tekstovima za uvjebavanje brzine (prijepis i diktat), dijelove koji govore o centriranju, isticanju i ureivanju teksta, izradu tablica i pisanje u stupcima, oblikovanje teksta, oblikovanje jednostavnih pisanih poslovnih komunikacija, pisanje adresa, kolacioniranje i ispravljanje pogreaka, vjebe za tono i brzo pisanje.
7

Obradu tipkovnice u nastavi treba prilagoditi fondu sati, te ostaviti dovoljno vremena za uvjebavanje tonosti i brzine pisanja. Dopunske vjebe, kao i zadatke na kraju lekcije uenici trebaju raditi kao domau zadau. Obrada tipkovnice osobnog raunala predviena je kako bi se uenicima objasnile osnovne funkcije pojedinih tipki i nain rada na tipkovnici osobnog raunala. Osnovne naredbe prilikom pisanja (unoenja) teksta na osobnom raunalu objanjene su na najjednostavniji mogui nain kako bi uenici prilikom pisanja na osobnom raunalu mogli koristiti temeljne prednosti koje ima osobno raunalo. Oblikovanje teksta obraeno je samo u opsegu dostatnom za prve i druge razrede srednjih kola. Posebno je dan prikaz naina oblikovanja teksta pomou naredbi osobnog raunala. Udbenik sadri i niz tekstova za uvjebavanje brzine. Koncipiran je tako da se odmah nakon obrade temeljnog poloaja moe pristupiti sustavnom vjebanju tako da se pojedine rijei piu u vie redaka, da se pojedine reenice prepisuju vie puta, a odbrojene tekstove trebalo bi prepisivati barem tri puta. Teite uvijek valja imati na tonosti, a ne na brzini. Tjelovjebu treba u poetku izvoditi svakog dana, a nakon obrade tipkovnice valja je izvoditi uvijek kad se osjeti umor od pisanja na osobnom raunalu. U dijelu koji govori o osobnim raunalima i zdravlju dani su temeljni naputci kako izbjei tetne utjecaje osobnih raunala na ljudsko zdravlje. Uz udbenik ste dobili i CD na kojemu se nalazi kompletan materijal iz udbenika, sve vjebe s uputama za njihovu izradu, te igra za uvjebavanje refleksa to je od izuzetne vanosti za brzo i tono pisanje. Preporuujemo vam da se svakako koristite tim CD-om u nastavi i za izradu domaih uradaka kako biste postizali to bolje rezultate. Zahvaljujui ovom mediju sam udbenik je obujmom manji, jer su na CD-u dodatne vjebe. Povrh toga, CD e se uestalije dopunjavati u odnosu na pisani tekst udbenika. Autori Zagreb, studeni 2006.

1. U V O D 1.1. Ured i uvjeti rada u uredu

Ured bismo mogli definirati kao poslovnu prostoriju u kojoj se obavlja uredski posao. Uredskih poslova ima vie vrsta, a s obzirom na stupanj njihove sloenosti, obavljaju ih djelatnici raznih razina strunosti, odnosno djelatnici koji vladaju razliitim vjetinama. U ovom udbeniku koncentrirat emo se na kompjutorsku daktilografiju s aspekta potreba poslovnih tajnika i upravnih referenata. Uvjeti rada u uredu sastoje se od tri bitna imbenika: prostornih uvjeta, fizikih uvjeta i higijenskih uvjeta. Glede prostornih uvjeta rada, bitno je da radni prostor bude funkcionalan. To znai da treba biti odgovarajueg oblika, optimalne veliine (ovisno o broju djelatnika koji u pojedinoj prostoriji rade) i tehniki opremljen. Kod fizikih uvjeta rada od velikog je znaenja rasvjeta, pri emu treba prednost davati prirodnoj rasvjeti, vana je boja zidova i uredskog namjetaja, te prozranost prostora. Pod higijenskim uvjetima rada razumijevamo zagrijavanje uredskog prostora, optimalnu vlanost zraka i razinu buke u radnim prostorijama. S obzirom na okolnost da u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, najvei dio trgovakih drutava je male i srednje veliine, poslovni e tajnik morati biti svestrana osoba, a njegov ured maksimalno opremljen svom moguom tehnologijom kako bi djelatnik na tom radnom mjestu mogao obavljati niz poslova koje u veim trgovakim drutvima obavlja vie djelatnika. Radne prostorije ureda u pravilu se nalaze u uredskoj zgradi ili zgradi uprave, a samo iznimno u stambenim zgradama. Preporuljivo je napraviti plan uredskih prostorija i jasan pregled organizacijskih i poslovnih jedinica smjetenih u zgradi. Iz plana treba jasno vidjeti na kojem se katu i u kojoj prostoriji nalazi neka organizacijska ili poslovna jedinica. Za sluaj da je rad sa strankama ogranien na odreene dane ili vremenska razdoblja, to takoer treba jasno naznaiti. Dobro je obiljeiti i pojedine poslovne prostorije, te naznaiti ime i prezime osobe koja u njoj radi, kao i organizacijsku odnosno poslovnu jedinicu kojoj ta osoba pripada. Ponekad odreene osobe ili organizacijske, odnosno poslovne jedinice obavljaju poslove koji se uestalo ponavljaju. Radi breg i lakeg obavljanja tih poslova dobro je kod ulaza ili u ekaonici istaknuti upute i obavijesti strankama to trebaju uiniti prilikom obavljanja takvih poslova (npr. kad je u pitanju izdavanje rodnih listova, odnosno kad je rije o tome da uz odreene podneske treba priloiti neke priloge itd.). Prilikom odreivanja radnih prostorija valja prije svega voditi rauna o vrsti rada koji se u njima obavlja, ali na svakog djelatnika trebalo bi osigurati najmanje 10 m3 slobodnog prostora i najmanje 2 m2 slobodne povrine poda. Treba voditi rauna i o visini prostorije koja ne bi smjela biti nia od 2,40 m. Potrebno je predvidjeti i posebne prostorije za odravanje sastanaka u kojima e biti odgovarajui namjetaj i potreban pribor. Prilikom rasporeivanja radnih mjesta u uredskoj prostoriji valja pronai najpovoljniji poloaj s obzirom na rasvjetu, prozraivanje prostorija, suradnju s drugim osobama ili strankama i sl. Nije dobro u istu prostoriju smjestiti vie djelatnika koji esto razgovaraju sa strankama ili obavljaju slubene telefonske razgovore, ili pak s njima smjestiti djelatnike koji obavljaju sloenije poslove za koje je potreban vii stupanj koncentracije jer e meusobno jedan drugome smetati, a time e se umanjiti i radni uinak. Na radnoj ploi stola (pulta, stalka i sl.) tijekom rada smiju se nalaziti samo predmeti rada i najnunija pomagala i pribor. Potrebna radna pomagala dobro je uvijek drati na odreenom mjestu kako bismo izbjegli neprestano traenje pomagala i time gubili vrijeme. Spisi i tiskanice nikako ne bi smjeli leati po stolovima i stolicama, ve ih treba uvati u omotima, fasciklima ili registratorima, sloene po odreenom kriteriju.

1.2. Poslovni tajnik

Poslovni tajnik je radnik bez kojeg teko moemo zamisliti normalan rad suvremenog rukovoditelja. Poslovni tajnik obavlja sve operativne tehnike poslove nune za normalno odvijanje posla u uredu menadera: uspostavljanje telefonskih i pisanih komunikacija, samostalno telefonsko i pisano komuniciranje u okviru ovlasti koje administrativnom tajniku daje njegov pretpostavljeni, prijam i itanje pote, prijepis, stenografiranje, organiziranje sastanaka, poslovnih putovanja za potrebe pretpostavljenog i drugo. Bez obzira kako nazivali takvog djelatnika poslovna tajnica, tajnica, administrativna tajnica pomonik, asistent, izvrni asistent ili nekako drugaije to je jedan od kljunih kotaia svake organizacije. Zapravo, za mnoge ljude poslovni tajnik je organizacija. Primjerice, kad poslovni tajnik telefonira ili odgovara na pisma, on govori u ime organizacije u kojoj radi. Sigurno je, kad ne bi bilo vrlina i strunih osobina koje poslovni tajnik posjeduje ured u kojemu radi brzo bi mogao prestati radom. Razlika izmeu obinog administrativnog radnika i prvoklasnog poslovnog tajnika, bez obzira kako ga zvali ogromna je. Od prvoklasnog poslovnog tajnika oekuje se velik broj vjetina, povjerljivost, globalni pristup umjesto usko orijentiranog pristupa pri izvravanju zadatka, a sve to poslovni tajnik treba primjenjivati svakog dana u izuzetno tekom okruju. Jedna od vjetina kojima treba vladati poslovni tajnik svakako je i pisanje na tipkovnici osobnog raunala kojemu smo u ovoj knjizi posvetili najvie pozornosti jer je to vjetina na kojoj se temelje pisane komunikacije i niz drugih poslova.

1.3. Upravni referent

Upravni referent je radnik kojeg esto susreemo u tijelima dravne uprave. Upravni referent obavlja poslove sukladno odredbama Zakona o opem upravnom postupku koji obuhvaaju sve aktivnosti pri rjeavanju upravnih predmeta u prvostupanjskom postupku, predradnje potrebne za donoenje prvostupanjskih akata, priprema prvostupanjske akte, a ponekad i njihovo donoenje. Da bi uspjeno i svrhovito obavljali svoj posao, upravni referenti osim strunih znanja (poznavanje Zakona o opem upravnom postupku, Zakona o upravnim sporovima, Zakona o arhivskoj grai, te niza drugih zakonskih i podzakonskih propisa), trebaju vladati i odreenim vjetinama. Jedna od tih vjetina svakako je kompjutorska daktilografija jer prvostupanjski akti nisu nita drugo ve specifini oblik slubenih pisanih komunikacija. Da bi mogli izraivati ove pisane komunikacije (pozive, zakljuke, rjeenja, slubene dopise i druge), upravni referenti svakako trebaju poznavati osobno raunalo, nain funkcioniranja osobnog raunala, temeljne radnje osobnim raunalom, i na kraju samu vjetinu pisanja na tipkovnici osobnog raunala.

10

2. OSOBNO RAUNALO
Danas gotovo i nema suvremenog ureda bez osobnog raunala. Osobno raunalo moe obavljati mnogobrojne funkcije, a ono to nas u ovom trenutku zanima jest funkcija obrade teksta. Program WORD FOR WINDOWS je danas najpoznatiji i najee u uporabi za obradu teksta, te emo njemu i posvetiti punu pozornost u okviru ovog udbenika. Prednosti osobnih raunala prilikom obrade teksta u odnosu na pisae strojeve su sljedee: 1. svaki tekst, bilo da je ve unesen ili ga tek treba unijeti, moemo bezbroj puta preoblikovati na nain kako nam to u odreenom trenutku najbolje odgovara; 2. svaki tekst prije ispisivanja moemo proitati na zaslonu i ispraviti eventualne pogreke; 3. velika koliina unesenog teksta moe se spremiti na magnetski medij (tvrdi disk ili disketu), optiki medij (CD, CD-R ili CD-RW) ili pak na neki od drugih vanjskih prenosivih medija (tzv. USB stick, ili pak ladicu odnosno prenosivi hard disk) koji su izuzetno malih dimenzija, te vie nisu potrebni veliki prostori za arhiviranje podataka; 4. zahvaljujui prenosivim osobnim raunalima ili prijenosnicima (tzv. lap-top ili notebook), mogu je rad i na mjestima gdje nema izvora elektrine energije jer takva raunala sadre u sebi akumulator koji im omoguuje viesatno funkcioniranje bez direktnog napajanja elektrinom energijom.

2.1. Veliina osobnog raunala

S obzirom na veliinu osobnih raunala, razlikujemo: 1. uredska ili stolna osobna raunala i 2. prijenosnike ili prenosiva (lap-top ili notebook) osobna raunala. Obje vrste osobnih raunala imaju iste dijelove, a meusobno se razlikuju po veliini i razmjetaju tih dijelova.

2.2. Dijelovi osobnog raunala

Monitor slui za prikazivanje slike na svom zaslonu. Sastoji se od kuita, zaslona, stalka i kontrolnih dugmadi. Neki monitori imaju na prednjem kraju dugme za ukljuenje napajanja. Pritiskom na to dugme ukljuuje se monitor i pojavljuje slika. Pomou kontrolnih dugmadi na monitoru podeavamo osvjetljenje zaslona i kontrast slike. Centralna jedinica je dio osobnog raunala koji sadri temeljne i ostale dijelove osobnog raunala, a to su: kuite, disketna jedinica, tvrdi disk, signalne lampice i prikljuci. Kuita mogu biti razliitih vrsta: stolno (desktop), tanko (slim), toranj (tower), mali toranj (mini tower) itd. Kuita imaju slian izgled, a funkcija im je da mehaniki smjeste, uvrste i zatite temeljne sastavne dijelove osobnog raunala. Sa stranje strane kuita nalaze se prikljuna mjesta za razne kablove: za napajanje centralne jedinice elektrinom energijom, za napajanje monitora elektrinom energijom, za prikljuak tipkovnice, za prikljuak mia, za prikljuak modema, za prikljuak pisaa itd. Prikljuci su tako izvedeni da se jedan od drugoga razlikuju, pa praktino ne moe doi do zabune da se utika ukljui u pogreno prikljuno mjesto. S prednje strane kuita centralne jedinice nalazi se: disketna jedinica (jedna ili vie njih), jedinica za CD, vrlo esto u kombinaciji s prilicom, dugme RESET, dugme POWER i kontrolne lampice. Disketna jedinica moe biti predviena za diskete veliine 5,25" ili za diskete 3,5". Danas vie nisu u uporabi diskete od 5,25. Sve se rjee koriste i diskete 3,5. Jedinica za CD i kombinacija te jedinice s prilicom takoer se nalazi s prednje strane kuita centralne jedinice. Slui za oitanje podataka s CD-a, odnosno u sluaju prilice za pohranjivanje podataka na CD-u.

11

Disketa i CD su prenosivi mediji, odnosno mediji koji predstavljaju vanjsku memoriju. Osim po koliini podataka koji se na njih mogu pohraniti (najmanje podataka moglo se pohraniti na disketu veliine 5,25, a vie podataka se moe pohraniti na CD-u), razlikuju se i po vremenu trajanja pohrane tih podataka. Na primjer, na disketi veliine 5,25 pohranjeni podaci ostaju stabilno pohranjeni mnogo manje vremena u odnosu na podatke koji su pohranjeni na CD-u. Raunalo sa stranje strane ima i odreeni broj prikljuaka za periferne jedinice (monitor, pisa, mi, tipkovnicu), a esto ima i slobodnih tzv. USB prikljuaka na koje se mogu prikljuivati vanjski ili eksterni ureaji od kojih neki slue i za pohranjivanje podataka (ve spomenuti USB stick i prenosivi hard disk ili ladica o kojima emo neto poblie rei u daljnjem dijelu teksta).

Dijelovi osobnog raunala (tipkovnica, mi, monitor, memorijska jedinica, pisa)

Pisa je ureaj pomou kojeg ispisujemo uneseni i obraeni tekst, kao i grafike oblike, na papir. Razlikujemo matrine, kapljine i laserske pisae.

Matrini pisa

12

Kapljini (tintni) pisa (tzv. ink-jet)

Laserski pisa

Za matrine pisae moemo rabiti beskonane papire s perforiranim rubovima, kako za pisanje u jednom primjerku, tako i samokopirajue za istovremeno pisanje u tri primjerka. Jednako tako moemo rabiti bankpost papir ili obini papir za fotokopiranje. Za laserske pisae preporuljivo je rabiti papir za fotokopiranje. Moemo rabiti i bankpost papir, ali s obzirom da je pretanak, vrlo esto dolazi do zaepljenja laserskog pisaa (tzv. paper jam). Mi je ureaj koji slui za rad na osobnom raunalu u grafikom okruenju. Koristimo ga za upravljanje objektima na zaslonu. S njim je povezan pokaziva u obliku strjelice, koju vidimo na zaslonu. Miem se rukuje na nain da ga u pravilu drimo palcem i prstenjakom, te malim prstom desne ruke, dok su kaiprst i srednji prst desne ruke na lijevoj i desnoj tipki mia. Kako miem miemo po stolu, tako se pomie i njegov pokaziva na zaslonu. Kada pokaziva (kursor) na zaslonu doe u podruje eljenog lika, ikone ili podruja, pritisnemo jednu od dvije tipke na miu, ovisno od eljene akcije. Na taj nain zadajemo odreenu naredbu, odnosno postavljamo oznaku mia na eljeno mjesto na zaslonu. Mi Tipkovnica je dio osobnog raunala koji je najee u uporabi. Slui za pisanje ili unos podataka, davanje naredbi, upravljanje kursorskim tipkama, kretanje po zaslonu i slino. Tipkovnicu treba dobro poznavati kako bismo izbjegli mogue potekoe i nejasnoe. Dijelovi tipkovnice su: klasini dio tipkovnice, funkcijske tipke, numerike tipke, posebne tipke i tipke za kretanje po ekranu.

13

Standardna hrvatska tipkovnica za osobno raunalo

2.3. Osnove koritenja mia

Mi na raunalu upravlja pokazivaem (kursorom) na ekranu. Pokaziva moe imati oblik male strjelice, okomite crte, pjeanog sata, ruke ili nekog drugog oblika na ekranu. Kad mia povuete gore, i pokaziva e otii gore. Standardni mievi imaju dvije tipke i kotai za listanje dokumenta na ekranu. Tipke se nazivaju lijeva i desna.1 Lijeva tipka slui za pokretanje programa, prelazak iz prozora u prozor i zatvaranje prozora. Desna tipka slui za podizanje posebnih izbornika.

Najei izgled mia na ekranu osobnog raunala

2.4. Tipke na tipkovnici osobnog raunala

Tipka ESC (od engleske rijei escape, to znai izai) nalazi se u gornjem lijevom kutu iznad klasinog dijela tipkovnice, a slui nam za izlazak iz programa, za prijelaz u drugi reim rada na osobnom raunalu, za povratak u prethodni izbornik i tome slino. Funkcijske tipke nalaze se u najgornjem redu tipkovnice (iznad klasinog dijela tipkovnice), obiljeene su oznakama F1 do F12, a svaka od tih tipaka ima odreenu funkciju. Uinak pritiska na bilo koju od funkcijskih tipaka ovisi o tome kako e to odgovarajui program osobnog raunala protumaiti. Osim toga, funkcijske tipke moemo pritiskati u kombinaciji s nekim drugim tipkama na tipkovnici, a time opet dobivamo razliite uinke, to znai da su funkcije tih tipaka promjenjive.

Tipka ESC i funkcijske tipke

Tipka PRINT SCREEN (Ispii ekran) nalazi se desno od klasinog dijela tipkovnice, u ravnini s funkcijskim tipkama, a pritiskom na ovu tipku dobijemo ispis sadraja zaslona na prikljuenom pisau. Tipka SCROLL LOCK (Pregledaj ekran) nalazi se do tipke PRINT SCREEN (ispii ekran), a slui nam za privremeno zaustavljanje ispisa na zaslonu. Tipka PAUSE (Odmor) nalazi se do tipke SCROLL LOCK (Pregledaj ekran), a slui nam takoer za privremeno zaustavljanje ispisa na zaslonu. Pritiskom na tipku PAUSE (Odmor) u kombinaciji s tipkom CTRL prekidamo izvoenje operacije koju raunalo trenutano izvodi.
1

Postoje mievi s tri, etiri, pa ak i vie tipki za posebne funkcije. Ostale tipke se koriste u posebnim programima koji su namijenjeni za uporabu vie od dvije tipke. No, za nae potrebe koristit emo samo dvije spomenute tipke.

14

Tipka INSERT (Umetni) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u zadnjem redu tipaka s brojevima, a slui za ukljuivanje ili iskljuivanje umetanja znakova. U gotovo svim editorima teksta ili tekst procesorima na zaslonu se evidentira ukljuenje tipke IN-SERT (Umetni) naznakom OVR. Tipka HOME nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u drugom redu tipaka s brojevima, a slui za pomicanje pokazivaa (kursora) u poetni poloaj. Poetni poloaj kursora u tekst procesoru je u pravilu u gornjem lijevom kutu, ako tekst nije drugaije formatiran. Tipka PG UP (Stranica gore) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u drugom redu tipaka s brojevima, a slui za pomicanje teksta na ekranu. Kursor se premjeta na poetak prethodne stranice. Tipka PG DOWN (Stranica dolje) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u predzadnjem redu tipaka s brojevima, a slui za pomicanje teksta na ekranu. Kursor se premjeta na poetak idue stranice. Tipka DELETE (Izbrii) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u zadnjem redu tipaka s brojevima, a slui za brisanje znaka na kojem se nalazi kursor, odnosno znaka ispred kojeg se nalazi kursor. U tekst procesoru brie oznaeni dio teksta (slovo, odlomak ili cijeli tekst, ako je tako oznaeno). Tipka END (Kraj) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u predzadnjem redu tipaka s brojevima, a slui za pomicanje kursora na kraj rijei ili teksta. Tipka TAB nalazi se na prvom mjestu u treem redu klasinog dijela tipkovnice, a slui za pomicanje kursora odjednom za nekoliko mjesta u desno. Ako se desno od kursora nalazi ispisan neki tekst, pritiskom na tipku TAB pomie se i taj cjelokupan tekst. U programima tipka TAB slui za pomicanje iz polja u polje. Tipka CAPS LOCK (prekida) nalazi se na prvom mjestu u drugom redu klasinog dijela tipkovnice, a slui za pisanje iskljuivo velikih slova i onemoguava pisanje malih slova. Odnosi se samo na slovne tipke. Tipka SHIFT nalazi se na poetku i na kraju prvog reda klasinog dijela tipkovnice, a slui za ispisivanje alternativnih znakova na tipkama (znakova u gornjem redu tipaka na kojima su dva znaka. Ova tipka takoer slui za pojedinano ispisivanje velikih slova. Tipka CTRL nalazi se na lijevoj i desnoj strani, u ravnini s razmaknicom, ispod tipaka SHIFT, a ima funkciju kad je koristimo u kombinaciji s nekom drugom tipkom. Njezina funkcija ovisi o tome s kojom se drugom tipkom istovremeno koristi. Tipka ALT (ALTernate, odnosno Alternativa) nalazi se s lijeve i desne strane razmaknice, a ima funkciju u sluajevima kad je koristimo u kombinaciji s drugim tipkama, pa tako npr. pritiskom na tipku ALT i istovremenim otipkavanjem kombinacije brojeva 064 dobijemo slovo i slino. Tipka BACKSPACE (Povratnik) nalazi se u desnom kutu etvrtog reda klasinog dijela tipkovnice, a rabimo je za uklanjanje sa zaslona znakova koji se nalaze lijevo od kursorske oznake. Posebnu pozornost treba posvetiti razlikovanju ove tipke od potpuno jednake tipke u skupini kursorskih tipaka koja slui za pomicanje kursora ulijevo, ali pri tome ne uklanja napisane znakove. Tipka ENTER (Unesi) nalazi se s desne strane klasinog dijela tipkovnice i s desne strane tipaka s brojevima, a slui za prelazak u novi red (prilikom poetka pisanja novog odlomka) ili za potvrdu prethodno zadane naredbe. Razmaknica je najvea tipka na klasinom dijelu tipkovnice, nalazi se ispod prvog reda tipkovnice, a slui za pomicanje kursora za odgovarajui broj znakovnih mjesta udesno. Tipke s brojevima ine numeriki dio tipkovnice koji sadri tipke sa znamenkama i znakovima temeljnih raunskih radnji u posebnom dijelu tipkovnice. Posebnu pozornost treba posvetiti tipki NUM LOC kojom se ukljuuje i iskljuuje ovaj dio tipkovnice. Valja znati da numeriki dio tipkovnice radi samo ako smo ga ukljuili spomenutom tipkom, a ako to nismo uinili, pritiskom na iste tipke dobit emo uinak alternativnih znakova na istim tipkama (Home, PgUp, End, PgDn, Ins, Del i pomicanje kursorskih strjelica). Skupina od etiri kursorske tipke nalazi se desno izmeu klasinog i numerikog dijela tipkovnice, a ovisno o smjeru u kojem pokazuju strjelice na tipkama, slui nam za pomicanje kursora lijevo, desno, gore ili dolje.

15

3. TEMELJNE RADNJE NA OSOBNOM RAUNALU 3.1. Ukljuivanje osobnog raunala

Osobno raunalo se ukljuuje pritiskom na tipku POWER (UKLJUIVANJE) koja se nalazi na prednjem dijelu centralne jedinice osobnog raunala. U sluajevima kad monitor ima zaseban izvor napajanja elektrinom energijom, nakon to smo ukljuili osobno raunalo, trebamo ukljuiti i monitor. Prilikom zavretka rada na osobnom raunalu, postupamo obrnutim redoslijedom: najprije iskljuimo monitor (u sluaju kad monitor ima zaseban izvor napajanja elektrinom energijom), a potom osobno raunalo.

3.2. Pokretanje programa

Da bismo startali program Word for Windows, nakon to smo ukljuili osobno raunalo i nakon to su se na zaslonu pojavile ikone za pokretanje programa, dvostrukim klikom mia kliknemo na znak za Word i na taj nain pokrenemo program.

3.3. Imenovanje dokumenta

Da bismo napisani tekst mogli sauvati za budue koritenje i da sprijeimo njegovo gubljenje u sluaju nestanka elektrine energije, moramo mu dati odgovarajue ime. Uz ime, osobno raunalo e mu automatski dodati odgovarajuu ekstenziju (DOC), po emu emo dokument koji smo sami napisali moi razlikovati od programskih dokumenata koji su u najuoj svezi s instalacijom programa. Dokument moemo imenovati im smo dobili odgovarajuu sliku zaslona, ali i nakon nekog vremena pisanja, ili na samom kraju pisanja odgovarajueg teksta. Uputno je dokument imenovati odmah na poetku rada. Nakon to smo na monitoru dobili odgovarajuu sliku zaslona za program Word for Windows miem emo u izborniku dovesti strjelicu na ikonu s ucrtanom disketom, te kliknuti pritiskom na lijevu tipku mia. Druga mogunost je da u izborniku miem kliknemo na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju (Spremi kao) Save As. Nakon toga pojavit e nam se odgovarajui okvir u koji emo moi ispisati ime dokumenta. Pravila su ista kao i za imenovanje dokumenta u programu WORD. Ime s ekstenzijom pojavit e se na vrhu zaslona za program Word for Windows.2

3.4. Spremanje dokumenta

Kad smo zavrili pisanje odreenog teksta, moramo ga spremiti. Spremanje se obavlja slino otvaranju dokumenta, samo to se vie ne ispisuje naziv dokumenta. Nakon to smo zavrili pisanje odreenog teksta, miem emo kliknuti na ikonu s ucrtanom disketom i time spremiti napisani tekst. Druga mogunost je da miem kliknemo u izborniku na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju Spremi sve (Save All). Ako nakon toga elimo poeti pisati drugi dokument, miem emo u izborniku izabrati i kliknuti lijevom tipkom u opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Zatvori (Close). Zatim ponovno u izborniku kliknemo na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju Novo (New) i ukazat

S obzirom da postoji vie razliitih pristupa i naina imenovanja dokumenata, preporuujemo da koristite onaj nain koji ste nauili u okviru nastave predmeta informatike.

16

e nam se slika zaslona koju smo imali i nakon startanja programa. Isti uinak emo postii ako kliknemo na ikonu s ucrtanom slikom papira kojemu je prelomljen gornji desni kut. Bez obzira to suvremena raunala imaju mogunost podeavanja opcije Samopospremanje dokumenta (eng. Autosave), zbog moguih problema s raunalom, nestanka struje i slino, vrlo je vano s vremena na vrijeme spremati dokument tijekom rada. Uestalost spremanja dokumenta u ovisnosti je od koliine teksta koju smo u stanju napisati u odreenom vremenu. Uputno je to initi svakih tri do pet minuta.

3.5. Otvaranje dokumenta

Ako u nekom trenutku elimo ponovno raditi s nekim od ve napisanih dokumenata (neto ispravljati, dodavati, brisati i slino), moramo odgovarajui dokument otvoriti. Naravno, pri tome moramo znati ime dokumenta koji elimo otvoriti. Dokument moemo otvarati na dva naina. Jedan nain je da u izborniku desnom tipkom mia kliknemo na opciju Dokument (File), a zatim u podizborniku na opciju Otvori (Open). Drugi nain je da lijevom tipkom mia kliknemo na ikonu s ucrtanom slikom presavijenog lista papira sa strjelicom koja pokazuje udesno. I u jednom i u drugom sluaju pojavit e nam se popis napisanih dokumenata ispisan po abecedom redu. Nakon toga desnom tipkom mia kliknemo na eljeni dokument i naredbu potvrdimo na nain da desnom tipkom mia kliknemo na opciju U redu (OK). Nakon toga emo na zaslonu dobiti eljeni dokument.

3.6. Izlaenje iz programa

Nakon to smo zavrili rad na osobnom raunalu, prije iskljuivanja osobnog raunala, dobro je prethodno izai iz programa u kojem smo radili. Da bismo izali iz programa Word for Windows, u izborniku emo lijevom tipkom mia kliknuti na opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Zatvori (Close). Zatim ponovno lijevom tipkom mia kliknemo na opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Izlaz (Exit). Mogue je odmah ii na opciju Izlaz (Exit) u sluaju da vie ne elimo pisati bilo kakav dokument u okviru programa Word.

3.7. Iskljuivanje osobnog raunala (Shut down)

Kad smo na opisani nain izali iz programa u kojem smo radili, osobno raunalo treba iskljuiti. U pravilu se na dnu zaslona nalazi naznaka Start na koju treba kliknuti jednim klikom mia. Potom kliknemo na opciju Iskljui (Shut Down). Potvrdu naredbe izvrit emo klikom na opciju U redu (OK). Nakon toga e se raunalo automatski iskljuiti.

17

4. TEMELJNE RADNJE OBRADE TEKSTA NA OSOBNOM RAUNALU 4.1. Programi za obradu teksta
Osobno raunalo s programom za obradu teksta ima niz mogunosti. Razliiti programi imaju razliite mogunosti obrade teksta. Za svladavanje svakog od programa valja pohaati posebni teaj i koristiti se pri tome posebnom literaturom. U okviru ovog udbenika obradit emo samo temeljne radnje obrade teksta na osobnom raunalu. Programi za obradu teksta s kojima ete se najee susretati su: Notepad, WordPad i Word. Notepad je temeljni program za obradu teksta pomou kojega moete kreirati samo najjednostavnije dokumente. Ovaj program najee se koristi samo za pregled ili editiranje teksta, iako ga neki korisnici rabe i kao jednostavni alat za kreiranje internet stranica. Budui da Notepad podrava samo najjednostavnije mogunosti oblikovanja teksta, njima ni sluajno ne moete uiniti bilo kakvu sloeniju radnju osim pisanja samog teksta. Pomou WordPada moete kreirati i editirati jednostavnije dokumente koji sadre tekst, ali i dokumente s malo sloenijim oblicima i grafikim prikazima. No, treba rei da je i ovaj program s dosta skromnim mogunostima u odnosu na Word program za obradu teksta. Stoga preporuujemo da se odmah na poetku koristite programom Word. Temeljno je pravilo da u prvom redu dio teksta koji elimo na bilo koji nain obraivati oznaimo (ako je ekran taman, osvjetljavanjem teksta koji elimo obraditi, a ako je ekran svijetao, potamnjivanjem teksta koji elimo obraditi). Tekst moemo oznaavati miem na nain da miem namjestimo pokaziva (kursor) na dijelu teksta od kojeg elimo poeti obradu, pritisnemo lijevu tipku mia i drimo je, a mi vuemo desno ili dolje sve dok ne doemo do kraja teksta koji elimo oznaiti. Tekst takoer moemo oznaavati na nain da kursorskim strjelicama kursor dovedemo na poetak teksta koji elimo obraivati, a potom pritisnemo tipku SHIFT i kursorskim strjelicama oznaujemo eljeni tekst.

4.2. Word
Word je program za pisanje i obradu teksta koji ima velike mogunosti. To je vjerojatno program koji e vam trebati stalno u ivotu i radu. Pomou Worda moete napraviti dopis, internet stranicu, raun, izvjetaj, te bilo kakav jednostavan ili sloeniji sadraj. Nakon to otvorimo program3 Word, ugledat emo sljedei ekran:

U Microsoftovu svijetu to zovemo jo i alat. Tako u Microsoftu razlikuju alate kao to su Word, Excel, Power Point i mnoge druge.

18

Izgled ekrana programa Microsoft Word osnovni znakovi su (1) spusti dolje ili ukloni privremeno s ekrana, (2) umanji/uveaj (eng. Minimize/Maximize), (3) iskljui, (4) naziv dokumenta, (5) alatna traka (eng. Menu) s osnovnim izbornikom), (6) alatne trake s ikonicama iji broj ovisi o potrebama korisnika, (7) ravnalo, (8) radna povrina, (9) statusna traka s dodatnim informacijama (broj stranice, broj linije na stranici, broj slovnog mjesta na stranici, jezik itd., (10) traka izbornika s naredbama za pokretanje i iskljuivanje programa, sa satom i drugim ikonicama ovisno o potrebama korisnika

4.2.1. Stvaranje novog dokumenta

Nakon to pokrenete Word, automatski se otvori novi prazan dokument. To je prazan list papira bez unesenog teksta veliine A4 stranice, kako je to prikazano na slici 12. Ako ve imate otvoreni dokument, a elite otvoriti novi, potrebno je kliknuti opcije Dokument Novo (File New) i na taj nain otvoriti novi dokument kako je to prikazano na slici. Upamtite: iznad i ispod lista papira u Wordu se nalaze ikonice. One slue kao preice do naredbi. Uobiajene skupine ikona su: Standard, Oblikovanje (Formatting) i Crtanje (Drawing). Njih, kao i mnogobrojne druge, ukljuujete i iskljuujete pomou opcija Pogled Alati (View Toolbars).

4.2.2. Spremanje novog dokumenta

Novi dokument koji otvorite nije spremljen na tvrdi disk. On je samo privremeno u radnoj memoriji raunala. Ako zatvorite Word ili ugasite raunalo, taj dokument s itavim tekstom koji ste unijeli u njega bit e trajno izgubljen. Zato je potrebno dokument spremiti na tvrdi disk. To ete uiniti na nain da kliknete na opciju Dokument Spremi kao (File Save As). Odaberite mjesto na koje ete spremiti dokument. Upiite ime datoteke i kliknite Spremi (Save), kako je to prikazano na slici.

19

Izgled ekrana prilikom spremanja novog dokumenta s novim imenom u Wordu. Opcijom Spremi (Save) odaberete putanju dokumenta, upiete ime dokumenta ili datoteke, odaberete verziju, te kliknete Spremi (Save)

Upamtite: im otvorite novi dokument, imenujte ga i spremite, a zatim ponite raditi u dokumentu. Kada elite bitno promijeniti postojei dokument, ali i ostaviti staru verziju dokumenta, to ete uiniti na nain da kliknete na opciju Dokument Spremi kao (File Save As), dati dokumentu novo ime i tada poeti rad na njegovim izmjenama.

4.2.3. Spremanje dokumenata za vrijeme rada

Vrlo je vano spremati dokument, to ee. Potrebno je spremiti dokument u sluaju problema s raunalom, npr. nestanka struje i slino4. Preporuuje se spremati dokument svakih tri do pet minuta. Prilikom spremanja dokumenta kliknite na opciju Dokument Spremi (File Save). Dokument e biti spremljen pod istim imenom preko stare verzije dokumenta. Upamtite: za vrijeme pisanja dokument je potrebno esto spremati radi moguih problema s raunalom kao to je npr. nestanak struje i slino. Dokument svakako spremajte svakih pet minuta. Spremanje postojeeg dokumenta s ve odabranim imenom dokumenta ili datoteke

4.2.4. Otvaranje postojeeg dokumenta

Dokument pisan u Wordu moete uvijek otvoriti, mijenjati ga ili nastaviti ureivati. Osim dokumenata pisanih u Wordu, moete otvoriti i neke dokumente koji su pisani u drugim programima namijenjenim obradi teksta, kao to su na poetku spomenuti Notepad i WordPad. Prilikom otvaranja dokumenta kliknite na opciju Dokument Otvori (File Open). Otvorit e se prozor. U prozoru pronaite mjesto na

Naprednija raunala imaju mogunost podeavanja opcije Samopospremanje (Autosave) u kojoj definiramo koliko esto (u kojim vremenskim intervalima) raunalo automatski sprema tekst. No, takva opcija ima i nedostatak jer uestalost spremanja teksta upravo je srazmjerna koliini teksta koji smo u stanju napisati u nekoj jedinici vremena. Prema tome, osobe koje piu bre i u stanju su napisati vee koliine teksta u maloj jedinici vremena spremat e tekst ee, dok e oni koji piu sporije, napisano spremati rjee. Kad je rije o problemima koji nastaju nestankom struje, oni su kod prijenosnika nebitni jer prijenosnici imaju vlastiti pogon koji moe trajati od jednoga do tri sata. Ovaj problem mogue je rijeiti i pomou posebnog dijela opreme, tzv. jedinice za stalno napajanje strujom (UPS) koji jednako tako slui kao pomoni izvor energije najee kroz vrijeme od dodatnih pola sata nakon nestanka struje), te nam na taj nain slui kao osiguranje da ono to smo radili na raunalu ne nestane zbog tako trivijalnog razloga kao to je nestanak struje.

20

kojemu je spremljen dokument koji elite otvoriti i kliknite na njega. Zatim kliknite na opciju Open. Dokument e se otvoriti u Wordu. Upamtite: obian tekst se naziva ASCII (American Standard Code for Information Interchange, to znai ameriki standardni kod za razmjenu informacija). To je tekst sastavljen samo od slova, brojki i znakova. Word dokument osim obinog teksta sadri isticanja, stupce, grafikone, slike i dr.

4.2.5. Unoenje teksta

Suelje u Wordu je nalik na list papira. Na listu papira se nalazi pokaziva. Pokaziva je titrajua okomita crta veliine slova. Tipkajui slova na tipkovnici upisujete slova na mjesto pokazivaa. Kad doete do kraja reda, Word automatski prebacuje pokaziva u novi red i vi nastavljate pisati u sljedeem redu. Ako elite zapoeti novi odlomak, to ete uiniti pomou tipke ENTER (UNESI) na tipkovnici i time prelazite u novi red. Ako upiete neko krivo slovo, pomou tipke BAKSPACE (POVRATNIK) briete slovo koje se nalazi ispred pokazivaa, a tipkom DELETE (IZBRII) briete slovo iza pokazivaa. Pokaziva kroz tekst pomiete pomou pokazivakih (kursorskih) strjelica. Miem moete prelaziti s jednog dijela teksta na drugi i to je jednostavniji nain negoli se sluiti strjelicama. Ako neto pogrijeite, pogreno upiete rije ili itavu reenicu, pomou naredbe Vrati (Undo) moete to ispraviti. Jednostavno kliknete na opciju Uredi Vrati (Edit Undo).

4.2.6. Ureivanje teksta

Word ima velike mogunosti obrade teksta: pisanje u stupcima, ubacivanje slika i grafikona, provjeru gramatikih pogreaka u tekstu, crtanje jednostavnih skica i elemenata i dr. Nakon to upiete itav tekst potrebno ga je urediti: urediti vrstu i veliinu slova, odrediti naslove, podnaslove, napraviti tablice, dodati slike itd. Upamtite: Word omoguava naprednim korisnicima ispunjavanje i vrlo zahtjevnih dizajnerskih ideja. Word nije program namijenjen za prijelom teksta, ali i to je mogue napraviti. Primjerice prijelom ovog udbenika napravljen je pomou Worda i kvalitetnog pisaa. Word ima sve mogunosti koje e prosjenom korisniku raunala biti sasvim dovoljne.

4.2.6.1. Slova
Slova imaju svoju veliinu. Veliina je izraena u tipografskim tokama (pt). Obian tekst pie se slovima veliine od 11 ili 12 toaka, a naslovi se piu najee slovima veliine 14 do 18 toaka. Osim veliine, postoji vrsta oblik slova. Arial5 i Times najee se koriste prilikom pisanja tekstova. Prikaz nekih vrsta veliine slova iji je odabir mogu na osobnom raunalu:

NAZIVNA VELIINA SLOVA 8 12 14 24

GRAFIKI IZGLED
Zagreb

Zagreb

Zagreb

Zagreb

Prikaz nekih vrsta slova iji odabir je mogu na osobnom raunalu:

5

Upamtite dobro ovaj naziv slova jer ga se esto brka s nazivom praka za pranje rublja koji se zove Ariel. 21

VRSTA SLOVA Times News Roman Arial Curier New

GRAFIKI IZGLED strojopis strojopis strojopis

Oznaimo dio teksta koji elimo formatirati, nakon ega u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo na strjelicu koja pokazuje prema dolje uz opciju vrsta slova. Zatim, u okviru mogueg izbora vrste slova, miem kliknemo onu vrstu slova koja nam odgovara.

4.2.6.2. Odlomci
U nove odlomke prelazite tipkom ENTER. Svaki dio teksta izmeu dva ENTERA oznaava jedan odlomak. U obinom pregledu stranice ne vidi se oznaka u Wordu koja oznaava kraj jednog odlomka i poetak drugog. Naredbom Pokai Sakrij (Show Hide) Word prikazuje oznake koje nisu vidljive u ispisu, a oznaavaju odlomke, razmake i nove stranice. Word nudi etiri mogunosti poravnavanja odlomaka: po lijevom rubu, po desnom rubu, u sredini i s obje strane. Na primjer, ako elite odlomak poravnati u sredinu (centrirati), dovedete pokaziva unutar odabranog odlomka i zatim kliknete poravnanje u sredinu.

4.2.6.3. Tabulatori
Pritiskom na tipku TAB uvlaite poetak retka. No, osnovna zadaa tabulatora nije samo uvlaenje teksta ve poravnanje dijelova redaka. Word nudi etiri mogunosti poravnanja: lijevo, desno, u sredini, te decimalno poravnanje. Klikom lijeve tipke mia na odabir vrste tabulatora mijenjate jednu od etiri vrste tabulatora. Klikom lijeve tipke mia na ravnalo iznad stranice papira u Wordu postavljate tabulator na odreeno mjesto. Postavljeni tabulator primijenit e se na odlomak ili odabrani (selektirani) dio teksta u dokumentu. Kad neki od postavljenih tabulatora elite izbrisati, pokaziva postavite na odreeni odlomak, doite miem do tabulatora postavljenog na ravnalu, pritisnite i drite lijevu tipku mia, povucite oznaku tabulatora ispod ravnala i pustite tipku. Tabulator e nestati. Ako pomaknete oznaku tabulatora na neko drugo mjesto na ravnalu, tabulator e se premjestiti na novo mjesto.

4.2.6.4. Postavljanje margina (odreivanje granica pisanja)

Osim to na osobnom raunalu trebamo odrediti veliinu papira na kojem piemo, moramo odrediti i margine (granice pisanja). Naravno, to ovisi o vrsti papira koju rabimo za ispis na pisau. Margine su razmaci izmeu rubova stranica i teksta u dokumentu. Pisai ne mogu ispisivati od ruba do ruba papira, stoga su margine bitne u dokumentu. Margine su automatski postavljene za veinu pisaa. Granice pisanja odredit emo tako da u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo na naredbu Oblikuj ili Dokument (Format ili File) (ovisno o tome je li rije o starijem ili novijem programu) i u okviru podizbornika kliknemo naredbu Postavi stranice (Page Setup). U okviru te naredbe kliknemo opciju Margine (Margins), te ispiemo koliko praznog prostora elimo od gornjeg ruba papira (Vrh, odnosno Top), od donjeg ruba papira (Dno, odnosno Bottom), od lijevog ruba papira (Lijevo, odnosno Left) i od desnog ruba papira (Desno, odnosno Right). Zatim kliknemo opciju Veliina (Size) and Orijentacija (Orientation), te odredimo veliinu papira koji emo rabiti pri ispisu (Veliina papira, odnosno Paper Size).

4.2.6.5. Odreivanje rednog razmaka

22

Tekst na osobnom raunalu piemo gusto redak za retkom. Ako nam treba vei prored, onda emo tekst obraditi sa za to odgovarajuom naredbom. Oznaimo tekst koji emo formatirati, a zatim u izborniku, pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo na naredbu Format, a u okviru podizbornika kliknemo naredbu Odlomak (Paragraph). Zatim emo pri opciji Prored (Line Spacing) kliknuti na strjelicu koja pokazuje prema dolje i izabrati eljeni redni razmak. Potom emo ga potvrditi kliknuvi lijevom tipkom mia na opciju OK.

4.2.6.6. Podebljavanje teksta

Jedan od najee rabljenih naina isticanja teksta prilikom pisanja na osobnom raunalu jest njegovo podebljavanje (bold). Oznaimo dio teksta koji elimo istaknuti podebljavanjem i u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo ikonu s podebljanim slovom B.

4.2.6.7. Pisanje u kurzivu (koso pisanje)

Tekst na osobnom raunalu moemo na vrlo jednostavan nain isticati i pisanjem u kurzivu (kosim pisanjem). Oznaimo eljeni dio teksta, a zatim u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo ikonu s ucrtanim kosim slovom I.

4.2.6.8. Podcrtavanje
Prilikom pisanja na osobnom raunalu, za isticanje teksta na raspolaganju nam je i najee rabljeni nain isticanja teksta prilikom pisanja na pisaim strojevima - podcrtavanje. Oznaimo eljeni dio teksta, a zatim u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo ikonu s ucrtanim podcrtanim slovom u.

4.2.6.9. Pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja

elimo li napisati neku mjernu jedinicu, npr. m2 ili m3, odnosno neku formulu, npr. H2O ili NH3, onda to vrlo jednostavno radimo uporabom odgovarajuih naredbi. Oznaimo znak ili dio teksta koji elimo pisati ispod ili iznad temeljne linije pisanja, a potom u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo naredbu Format, a u okviru podizbornika naredbu Slovo (Character). Zatim ispod opcije Podigni/Spusti (Super/subscript) kliknemo strjelicu koja pokazuje prema dolje i izaberemo eljenu naredbu koju potvrdimo tako da kliknemo na opciju OK.

4.2.6.10. Tablice
Pomou tablica moete organizirati tekst u stupce i redove. Postavite pokaziva na mjesto gdje elite umetnuti tablicu. Kliknite na opciju Tablica Umetni tablicu (Table Insert Table). U prozor koji se pojavi treba upisati broj stupaca i broj redaka tablice.

4.2.6.11. Numeriranje stranica

Prije ispisa teksta, stranice treba numerirati. U pravilu, osobna raunala omoguuju da se stranice numeriraju arapskim brojevima (1, 2, 3, 4 itd.), rimskim brojevima (I, II, III, IV itd.), rimskim brojevima pisanim malim slovima (i, ii, iii, iv itd.), velikim slovima (A, B, C, D itd.), malim slovima (a, b, c, d itd.). U izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo naredbu Umetni (Insert), a u podizborniku naredbu Broj stranice (Page Numbers). Zatim odredimo elimo li oznake redoslijeda pri gornjem rubu papira Zaglavlje (Header) ili pri donjem rubu papira Podnoje (Footer), te elimo li da oznake budu lijevo (Left), desno (Right) ili u sredini (Center), odnosno na
23

Prikaz poetnih opcija za definiranje numeriranja stranica

Prikaz preostalih opcija za definiranje numeriranja stranica

vanjskim kutovima papira (Outside) ili na unutarnjim kutovima papira (Inside). Zatim kliknemo naredbu format i odredimo oblik oznaavanja stranica, te poetnu oznaku.

4.2.6.12. Ispis dokumenta

Nakon to smo tekst unijeli i obradili, potrebno je dokument i ispisati. Ispis teksta radimo na nekom od pisaa o kojima je ve bilo rijei. U izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo na opciju Dokument Ispii (File Print) ili na ikonu s ucrtanim pisaem.

Prikaz opcija potrebnih za ispis dokumenta

4.3. Diskete

24

Diskete su sredstva za spremanje i prijenos podataka. Sastoje se od omotnice, kouljice i polivinilskog materijala pokrivenog magnetskim materijalom. Kouljica titi magnetski materijal od dodira prstima, praine i drugih predmeta koji bi mehaniki mogli otetiti disketu. Po veliini razlikujemo dvije vrste disketa: diskete od 5.25" (koje pomalo pripadaju povijesti) i diskete od 3.5" (koje trenutano ulaze u povijest jer se sve rjee koriste). Po kapacitetu razlikujemo diskete kapaciteta 360 KB (DS/DD 5.25"), 720 KB (DS/DD 3.5"), 1.2 MB (DS/HD 5.25") i 1.44 MB (DS/HD 3.5").

4.4. CD-ROM
CD-ROM je optiki medij koji slui za pohranjivanje podataka. Na CD-ROM-u moe biti 650 Mb (74 minute) ili 700 Mb (80 minuta) podataka. Na CD-ROM-u se ne mogu spremati, brisati niti mijenjati podaci bez posebne naprave koja slui za tu svrhu prilice. CD-ROM diskovi sadre softver, glazbu, igre ili druge vrste podataka. Kao to je ve reeno, postoji CD prilica ili CD pisa koji nam omoguuje snimanje podataka na CD-u, te on moe posluiti za arhiviranje podataka, kao i za spremanje raznih sadraja (slika, tekst, zvuk).

4.5. DVD
DVD je optiki medij koji slui za pohranjivanje podataka. Nalik je na CD-ROM, ali je mnogo veeg kapaciteta memorije oko 4,7 GB, te slui za pohranu veeg broja podataka, esto kada su pisani u kombinaciji sa slikama ili video zapisom. Na DVD-u se isto tako ne mogu spremati, brisati niti mijenjati podaci bez posebne naprave koja slui za tu svrhu prilice (u konkretnom sluaju DVD prilice). Kao to je ve reeno, postoji DVD prilica ili DVD pisa koji nam omoguuje snimanje podataka na DVD-u, te on moe posluiti za arhiviranje podataka, kao i za spremanje raznih sadraja (slika, tekst, zvuk).

4.6. USB stick

USB stick je prenosiva memorija koja slui za pohranjivanje podataka. esto je u obliku privjeska, mnogo je sigurniji za pohranu podataka, a kapaciteta je od 67 Mb, pa do 1 GB. S obzirom da se veliina prostora prenosive memorije ubrzano smanjuje, teko je predvidjeti koliki e biti kapacitet memorije jednog USB sticka za godinu dana. Za razliku od CD-ROM-a ili DVD-a, podaci se na prenosivu memoriju s raunala prenose bez neke posebne naprave. Potreban je samo tzv. USB prikljuak kojeg danas ima svako raunalo (bolja raunala imaju vei broj USB prikljuaka). Treba rei da se danas gotovo svi ili veina perifernih ureaja (mi, tipkovnica i slino) prikljuuju pomou USB prikljuka.

4.7. Ladica ili prenosivi hard disk

Ladica ili prenosivi hard disk je prenosiva memorija koja slui za pohranjivanje podataka. Izuzetno je popularna u svijetu ljudi koji se dosta slue raunalima jer se na nju moe pohraniti jako puno podataka (kapacitet joj je najee od 60 do 160 GB). Ladica kapaciteta 60 GB veliine je omanjeg runog kalkulatora, te stane u unutarnji dep kaputa. Ladica je stabilan medij za pohranu podataka na dulje vrijeme, pa esto slui ne samo za prijenos podataka, ve i kao priuvni medij za privremenu (sigurnosnu) pohranu
25

podataka, tzv. back up6. I ladicu (kao i USB stick) karakterizira da je potreban USB prikljuak kako bi se podaci prenijeli, a ne treba nikakav poseban eksterni ureaj pomou kojeg bi se na nju pohranjivali podaci.

4.8. Presnimavanje teksta na disketu, USB stick, ladicu ili CD (DVD)

Napisani tekst moemo spremiti i na disketi, odnosno na CD-u, te ga spremiti za neko budue koritenje. Disketa je lako prenosiva i na nju stane dosta podataka (velika koliina teksta). Da bismo kopirali dokument na disketu, izai emo iz programa i zatim na zaslonu s opcijama programa WINDOWS izabrati opciju Windows Explorer. S dva brza pritiska na lijevu tipku mia ui emo u ovu opciju. Potom e nam se na desnoj strani zaslona pokazati abecednim redom ispisani svi dokumenti. Zatim emo pomou mia odabrati ikonu ispred naziva dokumenta koji elimo kopirati. Pritisnut emo lijevu tipku mia i drati je, te ikonu povui sve do znaka a: na gornjoj desnoj strani zaslona. Zatim emo na zahtjev osobnog raunala tu naredbu potvrditi s OK i kopiranje je izvreno.7 Da bismo kopirali dokument na CD, moramo pokrenuti program prilice ili pisaa CD-a, no to je materija koju treba nauiti na nastavi predmeta informatika.

4.9. Prilica
Prilica je naprava koja slui za spremanje podataka na CD-ROM-u. Oznaka takvog medija zove se CD RW to oznauje da je rije o mediju na koji moemo spremati podatke. Mediji koji nose oznaku samo CD u pravilu su zatieni od takvih mogunosti, te se na njih najee ne mogu spremati podaci.

4.10. Scanner (skener)

Skener je naprava koja slui za skeniranje, usnimavanje slika, crtea i slinih sadraja u memoriju osobnog raunala. Pojednostavljeno reeno, skener ima funkciju fotokopirnog ureaja za potrebe rada na osobnom raunalu. Jednom skeniranu fotografiju, crte ili neki drugi sadraj moemo oblikovati pomou posebnih programa na nain koji nam odgovara. Osim toga, skener u kombinaciji s odgovarajuim raunalnim programom omoguava nam i izbjegavanje prijepisa ili unosa teksta u veem opsegu. Naime, u sluajevima kada treba prepisati veliku koliinu teksta koji je ve otipkan, skeniranjem svih stranica, te pomou odgovarajueg raunalnog programa njihovim pretvaranjem u odgovarajui format, npr. u format Word, moemo vrlo jednostavno dobiti tekst pohranjen u raunalnu memoriju i oblikovati ga po elji i potrebi. Na taj se nain izbjegava velika koliina ljudskog rada, to je do sada bilo uobiajeno.

Back up je termin koji se esto koristi, a u ovom smislu oznaava sigurnosnu pohranu podataka s osobnog raunala. Naime, raunalo se moe pokvariti (podlono je npr. strujnom udaru, udaru groma ili mehanikom kvaru). Osobito je osjetljiva memorijska jedinica ili hard disk. Kad se tako to dogodi, spaavanje podataka je vrlo skupo, a neizvjesno je koliko se podataka moe spasiti. Stoga je potrebno u odreenim vremenskim razmacima (najee se to radi na kraju svakog radnog dana, a u financijskim ustanovama kao to su banke ili agencije za platni promet i ee) raditi takvu sigurnosnu pohranu podataka na poseban medij izvan raunala kako bi podaci bili na raspolaganju ak ako se raunalo (ili pak sredinji posluitelj kojeg zovemo jo i server) pokvari ili fiziki uniti. 7 To je tek jedan od postupaka i naina presnimavanja teksta. Preporuujemo da rabite onaj nain presnimavanja (kopiranja) teksta koji ste uili u okviru predmeta informatike.

26

5. OSOBNO RAUNALO I ZDRAVLJE

Osobna raunala su velikim koracima ula u nae domove, na radna mjesta i u kole. Brojna ispitivanja djelovanja tih ureaja na organizam pokazala su kako ta suvremena tehnologija i nije tako bezazlena. Neka su zraenja tetna, mogui su problemi s vidom i umor tijela. Monitori osobnih raunala emitiraju neionizirajua zraenja (oscilatornih krugova i elektronikih sklopova), ionizirajua (s katodne cijevi zaslona), a na zaslonu se javlja i statiki elektricitet. No, pokazalo se kako je rendgensko zraenje monitora mnogo manje od onoga kojemu je ovjek izloen u prirodi. U usporedbi s televizijskim prijamnikom, na monitorima osobnih raunala izmjerena su mnogo manja zraenja. Pri radu osobnog raunala pojavljuju se i razna neionizirajua zraenja: ultraljubiasto, infracrveno, mikrovalno i radiovalovi. Ispitivanja pokazuju kako su u granicama normale, to ipak ne znai da su bezopasna. Ruski znanstvenici dokazali su kako zraenje s monitora osobnih raunala moe tetno utjecati na sredinji ivani sustav, to se manifestira opim umorom, glavoboljom, razdraljivou, vrtoglavicom, pospanou i slabom koncentracijom. Statiki elektricitet, osobito visok kod zaslona u boji, djeluje na atmosferu prostorije, to se krivo tumai Operater u elektromagnetskom i elektrostatikom nekvalitetnim zrakom. Nije zanemariva niti okolnost da su zraenja jaa polju (polje je jae iza raunala) iza nego ispred raunala. Statiki poloaj pri radu umara operatera koji radi na tipkovnici osobnog raunala. Mogui su i zdravstveni problemi. Kako bi se to izbjeglo, za raunalom treba raditi u razumnim vremenskim razmacima za odmor. Kod duljeg neprekidnog rada preporuuju se petnaestominutne stanke (prekid rada i ustajanje) svakog sata, te vjebe za razgibavanje. Naprezanje oiju iskazuje se osjeajem iritacije, a oi su suhe i upaljene. Sve to moe biti povezano s glavoboljom i tekoama pri fokusiranju. Meutim, suvremena medicina dri kako se oi time ne mogu otetiti i da je nakon odmora vid opet u redu.

Lo poloaj tijela zbog neprimjerene stolice (savinuta kraljenica) brzo izaziva umor

Operater se zbog slabog vida, nenoenja odgovarajuih naoala iskrivljuje ne bi li izotrio sliku na zaslonu vid i tijelo nepotrebno se napreu

27

Starijima od etrdeset godina fokusni kapacitet smanjen je za oko 25 posto. Time slabi i prilagodljivost pri gledanju na daljinu, mogunost otkrivanja manjih razlika u razini osvijetljenosti, a osjetljivost na bljetanje se poveava. Pogreno je miljenje kako osobe s naoalama ne bi trebale raditi na osobnom raunalu. Veina poremeaja vida moe se ispraviti naoalama. Vano je da one omoguuju dobro fokusiranje. Ponekad je potrebno da operater koji radi na osobnom raunalu rabi bifokalne ili multifokalne lee, jer bez dobre mogunosti izotravanja, nesvjesno e pribjei neodgovarajuem poloaju tijela (pri emu ne treba zaboraviti na znaajan imbenik: umor) kako bi ostvario optimalnu vidnu daljinu.

Pogrean raspored osobnih raunala u uionici (uenici su maksimalno izloeni zraenju)

Pravilan raspored osobnih raunala u uionici (uenici su minimalno izloeni zraenju)

Pogrean raspored osobnih raunala u radnoj prostoriji

Pravilan raspored osobnih raunala u radnoj prostoriji

5.1. Zatitna sredstva

Za smanjenje statikog elektriciteta postoje posebne mreice koje se uzemljuju, a stavljaju se ispred ekrana. Na taj nain otklanjaju se mogue popratne pojave kao to su praenje ekrana i iritiranje koe operatera koji radi na osobnom raunalu. Poveana vlanost zraka (vea od 60 posto) takoer utjee na smanjenje statikog elektriciteta. U tu svrhu rabi se i antistatiki sprej. Monitori zrae i infracrvene i ultraljubiaste zrake. Posljednjih godina vea se pozornost obraa ultraljubiastim zrakama jer su ispitivanja pokazala kako te zrake mogu uzrokovati oteenja one lee, pa ak i mrenice. Neke optike industrije nude posebne naoale za rad na osobnim raunalima. To su naoale s complens leom koja filtrira plavo svjetlo i potpuno apsorbira ultraljubiaste zrake s ekrana. Boja complens lee, koja se moe odabrati, ovisi o boji slova na ekranu osobnog raunala. No, koliko ovakve naoale tite oi, za sada se jo pouzdano ne zna.

28

6. TJELOVJEBA
Pisanje na tipkovnici popraeno je umorom u rukama, laktovima i ramenima. Da bismo sprijeili taj umor i da bi prsti i ruke ojaali, valja provoditi tjelovjebu, u prvom redu masirati miie, a nakon pisanja ih olabaviti, kako bi se pospjeio krvotok. Jednostavnim vjebama postie se oslobaanje miine napetosti, poboljava cirkulacija i sprjeava nastajanje umora. Ope vjebe koje treba svakako raditi su sljedee: glava ponite sputanjem brade na grudi, polako okrenite glavu ulijevo, zatim gore, udahnite dok gledate u strop, potom, sputajui glavu, okrenite je na drugu stranu izdahnuvi zrak; ponovite okretajem glave na drugu stranu; ruke podignite ruke ispred sebe u visini ramena i zakreite ih tako da su dlanovi okrenuti jedan prema drugome; nakon toga ih dalje zakreite tako da dlanovi budu okrenuti prema gore; dlanovi stisnite prste u aku i ispruite; to ponovite nekoliko puta; kima sjednite na stolac sa stopalima vrsto na podu; stavite desnu ruku na lijevo koljeno, a drugu ruku iza lea; izdahnite, polako se okrenite ulijevo, okrenite ramena u stranu, glavu zabacite unatrag; upotrijebite ruku koja je na koljenu prilikom okretanja; ponovno udahnite i vratite se u poetni poloaj; promijenite ruke i ponovite u suprotnom smjeru; noge sjedei, prekriite nogu preko noge; opisujte krugove lankom nogu prvo u jednom, pa u drugom smjeru; promijenite noge i ponovite; tijelo ustanite i etajte, proteui se i savijajui u hodu. Tjelovjebu, s obzirom na specifinosti u razgibavanju pojedinih dijelova tijela, moemo podijeliti na: (1) vjebe prstiju, (2) vjebe ruku, (3) vjebe lakata i ramena, (4) vjebe za oi.

6.1. Vjebe prstiju

Za poetnike su najvanije vjebe prstiju. Treba ih provoditi svakodnevno kao nadopunu vjebanju na raunalu.

Prikaz vjebi prstiju (1)

1. vjeba: sjedei uz stol, vrcima prstiju naslonjenim na stol, polagano diemo jedan po jedan prst i lagano ga spustimo na stol. 2. vjeba: stojei, ispruimo ruke vodoravno pred sebe, s ispruenim dlanovima i prstima stisnutim jedan uz drugi. Postupno irimo prste jedan od drugoga tako da najprije kaiprst to jae udaljimo od srednjeg prsta i opet ga pribliimo, zatim zajedno kaiprst sa srednjim prstom udaljimo od ostala dva, te mali prst od prva tri.

29

Prikaz vjebi prstiju (2)

3. vjeba: ispruimo ruke pred sebe s prstima stisnutim u aku. Naglo otvorimo aku i polako je stisnemo, i obrnuto, polako otvorimo aku, pa je naglo stisnemo. 4. vjeba: ispruimo jako prste, zatim vrcima prstiju dohvatimo dlan to blie runom zglobu.

Prikaz vjebi prstiju (3)

5. vjeba: ispruimo prste pa ih skvrimo u svim zglobovima. 6. vjeba: jednom rukom irimo prste druge ruke jednog od drugoga poevi od kaiprsta i srednjeg prsta prema malom prstu da bismo rastegnuli miie meu prstima.

Prikaz vjebi prstiju (4)

7. vjeba: prislonimo vrhove prstiju uz rub stola, naslonimo se na nj i poputamo. 8. vjeba: prislonimo ruke dlanovima jednu uz drugu uz vrst pritisak, a zatim irimo rune zglobove uz odupiranje vrcima prstiju.

30

6.2. Vjebe ruku

Vjebe ruku su zapravo vjebe runih zglobova ili zapea za postizanje gibljivosti i pravilnog dranja ruku.

Prikaz vjebi ruku

9. vjeba: stojei, ispruite ruke od ramena ravno pred sebe. Gibajte rukama u zglobu u smjeru desno-lijevo i gore-dolje. 10. vjeba: kruimo u runom zglobu rukama najprije prema unutra, a zatim prema van.

6.3. Vjebe laktova i ramena

Ako se bavite tjelovjebom, sigurno ve poznajete vjebe za zglobove laktova i ramena, te ih moete primijeniti za jaanje ruku i gipkost zglobova za pisanje na tipkovnici raunala. To su, na primjer: 11. vjeba: kruimo podlakticama u lakatnom zglobu prema unutra i prema van. 12. vjeba: kruimo rukama u ramenima uz duboko disanje. 13. vjeba: postavimo dlanove na potiljak i maemo laktovima kao krilima. 14. vjeba: gibamo glavu tako da je naslanjamo as na desno, as na lijevo rame, uz dizanje ramena. Ove i sline vjebe dobro je izvoditi uz otvoreni prozor u trajanju od desetak minuta, nakon ega ruke spustimo i istresemo ih, uz sasvim oputene miie. Za budue operatere koji e pisati na tipkovnici osobnog raunala kao i sve osobe koje mnogo vremena provode sjedei za tipkovnicom, potrebno je bavljenje tjelovjebom. Time se sprjeava pojava profesionalnih bolesti (oituju se u bolovima kraljenice, ramena ili runim zglobovima).

6.4. Vjebe za oi
Osobama koje intenzivno rade na osobnim raunalima preporuuje se povremena provjera vida. Iako se strunjaci slau kako postoji mala vjerojatnost oteenja vida zbog rada na osobnom raunalu, ipak se preporuuje ispitivanje vida radi ranog otkrivanja i korekcije defekata. Osobe koje se ale na popratne pojave moraju proi opseniji oftalmoloki pregled, ukljuujui ispitivanje otrine vida, akomodacije, mogunosti uoavanja boja, ronice, lee i mrenice. Kontrolu vida treba obavljati barem jednom u dvije godine, a ako se primijete smetnje, svakako treba zatraiti savjet okulista. Meutim, i za oi postoje posebne vjebe. Opisat emo neke od njih: 15. vjeba: pokreui samo oi, gledajte u strop, pa u pod, gore-dolje; odmorite se zatvorivi oi.

31

16. vjeba: pogledajte u gornji lijevi kut, onda dolje u desni; ponovite; promijenite smjer gledajui prvo gore desno, pa dolje lijevo. 17. vjeba: kruite oima (ne glavom) gledajui to vie moete gore, desno, dolje, lijevo u smjeru gibanja kazaljki na satu; zatim promijenite smjer kruenja oima u smjeru suprotnom od kazaljki na satu. 18. vjeba: stavite prst nekoliko centimetara od oiju; izotrite, a onda lagano prst udaljite od sebe stalno ga gledajui; potom odmaknuti prst izotrite i polako ga pribliavajte na nekoliko centimetara od oiju; zatvorite oi i odmorite ih. 19. vjeba: sjednite i zatvorite oi na nekoliko minuta, odmorite ruke u krilu ili naslonu stolice, a noge ispruite ispred sebe; potom polako otvorite oi i spustite noge na pod.

32

7. OBRADA TIPKOVNICE 7.1. Deseteroprstni sustav slijepog pisanja

Pod "slijepim" pisanjem na tipkovnici osobnog raunala razumijeva se pisanje bez gledanja u tipkovnicu. To se postie samodisciplinom ili uporabom pokrivaa tipkovnice.8 Pod deseteroprstnim pisanjem na tipkovnici osobnog raunala razumijeva se pisanje na tipkovnici s deset prstiju: etiri prsta svake ruke slue za pisanje slova i znakova, a palci obje ruke za razmaknicu. Princip je deseteroprstnog pisanja na tipkovnici osobnog raunala ili pisaeg stroja da prsti budu nad tipkama temeljnog poloaja iz kojeg zahvaaju tipke u ostalim redovima tipkovnice i nakon svakog otipkanog slova vraaju se na svoj temeljni poloaj. Ponavljanjem se zahvati automatiziraju. Pri "slijepom" pisanju na tipkovnici osobnog raunala ne treba gledati u ekran ili papir, niti u tipkovnicu osobnog raunala, ve samo u predloak. Ve od samog poetka uenja treba se privikavati na takav nain pisanja na tipkovnici osobnog raunala. Time se bre postie sigurnost u pisanju, a oi se privikavaju na gledanje predloka iz kojeg se prepisuje.

7.2. Pravilno sjedenje

O pravilnom sjedenju za tipkovnicom osobnog raunala ovisi zdravlje i uinak operatera odnosno daktilografa. Za tipkovnicom osobnog raunala tre-ba sjediti uspravno, a ne pognuto, stopala tre-baju poivati na podu (a ne podvuena pod stolac), malo prema naprijed, noge moraju biti jedna do druge, a ne jedna preko druge. Pra-vilnim dranjem tijela postie se nesmetana cirkulacija krvi, to smanjuje umor, a pove-ava radni uinak. Nadlaktice i podlaktice operatera tre-baju initi pravi kut. Laktove treba drati lagano uz tijelo, a ne ih iriti, jer to omoguava pravilnu tehniku pisanja na tipkovnici osobnog raunala i ne zamara operatera. Preporuuje se uporaba stalaka za rad operatera i daktilografa. Stalak moe biti stolni ili podni. Bitno je da je stalak u vodoravnoj crti s oima djelatnika koji se slui tipkovnicom, na udaljenosti 30 do 40 cm.
Pravilno sjedenje za tipkovnicom osobnog raunala

7. 3. Stavljanje papira u pisa

8

Nekad, dok se daktilografija uila na tipkovnici pisaeg stroja, koristila se i metoda premazivanja znakova na tipkama tipkovnice pisaeg stroja. 33

Ovisno o vrsti pisaa, papir se moe stavljati u pisa na tri osnovna naina. Laserski pisai najee imaju ladicu u koju se stavlja odreena koliina papira. Kad je u pitanju laserski pisa, bitno je da se puni papirom odgovarajue kvalitete, odnosno papirom koji je namijenjen za uporabu prilikom koritenja laserskih pisaa. Kod tintnih9 i matrinih pisaa papir se najee stavlja na za to posebno postavljen naslon. U oba sluaja dobro je bunt papira prolistati prije nego to se stavi u ladicu, odnosno uloi u za to namijenjeni naslon, kako bi se otklonila mogunost da su papiri slijepljeni. Kod matrinih pisaa moe se koristiti i beskonani papir. On obino stoji u kutiji pored stola, poetak je umetnut na dio pisaa koji zovemo traktor, koji ima zadatak da vue papir. Taj papir moe biti vieslojni NCR, to znai da je samokopirajui, pa nam omoguava istovremeni ispis dva ili tri primjerka teksta. Danas se ova vrsta papira najee upotrebljava u raunovodstvu.

7.4. Oblikovanje stranice

Pisani tekst na stranici, pored pravopisne, gramatike i stilske tonosti, treba biti estetski oblikovan, oku ugodan, ali i funkcionalno smjeten. Stoga nije svejedno od kojeg emo reza ili retka na stranici poeti pisati. Na papiru formata A-410, koji najee rabimo u pisarnicama, biroima i uredima (irok je 80 rezova ili slovnih mjesta, odnosno 210 mm), poinjemo pisati od mjesta gdje se nalazi pokaziva. Prilikom pisanja na osobnom raunalu valja voditi rauna o tome da su slova gotovo uvijek proporcionalna (iznimka su na primjer slova Courier koja oponaaju slova kakva se nalaze na pisaem stroju dakle, rije je o neproporcionalnoj vrsti slova) te se estetski ugoaj bitno razlikuje od onoga kad je rije o pisanju na pisaem stroju. Stoga emo prije pisanja pomou opcije za odreivanje veliine stranice na kojoj emo pisati, stranicu veliine A-4 definirati na nain da odredimo veliinu ruba slijeva11, zdesna12, odozgo13 i odozdo14 po 2 cm.. Jednako tako, definirat emo veliinu tzv. TAB-a na 1,25 cm.15

Prikaz opcije Pokai prije ispisa (Print Preview)

Napomena: U okviru opcije Dokument (File) imamo i opciju Pokai prije ispisa (Print Preview) koja nam omoguuje pogledati na zaslonu kako izgleda oblikovani tekst na virtualnoj stranici, odnosno stranicama. Dobro je koristiti tu opciju prije konanog ispisa teksta na pisau.

Tzv. ink-jet pisa. Veliina papira A-4 formata je 210 u 297 mm. 11 Opcija Margine Lijevo (Margins Left). 12 Opcija Margine Desno (Margins Right). 13 Opcija Margine Gore (Margins Top). 14 Opcija Margine Dolje (Margins Bottom). 15 Veliina margina i veliina TAB-a nisu odreeni nikakvim standardima. Ovdje je predloeno najjednostavnije rjeenje koje autori upravo zbog toga, a i zbog iskustava u praksi preporuuju, a uenici e odrediti margine u onoj veliini kako im to definira predmetni profesor.
10

34

I. Temeljni poloaj: tipkanje slova a s d f j k l

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Prva vjeba obrauje osam slova temeljnog poloaja i to: a s d f j k l . Za obradu temeljnog poloaja treba vie vremena nego za obradu ostalih slova jer se uz uvjebavanje slova na osnovici stjee sigurnost u zahvatima, gipkost prstiju, pravilna tehnika pisanja, te pravilno dranje ruku, prstiju i itavog tijela. Prije poetka pisanja prste postavljamo u temeljni poloaj koji se nalazi u drugom redu tipkovnice. Dodir na svaku tipku treba biti lagan i kratak, nakon ega treba uslijediti kratka stanka. Dok piemo kaiprstima i srednjim prstima, uporita su nam na malim prstima, a dok piemo malim prstima i prstenjacima, uporita su nam na kaiprstima. Dobro je tipkati jednoliko, u ritmu, jer to jami stalnu brzinu pisanja i mali broj pogreaka. Svaku vjebu prepisujemo tako da svaki redak prepiemo dva ili tri puta16 i nastojati da bude napisano bez ijedne pogreke. U novi redak prelazimo na nain da malim prstom desne ruke dodirnemo tipku ENTER. Piemo i prelazimo u novi redak ne gledajui u tipkovnicu. Pri tome treba imati na umu da prilikom prijepisa teksta u novi redak tipkom ENTER prelazimo samo u sluaju prelaska u novi odlomak. Jedna od temeljnih prednosti pisanja na osobnom raunalu u odnosu na pisanje na pisaem stroju jest upravo u tome da ne trebamo voditi rauna o prelasku u novi redak. Osobno raunalo samo automatski nakon to doemo do kraja retka, prelazi u novi redak. Sukladno tome dio vjebi koje se odnose na rad na tipkovnici osobnog raunala prilagoen je toj, ali i brojnim drugim prednostima koje ima pisanje na tipkovnici osobnog raunala u odnosu na pisanje na tipkovnici pisaeg stroja. Kojim prstvom tipkamo koju tipku (slovo) vidljivo je iz gornjeg crtea. Prst i tipka koju tim prstom tipkamo obojani su isto bojom.

16

Kad kaemo prepisati tri puta ne znai da ete napisati jedan red, a druga dva kopirati, jer vama je u interesu nauiti pisati, a ne kopirati. Nauiti dobro pisati, znai puno uvjebavati pisanje istih rijei, redova ili cijelih odlomaka. 35

Vjebe

1. ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff dd fj jf

Ovu vjebu, kao i mnoge druge vjebe u ovom udbeniku, treba pisati kroz troredove. To znai da svaki red treba ispisati tri puta bez pogreke. Primjer razrade vjebe 1.:

ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf
U sljedeim vjebama od svakog reda napravite trored. Trored je tri reda (jedan za drugim) ispisanog teksta ili slova. Izmeu troreda ostavljajte jedan red prazan, tj. dvaput dodirnite tipku ENTER. Vjebe koje ete pisati svladavajui vjetinu kompjutorske daktilografije treba napisati kao to je razraeno u vjebi 1.

2. ss ll ss ll aa aa sa l sa l jas fl jas 3. fdjk fdjk sala asdf fdjk fdjk laa jkl

ss ll ss ll aa aa sa l sa l fl fas fl sal jdsl laa fdsa

ss ll ss ll aa aa sa l sa l jas fl jas fdjk fdjk laa jkl sal jdsl sala lkj

ss ll ss ll aa aa sa l sa l fl fas fl fdjk fdjk sala asdf

ss ll ss ll aa aa sa l sa l jas fl jas sal jdsl sala lkj sal jdsl laa fdsa

ss aa sa f fd fd sa as

sal jdsl sala lkj

fdjk fdjk sala asdf

sal jdsl laa fdsa

fdjk fdjk laa jkl

4. jak jak jak kaj kaj kaj ka ka ka ak jada jada jada kaja kaja kaja jaka jaka sala sala sala dala dala dala jafa jafa lada lada lada aj aj aj da da da lak

ak ak da da da a jaka kada kada kada ka jafa asak asak asak lak lak sla sla sla la

36

5. jada jada jada kaja kaja kaja dala dala dala jada jada jada kaj sklad sklad sklad sjaj sjaj sjaj daska daska daska sada sada sa aj aj aj sladak sladak sladak jaka jaka jaka jaa jaa jaaj jafa jafa jafa kasa kasa kasa slad slad slad sklad sklad sklada 6. lkj fdsa lkj fdsa lkj fdsa lkj fdsa lkj fdsa lkj fdsa lk sada sada jaa jaa sada sada jaa jaa sada sada jaa jaa jad slad sladak jak jaa jaala slad sladak jak jaa jaala slad sa aj aja jak jaa slad sladak klas klasa klasala jad jada klasa 7. safalada klada safalada klada safalada klada safalada klada sad laskala skladala laskala skladala laskala skladala laskala alka jadala kaskada jadala kaskada jadala kaskada jadala kaskada jad lakaja klasala lakaja klasala lakaja klasala lakaja klasala lak
Sljedeu vjebu prepiite kao to je napisana u knjizi, bez pogreke. Nakon toga od svakog retka napiite toan trored.

sklad dala skladala jad dala jadala kas kada kaskada las skala laskala klas sala klasala lak kaj lakaj aka kala akala kaj ja kaja kala laj kalaj jaa ala jaala sjaj jaja sjaja jad ada jada dala jadala sklad lad sklad falda jada safalada klas sala klasala kaska kada kaskada laska skala laskala sklada klada la skladala falda lada safalada kada kaska kaskada ja jaa jaala
Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe Sljedee vjebe prepiite kao to su napisane na CD-u koji se nalazi u privitku ovog udbenika bez pogreke. Nakon toga od svakog retka napiite toan trored.

8.

akala kakala kalfa kakala kalfa kalaj kalfa kalaj kajak kaj kalaj kajak alfa kajak alfa aklja alfa aklja dlaka aklja ak dlaka lajka dlaka lajka jaka lajka jaka daj jaka daj sjaja sjaj sjaja falda sjaja falda kaskada falda kaskada dada kaskada dada
10.

9.

asl lsa fjdk jfkd skld ldsk asl lsa fjdk jfkd skld ldsk as jaa jaka kalaj sjaj kasa fasada ak jafa asak salda skladala dala sladak aj daj sladak aj dala sladak aj skakala skakaa klasala laskala lajka klasa laskala lajka dasaka safalada kala

37

slad slada sladak slak slad sladak sladak slak slad slada slad kas kasa kasala kaj kaja kajak kas kasa kasala kaj kaja kajaka as asak aj aja ak aklja as asak aj aja ak aklja a slad slada sladak slak slad slada sladak slak slad slada slada fasada fasada safalada safalada fasada safalada fasada safalada aj aja jak jaa slad sladak klas klasa klasala jad jada klasa sjaja falda sjaja falda kaskada falda kaskada dada kaskada dada klasala laskala lajka klasa laskala lajka dasaka safalada klasa
13. 12.

11.

skladala asak salda jafa fasada jaa kasa sjaj dala sladak aj dlaka lajka jaka lajka jaka daj dlaka lajka jaka daj sjaja sala safalada klada safalada klada safalada klada safalada klada jad slad jadala kaskada falda jaka dada aklja akala kaskala sala

38

II. Tipkanje slova r u

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Ovom vjebom prelazimo na tipke u treem redu tipkovnice. Tehnika pisanja je ista kao i pri pisanju pomou tipaka osnovice. Slovo r nalazi se u treem redu tipkovnice, a piemo ga kaiprstom lijeve ruke koji ispruimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo na osnovicu. Slovo u nalazi se u treem redu tipkovnice, a piemo ga desnim kaiprstom koji takoer ispruimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo na osnovicu. Ostali prsti pri ovom tipkanju ostaju mirno na osnovici, a uporita su na malim prstima.

Vjebe frf frf frf juj juj juj frf frf frf juj juj juj frf frf frf juj frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frj far ju far ju far far ju far ju far far ju far ju far ju arf uj arf uj arf uj arf uj arf uj arf uj arf uj arf uj asdfr lkju asdfr lkju asdfr lkju asdfr lkju asdfr lkju asd lru fujr lru fujr lru fujr lru fujr lru fujr lru fujr lr rak rak rak rak rak ura ura ura ura ura ruka ruka ruka ruka urar urar urar urar
3. 2. 1.

rak rak rak rak rak ura rak rak rak rak ruka ruka ruka ruka urar urar urar urar

rak rak rak rak rak rak rak ura ura ura ruka ruka ruka ruka urar urar urar urar

rak ura ruk ura

39

luka luka luka ujak ujak ujak rudar rudar rudar ruak ruak luda luda luda kuda kuda kuda kadar kadar kadar jarak jarak
5.

4.

arak arak arak kras kras kras ruak frula frula frula rudar ruka ruka ruka jauk jauk jauk jarak karas karas karas daruj ujak lada dala sara ukus luda dara sura rua kaja fala kara ruka kuja fara kura udar kasa jaka fala ular kusa jara fara

luk rud lud dar ruk kud luk ar

udar laka lula aja

6.

ular luka luka ara

ruda jada kara jaka

ruka juda kura jara

uda kada sara dala

uka kuda sura dara

ljuljala lu ruala lud udak jarak sud rasula ukras urar udara uruuju sud arak ula kraj ruala sudara luk usud surla ljuljaj ruaju kulaka rulja uruuju dulje kraj ardak juraj krda udaraj laska kadulja akaju julka kada sluaj ljudska ljuljaka sudar
7.

drska ljulja duklja udar jauk krda ukraj ruka ulkus ukus ardak ukrala frula ukras kaskada surla ukus ruala safalada luka kuda srlja kljuar urar kras akala kulak kuluk rafal radar laskala kaljaa raduju skaka fasada kakala surla drljaa kurjak daska

8. Rijei napisane unutar jedne zagrade piite u troredima ili vieredima.17 Ovdje je prikazan nain takvog uvjebavanja a koristit ete ga u svim vjebama ovog tipa, koje se nalaze u slijedeim lekcijama.

(ljulja ljuljala ljuljaka) (drlja drljala drljaj drljaa) (ruak ruala ruaj) (ukus ukras ulkus uskrs) ljulja ljuljala ljuljaka ljulja ljuljala ljuljaka ljulja ljuljala ljuljaka ljulja ljuljala ljuljaka ljulja ljuljala ljuljaka ljulja ljuljala ljuljaka ljulja ljuljala ljuljaka drlja drljala drljaj drljaa drlja drljala drljaj drljaa drlja drljala drljaj drljaa drlja drljala drljaj drljaa drlja drljala drljaj drljaa drlja drljala drljaj drljaa drlja drljaj drljaa ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ruak ruala ruaj ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus ukus ukras ulkus uskrs

17

U ovoj vjebi uenici nee koristiti tipku ENTER niti paziti na desni rub jer je osobno raunalo na tehnolokoj razini koja nadmauje ovu radnju. Naime, jedna od temeljnih prednosti pisanja na tipkovnici osobnog raunala jest upravo ta to operater ne mora razmiljati kada e prijei u novi red. To je radnja koju osobno raunalo obavlja samostalno (automatski).

40

Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe

9. rarsrdrf uulukuj rfrdrsra ujukulu rarsrdrf uulukuj rfrdrsraf lu ljuljala ruala sud urar udak rasad rasula ukras urar raja radar ljudska suklja kau drljaa ruka krda kauuk sluaj udara ljuljaka drska ljulja duklja rasku udaru jauk krda ukraj daruj 10. fdrf jkuj fdrf jkuj fuju jrfr fuju jrfr lru fujr arf uj frjur ruka ruda kuda surla kulak ruala ukrala frula ukras ukus sudar raj duda kurjak ardak sudar frula ulkus ukus udak kuda rudara uruuju luk sud usud arak surla ula kraj ruala ljuljaj sudara 11. asdfr lkju rfdsa ujkl asdfr lkju rfdsa ujkl asdfr lkju rfd srlja kulak kuluk kralj kljuar urar surka kras rafal krda ruda ruaju dulja kraj kulaka ardak juraj rulja krda udaraj uruuju rukuju luduju uraru rudaru jauu sudaraju ara arara kuluk uraru 12. luda kura jura ruda 13.
U sljedeem etveroredu su napisane rijei tako da sljedea rije poinje slogom kojim zavrava prethodna. Prepiite ovu vjebu tako da svaki redak ispiete tri puta.

luda kura jura ruda

lada kara jara rada

lada kara jara rada

kuda fura suda rusa

kuda fura suda rusa

kada fara sada rasa

kada fara sada rasa

kula lula duda ruka

kula lula duda ruka

kala lala dada raka

kala lala dada raka

lud kar sud rak

luka kada daru ruda dala laka kara rasa sara raju jura raku kura rafal falda dara radu dura rasu surka kasa sala lara raku kusur surla laska skaka kakala laka kaljaa ara raduju jula laska kadulju ljuljaka akaju julka kada darak akra raka kara rakar

41

III. Tipkanje slova e i

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova e nalazi se u treem redu tipkovnice. Pie se srednjim prstom lijeve ruke, tako da ga pomaknemo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Tipka slova i nalazi se u treem redu tipkovnice. Pie se srednjim prstom desne ruke, tako da ga ispruimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na osnovicu. Uporita su na malim prstima. Vjebe 1.

ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki ede iki ede iki ede iki ede iki aed ik aed ik aed ik aed ik asder lkiu asder lkiu asder lkiu asder lkiu asder lkiu asd led led sik sik led led sik sik led led sik sik led led sik sik sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu jela kida eka kiri
4. 3. 2.

djed dika ika dere

jela kida eka kiri

djed dika ika dere

jela kida eka kiri

djed dika ika dere

jela kida eka kiri

djed dika ika dere

jela kida eka kiri

djed dika ika dere

jela kida eka kiri

djed dika ika dere

jel kid ek kir

asde lki edsa ikl asde lki edsa ikl asde lki edsa ikl asd krik krik krik krijes krijes krijes uredski uredski uredski ili liki liki liki redar redar redar srijeda srijeda srijeda kir rijei rijei rijei slijedi slijedi slijedi uredili uredili ur
42

kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kju resa resa ruski ruski jurila jurila ljudi ljudi klisure klisure dulji dulji uruila uruila iskusila iskusila lila lila ili ili rudarski rudarski susjedi susjedi klis klis kliker kliker sedef asdfre lkjui asdfre lkjui asdfre lkjui asdfre lkjui asdfre krik krijes rila uredila lijek rijei srijeda udisaj slijed sir klii kisik ilija sila sidra radij udisaj radili ikra freska se isklijala rijei seljaki uredili uredski krik lirik seli krila ilijada ridala klisura dur ured rudi duri krila krilila slijedi redar kelj lederer sef referirali defilirali krijes uredila ili klii sila radij udisaj freska isklijala seljaki rije uredski kiselila djed rije srljala klii rudarski fluid rijeke klisura
8. Napiite sljedee smislene cjeline (reenice) u troredima, etveroredima ili vieredima bez pogreke. Izmeu reenica pritisnite dva puta na razmaknicu (jedanput umjesto toke koja dolazi na kraju reenice, a drugi put umjesto razmaka koji se ostavlja iza toke). 7. 6.

5.

luka ide u liku djedu iliji jela je jurila susjedi lada sije jula se uredila radi luke sada je srijeda sara je ula iliju kajsija je isklijala ljerka je dala ladi kelj jelka sadi luk dara krade lidiji krede usred sela julka se sakrila u klisuri
9. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(ili ja ilija da ilijada) (ka di kadi fa kadifa) (kli ke klike re klikere)

(ski ja skija le skijale) (si je sije la sijela) kla di kladi le kladile)

Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u.

Dopunske vjebe 10.

aed aed ded fed red ik lik kik jik uik aed aed ded fed ik lik kiki kiki kiki rede rede rede iskusila iskusila iskusila ili li fluid fluid juli juli usred usred uslijed uslijed rijeke rijeke slikarski klije krije ridali lire kiselila sije lije dulji resi

43

11.

skaka srijeda slikarski kuluk iskusila lijek kadulja ljuljaka sakrila klisura uradila djeak kukurijek lijek sakrila safalada udisaj kukurijek kefir susjedi djed ljerka klisura rulja sudara kaskada slijedila klasiar kaljaa sakrila kadulja rasula ilija raka rika sar sir krak krik lula lila ruka rika sladila sledila jeala jaala laka lika rasa resa ruski reski iskusila iskesila ali ili juli jeli ara era rudar redar klas klis uradila uredila krade krede jeka jaka rasa resa klei klii ula ila kula kila ridala ridala ilijada ilijada klisura klisura dur dur rudi rudi duri duri krila krila krilila krilila lider redar redar ured ured kelj kelj lederer lederer sedef referirali referirali defilirali defilirali resi resi
13. 12.

ured ured lider ili sedef sef lii lii

14. Od sljedeih redova napiite tone trorede ili vierede:

lira lirika liriar lira lirika liriar lira lirika liriar lira klas klasala klasiar klas klasala klasiar klas klasala klasik sije usije rasije sije usije rasije sije usije rasije sije usije slijed slijedila uslijedila slijed slijedila uslijedila slijedi kida kidali ukidali kida kidali ukidali kida kidali ukidali kida djeak djeaka djeake djeak djeaka djeake djeak djeaka
15. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(si je sije de sijede) (ki da kida le kidale) (kla si klasi ka klasika)

(i a ia ka iaka) (e ka eka le ekale)

44

IV. Tipkanje slova v m

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Pri zahvatu u prvi red, aku malo spustimo kako bismo je pribliili prvom redu, a zajedno sa akom pomaknemo i prst, te udarimo tipku. Pri zahvatu na slovo v, koje se nalazi u prvom redu tipkovnice, kaiprst lijeve ruke pomaknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na osnovicu. Pri zahvatu na slovo m, koje se nalazi u prvom redu tipkovnice, pomaknemo kaiprst desne ruke dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst natrag. Vjebe 1.

fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mj lav lav maj maj lav lav maj maj lav lav maj maj lav lav maj ma 2. frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj fr dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ld java java java majka majka majka varka varka varka makar makar vika vika vika mira mira mira deva deva deva mila mila mila vi mljekar vjera muka krava mjera maak mravi klima vujak uvijek sram sram sram makar makar makar vidim vidim vidim vim vim vim
4.
45

3.

vrv vrv vfa vfa vfi vfi vfe vfe vfu vfu vka vka vki vki vke vk vir vir vrijes vrijes vrijesak vrijesak vrisak vriska vrludali vama vama vara vara vjera vjera vedra vedra vir vir virim viri var vara varam varala vrulja vije vrijeme vrijede vedra veera
5.

mum mum mja mja mji mji mje mje mju mju mfa mfa mfi mfi mfe mf mama mama mumija mumija maka maka marka marka mislim mislima mamurluk mamurluk markiram markiram mimika mimika mima mima mi mlad mladaki mjesear mjesearka makar mediarski malj maljav velesajam firma mljekara milija vujak mjerim varam marama vir krava visjela mravi klima veer veera varka sav sva java malj dimim virim davim kama majka marka vilma firma davala uvam mi limar vrijeme jama salama selim veselim mislim sram varka vama
6.

7. U sljedeem troredu napisane su reenice, ali bez velikih slova i toke. Umjesto velikog slova piite malo slovo, a umjesto toke ostavljajte jedno prazno mjesto. Svaki redak ovih reenica prepiite tri do pet puta bez pogreke.

mislim da je sve varka emilija i eva idu mami darujem maramu ja se veselim kad vidim vilmu vrijeme je da ema jede safaladu velimire daj mami mimi med mesar daje mesa makama vera vie velimir defilirali krila kima lajav film jamajka varam mjesearka salama sakrila klisura smilje savijaa uvala dimim damir alva virila uradila divlji alkemija kaskada darujem vidim uredski seljaki uvam majka dremljiv vir
9. 8.

marama mjera salama veera

kakala rum emer ukras mljekara slikarski vrijeme luka limari krvav lijeva mimika virila surla mesar jamama kurjak emil drum mladaki java klima visjela dur rudar alkemija jamajka emilija jesam drumski imela lijevak smijem klijala sarma sudar veeras
10. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(mu va muva la muvala) (su va suva rak suvarak) (ma mi mami la mamila) (vri je vrije de vrijede) (slije va slijeva la slijevala) (di mi dimi la dimila)

46

Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe

amuri amuri amajlija amajlija alma alma alkemija alkemija alva slama slama salama salama smijem smijem smilje smilje savijaa drum drum drumski drumski dama dama damama damama dim dim dimi jaram jaram jeam jeam jesam jesam jama jama jamama jamama ja kvaka kvadar kvar krv krvav kuma kumiri kulak kvaka kima kia limar limarija limfa luk lukav laje lajav lamela limara lijeva avli emer uvar amim ek rame rima reve rum uvala uvarak us eva ema esma imala imela irma imam islam vrijeme vir muk samim
13. 12.

11.

divlja maka krivi as miris salame jeam klije alma uva veru ilija je limar maka se udavila veliki kvar dlakav maak uvala lamela lijevak smilje svear dimljiv dremljiv jeam javila vim ma maak maka veera veeras veeram mjera mjera vir virila velesajam firma mljekara mimika vujak mjerim varam marama vir dimim virim limar vrijeme krava visjela jama salama malj klima kvaka limarija uvar ma laje lamela islam vrijeme uvarak sama vedra vrijede savijaa smilje smijem mi jesam kuma kumiri alma

14.

15. Sljedei dvored napiite etiri puta za redom. Izmeu dvoreda pritisnite dva puta tipku ENTER.

avar svima deva film jamajka kava lijevak uvar rame uvijek emir iverak vime mirim avar svima deve film jamajka kava li
16. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(ma ra mara ma marama) (ru ka ruka vi rukavi) (var a vara ju varaju

(lim ar limar ija) (vee ra veera ju veeraju) (mjes ec mjesec ima mjesecima)

47

V. Tipkanje slova g h

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Slova g i h nalaze se u drugom redu tipkovnice izmeu osnovnog poloaja lijeve i desne ruke. Zahvat na slovo g, koje se nalazi u drugom redu tipkovnice, izvodi se kaiprstom lijeve ruke tako da prst pomaknemo malo udesno, lagano dodirnemo tipku i prst odmah vratimo na osnovicu. Ostali prsti ostaju mirno na osnovici. Zahvat na slovo h, koje se nalazi u drugom redu tipkovnice, izvodite kaiprstom desne ruke tako da prst pomaknete malo ulijevo, lagano dodirnete tipku i prst odmah vratite na osnovicu. Ostali prsti stoje mirno na osnovici. Uporita su na malim prstima. Vjebe 1.

fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jh gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mh fg fg jh jh gf gf hj hj fh fh jg jg fg fg jh jh gf gf hj hj fh fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fg fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fg fah vrh hir eh
48 3. 2.

fah vrh hir eh

fah vrh mag sag

jug mig mag sag

jug mig dah duh

jug mig dah duh

fah vrh gaj hum

gah vrh gaj hum

fah vrh hir grm

jug mig hir grm

jug mig mag eg

jug mig mag eg

fah vrh dah eh

fah vrh dah eh

fah vrh gaj sag

jug mig gaj sag

4.

hlad grmi gluh grah

5.

hlad grmi gluh grah

hlad grmi gluh grah

glad hrid juha hlad

glad hrid juha hlad

glad hrid juha hlad

liga glas igra duga

liga glas igra duga

liga glas igra duga

hara hrli hram kruh

hara hrli hram kruh

hara hrli hram kruh

dah grm ham dug

galamim gadljiva gudura gaf gajde galama galerija galge gladuje hajduku hajka hajka harfa havarija hemisfera heureka hidra hir gdje geg hidrauliar hidraulika germa glaala hijerarhija hidra glad glas hlae hlad graham grama hrid hum grgurav glasaki grm grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf glavar glavar galama galama gleer gleer gdje gdje galerija ga guska guska gusle gusle grijeh grijeh glaala glaala gram gram ga grga graja germa germa glas glas glasaki glasaki geg gegam
7. 6.

huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj hajduk hajduk hajduki hajduki hlae hlae hmelj hmelj hag hag hlad hlad hridi hridi hemisfera hemisfera helga helga hvar hvar hrskav hrskav humak humak hajka hajka halva halva hrak hrak mala ahura vuk gladuje guska gae harfa svira velike hlae kuga je harala velika vam hvala uvam gusku veselim se harfi arhivar radi u arhivu gdje je humak mesar ima vagu mama kuha helga je ruala kuhar ima kuhau hvarska luka evu su hvalili gladuje galge galerija galama gajde gad gadura gadljiva galamim hemisfera heureka hidra hir hajduku hajka hajka harfa havarija hajduk ahura guska glasa jaguar hvalim rashladila udruga saga svrha havaji arhivar ahura humak helga hidrauliar hlae drugi
9. 8.

10. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(ugla vi uglavi la uglavila) (va ga vaga la vagala) (ge ga gega la gegala) (ar hiv arhiv ar arhivar)

(a hu ahu ra ahura) (ha ra hara ima haraima) (ku gla kugla ima kuglaima) (hva li hvali la hvalila)

49

Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u.

Dopunske vjebe

fgf fvg jhj jmh juh fgf fvg jhj jmh juh fgf fvg jhj jmh juh fgf kuhar lugar alga udruga igra garav gluma gruda mag magma marka jegulja magla krug velegradski gradim grka jaguar gradila gara duh dahija eh ahura juha muha hajka hum arhiv hvalili hrlili
12.

11.

jaha agalj ljaga jaha agalj ljaga jaha agalj ljaga jahaa humus svrha ahmed humus svrha ahmed humus svrha ahmed humus sva grge igra alga grge igra alga grge igra alga grgea agava grijeh hara ahura grijeh hara ahura grijeh hara ahura gr
13.

hui hulja hvala hajde halja hrli humak humus hvarski hemisfera guska agava alga figura figurama magma jaguar kvrga grudi guska rahla suha svih svrha ahmed vrh usahla udah shema kuriri kuhaa gleer drugaije mig grad grge gri duga glavar glede gladujem asdfg hjkl lkjh gfdsa asdfg hjkl lkjh gfdsa asdfg hjkl lk grija grija harfa harfa figura figura sluh sluh jahala jahala arhivar arhivar jaguar jaguar svrha svrha alga alga udaha udaha ahura ahura aruga aruga halva halva havaji havaji gega gega

14.

15. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(lu gar lugar eva lugareva) (ru ga ruga la rugala) (gla sa glasa la glasala)

(mu ha muha ma muhama) (ku ha kuha a kuhaa) (haj duk hajduk ki hajduki)

50

VI. Tipkanje slova c i zareza (,)

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Tipka slova c nalazi se u prvom redu tipkovnice, a pie se srednjim prstom lijeve ruke tako da prst po-maknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na temeljni poloaj. Ostali prsti ostaju na osnovici. Tipka zareza (,) nalazi se u prvom redu tipkovnice. Pie se srednjim prstom desne ruke tako da prst po-maknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst odmah na osnovicu. Ostali prsti ostaju na osnovici. Uporita su na malim prstima. Naputak za pravilno pisanje: Zarez kao interpunkcijski znak piite neposredno nakon zadnjeg slova u rijei, a iza zareza obvezno ostavite razmak (jedan udarac, odnosno jedan dodir, na razmaknicu). Vjebe

dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, asdc lk, asdc lk, asdc lk, asdc lk, asdc lk, asdc lk, asd caic caic ,e, ,e, caic caic ,e, ,e, caic caic ,e, ,e, cai fkc, jd,c jkc, jdc, fkc, jd,c jkc, jdc, fkc, jd,c jkc, jdc, fkc lice lice lice kec kec kec cilj cilj cilj lice lice lice kec ke ceh ceh ceh kuca kuca kuca cica cica cica klica klica klica ceh vic, kim, dim, vid, dik, vi, da, me, je, ef, cik, fis, caj, vic krivac, krivac, krivac, celer, celer, celer, cicija, cicija, ci
51

1.

2.

3.

asdfec lkji, asdfec lkji, asdfec lkji, asdfec lkji, asdfec, glumac, glumica, ciklama, ciklamica, cura, curica, maca, macica dalmacija, deflacija, direkcija, edicija, edukacija, ekcem, vic relacija, relaksacija, rukavac, rukavica, ruica, jecaj, jelica djeca su se cijelu veer igrala i skakala cica je slikala sliku djeaci su sve vrijeme ekali sekicu ceciliju i susjedicu luciju u luci je amac djeaci i mala mica veeraju a mama im kuha aj maca cijelu veer eka djecu seke cecilije idem luciji ree ica galerija herceg lice savijaa heureka carigradski madrac iglica vrijeme juha fikcija secesija jagica kaskader vujak celer redi relaksacija lucija klavir velesajamski cikla kuharica divljaki amac ilirac rukavac jegulja dremljiv ciglarski ciim isklijava
7. 6. 5.

4.

uska cjevica, duga ulica, velika glumica, miris ciklame, cica, cvrak maslaak grge cedar hlae kasica lijevak kuharica grcaj jahaki galama juhica dikcija mladaki ciceri veselje ciglarski smijeh hemisfera akcija alkemija smilje smicalica cia uvarica lekcija selekcija racija klasifikacija carigradski vic uvarica dalmacija deflacija direkcija edicija edukacija ekcem smicalica lucifer kukica ladica mimica lucija kuglica raca jelica mjerica cecilija krivac celer cicija glumica licemjerje kukavica milica

8.

9. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(lica ulica udica) (edicija, edukacija, relaksacija) (gluma gluma glumica)

(kuka, kukavica, kucavica) (crv crvac crvak) (seka, sekcija, selekcija)

Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe 10.

makica, mjeseca, mjerica, madraca, smicalica, savica, sicilija lekcija, racija, selekcija, klasifikacija, lekcija, carigradski cikla, ciklama, ladica, ladiarka, cilika, milica, kukica, gaca kuglica, raca, racija, lisica, mimica, lucifer, fikcija, lucija de, dc, cdc, cdc, cic, ckc, c,c ki, k,, ke, kd, kc, cdk, ,kdc,

11. 52

kuham mrkvicu, sudac velimir, djearac ivica, mala jelica, vic, hajduica laura, klica jema je isklijala, vrh iglice, ilirska, udica, ulica, drugaije, urica, juri, kaca, vrijeme, ceduljica
12.

kec di, kec di, dec ki, dec ki kec di, kec di, dec ki, dec ki,k vjeverica, srce, kucavica, kukavica, licemjerje, reci, glumica, vidrica, akalica, kamilica, mjerica, crvljivi, jelica, ivica, ferijalac, lucija, vic, uvarica, herceg, sudac, lice, mjerica, kvar, lukrecija, kvalifikacija, klasifikacija, rak, rashladila, lijevak smilje divlji jeam dremljiv javila vim lamela mladaki isklijala, celer, kucavica, kukavica, klima, mjerica, galerija, gadura hajduk glavar hidrauliar galerija hmelj grgurav heureka

13.

14.

mljekarica, maslaak, ilica, sicilija, udica, carigrad, glumac, veera mjera mjera virila imala velimir salama mjesearka dimi klasika, lucija, feudalac, kaskada, kukac, vjeverica, limarija, rashladila druga suha mag kuhaa kvrga usahla duga hvala figura

15. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(cija, fikcija, kvalifikacija,) (cica cicija cicijama)

(ura urica curica) (kas kasica klasica)

VII. Tipkanje velikih slova, toke (.) i crtice za rastavljanje (-)

53

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Pri pisanju velikim slovima (VERZAL) rabimo tipku SHIFT. Tipke SHIFT nalaze se u prvom redu tipkovnice na lijevoj i desnoj strani. Prilikom pisanja velikog slova tipkom na lijevoj strani tipkovnice, rabimo tipku SHIFT koja se nalazi s desne strane tipkovnice (pritisak malog prsta desne ruke), i obratno ako piemo veliko slovo tipkom na desnoj strani tipkovnice, rabimo tipku SHIFT koja se nalazi na lijevoj strani tipkovnice (pritisak malog prsta lijeve ruke). Kad elimo pisati cijelu rije ili neki tekst velikim slovima (VERZALOM), pritisnemo tipku Caps Lock (nalazi se iznad lijeve tipke SHIFT). Kad napiemo eljenu rije ili tekst velikim slovima, ponovno pritisnemo tipku CAPS LOCK i normalno nastavimo dalje pisati. Pritisak prsta na tipku CAPS LOCK mora biti jednokratan, nakon ega emo pisati velika slova tako dugo dok ponovno ne pritisnemo tipku CAPS LOCK i time iskljuimo pisanje velikih slova. Prilikom pritiska na tipku CAPS LOCK ostali prsti ostaju na osnovici, a uporite na kaiprastu lijeve ruke. Toka se nalazi najee u prvom redu tipkovnice i piemo je prstenjakom desne ruke. Prstenjak s osnovnog poloaja pomaknemo dolje desno i nakon kratkog dodira tipke prst vratimo na temeljni poloaj (tipka slova l). Toka se kao interpunkcijski znak (razgodak) pie uvijek iza zadnjeg slova u rijei, a iza nje obvezno dolazi razmak. Crtica za rastavljanje se nalazi u prvom redu tipkovnice i piemo je dodirom tipke malog prsta desne ruke. Napomena: s obzirom na automatizirani prelazak u novi redak prilikom pisanja na tipkovnici osobnog ranala, crtica za rastavljanje u funkciji rastavljanja rijei na kraju retka koristi se vrlo rijetko.

Vjebe

Ja Ja Ka Ka La La a a Je Je Ke Ke Le Le e e Ji Ji Ki Ki Li F F D D S S A A Ga Ga H H Re Re Ue Ue Vi Vi Me Me Ci Jaga Jaga Kaja Kaja Lela Lela ile ile Jaga Kaja Lela ile Ja
54

1.

Faks Faks Dada Dada Sara Sara Avar Avar Faks Faks Dada Dada Sa 2. Emir, Emir, Ivica, Ivica, Rim, Rim, Umag, Umag, Emil, Emilija, Mira, Mira, Verica, Verica, Cecilija, Cecilija, Dalija, Damir, Carigrad Carigrad Lidija Lidija Dalmacija Dalmacija Lika Ilija Ilija Ilijada Hvar Aljaska Grga Krka Eva Lea Jela Jelica Mirica aj- aj- el- el- ri- ri- aj-, aj-, el-, el-, ri-. ri-. aj-. ajDi.- di.- Ke-. ke-. Jl.- jl.- Is., is-, Uk,- uk,- Fi-., fi-.,Je-li-ca, Ca-ri-grad, Li-vi-ja, Si-ci-li-ja, I-li-ca, Ma-ri-ca de-vi-ja-ci-ja, mlje-ka-ra, kra-dlji-vi-ca, sri-je-da, a-mac,
4. 3.

mama Marica, ujak Ludvig, seka Ljerka, djeak Flavije, Silvija VAMA, SAMA, GRAMA, HR, HGK, VAMA, SAMA, GRAMA, HR, HGK, GRAMA, Jelka, Samuel, Damir, aslav, David, Silvije, Slavica, Jelica, Sljeme, uerje, Duga Resa, Lika, Umag, Skrad, Krk, Cres, Uka Sisak je grad. Lucija ima kikiriki. Sava je rijeka. uvaj luk. Eva sije mrkvu. Sudac sudi kradljivcu u sudu. Ema ide u Sisak. Lugar Emil uva drva u gaju. Eva i Emil se grle. Kava se kuha. Muim se da uguram amac u rijeku. Ema i Mira idu kraj livade.
5.

6.

Prepiite sljedeu skupinu reenica nekoliko puta kao samostalnu cjelinu.18 Na jednom od
primjeraka poravnaj desni rub teksta uporabom opcije Justified.

Emilija je sjedila i gledala isklijalu heljdu. ula si kad je Jelica jecala. Seljak gleda gdje klas klasa. Lidija gleda film LUKA. Gdjekada se uje graja djeaka. Laura vesela sjedi u fijakeru. Maja ima u rukama adresar s adresama Eve, Ilije, Mislava, Helge i Jurice. Iva daje Evi ulje, kelj, mak, jaja, mrkvu, maslac i liker. Ilica je duga ulica. Evica je dala majicu Emilu.

kuhaj Cecilija Makarska Ilica ulica sir Milka imala aj sjedim Helga i Jurica idu u Sisak. Emil i Lucija idu Evi u Dalmaciju. Jurica daruje Jagici i Luki med. Mara je darivala Miri majicu. David i Eva idu u Maksimir da vide vjevericu, medvjeda i devu.
18

7.

Nakon to prepiemo ovaj tekst, poravnat emo lijevi i desni rub pisanja (opcija Justified) na sljedei nain:

Emilija je sjedila i gledala isklijalu heljdu. ula si kad je Jelica jecala. Seljak gleda gdje klas klasa. Lidija gleda film LUKA. Gdjekada se uje graja djeaka. Laura vesela sjedi u fijakeru. Maja ima u rukama adresar s adresama Eve, Ilije, Mislava, Helge i Jurice. Iva daje Evi ulje, kelj, mak, jaja, mrkvu, maslac i liker. Ilica je duga ulica. Evica je dala majicu Emilu.
55

8. Lukave make su ukrale lugarev sir. Milka lijeva aj seki Ivi. Rijeka je veliki luki grad. Ujak Emil i susjed Luj su veseli. U luci ima velikih i malih amaca. Cecilija kuha celer u juhi. U Maksimiru i u Lici ima medvjeda. Seka Jelica uva malu macu.

lijevala, Darija, KAMELIJA, li-ma-ri-ja, DALMACIJA, drugaije, Darujem mami sir. GRAMA, cicvara, SECESIJA, re-lak-sa-cij-ski, Milka lijeva aj seki Ivi. Seki Ivi Milka lijeva aj. aj lijeva Milka seki Ivi. Lijeva Milka aj seki Ivi. KVALIFIKACIJA,
Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u.

9.

Dopunske vjebe
10. Sljedei dvored prepiite tri puta bez pogreke.

Amalija, Sara, Damir, Flavije, Jere, Ksaver, Lucija, ad, Gaj, Hvar, Rijeka, Umag, Evica, Iva, Verica, Mars, Carigrad, ILICA, ILICA je duga ulica. LUCIJA je imala sir. LAURA vesela sjedi u Laura vesela SJEDI u
12. 11.

Ilica JE DUGA ulica. Ilica je duga ULICA. Lucija JE IMALA sir. Lucija je imala SIR. fijakeru. Laura VESELA sjedi u fijakeru. fijakeru. Laura vesela sjedi U FIJAKERU. Emil Sljeme Iva Cres rudar Uka skakaica Damir Marica Carigrad

gdjekada Marija mrkva Jurica Jagica Vera ulica Luka klas aslav David Skrad mak jama java Krk Havaji dremljiv Carigrad Dugave vesela Velimir sudar Lederer Flavije Sicilija Ludvig secesija
13.

l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl Al. Al. Al. Ul. Ul. Ul. Il. Il. Il. El. El. El. Is. Is. Is. L. I-li-ja-da, dru-ga-i-je, mje-se-ar-ka, ma-la-ri-ja, ru-ka-ma smi-ca-li-ca, li-ra, ma-sla-ak, ja-ram, vri-je-me, ci-kla-ma,

VIII. Tipkanje slova o p

56

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova o nalazi se u treem redu tipkovnice. Piemo ga prstenjakom desne ruke tako da zahvatimo gore malo ulijevo, dodirnemo lagano tipku i prst vratimo na temeljni poloaj. Tipka slova p nalazi se u treem redu tipkovnice. Piemo ga malim prstom desne ruke tako da prst pomaknemo sa slova gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i prst vratimo natrag na njegovu tipku temeljnog poloaja. Uporite je u kaiprstu. Vjebe 1.

lol lol lol p p p lol lol lol p p p lol lol lol p los los pf pf los los pf pf los los pf pf los los pf pf pra pre pri pro pru ora ore ori oro oru pra pre pri pro pru ora

2. sol sol sol pek pek pek sol sol sol pek pek pek sol sol sol pek kao kao kao kap kap kap kao kao kao kap kap kap kao kao kao kap kip kip ep ep ovo ovo dok dok pas pas vod vod rep rep hod hod 3. ocvao ocvao oev oev oica oica oaravao oaravao oaja oaja oevid oevid oevidac oevidac oda oda odar odar odakle odakle odgajiva odgajiva osvojiv osvojiv oporavak oporavak opis opis okruglica okruglica opkopao opkopao odlagao odlagao okuka okuka 4. pae pae pad pad padavica padavica pahuljica pahuljica par par pijavica pijavica picerija picerija pile pile pigmejac pigmejac pacifikacija pacifikacija piramida piramida piskaralo piskaralo popravak popravak porodica porodica povodljiv povodljiv pop pop 5. jolo. fpp, jolo. fpp, jolo. fpp, jolo. fpp, jolo. fpp, jol ugovorio udomio melodrama memoari pora lovorika govorljivo uvod
57

fliper, crpka, deskripcija, ep, vapaj, lopo, repa, rupa, joj, kvoka, flora, aplikacija, avokado, cjelov, cjevovod, evo, ero,
6. Prepii sljedee reenice u nizu, ovako kako su napisane u udbeniku, dva puta. Prvi napisani tekst obradi tako da upotrijebi opciju Justified, a drugi primjerak obradi tako da rijei rastavlja pravilno, a potom upotrijebi funkciju Justified. Kako je ovo prvi zadatak takovog tipa, prikazat emo vam kako ga treba raditi u CD-u za ovu vjebu.

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugau. Daj mi kola. Djeak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio amac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je oeva.
7.

rukavica deskripcija klasifikacija draguljar kavalir odmjeravao Lovro juer lopo polog kavalir iovo Premuda odvija podmladak okolica, omaglica, krmar, Umag, Pirovac, greve, uredski, ore, limarija, limfa, popravak, poema, Moslavaka gora, psihologija,

8. U sljedeem primjeru prikazan je jo jedan nain uvjebavanja pisanja. Odaberite neku reenicu iz udbenika ili je smislite sami i piite je tako da joj mijenjate redoslijed rijei

Juer sam u Popovai kupila pepeljaru i cipele. U Popovai sam juer kupila pepeljaru i cipele. Pepeljaru i cipele sam kupila juer u Popovai. Cipele i pepeljaru kupila sam juer u Popovai. Kupila sam juer u Popovai cipele i pepeljaru.
9. Prepiite sljedee reenice u nizu, bez pogreke.

Lujo i Oskar se igraju u pijesku pokraj mora, a Lovro ih gleda. Pavica i Dragica su se dogovorile da veeras plove plavim morem. O Grkoj govore i Homerovi epovi Ilijada i Odiseja. Lovorka voli glasovir i misli da je juer lijepo svirala. Helga i Olga hodaju livadom i gledaju male rascvale poljske makove. Davorka je cijelu veer plela arape svome ocu, pa se umorila. Opijum je parfem koji imaju Palma i Olga. Ovu operu je skladao Verdi. Marko je dugo priao o svojim psima. Moja obitelj je velika i vesela, pa se svi rado smijemo i igramo. Pavle Kos ima kolae od okolade, koje Pepica jako voli. Lovorka se cijelu veer kupala u moru.
10. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(glava, glavica, poglavica) (cija, ovacija, evokacija) (lov, lova, lovac, prirodoslovac) (mjera, pramjera, promjera)
Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. 58

Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe 11. Primjer ispisanog teksta kako je naposan u udbeniku, lekcija VIII, vjeba br. 6

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugau. Daj mi kola. Djeak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio amac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je oeva.
Primjer ispisanog teksta s uporabom funkcije Justified

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugau. Daj mi kola. Djeak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio amac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je oeva.
Primjer ispisanog teksta s rastavljanjem rijei bez uporabe funkcije Justified

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugau. Daj mi kola. Djeak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio amac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je oeva.
Primjer ispisanog teksta s rastavljanjem rijei sa uporabom funkcije Justified

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugau. Daj mi kola. Djeak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio amac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je oeva.
12.

MARIJA Marija Marija Marija Marija

je JE je je je

vidjela vidjela VIDJELA vidjela vidjela

Domagojevu Domagojevu Domagojevu DOMAGOJEVU Domagojevu

majku. majku. majku. majku. MAJKU.

Pero PERO Pero Pero Pero

pria pria PRIA pria pria

prie prie prie PRIE prie

o o o o O

makama. makama. makama. makama. MAKAMA.

13. Sljedee etverorede prepiite dva puta za redom bez pogreke.

59

apolo apel, sokolica svekoliko, doek dapae, forum forum, jelo joga, klip kiklop, lopo lovac, opor elo, Rego rupa, udovica upravo, Europa erupcija, Ivor imalo, Vukovar vod, moped momad, glupaa glog, hop Homer, crijep cokula, Odisej poroci, Popovaa sada selio selo samo elo evo vodovod uvod moral melodrama more formacija farmacija folija formula gromovi govorljiv aplikacija opeka operacija olimpijada ograda pupoljak psihologija programi prirodoslovac opijum proslava opruga programeri odgajiva pisac 14. opklada, opus, opis, opipljiv, opak, oupali, okupacija, oporo, pakao, parodija, pivopija, plaljivko, plaho, plovilo, prokopi, okolo popola okomila papagaji olovo poljodjelac oporukama Popaj Marko Osijek Karlovac Dugave Savica Lipik Jaska Dugo Selo Pavle
15. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(vod, vodovod, vodopad) (cija, racija, operacija)

(lica, kolica, sokolica) (lica, polica, propalica)

IX. Tipkanje slova t z

60

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova t nalazi se u treem redu tipkovnice. Pie se kaiprstom lijeve ruke tako da prst ispruimo gore malo udesno, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo prst na osnovicu. Tipka slova z nalazi se u treem redu tipkovnice. Pie se kaiprstom desne ruke tako da prst ispruimo gore jae ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Uporita su na malim prstima. Vjebe 1.

ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz
2.

gevt gevt himz himz gevt gevt himz himz gevt gevt himz himz gev lezg sotg lezh sotg lezg sotg lezh sotg lezg sotg lezh sotg lez asdftg lkjzh asdftg lkjzh asdftg lkjzh asdftg lkjzh asdftg
3.

kat rat tri rti

4.

kat rat tri uze

jaz zlu zum rti

jaz zlu zum uze

kat rat tri rti

kat rat tri uze

jaz zlu zum rti

jaz zlu zum uze

kat rat tri rti

kat rat tri uze

jaz zlu zum rti

jaz zlu zum uze

kat rat tri rti

kat rat tri uze

jaz zlu zum rti

jaz zlu zum uze tet zet mit pet

veza peta teta zove

5.

veza peta teta zove

vaza kuta teza gaza

vaza kuta teza gaza

trka zora trpi zvrk

trka zora trpi zvrk

loza luta kroz faza

loza luta kroz faza

plot jeza vrti mraz

plot jeza vrti mraz

tele zrak muti jato

tele zrak muti jato

trka turopoljski tvor tvorac tlakomjer toplomjer tajga traktor teleskop talasoterapija tifus tijek tijelo tlaiti tipkati tvrd
61

tumaiti, trud, trtica, taktiar, tama, telepatija, toalet, tip tramvaj, tramvajac, temperirati, tijesto, tikva, Tatar, tortura
6.

zaahuriti zapamtiti zemljovid zidati zijevati zlato zrakoplovi zlikovac, zmaj, zalazak, zametak, Zlata, zrikavac, Zlatko, zov, zrcalo, zulum, zvearka, zagrijati, zamrzavati, zdravstvo, zec, zgrada, zagrada, zagrljaj, zluradost, zoologija, zazor, zemlja,
7.

tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtgt zaahuriti zaarati zadati zagrada zaliha zaliti zalazak zauzet tad tajac taktika taktiar tama tava teatar televizor tat tkivo citati cjelovitost cvjetati oistiti oitati oitovati odmotati
8.

pragmatizam, materijalizam, oporezivati, opovrgavati, ozraiti, demokratizacija dezertirati dijapozitiv epizoda Ezop filatelist primitivizam prizemljivati materijalizam rezati ulaziti poezija prosvjetiteljstvo, protureformacija, provokator, pozivati, pet,
9.

Zlatko, zagriz, zahvala Zadar, zakupiti zalaziti zaliha, zrcalo telegram, telefaks, tastatura totem tlakomjer, tramvaj, temelji zidati zijevati zlikovac zazivati zdravstvo zoologija zmaj zrak tempo tempirati tratiti travarica trka turopoljski tvrdoglavac
10. Sljedei peterored napiite dva puta zaredom ne koristei ENTER pri prelasku u novi red. Prepisujui tako ovu vjebu, dobit ete jedan desetored. Ako ne piete slovima Courier New, ve nekim drugima, proporcionalnim, piite na isti nain, tj. ne koristite tipku ENTER dok ne napiete deset redova.

Alta artroza, struka skleroza, datula drzak, fetus faza, jutros jeza, kut kazivati, lutalica Liza, etka izma, ratari rasizam, ustrojstvo uzimati, etatizam Ezop, imitacija izlaz, vatra veza, metropola mezimac, gospodarstvo glukoza, hotimice hertz, citira Cezar, otpor opaziti, postaja proza, tapeta Tuzla, zapiti zora,
11. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(odaziv odazvati odazivati) (porez prorez prolaz) (zalizak zalizati zajaziti) 12.

(cvrkut cvrkutati cvrkutav) (takt taktika taktiar) (plazma plaziti paziti)

U sljedeem primjeru bit e prikazan jedan od naina uvjebavanja sigurnosti zahvata na pojedine tipke. Treba odabrati jednu rije koju emo rastaviti na nekoliko cjelina i ispisivati te cjeline od poetka (prefiksa) prema kraju, ali i od kraja rijei (sufiksa) prema poetku. Uputno je ovakvim nainom ee uvjebavati zahvat na pojedine tipke. Kao primjer uzet emo rije PROSVJETITELJSTVO. Ako ponemo pisati ovu rije od njezinog poetka, rastavit emo je na:

proprosvjeprosvjetitelj62

prosvjetiteljstvo
Svaki dio ove rijei ispisuje se po tri retka. Tada prekidate pisati zapoeto (bez obzira na to to rije nije zavrena ili je ispisano samo jedno slovo rijei) i prelazite u novi red piui od poetka tu cjelinu. Evo kako bi to trebalo izgledati:19

pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo Ako vjebate pisati proporcionalnim slovima, npr. slovima Times New Roman, takoer piite pojedini dio rijei, dok ne napiete tri reda. Istina je da ete tako napisati vie slova no to ste napisali u gornjem nainu pisanja, ali ete na taj nain uvjebavati sigurniji zahvat na pojedine tipke slova. Prikazat emo vam to ovdje. pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo

13.
Ako hoemo na ovoj rijei uvjebavati sigurnost zahvata na pojedine tipke tako da ralanjujemo rije od njezinog kraja, rastavit emo je na:20
19

I to je vjeba u kojoj uenici koji ue pisati na tipkovnici osobnog raunala nee koristiti tipku ENTER, osim kad trebaju odvojiti jedan trored od drugoga, a ne moraju ni paziti na desni rub, jer je osobno raunalo na tehnolokoj razini koja nadmauje ovu radnju. 63

-stvo -teljstvo -svjetiteljstvo prosvjetiteljstvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo I ove vjebe moete pisati drugim slovima, kao to je to prikazano u prethodnom primjeru.
Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe 14.

ftgt ftgt jzhz jzhz ftvt ftvt jzmz jzmz ftrt ftrt jzuz jzuz ftr proizlaziti provocirati tip tipizacija Ljudevit grimiz gluposti muza mamuza teror terorizam izvoz izmisliti Pegaz pauza mezimac materijalizam, ulaziti, odaslati, odgovoriti, Ezop, zarezivati, filatelist filatelistiki, okomito okomiti, okupati okupatorski matematika matematiki, cmizdriti cmizdravac, odrezak odrezati, gmaz glupost urezala magisterij matematika pozicija propozicija atar sat savez jazavac Katica kititi plazma Pegaz protektorati,
15.

16.

20

Ovo je vjeba u kojoj uenici koji ue pisati na tipkovnici osobnog raunala nee koristiti tipku ENTER, osim kad trebaju odvojiti jedan trored od drugoga, a ne moraju ni paziti na desni rub, jer je osobno raunalo na tehnolokoj razini koja nadmauje ovu radnju.

64

Sljedei peterored napiite dva puta zaredom, ne koristei ENTER pri prelasku u novi red. Prepisujui tako ovu vjebu, dobit ete jedan desetored. Ako ne piete slovima Courier New, ve nekim drugima, proporcionalnim, piite na isti nain, tj. ne koristite tipku ENTER dok ne napiete deset redova,

auto atavizam stega suzvuje datum drvorez faktor fiziar jutro jazavac kamata kriza latica loza utura azma redarstvo razviti uhititi uzoriti Eta epizoda iritirati izuzeti Vatroslava vezist metrika muza graditelj grizli Hrvat hazarder citat cezij otpori ozraiti potpis pozicija trava turcizam zrakoplovstvo zaokupiti 17.
Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(tvrd tvrdica tvrdoglavac) (urezala zarezala prorezala) (zgrtati razgrtati odgrtati) (oistiti oitati oitovati) 18.

(tvrd ustvrditi potvrditi) (maketa raketa plaketa) (cvjetaa procvjetati rascvjetati)

Prepiite sljedee reenice u nizu, bez pogreke.

Zdravko je zasadio u zemlju kukuruz. uvaj se tog zlotvora. Zora je zasadila zelje u vrtu. Dolazim tvojim tragom. Dora je zlatarevo zlato. Zorice, zatvori vrata za Zlatom. Od rijei zvijer zaista me hvata jeza. Hvata me jeza kad u zoru ujem zvuk tvog motora. Zlata je zakopala zlato. Rik divljai trza me iz zamrlosti.

65

X. Tipkanje slova b n

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Tipka slova b nalazi se u prvom redu tipkovnice. Pie se kaiprstom lijeve ruke tako da prst ispruimo jako dolje udesno (udaljenost na tipkovnici slina je onoj desne ruke od j na z, samo suprotno), lagano dodirnemo tipku i odmah nakon toga vratimo prst na osnovicu. Tipka slova n nalazi se u prvom redu tipkovnice. Pie se kaiprstom desne ruke tako da prst pomaknemo dolje malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo prst na osnovicu. Uporita su na malim prstima. Vjebe

fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbrt fbrt jnuz jnuz fbrt fbrt jnuz jnuz fbrt fbrt jnuz jnuz fbr asdfgvbrt lkjmnuz asdfgvbrt lkjhmnuz asdfgvbrt lkjmnuz asdfg lan lan lan ban ban ban rub rub rub pub pub pub pun pun pun lan i,bt i,bt ecnu ecnu i,bt i,bt ecnu ecnu i,bt i,bt ecnu ecnu i,b buba niti buba doba
3. 2.

1.

buba niti buba doba

biti nama buna dona

biti nama buna dona

boli neda kuba vabi

boli neda kuba vabi

biba nivo kuna vani

biba nivo kuna vani

bui nosi ruba tuba

bui nosi ruba tuba

bura nona runa runa

bura nona runa runa

be nit rub ten

66

besmisao besjeda besposlen bibliografija biografi bezazlen biti Balkan benzin besmislenost beskrupulozan bezlian Bizant bistar bistrouman, bjesomuan, blagonaklon, blagovaonica, bogobojazan, baba, Bagat, bava, Bavanin, bat, barbarizam, bar, bazen, bon, nacrtan, nacionalizacija, naelnik, nain, nainiti, nadgradnja nadobudan nadstojnik nagon nagovijestio najamnina nakrivljen ne napolitanka, napredak, naputak, naramenica, naslonja, nesretan nijansa, nijem, nikamo, nikotin, Nizozemska, normalizirati, nos dubina duborez, labud labavo, lumbago, Lumbarda, analfabet, Ana centrifugirati carevina egzistencija ekspresionizam eksplozivan sveobuhvatan shizofrenija Amerikanac munina majmun manipuliran obadvoje vegetativan fenjer flegmatian sveznadar dimnjaar nit
7. Napiite svaku reenicu etiri puta bez pogreke. 6. 5.

4.

Pri obavljanju telefonskog razgovora treba biti kratak i jasan. Zagrebaka banka javlja svojim komitentima da je osigurala DEM. Vladimir Nazor napisao je puno pjesama i pripovjedaka za djecu. Primili smo pismo poslovnog partnera, kojim najavljuje dolazak.
8. Peterored u ovoj vjebi napiite dva puta kao cjelinu. Dakle, dobit ete jedan puta deset tijesno pisanih redova, dakle desetored.

Anica Antun samosvojstven srdano djelatnik Danijel fontana fen Japan junaiti klokan kinin Lapa Ljubljana inila un reenica ranica unazad unuad vanilija Vinodol mungosi membrana ganjanje gavran Hania hrana carinik cin oporba obala pozornost postrojba tanak tobogan zamolba zagrebaki bahat boljitak nabaviti nanosi
9. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(avan garda anvangarda) (crn crnina crnaki) (obrana obrambeni obronak)

(drven drvenina drvenjara) (lav lavabo labavo) (beta alfabeta analfabeta)

10. Prepiite ovaj tekst ne koristei tipku ENTER, a potom uporabite opciju Justified.

Emile Zola, poznati francuski pisac, napisao je roman Nana. Nikola je popravio i obnovio svoj automobil. Meni nikad veliina ili boja bombona nisu bili bitni. Barbara tvrdi da je ananas ukusniji od banane. Nevenka mu je bila blagonaklona. Povod za njihove razmirice bio je banalan. Branama su se branili od njihova nasrtaja. Vjekoslava, budi bar jednom pristojna. Dosadan ovjek je ona osoba koja govori o sebi kad bismo htjeli govoriti o nama. Kad se ljudi upoznaju, prijateljstva prestaju. Suze su tihi jezik bola.

67

11.

objedovati zimnica zlatnina poganin obveza primitivan oboljenje parodija popularan guvernanta odrpanac djevojica klasika panoi milimetar skakaica zaseban odbojka orijentacija lugar bezazlen djelatnik mansarda licemjeran hmelj udruga genijalan naslonjai

12.
Da biste pristupili izraunavanju brzine pisanja operatera na tipkovnici osobnog raunala, najprije je potrebno utvrditi uinjene pogreke tijekom prijepisa ili diktata. Kao jedna pogreka prilikom pisanja na tipkovnici osobnog raunala rauna se: 1. pogreno otipkano slovo, 2. suvina ili isputena slova, 3. isputen ili suvian razmak, 4. suvine ili isputene rijei, 5. pogrean temeljni poloaj, 6. pogreni ili isputeni redovi i 7. nepravilno smjetena slova ili rijei, U diktatu se kao pogreke raunaju i pravopisne pogreke. Kao dvije pogreke prilikom pisanja na tipkovnici osobnog raunala rauna se svaka suvina, isputena ili zamijenjena rije, ako ima vie od est slovnih mjesta. Brzina pisanja na tipkovnici osobnog raunala mjeri se brojem istih udaraca u jednoj minuti. Postupak izraunavanja brzine je sljedei: 1. utvrdimo ukupan broj bruto udaraca, 2. utvrdimo pogreke u tekstu, 3. broj pogreaka pomnoimo s brojem negativnih bodova (1 pogreka = 25 negativnih bodova, a to znai kao da niste napisali 25 slova),21 4. ukupan broj bruto udaraca umanjite za umnoak negativnih bodova s brojem pogreaka i 5. tako dobiveni rezultat (broj neto udaraca) podijelimo s brojem minuta koliko je trajao prijepis ili diktat. Na primjer, izraunat emo brzinu prijepisa u trajanju od deset minuta: 1. ukupan broj bruto udaraca = 1.102, 2. broj pogreaka = 2, 3. umnoak broja pogreaka i negativnih bodova, 2 x 25 = 50,
Slika 41. Prikaz opcije Broja rijei (Word Count)

4. od ukupnog broja bruto udaraca oduzmemo zbroj negativnih bodova: 1102 - 50 = 1.052,5. Dobiveni rezultat podijelimo s vremenom trajanja prijepisa (10 minuta): 1052 : 10 = 105,2 = 105 istih udaraca u minuti. Da bismo uope mogli izraunati brzinu, najprije trebamo utvrditi koliko smo slova uope napisali. Da bismo to napravili, koristit emo se opcijom Alati Broja rijei (Tools Word Count). Pri tome emo oitati onaj broj koji se odnosi na broj slova s praznim slovnim mjestima (Slova s razmacima, odnosno Characters with spaces). Nakon toga slijedi postupak kako je opisano u naprijed navedenom tekstu.
21

Na kolskim natjecanjima, na dravnim natjecanjima za juniore i prilikom polaganja ispita za daktilografsku klasu obraunava se za jednu pogreku 25 negativnih bodova, na seniorskim natjecanjima 50 negativnih bodova, a na svjetskim natjecanjima 100 negativnih bodova.

68

Prepisujte sljedei tekst deset minuta, a nakon toga izraunajte postignutu brzinu sukladno gornjim uputama.

Europska glazba je tijekom svojeg povijesnog razvoja prolazila kroz nekoliko razliitih razdoblja od kojih su najbitnija renesansa, barok, klasicizam i romantizam. Italija je bila sredite u doba renesanse i baroka, a Njemaka u vrijeme klasicizma i romantizma. I u drugim zemljama poeli su se javljati istaknuti skladatelji. U glazbi devetnaestog stoljea pojavio se nacionalni duh skladatelji su poeli unositi nacionalne karakteristike u svoja glazbena djela, a nerijetko su svoju glazbu zasnivali na narodnim pjesmama svoje zemlje. Pored glazbenih djela svjetovnog karaktera, postoje i velika djela religiozne i crkvene glazbe. Skladatelji su kasnije skladali skladbe za zbor i soliste, zbor i orkestar, a bile su namijenjene za izvedbu prigodom raznih crkvenih obreda. Takvi obredi i glazbena djela pisana za njih nazivaju se u zapadnoj crkvi misa ili rekvijem, a u istonoj liturgija ili opijelo. Danas se ta djela izvode na koncertima neovisno o njihovoj prvotnoj namjeni. Bach, Mozart, Beethoven, Verdi i mnogi drugi skladatelji stvarali su slavna djela te vrste.
Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe 13.

ode u bezdan, uiti botaniku, baratati imenima, biti bubuljiav biser nositi, blag i bezazlen, berai banana, stalno blebetati, dati najamninu, normalizirati stanje, Nenin novanik, na nain, nabava potrebnih namirnica, hrabar novak, poznati numizmatiar pametan palenta panoi pandur poganin popularan pedantan pokoran zabluda zamolba zaseban zabrljati zemljoradnik zimnica zlatnina guvernanta groznica grozniav grijanje genijalan grabiti grbiti objedovati obezobraziti odbaciti odbojka odrpanac orbita obveza

14.

15. Peterored u ovoj vjebi napiite dva puta kao cjelinu. Dakle, dobit ete jedan puta deset tijesno pisanih redova, dakle desetored.

alibi alibaba samobitnost sabornik domoljublje debatnih Fabijan fobija jabuka Job koraba kabanica Labin ljubim initelj obanin robija rabin uljudben ubaen vrabac vab miroljubiv mobilizacija grbav gromobran hobotnica haubica posebice pukotina tobogan ton zabraniti zanatstvo bombonijera blebetati namjernik nadstojnici
69

16. Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(gibati gibljiv grabljiv) (pedantan pikantan permanentan)

17. U sljedeoj vjebi svaki redak napiite tri puta. a)

(zloba zloupotreba zlouporabiti) (gavan gavran german)

lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan dimenzionalan dimenzionalan dimenzionalan dimenzionalan trodimenzionalan trodimenzionalan trodimenzionalan
b)

brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo
18.

besposlen bibliografija bezazlen bistar bjesomuan blagonaklona naelnik nacionalizacija nijansa nikotin normalizirati nos nivo Amerikanac dimnjaarski nit obadvoje vegetacija sveznadar hrana imbenik nadstojnici bombonijera samobitnost koraba eksplozivan

70

XI. Tipkanje slova

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Tipka slova nalazi se u drugom redu tipkovnice. Pie se malim prstom desne ruke tako da prst ispruimo udesno, dodirnemo tipku i prst ponovno vratimo na . Tipka slova nalazi se u treem redu tipkovnice. Pie se malim prstom desne ruke tako da prst ispruimo gore malo udesno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Uporite je na kaiprstu desne ruke. Lijeva ruka miruje na osnovici. Pazite da prilikom pisanja ovih slova ne irite desni lakat.

Vjebe
1.

a a a f f f a a a f f f a a a f rp rp ia ia rp rp ia ia rp rp ia ia rp rp rp ia ia rp rp ia ia rp rp ia ia rp
2.

f f f f f f f f f f f f f a s f j k l l r u e i v m g h c o p t z b n a s f j k l
3.

up pe ar ud

up pe uk al

up pe a up

up pe ok ud

up pe ar al

up pe uk up

u pe a to

u pe ok ud

u pe ar al

up pe uk u

up pe a to

up pe ok ud

up pe ar al

up pe uk u

up pe a to

u pe o u

71

4.

drutvo drutvo dua dua rotilj rotilj mrav mrav glumite uvui uvui uleknue uleknue glatkoa glatkoa bezosjeajnost pridii pridii batinik batinik tvrdoa tvrdoa popravilite pliak pliak gortak gortak uopen uopen pravda pravdatvo
5.

aa ain ar askati ela elavac elija ilibar ilim orav ilimarstvo orsokak ud udljivi udoredan uk utilo utjeti ah afran aljivina amar ampanjac apat arplaninac arati iroko pijun pinat ogorica ljivar krtac aljivina irina
6.

zaklonite zakanjavati postojei prosvijeen barutina buiti podnoljiv zabiljeka boravite boletina bojite prii pomoi muenitvo uleknue baanski prozori zamanjak tvrdoa pli noobdija neuroloki outjeti ovdanji palikua pjeenjak pe
7.

oeljati kosu, odailja na Sljemenu, slabo pamenje, pjeice poprite sukoba, biti u zarobljenitvu, veliki plaljivac, a tisuu puta, pjeani sat, posjeivati ga redovito, tisuljee zloudan tumor, mukati tekuinu, uvui se unutra, ui u kuu,
8. Prepiite sljedee trorede dva puta zaredom. a)

Antoli sae drutvo fukati Jeli Kameni lea uei raii umuen epi Ivki vonjak mukati Gali hladei carevi opina priopenje truni zaee bespue neu uk tovatelj Ani sii
b)

aov slua drutvo fanik jurinik kr logora aica rijeen ui elektrook izvorite viestranaje miljenje gledite ha caruje obnaati Paali tekoa zatita bia neimatina aka
9.

uuren pear eerna orai oteenje noanji oak oara muiav mii miiav zapee zamaivati beutan lie goa bezvlae aenje gue kranski tisugodinji ee ueem oneienje opui zamaen poaen lie uuriti priee
Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(biljeka pribiljeka zabiljeka) (odmarati odmorite odmaralite)

(mo moan monik) (pei peica pearski)

72

10. Piite sljedei tekst deset minuta, a nakon toga izraunajte neto udarce u jednoj minuti.22

TO SE ZBIVA S KIOM U obliku kie, tue i snijega voda se vraa na zemlju. Kad toga ne bi bilo, opstanak na Zemlji ne bi bio mogu. to se zbiva s kiom? Jedan dio padne u more i opet postane dio mora. Na taj nain nadomjetava vodu koja se kao vodena para ishlapljuje iz mora. Kiu koja padne na tlo ravniarskih predjela, upit e tlo. Njome e se ispuniti sitne upljine unutar estica zemlje do dubine od nekoliko metara. Tu vodu upotrebljavaju biljke koje je svojim sitnim dlaicama na korijenju upijaju i alju u stabljike. Voda se penje prema liu biljke, a biljka je upotrebljava za stvaranje hrane. Uz pomo vode, stabljika i listovi biljke postaju vri. Ta podzemna voda predstavlja veliko skladite koje nikada potpuno ne presui. Vodu koju uzimaju biljke i onu koja odlazi u zrak kao vodena para, zamjenjuje voda koju donosi nova kia. Kia pada na proplanke i na planine kao to pada i na ravno tlo. Voda e potei nizbrdo u malim potoiima. Oni se spajaju i tvore brzac. Drugi e se brzaci spojiti s njim na putu sve dok od svih njih ne nastane rijeka. U poetku e, dok je tlo strmo, rijeka izdupsti sebi duboko korito. Kasnije, kada tlo ne bude vie tako strmo, rijeka e proiriti svoje korito, ali ono nee vie biti tako duboko. Kada stigne u ravan kraj, tei e mnogo sporije i njezino e korito biti vijugavo. Na kraju e rijeka stii do mora i uliti se u nj. Rijeke katkada teku preko vapnenih stijena punih dubokih pukotina u koje rijeke poniru i teku ispod zemlje umjesto na njezinoj povrini. Tekui prema moru, voda pomalo rastapa vapnenac pa tako ispod povrine pravi tunele i spilje.
Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe 11.

imamo na zalihi dovoljnu koliinu mukih koulja, aljemo vam, vagonska poiljka, najljepe zahvaljujemo, kamionska poiljka, nadamo se da emo, uvrtenje vae reklame, brzojavna poiljka, trokove prijevoza snosi kupac, kao to je vidljivo iz ponude,
22

Napomena: ovaj tekst prepisujete tako da ne prelazite u novi red pomou tipke ENTER. Pustite da raunalo samo prelazi u novi redak. 73

12.

plaa plaati plaenik pleat pliak pobjei pomoi posjei po tekui tekuica tisua tisuica troak troiti trokovnik tei brljen biljeka boanje boarski blijetati bljetavilo braa opi opina openitost opunomoenik okotavati oeati orijai
13.

daara denjak usreiti maeha obavjetajac obeastiti odve rotilj rjeidba mukati mjehurii odmaralite odmorite opei glumite gortak glatkoa ampanjac ator eer noenje nedaa nadahnue posjei predstojei poduzetnitvo pljotimice tekui
14.

U sljedeoj vjebi upoznat ete se s jo jednim nainom uvjebavanja sigurnosti zahvata, a sa sigurnou doi e i brzina. Poznato je da u hrvatskom jeziku, a i u rijeima koje su stranog podrijetla, ima mnogo prefiksa i sufiksa, te vam stoga savjetujemo da ih vjebate pisati, bilo samostalno, bilo u sastavu rijei. Evo primjera:
a)

cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija nacija racija protekcija inflacija provokacija dotacija frakcija imitacija rotacija emigracija emocija ilustracija porcija nacija
b)

ite kupalite, ite slagalite, ite smetite, ite ljeilite, ite previjalite, ite pristanite, ite gledite, ite roite nik uenik, nik urednik, nik radnik, nik pjesnik, nik nastavnik, nik bolesnik, nik vlasnik, nik zastupnik, nik poslanik, nik nik, ica sestrica, ica maramica, ica spremaica, ica domaica, ica ic ica ljepotica, ica vjeverica, ica domaica, ica konobarica, ica,
1 5. Prepiite sljedee reenice u nizu, bez pogreke.

titei druge i ti e biti zatien. apui je rekla to ima. Dug prema povijesti je manji od duga prema budunosti. uurena od bola sjedila je na podu, promatrajui nas svojim oima.
Od rijei unutar svake zagrade napiite tone vierede. Nain ovakvog uvjebavanja objanjen je i prikazan u lekciji II., vjeba broj 8.

(pjeice pjeatvo pjesnitvo) (noas noenje noobdija) (roba robija orija)

(moi mono nadmono) (iba ibati iblje) (proi prii pridii)

74

XII. Tipkanje slova

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Tipka slova nalazi se u drugom ili etvrtom redu tipkovnice. Pie se malim prstom desne ruke tako da prst pomaknemo gore udesno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Tipka slova nalazi se u treem redu tipkovnice. Pie se malim prstom desne ruke koji iz osnovice ispruimo gore jae desno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Uporite je na kaiprstu.

Vjebe
1.

j j j j j f f fp fp f a a a j f f f p
2.

j j j j j f f f f f j j gp gp p p f f f f f fp f f f f j j gp gp dp dp p p

j j j j j fp fp f f f gp a j gp f f f f f f f f f f f f f gp a jp gp p d d d

j f a f d

f f f f f f f f fp fp a a a j df df df dp
3.

je je je al al al pu pu pu ut ut ut ru ru ru je ir ir ir pa pa pa ra ra ra ar ar ar mu mu mu i on on on tu tu tu ul ul ul bu bu bu e e e e
4.

vaan vaan abac abac garaa garaa drijelo zdrijelo buruj laa laa aki aki izmeu izmeu uve uve tu tu tuina tako takoer, meu meutim, ak aki, e eati, a aiti, rua ruinjak, drati odrati, pruiti opruiti, eti poeti,
75

5.

abno abokreina alac arko buka ea dral drepi drala ak avolica em eram erdan urevac uve uvegija avo on edan eludac ura urica idov ilav uve uvegija e ir ivotopis aki ongleri akovo upnik eram ega ai oret
6.

arko elim, meu nama, zaeljeti vidjeti, graevni materijal, telefonska narudba, iani instrumenti, meunarodna mea, I, ruinjak pun rua, velika narudba, graevinski radnik, rua, osvjeiti sjeanje, presaivati cvijee, dobar ak, dobra la,
7. Sljedee reenice piite u troredima, etveroredima ili vieredima, bez pogreke. a)

To groe je ukusno. Drislav ree noem. Koa abe je glatka. eljko je boleljiv.
b)

To groe je ukusno. Drislav ree noem. Koa abe je glatka. eljko je boleljiv. ak nam je iza lea. Gospoi je roendan. uro je prvoroene. Presaujemo urice.

To groe je ukusno. Drislav ree noem. Koa abe je glatka. eljko je boleljiv. ak nam je iza lea. Gospoi je roendan. uro je prvoroene. Presaujemo urice.

ak nam je iza lea. Gospoi je roendan. uro je prvoroene. Presaujemo urice.

11. U sljedeoj vjebi napisane su rijei abecednim redom, a u svakoj rijei nalazi se slovo ili . Prepiite vjebu nekoliko puta.

angaman aranman, blamaa branin, cijeenje crtei, enjivo aav, evabdija udoree, dogaaj dunosnik, etaa evanelje Fea Fuine, gle gleanj, hoda hra, inenjer izvia, juno Jeupka, kaiprst klaenje, laa la, ljudoder ljudoderstvo, mea mor, nai no, odgaati oednjeti, poeljeti proizvoa, reenica roen, saenje sauvati, pijunaa veanka, taloina tvrava, utuiti uzbuenje, vaenje vaan, zasaivati zaariti eanje utokljunac
12. Prepiite sljedee etverorede kao cjelinu dva do tri puta. a)

auran, saetak, doivljaj, Fuine, je, koa, leite, enja rua, uvaen, etaa, izguvati, vaan, mae, garaa, hladole crte, okruje, promidba, tuba, zaariti, Boievi, nagaen evabdija, arer, urnalistika, urevac, angaman, snijeiti
b)

Anelka, suenje, dogaaj, Fea, jeupka, kraa, lea, uenje raati, uzbuenje, evanelje, izmeu, voa, Maar, gaaj, hra cijeenje, obii, proi, tuina, zae, branin, nai, udoree veanin, eati, urevaa, anelak, svaanje, dogaaji, Fea
76

Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u.

Dopunske vjebe 13.

obiljeje odleati panja pejza tuno teaki breuljak alba zagaenost zahlaenje roen roenje Meimurac meugradski lea gaanje gospoa graanstvo deterdent dezvica nagaati garaa zaduen malograanin zamiriti zborovoa narudba najslae ra
14.

a a e e i i o o u u Boidar, urevac, ivkovi, Meimurje, Boi, ura, Blaenka M. Krlea, I. Maurani, M. Dri, D. Dri, A. Kai Mioi, Preobraaj, urica, ivot poslije ivota, avolov uenik, e
15. Vjerojatno ste ve priijetili da je za tono pisanje u strojopisu najvanije stalno vjebanje ponavljanjem jedne rijei, skupine rijei ili manjih smislenih cjelina, pa ak i reenica od jednog i vie redaka. U ovoj vjebi su napisane dvije reenice koje treba ponavljati vie puta (ak i cijelu stranicu). Reenice moete odvajati s dva dodira na tipku ENTER.

a) Iza optuenike klupe sjedio je optuenik, a tuitelj je proitao tubu u kojoj se navodi da je spomenuti isti oboruan razliitim naoruanjem pokuao opljakati banku.
b)

uro kae da nee presaivati urice koje se uzgajaju na plantai cvijea u predgrau naega grada. (gar garaa garairati) (lei leite learina) (ar poar opoaren) (laa laar laarica) (mea omeen omeiti) (lud lui najlui)

77

XIII. Tipkanje slova w x q y

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Tipka slova w nalazi se u treem redu tipkovnice. Pie se prstenjakom lijeve ruke tako da prst ispruimo gore malo ulijevo, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova x nalazi se u prvom redu tipkovnice. Pie se prstenjakom lijeve ruke tako da prst spustimo dolje malo udesno, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova q nalazi se u treem redu tipkovnice. Pie se malim prstom lijeve ruke koji ispruimo gore malo ulijevo, dodirnemo tipku i nakon toga odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova y nalazi se u prvom redu tipkovnice. Pie se malim prstom lijeve ruke tako da prst spustimo dolje malo udesno, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Kod svih ovih zahvata uporite je na lijevom kaiprstu; desna ruka pri tome miruje.

Vjebe
1.

fsw fsw fsw asw asw was was wes wes wis asx asx asx l.x l.x jswx jswx jswx kwsx
2.

asw jsw jsw jsw sws sws sws jsw jsw jsw fw wis wos wos wus wus ws ws lws lws kws kw l.x asx asx asx l.x l.x l.x asx asx asx l. kwsx kwsx jax jex jix jox jux jsx lsx lsxw between what what where where when now well well Walter Walter follow Xaver Xaver expres expres voix six text text beaux beaux fox fox deux

few few words words between down down weight weight now box box Luxemburg Luxemburg export export Mexico Mexico

78

3.

q n j jay
4.

aqa n j jey

q baq fay jiy

aqa baq fay joy

q n j juy

aqa n j fay

q baq fay fey

aqa baq fay fiy

q n j foy

aqa n j fuy

q baq fay jay

aqa baq fay jey

q n j jiy

aqa n j joy

q baq fay juy

aq ba fa fa

quelle quelle Equador Equador porquoi porquoi quick quick Quai Quelle Quelle equals equals quickly quickly queen queen qourum you you year year yellow yellow York York Yorkshire Yorkshire city city they they every every Sunday Sunday very very Friday
5.

Mr. Roxbury and Mr. Sayton will examine the six boxes of wax with extreme care. These boxes were returned by Prof. Max of Knoxville College. The Government tax experts were exceedingly careful in examining the current tax receipts. The amount showed an excess of six million dollars over the previous year. Sixteen boxes of explosives were packed with the most extreme care and shipped by Fox Express Company. These explosives are to be used in secret experiments for the U. S. Government.
6.

wool wool style style taxed taxed Quarz jury jury vexing vexing quickly quickly mixing mixing Quai Quai William William equipped equipped shown shown copy copy
Zadatak:

Quarz Wettbewerb wohin words words today type copy copy except index sixth sixth quite quer

1. Iz udbenika za strani jezik prepiite tekst po vlastitom izboru.

79

XIV. Uvjebavanje sigurnosti zahvata

NAPUTAK ZA UVJEBAVANJE SIGURNOSTI ZAHVATA
Dolo je vrijeme kad moete rei da ste nauili pisati na tipkovnici (istina, samo slova) i to bez gledanja u tipkovnicu. Cilj vam je bio pisati BEZ POGREKE, dakle, TONO, ali zadovoljavajuu brzinu jo niste postigli. Marljivim vjebanjem jednog dana pisat ete brzinom od 250 do 300, pa i vie udaraca u jednoj minuti. Stoga nemojte dopustiti da, dok uite pisati na tipkovnici, proe i jedan dan a da niste vjebali pisati na tipkovnici bar jedan kolski sat. Opazili ste, takoer, da su za brzo i tono pisanje na tipkovnici bitni sigurnost pri zahvatu na pojedine tipke slova i koncentriranost na ono to se pie. U ovoj lekciji prikazat emo vam nekoliko naina za uvjebavanje pisanja na tipkovnici radi postizavanja tonosti i brzine.

A) NAINI UVJEBAVANJA ZA KONCENTRACIJU

1. Ispisivanje samoglasnika i suglasnika u rijeima

Odaberite neku vjebu u ovom udbeniku u kojoj su napisane samo rijei, ali moete odabrati i reenice, pa i cjelovit tekst. Prepisujte iz tih rijei najprije samo suglasnike, a potom samoglasnike. Na primjer: auran, saetak, doivljaj, Fuine, je, koa, leite, enja rn stk dvljj Fn j k lt nj aua aea oia uie e oa eie ea
ili

alibi Alibaba samobitnost sabornik samoljublje debatnih Fabijan lb lbb smbtnst sbrnk smljblj dbtnh Fbjnaiiaiaaaoioaoiaoueeaiaia
ili

Pri obavljanju telefonskog razgovora treba biti kratak i jasan. Pr bvljnj tlfnskg rzgvr trb bt krtk sn ioaaueeooaooaeaiiaaiaa. 2. Metoda "zrcalo"
Ovu metodu uvjebavanja sigurnosti zahvata i koncentracije nazvali smo "zrcalo" zato to tekst ispisan na ovaj nain moemo itati samo pomou zrcala. Na taj nain moemo ispisivati pojedine rijei, cijeli red, ili rijei unutar retka. Na primjer: a) ispisivanje rijei

gmaz glupost urezala magisterij matematika pozicija propozicija zamg tsopulg alazeru jiretsigam akitametam ajicizop ajicizoporp
b) ispisivanje cijelog retka

Mislim da u danas imati vremena poi s vama na vonju motorom. .morotom ujnov an amav s iop anemerv itami sanad u ad milsiM
c) ispisivanje rijei unutar retka 80

Mislim da u danas imati vremena poi s vama na vonju motorom. motorom. vonju na vama s poi vremena imati danas u da Mislim 3. Prepisivanje svakog drugog retka Za ovaj nain uvjebavanja preporuljivo je odabrati neki krai tekst (15 - 20 redaka) i prepisivati ga tako da prepisujemo najprije neparne retke (1., 3., 5., itd.), a potom parne (2., 4., 6., itd.). Na primjer: Prije mnogo godina bio neki car, koji je nadasve cijenio lijepu, novu odjeu, pa je sav svoj novac troio samo na to da se to bolje odjene i nakiti. Nije mario za svoje vojnike, ni za kazalite, ni da se proveze umom, jedino mu bijae do toga da pokae svoje novo ruho. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu, pa kako se inae kae o kralju da vijea u vijeu, tako su za ovog cara ljudi govorili da se odijeva u odjevnoj sobi. Prije mnogo godina bio neki car, koji je nadasve cijenio to da se to bolje odjene i nakiti. Nije mario za svoje mu bijae do toga da pokae svoje novo ruho. Imao je kralju da vijea u vijeu, tako su za ovog cara ljudi lijepu, novu odjeu, pa je sav svoj novac troio samo na vojnike, ni za kazalite, ni da se proveze umom, jedino posebno ruho za svaki sat u danu, pa kako se inae kae o govorili da se odijeva u odjevnoj sobi.
Sljedei tekst uvjebavajte pisanjem svakog drugog retka.

1. 3. 5. 7.

redak

2. 4. 6. 8.

1. 3. 5. 7.

redak

2. 4. 6. 8.

U prvim ljudskim skupinama postojala je stanovita podjela rada izmeu ena i mukaraca te izmeu odraslih i djece. Snani muki lanovi skupine bavili su se lovom, dok su ene i djeca morali skupljati biljnu hranu i koljke, brinuti se za vatru i logorite Svaka je skupina prvobitnih ljudi ivjela samostalno, bez oslonca na ostale skupine i bez povezanosti s njima. Izvan skupine nije postojao nikakav oblik drutvenog ivota. Malo-pomalo potkraj paleolitika i u mezolitiku, prijelazom doba u neolit, veze ljudi u prvobitnim zajednicama postaju sve trajnije i one se postupno preobraavaju u bolje organiziranu zajednicu ljudi vezanih krvnim srodstvom - u rod. Ta nova zajednica ljudi potpuno e se razviti u doba kad ratarstvo i stoarstvo ovjeku omogue da se trajno naseli. U rodu su u mezolitiku bili zabranjeni spolni odnosi izmeu krvnih srodnika - brae i sestara, odnosno medu lanovima istog roda. Zbog toga su se meusobno povezivale srodnike skupine.

4. Prepisivanje teksta na stranom jeziku

81

Prepisivanje teksta na stranom jeziku je vrlo zanimljiv nain vjebe za koncentraciju i tono pisanje. Odredite bilo koje tivo iz vaeg udbenika za strani jezik i prepisujte ga. Prepisivati moete cjelovit tekst ili svaki redak teksta dva do tri, pa i vie puta. 1.

The Worst Hijacker

We shall never know the identity of the man who made the most unsuccessful hijack attempt ever. On a flight across America, he rose from his seat, drew a gun and took the stewardess hostage. "Take me to Detroit", he said. "We're already going to Detroit", she replied. "Oh... good", he said, and sat down again.
2.

The Least Alert Burglar A Parisian villain broke into a house at the village of Lachelle. Once inside he began to feel desidedly packis and so went in search of the icebox. There he found his favourite cheese which it would have been a shame not to try. He then found some Barh Oliver biscuits and three bottles of champagne. After a while he began to feel sleepy and decided that he would lie down and digest his meal in comfort. He was arrested next morning fast asleep upstairs in the spare bedroom.
5. Prepisivanje teksta iz rukopisa Ovaj nain zahtijeva punu koncentraciju i prije svega prepoznavanje rukopisa (bilo vlastitog, bilo tueg), te tono unoenje teksta u raunalo. Primjer:

ene i mukarci koji znaju kako raditi zajedno i tvrtke koje im pomau nauiti o zajednikom radu, imaju vee mogunosti za uspjeh, kako danas, tako i u budunosti. Oni koji to ne ine, sutra e biti gubitnici. Sukobi izmeu ena i mukaraca i frustracije prouzroene dvostrukim mjerilima mogu se pretvoriti u prednosti ako smo upozoreni na te probleme i ako kreemo u njihovo rjeavanje. To nije lagano. To od nas trai poten odnos prema vlastitim iskustvima, jasnou glede naih elja i nepostojanje straha u sukobljavanju sa samima sobom, svakim ponaosob i osobnim sustavom vrijednosti. Mi prolazimo kroz odreene stupnjeve postupajui na taj nain. Te stupnjeve je mogue predvidjeti, prepoznati i njima je mogue upravljati ako prije toga neto o njima znamo. Specijalisti za organizacijski razvoj ocrtali su stupnjeve kroz koje ene i mukarci prolaze pri tradicionalnom sukobljavanju uloge spolova. Stupnjevi za pojedince, jednako kao i za organizacije, navedeni su u sljedeoj tablici jedan do
82

drugoga. To ne znai da se pojedine faze tog procesa odvijaju simultano, niti da su jednake ili iste za sve pojedince i tvrtke, ili da pojedinci i tvrtke prolaze kroz sve prikazane stupnjeve, ali to je ipak najei sluaj. Zbog tradicionalne uloge spolova koji podrazumijevaju podreenost ena mukarcima, ene su obino te koje prve postaju svjesne da neto nije u redu ili da neto ne funkcionira kad su one u pitanju. Nakon toga, uobiajeno je da se javlja enski bijes uzrokovan dvostrukim mjerilima, ili pak albe zbog diskriminacije ili nepotenog odnosa u tvrtki. One prve postaju svjesne takve situacije i poduzimaju odreene aktivnosti. Mukarci su skloni osobno reagirati na promjene s obzirom na enska stanovita ili konstatirati kako su promjene rezultat pritisaka organizacije. No, razumniji mukarci otkrit e kako tradicionalno shvaanje uloge ena i mukaraca i stereotipi u svezi s time imaju svoju cijenu koju i oni plaaju.
Zadatak: Zamijenite biljenice iz nekog predmeta (hrvatski jezik, povijest i slino) s uenicom ili uenikom koji sjedi do vas i prepiite nekoliko stranica teksta. 6. Prijepis s predloka s ponavljanjem redaka, odlomaka i cjeline Ovo je jedan od najzanimljivijih naina uvjebavanja tonosti i brzine. Bilo koji tekst iz udbenika prepisujete tako da piete najprije svaki redak u nekom odlomku u troredu, etveroredu ili peteroredu. Nakon toga svaki odlomak prepiite barem tri puta, a potom cijeli tekst bar jedanput, ali vam preporuujemo da ga piete onoliko puta koliko puta ste pisali svaki redak toga teksta. Za ovakav nain rada najbolje je rabiti tekstove iz predloaka namijenjene prijepisu. Primjer:

ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobaanja rada i formiranja samodjelatnog drutva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao to su dobra ili stvari, ili o uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporuuje.
Razrada uvjebavanja: a) tri puta svaki red
83

ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka pretpostavka pretpostavka oslobaanja oslobaanja oslobaanja rada i rada i rada i formiranja samodjelatnog drutva. formiranja samodjelatnog drutva. formiranja samodjelatnog drutva.

Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o
84

upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim opipljivim opipljivim opipljivim opipljivim opipljivim predmetima, predmetima, predmetima, predmetima, predmetima, predmetima, kao to kao to kao to kao to kao to kao to su su su su su su dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama

koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporuuje. koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporuuje. koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporuuje.
b) tri puta svaki peterored (odlomak)

ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobaanja rada i formiranja samodjelatnog drutva. ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobaanja rada i formiranja samodjelatnog drutva. ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobaanja rada i formiranja samodjelatnog drutva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje

prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim
85

upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao to su dobra ili stvari, ili uslugama prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao to su dobra ili stvari, ili uslugama prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao to su dobra ili stvari, ili uslugama
c) tri puta cijeli tekst

ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobaanja rada i formiranja samodjelatnog drutva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao to su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporuuje. ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobaanja rada i formiranja samodjelatnog drutva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao to su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporuuje. ivimo jo uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo drutva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvoenje toga bogatstva najvanija drutvena zadaa, jer samo tako se mogu optimalno
86

razvijati raspoloive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobaanja rada i formiranja samodjelatnog drutva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih drutvenih djelatnosti. Imajui to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagoavanje prirodne tvari drutvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne ovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni uinak koji dolazi do izraaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao to su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporuuje.

87

XV. Uvjebavanje tonosti i brzine

Naputak za uvjebavanje tonosti i brzine
Tekstove koji slijede uvjebavajte sukladno nainu uvjebavanja tonosti i brzine prikazanom u odjeljku XIV. (svi navedeni primjeri).

Tekstovi
TAJNICA Biti tajnicom, to je san mnogih mladih djevojaka. Neke imaju, na alost, iskrivljenu sliku o radnome mjestu tajnice. Ta je predodba nastala na temelju samo pojedinanih i krajnje pojednostavljenih pretpostavki tajnikih poslova, kao to su kuhanje kave, telefonsko komuniciranje, primanje stranaka i slino. Sve je to, dakako, povezano s obveznom ugodnom vanjtinom i ovdje, u oima mnogih, zavrava privlaan posao tajnice. Ovakva slika je upotpunjena raskonim predvorjem direktorova ureda, direktorom muevna izgleda, kakve esto sreemo u klasinim holivudskim filmovima. Ali, posao poslovne tajnice je u mnogoemu drugaiji no to ga zamiljaju osobe koje ne rade na tim poslovima, ve ih idealiziraju i doivljavaju u pogrenom svjetlu. Istina, moda je mnogo puta i zanimljiviji, ugodniji i laki od niza drugih poslova. Svi e se sloiti da je zanimljiviji od onoga u tvornici na tekuoj vrpci, odnosno da je manje naporan od rada na ivaem stroju u nekom pogonu za izradu odjee ili obue. Isto tako je nedvojbeno da mnoge radnice koje svoj kruh zarauju na poslovima ulaganja ili pakiranja na tvornikoj traci, na primjer, ne bi mogle raditi posao tajnice, iako bi veina tajnica mogla raditi takve poslove.

88

OBLACI Oblaci nastaju pretvaranjem vodene pare u kapljice i neprestano se mijenjaju. Moe nam se uiniti da mirno stoje na nebu ili ih vidimo kako prelaze preko njega, ali ipak gotovo svake minute izgledaju drugaije. Tijekom jednog sata svi oblaci na nebu mogu se potpuno izmijeniti. U zraku oko nas ima vodene pare koja potjee iz mora, jezera, rijeka i bara, te od ivotinja i biljaka koje je izdiu. Zrak moe sadravati samo odreenu koliinu vodene pare to ovisi o tome da li je zrak topao ili hladan. Topliji zrak moe sadravati mnogo vie vodene pare nego hladniji zrak. Kada ujutro izae sunce, ubrzo poinje grijati zemlju, a zemlja opet zagrijavati zrak to se nalazi uz nju. Topli zrak je laki od hladnog zraka i zato se poinje dizati, a na njegovo mjesto struji novi hladni zrak, ali se i on zagrijava i die uvis. Postupno se stup toplog zraka, u kojemu ima mnogo vodene pare, digne nekoliko kilometara u visinu, meutim, zrak koji se sve vie die, gubi toplinu i temperatura mu pada. Ubrzo e se toliko ohladiti da vie nee moi zadrati svu vodenu paru koja e se tada pretvoriti u mnogobrojne sitne kapljice. Gledamo li sa zemlje te vodene kapljice, izgledaju nam kao bijela pahuljasta masa, esto s jasno otrim rubom. Oblak ostaje visoko na nebu jer su kapljice tako male i tako lagane da ih stup zraka koji se die zadrava u visini. Budui da u tim visinama obino puu jaki vjetrovi, oblaci su rijetko nepomini pa zato putuju i mijenjaju oblik. Ako redovito promatrate nebo, uoit ete da se oblici oblaka, iako se neprestano mijenjaju, mogu svrstati u odreene skupine i vrste koje je lako prepoznati. Postoje oblaci koji se gomilaju pa izgledaju kao brda ili kule, esto su kvrgavi, katkada ak i do est kilometara debeli. Obino se mogu vidjeti pri promjeni vremena kada nakon sunanog vremena dolazi pljusak, ili ak oluja.

89

UVAJMO PRIRODU U nastojanju da hranom iz prirode nadoknadimo organizmu ono to gubi zbog izlaganja toksinim sastojcima i otpacima suvremene civilizacije, ne bi se smjelo dogoditi da prijeemo u drugu krajnost. Bogatstva prirode nisu neograniena. Zato emo ih uvijek iskoritavati racionalno, to nam nee biti teko ako prirodu zaista volimo, jer je u naravi ovjeka da titi ono to poznaje i cijeni. Nikada ne treba pobrati svu koliinu jestivih dijelova neke biljke, naenu na jednom mjestu. Kod berbe listova trajnih biljaka treba od mnogih primjeraka uzimati tek poneto, kako bi individualne biljke preivjele nau berbu i nadoknadile je kasnijim tjeranjem novih listova. Nipoto ne valja brati vie od one koliine koju mislimo uporabiti. Pri berbi jestivog bilja valja tedjeti i okolnu vegetaciju koja nam stoji na putu. Ukratko, kod branja za jelo neemo biljke prekomjerno i bez potrebe unitavati, jer bismo neracionalnom eksploatacijom mogli pospjeiti naruavanje prirodne ravnotee i degradirati samu prirodu. Osobito valja tedjeti biljke s jestivim podzemnim dijelovima. Uz neke iznimke smijemo ih rabiti samo u krajnjoj nudi, kad nam presahnu drugi dostupni izvori hrane. Nemilosrdnim unitavanjem samoniklog jestivog raslinja mogli bismo ak dovesti u pitanje daljnji opstanak nekih lijepih i korisnih pripadnika nae flore. Tako nekim biljkama prijeti istrebljenje, te se smatraju posebno ugroenim. Ipak, za najvei dio bilja nema takve opasnosti. tovie, branjem nekih rairenih vrsta divljeg povra istovremeno moemo trijebiti najee i najupornije korove na kultiviranom tlu i time postii dvostruku korist. Ni paljivom berbom umskog voa, ajnih i zainskih biljaka neemo ugroziti njihov opstanak. Da bismo imali to vee koristi od branja i uporabe samoniklih jestivih biljaka, treba ih dobro poznavati.

90

EKOSUSTAV

U prirodi je sve povezano odreenim zakonitostima. Ako izdvojimo samo jedan dio odreene cjeline, moemo vrlo lako doi do krivih zakljuaka. Kada promatramo rijeku, jezero ili obinu baru da bismo upoznali ivot na tom mjestu, moramo uoiti i sve ono to tu vodu okruuje u prirodi i to na nju na bilo koji nain utjee. Takva ivotna sredina predstavlja u svom sjedinjenju odreeni sustav koji nazivamo ekosustavom, drugim rijeima, znanost o kui, a ta kua je naa Zemlja na kojoj ivimo. Znai, ekologija je znanost koja se bavi prouavanjem odnosa izmeu ivota i prostora u kojem se on odvija. Na Zemlji ima mnogo ekosustava i svi su oni meusobno povezani. U vodi ive i biljke i ivotinje i sve one ovise jedne o drugima i na neki se nain dopunjuju. Tu je vidljivi svijet i onaj koji moemo vidjeti jedino mikroskopom. Svi oni ine ivotnu zajednicu koju nazivamo biotop ili stanite. ivotnu zajednicu neke rijeke ili jezera moemo sauvati samo ako zatitimo cjelokupni ekosustav tih voda, a to znai da nema zatite samo za ribe ili samo za vodu, jer taj dio prirode moemo zatititi samo ako imamo na umu kompletan ivot tog podruja. Zbog toga, kada naa zajednica odlui da sigurno zatiti odreeni dio flore ili faune, na tom teritoriju uspostavlja zakonsku zatitu cjeline uspostavljanjem nacionalnog parka. portski ribolovac mora biti zatitnik prirode u irem smislu, a ne samo zatitnik riba i voda. To znai da se mora to uinkovitije ukljuiti u zatitu ovjekove okoline.

91

VIJEE EUROPSKE UNIJE Vijee Europske unije je znaajna institucija koja radi u skladu s ovlatenjima dobivenima na temelju Ugovora o osnivanju Europske unije. Na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Vijee je zakonodavno tijelo u mnogim podrujima od interesa za Europsku uniju, a njegova uloga do izraaja dolazi prilikom suodluivanja s Europskim parlamentom. Nadalje, Vijee Europske unije ima zadau koordinacije globalne gospodarske politike zemalja lanica Europske unije, te pored toga u ime Europske unije zakljuuje meunarodne sporazume. Na temelju Ugovora o osnivanju Europske unije, Vijee Europske unije donosi odluke bitne za odreivanje i implementaciju zajednike vanjske i sigurnosne politike, na temelju smjernica koje utvruje Europsko Vijee, te koordinira aktivnosti zemalja lanica i usvaja mjere na podruju policijske i pravosudne suradnje u podruju kaznenog prava. Vijee Europske unije sastoji se od po jednog predstavnika na ministarskoj razini svake zemlje lanice, koji je ovlaten predstavljati svoju vladu. lanovi Vijea ne odgovaraju politiki svojim nacionalnim parlamentima. Uestalost sjednica Vijea zavisi od hitnosti pojedinih pitanja o kojima treba raspravljati. O opim, ekonomskim i financijskim pitanjima, te o pitanjima s podruja poljoprivrede sjednice se odravaju jednom mjeseno, dok se o pitanjima su transport, ekologija ili industrija Vijee sastaje tek etiri puta godinje. U sluajevima kada se Vijee ponaa zakonodavac, pravo inicijative lei na Europskoj komisiji podnosi prijedloge Vijeu. O prijedlozima se raspravlja u kao to dva do kao koja okviru

Vijea, a u samom postupku usvajanja mogu se davati i amandmani. U aktima koje usvaja, Vijee se moe pozivati na pravo Europske komisije u pogledu primjene takvih akata. U okviru ugovora o osnivanju Europske zajednice, akti Vijea mogu imati oblik uredbi, direktiva, pravila, preporuka ili miljenja. Vijee moe, takoer,

92

usvajati i zakljuke politike prirode ili neke druge vrste akata, kao to su deklaracije i rezolucije. Zatim, na podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike, Vijee Europske unije donosi odluke potrebne za definiranje i implementaciju te politike, a na temelju opih smjernica koje je odredilo Europsko vijee. Vijee Europske unije preporuuje zajedniku strategiju Europskom vijeu i provodi takvu strategiju, osobito putem odluivanja o zajednikim aktivnostima i zajednikim stavovima. Vijee Europske unije, na inicijativu zemalja lanica ili Europske komisije, odluuje o zajednikim stavovima, donosi naelne odluke i predlae konvencije u vezi policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima. Rad Vijea Europske unije priprema Odbor stalnih zastupnika (COREPER) koji se sastoji od stalnih zastupnika drava lanica u Bruxellesu i njihovih zamjenika, a sastaje se svakog tjedna. Ovaj Odbor takoer nadzire i koordinira rad oko 250 odbora i razliitih radnih tijela,sastavljenih od slubenika iz zemalja lanica koji na tehnikoj razini pripremaju svu problematiku o kojoj treba raspravljati COREPER i Vijee Europske unije. Vijeu Europske unije predsjedava tijekom perioda od est mjeseci pojedina zemlja lanica, a njihova rotacija temelji se na prethodnom dogovoru. Predsjednitvo Vijea Europske unije znaajan je dio organizacije i rada ove institucije, a osobito je znaajna njegova uloga u zakonodavnom procesu i u postupku donoenja politikih odluka. Predsjednitvo organizira i rukovodi sjednicama te, po potrebi, rjeava nastale probleme. Predsjednitvo, uz pomo glavnog tajnika Vijea koji se ponaa kao visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, takoer predstavlja Europsku uniju u pitanjima koja se odnose na taj dio poslova.

93

BOGATSTVO BILJNOG SVIJETA

Biljni pokrov Zemlje i dalje zauzima velika prostranstva. Veliki dio kopnene povrine naeg planeta ostaje za sada prekriven divljim raslinjem. Svijet biljaka, od razvojno najniih oblika do cvjetnjaa, izvanredno je bogat i raznolik. Pretpostavlja se da je velik broj biljnih vrsta jo neotkriven i botaniarima nepoznat. S druge strane, na stotine milijuna ljudi u svijetu danas gladuje ili se nedovoljno i slabo hrani. Jedna izmeu mnogobrojnih mjera koje se poduzimaju da bi se u budunosti osigurala prehrana sve brojnijeg stanovnitva svijeta sastoji se u traenju i otkrivanju novih izvora hrane medu divljim biljkama. Takva su istraivanja u nekim zemljama dala vrijedne rezultate. Pokazalo se da se u samoniklom raslinju kriju velike prehrambene rezerve. Vjeruje se da bi se ak jedna treina svih biljnih vrsta mogla u nekom obliku rabiti za jelo. ini se da bismo na Zemlji teko mogli nai neobraenu zelenu povrinu od dvadesetak kvadratnih metara na kojoj ne bi rasla ba nijedna jestiva biljka. Flora nae zemlje posebno je raznovrsna i osebujna. Na naem primorju razvijena je zimzelena vegetacija mediteranske regije. Unutarnje kopneno podruje prekriva vrlo raznolika vegetacija. Po naim umama i planinama, po poljima, livadama i panjacima, uz grmlje, ikare i putove, na zaputenim mjestima u blizini naselja, uz rijeke i potoke, uz nae more, po naim otocima i grebenima, rastu na stotine vrsta biljaka koje imaju jestive plodove, listove, stabljike ili mlade izdanke, sjemenke, cvjetove ili cvjetne pupoljke, korijenje, podanke, lukovice ili gomolje. Sigurno je da u naoj zemlji uspijeva vie stotina samoniklih vrsta viih biljaka koje bi se u nekom obliku mogle rabiti za hranu. Uz sve to nepresuno bogatstvo, iskustva iz vremena ratova i oskudica pokazuju da su ljudi znali i umirati od gladi pored prirodnih izvora hrane.

94

BRODOVI Brodovi i amci pripadaju meu najznaajnija, a moda i najstarija, prijevozna sredstva koja je rabio ovjek. Praljudi su se kretali niz rijeke plovei na deblima, a kasnije su nauili graditi splavi i amce s veslima, te lae s jedrima. U dananje vrijeme milijuni brodova i amaca plove rijekama, jezerima, morima i oceanima svijeta. Meu tim brodovima ima svakakvih, od malih gumenih amia i kanua, pa do luksuznih, poput ploveih gradova velikih prekooceanskih brodova i divovskih tankera za prijevoz nafte. U prolosti je rije brod oznaavala neko veliko plovilo na jedra, s tri ili etiri jarbola. U dananje vrijeme brod je bilo koje veliko pomorsko plovno sredstvo s motornim pogonom. Rije amac obino oznaava malu barku kao to su amac s veslima, jahta s kabinom, jedrilica, barka s jedrima. Prvi amci i brodovi graeni su od drveta. Od poetka dvadesetog stoljea brodograditelji grade brodove od eljeza i elika. Manje barke danas se grade od fiberglasa i plastinih materijala. Kada su graditelji brodova poeli rabiti eljezo i elik, odmah su se prihvatili gradnje veih brodova boljih plovnih i prometnih osobina. Kako se tehnologija proizvodnje elika stalno usavravala, to je omoguavalo proizvodnju jaih vrsta elika, pa su brodovi postajali sve vei i bolji. Najbri jedrenjaci bili su ameriki, a mogli su se kretati brzinom od dvadeset vorova. Prvi parni brodovi bili su spori. Meutim, kako su se motori usavravali i brodovi postajali sve bri, poela su se odravati nadmetanja u brzini putovanja na razliitim relacijama. Najuvenije od svih natjecanja je Plava vrpca Atlantika, koja je dodjeljivana brodu koji najbre preplovi ocean u oba smjera. Najsuvremeniji brodovi imaju turbine, dizelske ili nuklearne motore. Morima danas plove razliita plovila od prekooceanskih putnikih, teretnih, do obinih brodova i brodica.

95

TERETNI BRODOVI Teretni brodovi ili teretnjaci plove preko oceana i mora, prevozei robu iz jedne luke u drugu. Oni su veinom laki od deset tisua tona, ali meu njih takoer ubrajamo i najvee brodove na svijetu, divovske tankere za prijevoz nafte. Budui da teretni brod mora prevoziti teke terete, njegovo korito je vrlo jako. U unutranjosti korita su prostrani skladini odjeljci za teret, zvani brodsko skladite. Teret se ukrcava i iskrcava pomou dizalica i drugih ureaja za podizanje koji su smjeteni na palubi. Kod veine ovakvih brodova kabine za posadu smjetene su u srednjem dijelu broda. Kod nekih brodova, kao to su tankeri, kabine su obino u stranjem dijelu broda, a namijenjene su za koji se povremeno konstruirani su s vrste tereta, kao mornare i radnike na brodu i za mali broj putnika nadu na teretnom brodu. Neki teretni brodovi odreenom namjenom, to jest da prevoze odreene to su meso, rasuti tereti i drugo.

HELIKOPTERI Helikopteri lete pomou krakova koji se, poput krila na vjetrenjai, okreu i koji su postavljeni na vrhu. Rotor helikoptera je postavljen na vrhu i ima ulogu krila i propelera. Helikopteri ne mogu letjeti tako brzo kao zrakoplovi, ali su oni mnogo okretniji. Mijenjajui kut krakova rotora, pilot helikoptera moe usmjeriti svoju letjelicu naprijed, natrag ili u stranu. On moe postii da helikopter lebdi u zraku, poput kolibria, ili da ga usmjeri gore ili dolje. Helikopteru nije potrebna posebna staza za slijetanje. On moe uzletjeti skoro bilo odakle ili sletjeti bilo gdje, ak i na zgradu s ravnim krovom. Zbog svoje okretnosti i spretnosti, helikopteri se rabe na bezbroj naina, kao na primjer za prijevoz putnika ili tereta, za spaavanje ljudi iz mora ili teko pristupanih mjesta, za kontrolu viseih kablova, za kontrolu prometa na prometnicama.

96

XVI. Tipkanje arapskih brojeva

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Arapski brojevi se nalaze u etvrtom redu tipkovnice. Moemo ih ispisivati na tri naina: 1. Pisanje brojeva s PODOSNOVICE. Ruke premjestimo s drugog reda tipkovnice (temeljni poloaj) u etvrti red tipkovnice (podosnovica). Raspored je postave prstiju: lijeva ruka 3 4 4 3 desna ruka 8 9 2 3

brojevi broj prsta

1 5

2 5

5 2

6 2

7 2

0 4

* Brojke u gornjoj tablici oznaavaju prste lijeve i desne ruke: 2 = kaiprst 4 = prstenjak 3 = srednji prst 5 = mali prst 2. Pisanje brojeva pomou numerikog dijela koji se nalazi na desnom dijelu tipkovnice. Raspored je postave prstiju: desna ruka 7 8 9 4 5 6 1 2 3 0 2 3 4

brojevi brojevi brojevi brojevi broj prsta

3. Pisanje brojeva s OSNOVICE (temeljni poloaj). Prste drimo na tipkama temeljnog poloaja, a prsti direktno zahvaaju tipke podosnovice. Ovim nainom pisanja sluimo se kada se preteito piu tekstovi bez stalne uporabe brojeva. Napomena
97

Decimalne vrijednosti odjeljuju se od cijelih brojeva zarezom. U tom sluaju iza zareza ne dolazi razmak. Brojevi 1 i 0 Brojku jedan (1) piemo malim prstom lijeve ruke (peti prst). Znak za nulu (0) piemo prstenjakom desne ruke (etvrti prst).

Vjebe
1.

1 10 11 100 101 110 111 1000 1100 1110 101 111 1001 1010 110 10 11 1 100 1.000 0,10 1.001 1,01 10 1.110 100 1,101 0,1101 101 11 110 kutija, 10 kopija, 11 mjeseci, 11.000 godina, 11.100 komada 110. redak, 10. rez, 1. put, 101. stranica, 0,1 posto pogreaka
2.

Prilikom pregleda robe ustanovljen je manjak od 1 sanduka piva. Molimo vas da u roku od 10 dana podmirite na raun br. 110-93. Primili smo vae pismo koje ste nam poslali 11. 10. ove godine. eljko je bio u kazalitu i sjedio u 1. redu na sjedalu br. 10.
Brojevi 5, 6, 7 i 8 Brojke 5 i 6 piemo kaiprstom lijeve ruke (drugi prst), a brojke 7 i 8 kaiprstom desne ruke (drugi prst). Uporita su na malim prstima. Vjebe 3.

fr5 fr5 ju8 ju8 fr5 fr5 ju8 ju8 fvr5 fvr5 jnu8 jnu8 fr5 fr5 ju8 fv5r fv5r jn8u jn8u f5r5vf f5r5vf j8u8mj j8u8mj g5r g5r h8u h8u 588 udaraca u minuti, 0,8 posto pogreaka, 15 knjiga, 5 olovaka 50 150 80 180 580 850 1801 1501 5108 8105 105 108 801 5018 8058
4.

15 tona jabuka, 800 litara benzina, 58 kilograma vune, 18 vrea 680 putnika, piite do 75. reza, 800 aa, javite se 8. 6. o.g. 6 mjeseci, 16 tjedana, 58 godina, 700 dana, 81 minuta, 18. vijek Oekujemo da nas i vi posjetite u ponedjeljak, 5. 6. ove godine.
5.

ft6 ft6 ju7 ju7 ft6 ft6 ju7 ju7 fvt6 fvt6 jnu7 jnu7 ft6 ft6 ju7 fv6t fv6t jn7u jn7u f6t6vf f6t6vf j7u7nj j7u7nj g6t g6t h7u h7u 60 160 70 170 568 786 178 156 1068 5087 6018 5801 1008 607 56 7 1786 metara, 15 sati, 1870 posjetitelja, 60 minuta, 15.600 pora

6. 98

50 t eljeza, 1600 l vina, 750 kg banana, 8600 m vunene tkanine, Najvii planinski vrh svijeta je Mt. Everest, visok 8848 metara. Od 1867. do 1888. g. u uporabi su strojevi s nevidljivim pismom. Brojke 5 i 6 piemo lijevim, a brojke 7 i 8 desnim kaiprstom.
Brojevi 4 i 9 Brojku 4 piemo srednjim prstom lijeve ruke (trei prst), a brojku 9 srednjim prstom desne ruke (trei prst). Uporita su na malim prstima. Vjebe 7.

de4 de4 ki9 ki9 d4e4d d4e4d k9i9k k9i9k dc4e4 dc4e4 k,9i9 k,9i9 404 414 909 909 419 414 496 1960 1999 9444 4 49 9 994 164 19 48 45 godina, 9 sati, 49 uenika, 40 minuta, 1944. godina, 19. kat 40. obljetnica, 90 kg teine, 1549 m visine, 4 m duine, 799 cm
8.

Beethovenova 9. simfonija, 49 minuta zakanjenja, 140 kg jema, Brojku 9 pisat ete desnim, a brojku 4 lijevim srednjim prstom. Zahvaljujemo vam na pismu koje ste nam poslali 4. 9. ove godine. U prilogu vam dostavljamo raune broj 149 i 150 od 19. 11. o. g. Brojevi 2 i 3
Brojku 2 piemo malim prstom lijeve ruke (peti prst), a brojku 3 prstenjakom lijeve ruke (etvrti prst). Uporita su na kaiprstima. Vjebe 9.

sw3 sw3 aq2 aq2 s3w3s s3w3s a2q2a a2q2a sx3w3 sx3w3 ay2q2 ay2q2 220 330 23 32 132 935 82 1329 593 82 383 8293 33 22 122 122 323 25 posto provizije, 43. po redu, 1929. godina, 3.327 kilometara 11.332 komada ibica, 3. red tastature, 32 godine, 3 t eljeza,
10.

Brojku 3 piete lijevim prstenjakom, a 2 lijevim malim prstom. Naruujemo 300 cijevi promjera 12 cm i 25 m ice duine 320 m. Standardna duina vrpce za strojeve na kojima piemo je 13 mm. Molimo vas da svoj dug od 42.300 kuna podmirite u roku 30 dana.
Naputak za pisanje vjebi Pri pisanju nekog teksta nove smislene cjeline od prethodnih odvajamo tzv. odlomcima, koji trebaju biti uoljivi. Oblikovati tekst na stranici moemo na dva naina: 1. AMERIKI nain oblikovanja - svaki novi odlomak od prethodnog se odvaja s dva pritiska na tipku ENTER, a svi reci poinju na mjestu gdje se nalazi kursorski znak, odnosno na rezu 10. 2. EUROPSKI nain oblikovanja - novi se odlomak u odnosu na prethodni naglaava tako da se prvi redak novog odlomka pie uvueno za jedan TAB, a svi ostali redci od poetka gdje se nalazi kursorski znak,
99

odnosno od reza 10. Izmeu odlomaka nema dva razmaka, ali moete i njih napraviti ako je tekst kraeg sadraja, kako bi tekst bio ljepe rasporeen na stranici. Zadatke za samostalno oblikovanje teksta na stranici dajemo u odjeljku XXVII. Prepiite tekst pod naslovom "Juna Dalmacija od 1918. do 1929." amerikim oblikom, a tekst pod naslovom "Sunev sustav" europskim oblikom. 11.

JUNA DALMACIJA OD 1918. DO 1929. Juna Dalmacija obuhvaa povrinu 1.315 kilometara kvadratnih, to je 10,5 posto ukupnog podruja bive pokrajine Dalmacije, umanjenog za povrinu grada Zadra i otoka Lastova, koji su Rapalskim ugovorom pripadali Italiji. Prema popisu stanovnitva iz 1921. godine, na 1 kilometar kvadratni u dubrovakom kotaru ivjela su 47,07 stanovnika, a u kotaru Korula 49,07 stanovnika. To je bio prosjek naseljenosti Dalmacije, koji je prema spomenutom popisu iznosio 48,80 stanovnika na 1 kilometar kvadratni. U razdoblju od 1921. do 1931. godine naseljenost uglavnom ostaje jednaka. Kad je rije o naseljenosti, potrebno je spomenuti da je otok Korula imao vei prosjek naseljenosti nego juna Dalmacija. Prema popisu iz 1931. godine, naseljenost po kilometru kvadratnom iznosi 47 stanovnika. Navedeni podaci iz 1921. godine odnose se na kotar Korulu koji je tada u svom sastavu imao i opine poluotoka Peljeca i koje su nakon 1929. godine ule u sastav kotara Dubrovnika, a rjee su naseljene od otoka Korule pa je zato i prosjek nii.
12.

SUNEV SUSTAV Sunev sustav se sastoji od Sunca i svih nebeskih tijela koja obilaze oko njega. Sunce je zvijezda koja, kao i druge zvijezde, daje vlastitu svjetlost. Nebeska tijela koja obilaze oko jedne zvijezde zovu se planeti. Mnogi planeti imaju svoje satelite koji putuju oko njih. U Sunevu sustavu ima ukupno 9 planeta koji obilaze oko Sunca. Planeti se mogu podijeliti u dvije skupine. U prvu skupinu pripadaju Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Gustoa ovih planeta je etiri puta vea od gustoe vode. Jupiter, Saturn, Uran i Neptun mnogo su vei planeti od prethodnih s 1.320 puta veim obujmom. Saturnov polumjer ima 60.400 km ili 10 Zemljinih. Jupiter i Saturn imaju mnogobrojne satelite. Uran ima polumjer 23.700 km, a Neptun 22.300 km. Pluton ima polumjer oko 3.200 km, to znai da je manji od Marsa. Planeti bliski Suncu obilaze oko njega velikim brzinama. Merkur se kree srednjom brzinom od 46,8 km u sekundi, a Venera 35,0 kilometara u sekundi. Naa Zemlja ima srednju brzinu 29,8 kilometara u sekundi. to je vea daljina planeta od Sunca, to je manja njegova brzina: Pluton se kree samo 4,6 kilometara u sekundi. Ako zamislimo da smo Sunev sustav smanjili 10 bilijuna puta, dobit emo nekakvu predodbu o tome koliko su planeti maleni prema cijelom Sunevu sustavu. Sunev sustav bi tada imao polumjer oko
100

590 m. Sunce bi bilo lopta od oko 14 cm u promjeru, Merkur bi se pretvorio u glavu pribadae s promjerom od oko 1,2 mm na daljini od 11 m od Suneva modela. Jupiter smanjen na zrno groa bio bi udaljen oko 78 m od sredita. Pretpostavlja se da atmosfere na Merkuru nema. Zbog njegove blizine Suncu, danju je temperatura previsoka, ona iznosi 329 stupnjeva Celzijevih, ali je nou prehladno - temperatura pada ispod 27 stupnjeva Celzijevih.

101

XVII. Tipkanje rimskih brojeva

I 1

V 5

X 10

L 50

C 100

D 500

M 1000

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Ako elite napisati rimski broj na tipkovnici osobnog raunala ili na pisaem stroju, posluit ete se velikim slovima jer posebnih znakova za rimske brojeve nema. Rimske brojeve itamo iskljuivo kao redne brojeve i iza njih obvezno piemo toku. Napomena Danas se izbjegava pisanje godita rimskim brojevima. Takav nain pisanja godita jo se tradicionalno zadrao u filmskoj industriji prilikom naznake godine u kojoj je film snimljen.

Vjebe
1.

1. je I. 5. je V. 5. je V. 10. je X. 10. je X. 50. je L. 5. je V. 100. je C. 100. je C. 500. je D. 500. je D. 1000. je M. 50. je L. 2. je II. 4. je IV. 6. je VI. 9. je IX. 13. je XIII. 17. je XVII. V. poglavlje, II. in, XIX. stoljee, MCMXCIII. je 1993. VI. dio.
2.

LX je 60, DCLXVI je 666, XXXVII je 37, D je 500, LXXXVII je 87. 845 je DCCCXLV, 879 je DCCCLXXIX, 24 je XXIV, 1816 je MDCCCXVI. na prijelazu iz XVII. u XVIII. stoljee, III. tisuljee pr. Kr. u XVI. poglavlju te knjige, poetkom XXI. stoljea, u III. inu,
102

Napomena Datum ili nadnevak sastoji se od dana, mjeseca i godine, koji su meusobno odijeljeni razmacima, a iza svakog dijela dolazi toka. Dan i godina se uvijek piu arapskim, a mjesec moemo pisati i rimskim i arapskim brojkama. Moe se ispisati i naziv mjeseca. 3.

U Zagrebu 6. 9. 2005. ili Zagreb, 6. IX. 2003. 23. VI. 2000. Otokar Kerovani roen 23. II. 1902. u Trstu, umro je u Zagrebu 6. IX. 1941. Franjo Kuha roen 10. 11. 1934. u Osijeku, umro je 18. 6. 1911. u Zagrebu. Giacomo Puccini, Bruxelles, 22. 12. 1858.
4. Ispiite sljedee brojeve rimskim brojkama:

2., 6., 9., 19., 15., 17., 8., 20., 23., 26., 31., 33., 29., 45., 58., 7., 152., 105., 346., 510., 802., 900., 1000., 1993., 2700.,
5.

RAZVOJ HRVATSKOG JEZIKA Hrvatski se jezik pojavio u knjievnosti u XII. stoljeu. Najstariji jezini spomenik u poetku XII. stoljea, Baanska ploa, pisan je mjeavinom narodnog i crkvenoslavenskog jezika. Prvo je pismo glagoljica i irilica, a od XIV. stoljea prevladava latinica. Javne isprave i zakonici, kao to su Isprava Kulina Bana iz 1189., Vinodolski zakon iz 1288. i drugi, piu se narodnim jezikom. Narodni jezik ulazi rano i u liturgijsku i apokrifnu knjievnost. Prvo vee hrvatsko umjetniko djelo, Marulieva Judita iz 1501. godine, pisano je akavskim narjejem. Dubrovani, Bosanci, Hercegovci, Dalmatinci i Slavonci razvijaju bogatu knjievnu djelatnost na tokavskom narjeju ijekavskog i ikavskog izgovora u XVI., XVII. i XVIII. stoljeu. U isto vrijeme razvija se i znaajna knjievna djelatnost na kajkavskom narjeju. Tek nastojanjem ilirskog pokreta pod vodstvom Ljudevita Gaja u XIX. stoljeu, uvodi se u Hrvata 1836. godine zajedniki knjievni jezik na temelju tokavskog narjeja i njegova ijekavskog govora, s etimolokim pravopisom.
Napredniji uenici prepisat e dopunsku vjebu koja se nalazi na CD-u. Dopunska vjeba 6.

TISAK Prije izuma tiska knjige su pisane rukom. ovjeku su trebali mjeseci, esto i godine da izradi samo jedan prijepis neke knjige. Tisak je u svojem najjednostavnijem obliku izumljen u Kini, prije vie od 2.000 godina. Izrezivani su dijelovi bloka ravnog drveta da se izrade uzdignuta slova ili crtei. Uzdignuta je
103

povrina premazivana crnilom pa je arak papira pritiskan na nju da primi otisak. To je bilo jo vrlo sporo i skupo. U XV. stoljeu jedan njemaki tiskar, Johann Gutenberg, omoguio je da se knjige tiskaju bre i jeftinije. Umjesto da izrezuje jednu itavu stranu u bloku drveta, izrezao je svako slovo posebno na malim drvenim blokovima iste visine. Ta slova su mogla biti sloena u bilo kojem redu da se sastave rijei i reenice. Kad je tiskanje bilo dovreno, komadi s tiskarskim slovima mogli su se ponovo uporabiti za sastavljanje novih rijei. Umjesto da se rukom pritie papir na namaena slova, rabljena je mehanika sila da pritisne papir na slova. Ipak, i s tim unapreenjem ilo je to jo polako. I na naem primorju ve prije kraja XV. stoljea bila je osnovana prva tiskara u Hrvatskoj, ali nije dugo radila. U 500 godina otkad je Gutenberg prvi uporabio odvojena tiskarska slova, izvrena su mnoga unapreenja i u brzini i kakvoi tiskanja. Slova se vie ne slau rukom, osim u posebnim sluajevima. Veliki moderni slagarski strojevi, s tipkama kao na pisaem stroju, rabe se za samostalno slaganje redaka slova ili filmova. Od njih se izrauju tiskarski otisci, bilo lijevanjem ili fotografiranjem. Otiscima rukuju veliki moderni tiskarski strojevi koje pokree elektricitet. Oni mogu svakog sata tiskati tisue novina ili knjiga.

104

XVIII. Tipkanje razgodaka (interpunkcijskih znakova)

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Interpunkcijski znakovi - toka (.), zarez (,), dvotoka (:), toka-zarez (;), usklinik (!) i upitnik (?) su znakovi koje piemo ODMAH uz zadnje slovo rijei iza koje dolaze, a iza njih se obvezno ostavlja razmak. Zarez i toku, kao interpunkcijske znakove, nauili smo u odjeljcima VI. (zarez) i VII. (toka). Dvotoka se u pravilu nalazi u prvom redu tipkovnice, najee u kombinaciji s tokom. Piemo je prstenjakom desne ruke uz uporabu tipke Shift. Toka-zarez se u pravilu nalazi u prvom redu tipkovnice (obino u kombinaciji sa zarezom), a piemo je srednjim prstom desne ruke uz uporabu tipke Shift. Usklinik se na svim tipkovnicama ne nalazi na istom mjestu, ali je najee smjeten u etvrtom redu tastature), pa ga piemo malime prstom lijeve ruke uz uporabu tipke Shift. (Ukoliko se usklinik nalazi na nekoj drugoj tipki, piemo ga odgovarajuim prstom.)

Vjebe
1.

deki: jk: l: as: fe: ji: deki: jk: l: as: fe: ji: deki: jk: a Donesi mi: Kupi si: Putuj u: Obuci: uvaj to za: Uzmi: Prinesi: Iva je kupila: cipele, kaput i al. Dodaj mi: sol, ulje i riu. Plovei brodicom svratit u na otoke: Krk, Rab, Hvar i Korulu.
2.

kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? k Zato? Zato? to? to? Kada? Kada? Kuda? Kuda? Tko? Tko? Gdje? Zato ide? to nosi? Kada e doi? Kuda hoda? Tko je? Gdje? Hoe li zapjevati? Zar to jo nisi nauila? Jesi li to vidio?

105

3.

fr5! fr5! de! de! ju5! ju5! ki! ki! fv! fv! jm! jm! fr! fr! ju! Tiina! Tiina! Sretno! Sretno! Oj! Oj! Piite nam! Piite nam! Ne, to je nemogue! Doite nam opet! Ne gazite cvijee! Pjevaj! O lijepa, o draga, o slatka slobodo! Hej, ne gledaj tipkovnicu!
Sljedea dva izvatka iz drame "U agoniji", Miroslava Krlee, prepiite bez pogreke. 4.

Hvala, ve je bolje, hvala, nije potrebno! Neu nita, hvala, dobro je! Ti si tako suvie utiv noas! Ti si uope suvie utiv, te mi se ini da ti od te svoje pretjerane utivosti ne govori istinu! Da! Sve tvoje rijei, tvoj nain, sve je to neistinito i patvoreno, ako se pravo uzme! Da! Meni je upravo sada pala na um ta ideja: a to onda, ako si ti jedno neistinito lice?
5.

Ja ne preuveliavam nita! Hvala! Neu nita! Hvala! Pusti me! To nisu nikakve egzaltacije! Ne, ne, pusti me! Ja sam ve sino u salonu pomislila na to, da si ti mogue jedno neistinito lice! A to mi se sada priinilo vrlo tonim! Ti jedno misli, a drugo govori! Daj, priznaj, molim te, progovori, ne budi tako prazno utiv, pa to je samo maska, pa to nije tvoje pravo lice! Molim! Ako su to samo moje egzaltacije, molim, izvoli, reci istinu, reci o emu si sve mislio, tamo kod balkona poslije ove leptirice tu?

106

IX. Donja crta i crtica za rastavljanje

Vjebe: 1. Prepisujui sljedee tekstove, uite pravila pisanja donje crte i crtice za rastavljanje te ih ujedno primjenjujete.

CRTA ZA PODCRTAVANJE Donja crta se nalazi u prvom redu tipkovnice, a piemo je malim prstom desne ruke, kao i crticu za rastavljanje, ali uporabom tipke za Shift. Na pisaim strojevima se ova crta koristila kao crta za podcrtavanje, no prilikom pisanja na tipkovnici osobnog raunala rabimo funkciju za podcrtavanje, te je ta radnja znatno pojednostavljena u odnosu na prijanje pisanje na pisaem stroju. Ako treba podcrtati jednu rije, vraamo se i oznaavamo miem pomou pokazivaa rije koju podcrtavamo. Dakle, podcrtavati poinjemo ispod prvog, a zavravamo ispod posljednjeg slova rijei koju elimo podcrtati, to znai da emo voditi rauna kako selektiramo tekst koji hoemo podcrtati. Ako treba podcrtati vie rijei jednu za drugom, podcrtava se od prve do posljednje rijei, ukljuujui razmake meu njima i eventualnu interpunkciju. Donju crtu rabimo, primjerice, kod pisanja nekih elektronikih adresa: petar_miletic@yahoo.com.
2. Napisat ete nekoliko primjera u kojima se rabi crta za podcrtavanje:

ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ jum_ jum_ de_ju_ de_ju_ ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ Novelu Baraka Pet Be napisao je hrvatski pisac Miroslav Krlea. Pomet je lik iz poznate komedije Dundo Maroje pisca M. Dria. Doi danas u 10 sati. Ne gledajte u tastaturu stroja. Pourite!

107

UPORABA CRTICE ZA RASTAVLJANJE

Crtica za rastavljanje obraena je u VII. odjeljku, ali se taj znak rabi na vie razliitih naina i s vie razliitih znaenja. Prepiite sljedeu vjebu u kojoj ete primjenjivati crticu za rastavljanje u raznim funkcijama, a ujedno ete saznati u kojim se sluajevima ta crtica rabi. 3.

Crtica - kao STANKA

Kad je ova crtica u slubi stanke, ispred i iza nje obvezno dolazi razmak. Stoji esto umjesto zareza, zagrade, navodnika, ponekad i dvotoke. Njome se odjeljuju i umetnuti dijelovi u reenicama, stavlja se ispred onog to dolazi neoekivano i slino. Evo nekoliko primjera: a)

Sjedim ja u sobi - sam samcat - na stolu hrpa zguvanog papira - jutro samo to nije svanulo - a ja nikako da ponem prvu reenicu moje nove pripovijetke.
b) c)

Mnoge stvari su nadohvat ruke - treba samo saviti kraljenicu. Tko drugom jamu kopa - kae narodna poslovica - sam u nju pada. Pametniji poputa - ree vol - i stavi glavu u jaram. Tko visoko leti - nisko pada. I gol i bos, i jo mu je - zima. Uvjerili su me da sam u - pravu. Lo, loiji - najbolji.
4.

Crtica - kao SPOJNICA

Crtica kao spojnica pie se izmeu dijelova polusloenica, kao npr. rekla-kazala, izmeu dvaju dijelova rijei izvedenih s kojim brojem kad se prvi dio pie brojkom, a drugi dio slovima, npr. 5-godinjica, izmeu kratice i padenog nastavka, kao npr. SAD-a, izmeu brojeva koji ine neku cjelinu, npr. broj iro-rauna i slino. Napiite neke primjere:

Zagreb-Sisak, karbon-papir, bruto-proizvod, iro-raun, kasa-skonto, export-import, uvoz-izvoz, pelir-papir, Ivana Brli-Maurani, Broz-Ivekoviev rjenik, Rua Pospi-Baldani, Marija Ruika-Strozzi, Ivani-Grad, autobusom Zagreb-Varadin-Zagreb
b)

a)

iro-raun broj 2484008-1122338831, URBROJ: 516-04-02-3-93-5, piite na papiru formata A-4, umnoavanje teksta pomou karbon -papira, robno-novani odnosi, Mini-Moris, lovor-vijenac, rakrana, Mareti-Iviev prijevod Ilijade, remek-djelo, Dilj-gora,
c)

Radio-goniometar je radio-navigacijski ureaj koji slui za odreivanje smjera iz kojega dolaze radiovalovi to ih emitiraju u poznatim duinama i razmacima posebne radiopostaje smjetene na odreenim punktovima na kopnu.

108

5.

Crtica - zamjena za rije DO

Kada ovu crticu rabimo kao zamjenu za rije DO, ispred i iza nje dolazi razmak. Meutim, ako ovu rije zamjenjujemo crticom izmeu dva broja unutar zagrada, ona moe biti napisana tijesno uz brojeve. Ako je ispred prve brojke rije DO ispisana slovima, pisat emo je slovima i izmeu brojeva (od 7 do 8, a ne od 7 - 8). Evo nekoliko primjera: a)

7 - 8 kopija, prosjena brzina je 60 - 80 km, 120 - 240 udaraca u minuti, 200 - 700 stranica, 10 - 15 kopija, 2 - 3 kutije, 30 - 35 pisaih strojeva, Ivan Maurani (1814-1890), 95 100 stolova. Godinji odmor djelatnika iznosi 14 - 30 radnih dana.
b)

od 7 do 8 kopija, prosjena brzina je od 60 do 80 km, od 120 do 240 udaraca u minuti, od 200 do 700 stranica, od 10 do 15 kopija, od 2 do 3 kutije, od 30 do 35 pisaih strojeva, od 95 do 100 stolova, od 80 do 90 olovaka, od 5 do 7 listova papira
6.

Crtica kao NAVODNICI (TIRET)

Kada crticu rabimo umjesto navodnika, piemo je samo na poetku upravnog govora. Iza crtice obvezno dolazi razmak. Kao primjer prepiite razgovor izmeu Bartolomea i Nele u romanu TAJNA SARMATSKOG ORLA Ivana Aralice.

- uje li ti te glasove? - upitao je Nelu na Cimatoriji. - Ne, ne ujem, ali je ula jedna moja baba. - Zagazila je u more, ali joj stopala nisu tonula nego se zadrala na povrini. Kad je vidjela da moe hodati po vodi, ona je tu jedinstvenu priliku iskoristila i otila. - I? - I trei dan su je suseljani ekali pod smokvom na obali. Tako se to s drugima dogaalo: vrate se nakon tri dana, ne sjeaju se gdje su bili ni to su radili, sjede pod smokvom i prazno bulje u prazninu. Ali se moja baba nije vratila. Nitko ne zna to joj je bilo kad ne iskoristi povlasticu da se vrati, kao to je koristila dar da hoda po morskoj povrini?
7.

Crtica - uporaba pri NABRAJANJU

Kada unutar nekog teksta treba neto nabrajati, dio teksta koji nabrajamo moemo oznaavati slovima, rednim brojevima, ali i crticom. Prepiite jedan takav primjer.

Da biste pristupili izraunavanju brzine pisanja operatera na tipkovnici osobnog raunala, najprije je potrebno utvrditi uinjene pogreke tijekom prijepisa ili diktata. Kao jedna pogreka prilikom pisanja na tipkovnici osobnog raunala rauna se: 1. 2. 3. 4. pogreno otipkano slovo, suvina ili isputena slova, isputen ili suvian razmak, suvine ili isputene rijei,
109

5. pogrean temeljni poloaj, 6. pogreni ili isputeni redovi i 7. nepravilno smjetena slova ili rijei. U diktatu se kao pogreke raunaju i pravopisne pogreke. Kao dvije pogreke prilikom pisanja na tipkovnici osobnog raunala rauna se svaka suvina, isputena ili zamijenjena rije, ako ima vie od est slovnih mjesta.
8.

STRANAC Koga najvoli, zagonetni ovjee, reci? Oca ili majku, ili brata? Nemam ni oca ni majke, ni sestre ni brata. A prijatelji? Do dana dananjega nisam upoznao smisao te rijei. A domaja? Ne znam pod kojom je irinom smjetena. Ljepota? Rado bih je volio da je besmrtna boica. Zlato? Mrzim ga kao to je vama mrzak Bog. Pa to onda voli, neobini strane? Volim oblake... oblake, to prolaze... ondje... divne oblake!

sestru -

Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunske vjebe 9.

Prema tome, stvari i pojave - roba, novac, kapital, profit, dohodak itd. - kao ekonomske kategorije - samo su teorijski izvori odreenih odnosa drutvene materijalne proizvodnje.
10.

40-godinjak, 80-tih godina, 25-godinjica, student PMF-a, bio je u SAD-u, lan HUP-a, fiziko-kemijska svojstva, foto-reporter, rang-ljestvica, Hrvatsko-ugarska personalna unija, kemijskobioloki rat, drutveno-politiki, makro-plan, rak-rana
11.

Danas smo virmanskim nalogom doznaili na va iro-raun broj 2484008-1122338831 30.450.- USD u svezi s plaanjem rauna broj 486 od 11. listopada ove godine.

110

XX. Tipkanje zagrada, kose crte i navodnika

Ponovite sve o nainu isticanja teksta na osobnom raunalu.

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Tipke sa znakovima zagrade nalaze se u etvrtom redu tipkovnice. Tipkaju se kaiprstom desne ruke (lijeva zagrada ili otvorena), odnosno srednjim prstom desne ruke (desna zagrada ili zatvorena) uz uporabu tipke Shift.. Tipka s kosom crtom nalazi se obino u etvrtom redu tipkovnice. Pie se kaiprstom desne ruke uz uporabu tipke Shift. Tipka s navodnicima nalazi se u etvrtom redu tipkovnice. Pie se malim prstom lijeve ruke uz uporabu tipke Shift. Pravopisna pravila pisanja ovih znakova: zagrada (lijeva i desna) pie se tijesno uz prvo, odnosno zadnje slovo rijei koja je u zagradi, kosa crta moe sluiti kao zagrada ili kao oznaka za razlomak; u oba sluaja pie se tijesno uz slova iza ili ispred kojih dolazi, navodnici se piu tijesno uz prvo i zadnje slovo rijei koja je ili koje su meu navodnicima. Vjebe 1.

ft6( ft6( ju7) ju7) dt( dt( jz) jz) fb( fb( jm) jm) ft6( ft6( ) jde/ jde/ dci/ cdi/ /ijg /ijg hic/ hic/ jde/ jde/ cdi/ cdi/ /ij Zagreb (Hrvatska), Leut i trublja /Rafo Bogii/, Rim (Italija) Ulica I. Gundulia 10/2, KLASA: 133-02/93-02;06, 9/16, 6/2, 1/3
2.

argon je specifian, gdjekad i nerazumljiv (npr. atrovaki argon) govor odreene drutvene skupine; postoji tako atrovaki (govor lopova), uliarski (frajerski), aki, portski, kancelarijski, vojniki argon i dr.
111

3.

film "Harry Potter", kinematograf "Millenium", Vera je "dobra" Taj posao je jako "vaan". "Gdje si ga udarila?" pitam Vedranu. "Bili smo", ree Marijan, "kod Ivane na ruku." "Halo!", viknuh. "Ne vidi se", ree Hrvojka. "Eto, i to se dogodilo", ree Lujo.
4. Prepiite ovu vjeba ovako kako je napisana u udbeniku. Uredite ga tako da najprije rastavite rijei (pravilno), a potom upotrijebite opciju Justify.

PRAVILA PISANJA ZAGRADA, KOSE CRTE I NAVODNIKA Kosa crta se nalazi u etvrtom redu tipkovnice, ali na razliitim mjestima - ovisno o vrsti tipkovnice. Piemo je odgovarajuim prstom lijeve ili desne ruke uz uporabu tipke Shift. Ovu crtu rabimo umjesto zagrade, ako unutar tipkovnice nema okruglih zagrada, ali i pri pisanju razlomaka, kao npr. 1/5, 2/8, 10/12, 2/4, 10/16 itd. Piemo je i uz neke brojeve koje treba odijeliti jedne od drugih, kao npr. kolska godina 2006./07. Znak za navodnike (") nalazi se u etvrtom redu tipkovnice. Piemo ga malim prstom (peti prst) lijeve ruke, kao i brojku 2, ali uporabom tipke ENTER. Kao reenini znakovi, navodnici se piu tijesno ispred prvog slova rijei i tijesno iza zadnjeg slova rijei koju stavljamo meu navodnike. Rabe se kad se to navodi upravo onako kako je izgovoreno ili napisano, ili kad oznaavaju upravni govor. Navodnicima oznaavamo i rijei koje se uzimaju u podrugljivom znaenju, te rijei koje nisu u knjievnom jeziku, a pisac ih iz nekog razloga rabi. Navodni znak ujedno slui i kao oznaka mjere za duljinu "col" (palac) i pie se tijesno uz brojku. Okrugle zagrade - lijeva ili otvorena i desna ili zatvorena ne nalaze se na svim tipkovnicama, pa se umjesto njih rabi kosa crta. Ako se okrugle zagrade nalaze unutar tipkovnice, najee su smjetene u njezinom etvrtom redu i to: lijeva na tipki brojke 8 (piemo je desnim kaiprstom), a desna na tipki brojke 9 (piemo je desnim srednjim prstom), a piu se uz uporabu tipke Shift. Rijei unutar zagrada piemo tako da prve rijei piemo tijesno uz lijevu, a zadnje rijei tijesno uz desnu zagradu, a prije i poslije zagrade obvezno ostavljamo razmak. Ako se iza desne (zatvorene) zagrade stavlja interpunkcija, piemo je tijesno uz zagradu, a iza interpunkcije obvezno dolazi razmak.
5. Prepiite dijalog iz knjige Harry Potter Kamen Mudraca Joanne K. Rowlling.

Netko pokuca na vrata njihova odjeljka i pred njima se pojavi onaj djeak okrugle glave koga je Harry vidio na peronu devet i tri etvrt. Bio je uplakan. Oprostite, ree im, niste li moda vidjeli negdje jednu abu krastau? Kad su obojica odmahnula glavom, on produi: Izgubio sam je! Stalno mi bjei! Vratit e se ona ve, kaza mu Harry.
112

Aha, tuno e djeak. E pa, ako je vidite I ode. Nije mi jasno zato se toliko uzrujava, ree Ron. Da sam ja ponio abu krastau, gledao bih kako da je se to prije rijeim. Samo, ja sam ponio ugonju, pa ne smijem nita govoriti. takor je i dalje drijemao u njegovu krilu. Mogao bi mi i krepati a da nita ne primijetim, gadljivo e Ron. Juer sam ga pokuao poutiti da bude malo zanimljiviji, ali mi arolija nije uspjela. Evo, ba da vidi
Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi jedan zadatak koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Napredniji uenici izradit e za domai uradak oba zadatka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u. Dopunska vjeba

Sateliti slue boljem upoznavanju oblika Zemlje i planeta, jer staza satelita ovisi o obliku tijela oko kojega obilazi i o rasporedu masa u tom tijelu. Letjelice su otkrile magnetosferu Zemlje i Jupitera. Svemirski brodovi raznih tipova ispitivali su Mars - "Mars", "Mariner", "Zond", "Viking"; Merkur - "Mariner"; Veneru - "Venera", "Mariner", "Pionir"; i Jupiter - "Pionir", "Mariner", "Voyager", a jedan "Voyager" je proao jo i pored Urana i Neptuna. Najvie aktivnosti zabiljeeno je na Mjesecu. To je jedino svemirsko tijelo na kojem su bili ljudi i s kojega je donesen materijal, ak i vie stotina kilograma.
Prepiite dijalog Amerikanca i djevojke iz prie BRDA KAO BIJELI SLONOVI, Ernesta Hemingwaya.

to bismo pili? upita djevojka. Skinula je eir i stavila ga na stol. Prilino je vrue. ree ovjek. Pijmo pivo. Dos cervezas. ree ovjek prema zastoru. Velika? upita ena iznutra. Da, dva velika. ena j donijela dvije ae piva i dva pustena podloka. Postavila je podloke i ae piva na stol i pogledala ovjeka i djevojku. Djevojka je gledala u stranu prema obrisu bregova. Bili su bijeli na suncu, a zemlja je bila smea i suha. Izgledaju kao bijeli slonovi, rekla je. Nikada nisam vidio ni jednog bijelog slona, popije ovjek pivo. Ne, nisi ni mogao. Mogao sam, ree ovjek. Samo to, to kae da nisam mogao, ne dokazuje nita.

113

XXI. Tipkanje znakova za raunske radnje, razlomke, postotak i promil

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI

Znakovi x, -, :, x i = su znakovi za temeljne raunske radnje, a stoje samostalno, tj. ispred i iza njih se stavlja razmak. Izuzetak su racionalni brojevi (npr. ne - 5, ve -5). Neke smo znakove, koje rabimo kao znakove za raunske radnje, ve ranije nauili pisati i to: a) minus ili manje () kao crticu za rastavljanje, b) podijeljeno (:) - kao interpunkcijski znak, a moemo ga rabiti i umjesto rijei prema, tj. oznaava i omjer, npr: Nogometna utakmica ibenik Kamen Ingrad zavrila je rezultatom 3 : 1. Zemljovid je napravljen u omjeru 1 : 10.000. c) puta (x) - kao znak za iks (znak za mnoenje moe biti i toka, a kod opih brojeva moe se i izostaviti). Znak za plus (vie) (+) nalazi se u etvrtom redu tipkovnice. Piemo ga malim prstom (peti prst) desne ruke, ali uz uporabu tipke za pisanje znakova koji se nalaze u drugom redu tipki. Znak za jednako (=) nalazi se u etvrtom redu tipkovnice. Piemo ga prstenjakom desne ruke (etvrti prst). Znakovi za % (postotak) i (promil) su samostalni znakovi i po pravopisu se piu odvojeno, tj. s razmakom u odnosu na brojku iza koje dolaze. Meutim, kada ih ispisujemo za potrebe raunovodstva, piemo ih tijesno uz broj kako bi se smanjila mogunost pogreke (upisivanje neke brojke na prazno mjesto). Ovi znakovi se nalaze na razliitim mjestima unutar tipkovnice (ovisno o vrsti tipkovnice), pa ih piemo odgovarajuim prstom lijeve ili desne ruke. Znak za postotak moemo pisati pomou znaka na tipkovnici uz uporabu tipke za pisanje znakova koji se nalaze u drugom redu tipki ili ga umetnuti pomou opcije Insert Symbol. Znaka za promil () nema na tipkovnici pa ga piemo (umeemo) pomou opcije Insert Symbol. Program za obradu teksta Word omoguava nam ispisivanje formula i pomou Equation Editora (Urednik jednadbi), alata koji je iskljuivo namijenjen pisanju matematikih formula. Vjebe 1.

jag= jag= jaq+ jaq+ 25 + 67 = 3.291 : 4

cq=a aq=a =cqa =cqa ay=q ay=q c=q c=q a=qa a=y= ca= f+aq f+aq cq+a cq+a jaq+ jaq+ f+aq f+aq cq+a cq+a ca+ 92, 138 + 49 = 187, 568 - 16 = 552, 1.257 - 9 = 1.248 = 823, 546 : 13 = 42, 823 x 4 = 3.292, 369 . 2 = 738

2. 114

- zateena roba u skladitu u kunskoj vrijednosti - kupljena roba u kunskoj vrijednosti - izdana roba u kunskoj vrijednosti - sadanja kunska vrijednost robe
3. Linearna jednadba

32.567.880,00 + 9.328.400,00 - 37.060.560,00 4.935.720,00

x + 5 = -3 x = -3 - 5 x = -8

(x - 3) = -5

2x - 6 = -5 2x = -5 + 6 2x = 1 x = 1 2

Pomou Urednika jednadbi ove linearne jednadbe bit e ispisane na sljedei nain:

x + 5 = 3 x = 3 5 x = 8

2 ( x 3) = 5 2 x 6 = 5 2 x = 5 + 6 2x = 1 1 x= 2
Pisanje linearne jednadbe pomou Urednika jednadbi:

Klasian nani pisanja linearne jednadbe:

x + (x +

1 -) = 2 1 2 =

3 4 3 4 1 2

1 3 x +x + = 2 4

x + x + 3 4

x+x+ 2x =

1 3 = 2 4

2x =

3 1 4 2 3 2 4 1 4

2x =

3 - 2 4

_________

2x =

2x =

1 4 1 8

2x = 1 8

x =

x=

4.
115

Prepiite sljedee jednadbe!

Razlika kvadrata: Razlika kubova: Zbroj kubova:

5.

x2 - 4 = (x - 2) (x + 2) a3 - b3 = (a - b) (a2 + ab + b2) a3 + b3 = (a + b) (a2 - ab + b2)

fr%d fr%d joi%o joi%o j%m% j%m% g%c% g%c% fr%d fr%d joi%o joi%o 20% prometa, 20 % prometa, 0,8% pogreaka, 0,8 % pogreaka, 4% 2% mare, 2 % mare, 5% provizije, 5 % provizije, 90% ili 90 %, 25 - 50 %, slanost vode je 33 - 23 %o, dugujete 10 % provizije,
6.

CRNO MORE Neprestano pritjecanje slatke vode, koju u Crno more donose velike rijeke (Dunav, Dnjestar, Dnjepar i druge), uvjetuju malu slanost povrinske vode (u sredinjem dijelu 19 %o), a u blizini ua (9 3 %o). U dubinama ispod 200 metara Crno more dobiva slanu vodu (33 - 23 %o) kroz Bospor strujama iz Sredozemnog mora. Razlike u temperaturi i slanosti pojedinih slojeva vode odreuju i razlike u gustoi. Posljedica toga je pomanjkanje okomite (vertikalne) cirkulacije, koja uvjetuje aeraciju vode, tj. prenoenje kisika u dubinu. Zbog toga je sloj vode u dubini od 180 do 200 metara ujedno i granica ivotnih uvjeta. Zadaci
1. Napiite nekoliko raunskih radnji i matematikih formula na klasian nain i pomou Urednika jednadbi.. 2. Sastavite nekoliko reenica koje sadre razlomke, postotke i promile.

116

XXII. Tipkanje znakova za strana slova i znakova kojih na tipkovnici nema

Ponovite sve o ispisivanju simbola pomou opcije Insert Symbol. NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Osobno raunalo omoguuje nam ispisivanje velikog broja znakova i simbola pomou opcije Umetni Simbol (Insert Symbol) tako da je teko nai neki znak za uobiajene potrebe koji ne bismo nali u okviru te opcije. Kako ste uporabu ovih opcija uili u okviru predmeta Informatika, ovdje ih neemo detaljnije obraivati.
Slika 47. Prikaz opcija Umetni Simbol (Insert Simbol)

Vjebe 1.

metalna cijev 2,3 mm, trupac 30 cm, jelov trupac 30 cm, , , u vrijednosti 2.300 , 47 , dugujete nam 678,30 , imam 21 $, cijena aranmana je 1.200 $, 350 $, cijena je 10 $, uzmi 50 $ 1 cm, 3 , 2 $, cijev 7,2 cm, uplatite 18 , vratite 7.800 $
2.

Azimut se rauna u stupnjevima od N (0o) preko E (90o), S (180o) W (270o), dakle u smjeru kretanja kazaljki na satu. 2oC, 100oC Il' su snijezi il' su labudovi. Zanima me 'oe li mi to kupit'. doi za 20', 10h i 31', dolaze u 13h i 15', poi u kui za 20',
3.

Danas smo telefonski naruili 1 kamion rezane grae debljine 3". Molimo vas da nam to prije isporuite 1.000 dasaka debljine 4". 23h11'10", stigao je na cilj za 2'02", piite jo 30", 15", 7'1" Natjecatelj je startao 2" prije nego je sudac dao znak za start.
4.

32 cm, 41 cm2, 150 cm3; 100 m, 500 m2, 700 m3, 1.450 km, 200 km2 4 m3 drva za ogrjev, 120 m2 stambenog prostora, 80 m2 zemljita, Stanari nae zgrade potroili su ovaj mjesec 300 m3 hladne vode. Istra je najvei poluotok (3160 km2) istonojadranskog primorja.

117

5.
Pri ispisivanju kemijskih formula javlja se strjelica koja oznaava to nastaje spajanjem raznih kemijskih elemenata. Piemo je pomou opcija koje omoguuje osobno raunalo.

a) SO3 = sumpor (VI) oksid H2O = voda H2SO3 = sulfatna kiselina b) CO2 = ugljik (IV) oksid H2O = voda CO2 + H2O -----> H2CO3 SO3 + H2O -----> H2SO3

H2CO3 = karbonatna kiselina

118

8. CENTRIRANJE
Centrirati znai smjestiti jednu ili vie rijei na sredinu papira. Centrirati rije ili tekst moemo: 1. okomito i 2. vodoravno.

8.1. Okomito centriranje

Pri okomitom centriranju teksta na papiru moramo voditi rauna da iznad i ispod centriranog teksta ostavimo mjesta za isti broj nenapisanih redaka (prazan papir). Da bismo to napravili, moramo uiniti sljedee: ispiemo tekst kojeg treba okomito centrirati na stranici. Ako je rije o vie redaka, moramo voditi rauna o rednom razmaku23, a svakako i o veliini slova24. Kad smo to uinili, oznaimo dio teksta kojeg elimo okomito centrirati na stranici. Nakon toga se koristimo opcijom Page Setup (Postava stranice) u okviru koje traimo izbornik Layout (Izgled). U okviru izbornika Layout (Izgled) odaberemo opciju Vertical Alignment (Okomito poravnanje), kliknemo OK i dobit emo eljeni tekst centriran na stranici. Na taj nain dobit emo okomito centriran tekst na stranici bez obzira na broj redaka25 koje smo centrirali.

8.2. Vodoravno centriranje

Vodoravno centrirati rije ili vie rijei, a i tekst, znai da ispred i iza centrirane rijei mora ostati isti broj neispisanih slovnih mjesta. Vodoravno centrirati moemo: u sredini papira26, na lijevoj strani papira (krajnja granica je poetak pisanja gdje se nalazi kursorski znak)27, na desnoj strani papira (krajnja granica je zavretak pisanja to ovisi o podeenim marginama ili o veliini slova)28. U praksi se najee centrira na sredini papira. Na primjer: a) centriranje u sredini papira:

UPRAVNA I BIROTEHNIKA KOLA Varavska 17 Zagreb

23 24

Tzv. line spacing (redni razmak). Tzv. font size (veliina slova). 25 Tzv. Lines. 26 Pomou opcije za centriranje teksta. 27 U ovom sluaju pomoi e nam nevidljiva tablica, to znai da se linije (tzv. gridlines, odnosno zamiljene crte) nee vidjeti prilikom ispisa teksta na papiru. 28 U ovom sluaju takoer e nam pomoi nevidljiva tablica, to znai da se linije (tzv. gridlines, odnosno zamiljene crte) nee vidjeti prilikom ispisa teksta na papiru. 119

b) centriranje na lijevoj strani papira: - to e na zaslonu osobnog raunala izgledati otprilike ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIKA KOLA Varavska 17

Zagreb
- a na papiru e biti ispisano ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIKA KOLA Varavska 17 Zagreb

c) centriranje na desnoj strani papira: - to e na zaslonu osobnog raunala izgledati otprilike ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIKA KOLA Varavska 17

Zagreb
- a na papiru e biti ispisano ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIKA KOLA Varavska 17

Zagreb
1. Centrirajte sljedee adrese, naslove knjiga i edicija (kosa crta znai novi redak): a) ULJANIK BRODOGRADILITE d.d./Flaciusova 1/PULA b) DJD ZAGREB d.o.o. /Mrkina bb/ZAGREB c) MASTEKS d.o.o./export-import/Poljika cesta 112/SPLIT d) KONAR/elektroindustrija d.d./Borongajska bb/ZAGREB/HRVATSKA e) URIHO/Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba/profesionalnom rehabilitacijom i zapoljavanjem/ZAGREB/ f) Miroslav Krlea/Povratak Filipa Latinovicza/ g) August enoa/Zlatarevo zlato/ h) Dobria Cesari/Voka poslije kie

120

9. IZRADA TABLICA I PISANJE U STUPCIMA 9.1. Tablice

Opazili ste da nema knjige ili udbenika iz bilo kojeg predmeta koji uite a da nema tzv. "tablinog pregleda". Sama rije "pregled" oznaava neto to pojanjava, ini preglednijim, saetijim. Pomou tablica moete organizirati tekst u stupce i redove. Postavite pokaziva na mjesto gdje elite umetnuti tablicu. Kliknite na opciju Tablica Umetni tablicu (Table Insert Table). U prozor koji se pojavi treba upisati broj stupaca i broj redova tablice. Tablice pomou osobnog raunala izraujemo vrlo jednostavno. Tablice o kakvima je ovdje rije izraujemo u okviru programa za obradu teksta Word. Pri tome koristimo opciju za izradu tablica kako bismo prvo izradili mreu, a nakon toga je popunjavamo odgovarajuim tekstom. Tablica se sastoji od: 1. "glave" tablice i 2. sadraja tablice. Nakon to izradimo i oblikujemo glavu tablice, popunjavamo pojedine stupce ili redove. Sadraj tablice moe se centrirati vodoravno i okomito, jednako kao i sama tablica u odnosu na ostali dio teksta. Pri odreivanju irine pojedinog stupca treba obratiti pozornost na broj slovnih mjesta29 u rijeima koje e u tom stupcu biti upisane u drugom dijelu tablice, tj. sadraju tablice. Npr., u "glavi" tablice napiete: Prezime i ime. To je trinaest slovnih mjesta. Meutim, irina tog stupca ne ovisi o tome, ve o najduem imenu i prezimenu koje emo upisati u tom stupcu tablice. Na isto treba obratiti pozornost i u drugim stupcima. Ako elite spojiti dvije ili vie elija u jednu, unutar jedne tablice oznaite sve elije i kliknite na opciju Tablica Spoji elije (Table Merge Cells). Ako elite dodati novi red, postavite pokaziva na jednu od elija eljenog reda i kliknite opciju Tablica Umetni redak (Table Insert Row). Novi red e biti dodan iznad reda odabrane elije. Ako elite izbrisati itavu tablicu, stupac ili red postavite pokaziva na eljenu eliju i kliknite opciju Tablica Izbrii (Table Delete). Isto moete postii ako zatamnite tablicu i pritisnete tipku Bacspace. Kako to izgleda na praktinom primjeru? Najprije emo se odluiti koliko stupaca i redova treba imati naa tablica. U sluaju da se odluimo da tablica ima etiri stupca i isto toliko redova, to emo tako upisati u naredbu opcije Tablica Umetni tablicu (Table Insert Table). Na taj nain dobit emo sljedeu mreu:

Kako vidimo, u ovom sluaju su svi stupci (kolone) jednake veliine. To znai da emo im odrediti pravu veliinu tek nakon to upiemo u mreu tablice eljene podatke. Nakon to upiemo eljene podatke dobit emo sljedei prikaz:
Red. broj Prezime i ime 1. 2. 3. Juranovi Dubravka Iva Horvati Ines irkovi Godina roenja 1986. 1987. 1986. Mjesto stanovanja Zagreb upanja V. Gorica

Kad smo to napravili, sad emo podesiti veli29

Ako piemo slovima koja su proporcionalna, tj. slovima koja sva zauzimaju istu irinu pri pisanju, kao to je to Curier New, onda gledamo na broj slovnih mjesta. Ako piemo slovima koja nisu proporcionalna, tj. slovo zauzima onoliko prostora na papiru koliko je stvarno iroko, kao to je to kod veine vrsta slova, govorimo o irini a napisanog teksta. 121

Prikaz opcija Svojstva tablice (Table Properties) pomou kojih moemo smjestiti tablicu na papiru (na lijevom rubu, centrirano, na desnom rubu), irinu redova (Row), irinu stupaca (Column) i karakteristike pojedine elije (Cell)

inu (irinu) pojedinih stupaca. To emo uiniti pomou naredbe u okviru opcija Tablica Svojstva tablice (Table Table Properties), kako je to prikazano na slici. U sluaju da kolonu treba proiriti, to moemo uiniti na dva naina. Jedan je pomou mia i kursorske oznake u kojem sluaju ne znamo tone razmjere kolone, a drugi je pomou posebnih naredbi u okviru opcije Tablica (eng. Table) i podopcije Svojstva tablice (eng. Tabale properties). U prvom sluaju emo miem dovesti kursorsku oznaku do ruba kolone sve dok se kursorska oznaka ne pretvori u sljedei znak. Nakon toga emo rub kolone pomaknuti ulijevo ili udesno koliko nam je potrebno. U drugom sluaju emo otvoriti padajui izbornik opcije Tablica i otvoriti podopciju Svojstva tablice. U okviru ove podopcije otvorit emo izbor Kolona (eng. Column) i upisati veliinu kolone u centimetrima.

Na taj nain dobit emo ovakav prikaz:

Red. broj 1. 2. 3. Prezime i ime Juranovi Dubravka Iva Horvati Ines irkovi Godina roenja 1986. 1987. 1986. Mjesto stanovanja Zagreb upanja V. Gorica

Naravno, i tekst u svakoj pojedinoj eliji moe biti pisan na lijevom rubu, centriran ili na desnom rubu. Ova potonja opcija koristi se najee u sluajevima kad elimo potpisivati brojeve. Ako tablicu ispisujemo tako da stoji sama na stranici, ili kraj nje nema teksta, uputno ju je centrirati, kao npr:
UPRAVNA I BIROTEHNIKA KOLA ZAGREB, Varavska 17 KOLSKO NATJECANJE IZ STROJOPISA k. god. 2004/05. I. razred PRIJEPIS ZA Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. B R Z I N U - 10 minuta (1 pogreka = 25 udaraca) Razr. I-e I-d I-e I-b I-d Brutto udaraca 2074 1954 1850 1949 1859 Br. gr. 6 4 3 7 7 Neto 1 min 192 185 177 177 168 % gr. 0,28 0,20 0,16 0,36 0,37

Prezime i ime Budak Kristina Krekovi Martina Cvetko Kristina Sra Dragica Roin eljka

PRIJEPIS ZA

T O N O S T

5 minuta (1 pogreka = 50 udaraca)

122

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Prezime i ime Sra Dragica Juri Martina Lenton Marija Moronanin Kristina

Razr. I-b I-b I-c I-c

Brutto udaraca 934 836 771 767

Br. gr. 1 1 1 1

Neto 1 min 88 79 73 72

% gr. 0,10 0,11 0,12 0,13

Naravno, na kraju tablicu moemo urediti i razliitim debljinama linija. Pri tome je uobiajeno da okvir tablice i linija koja odjeljuje glavu tablice od ostalog dijela tablice budu deblje u odnosu na linije koje ine ostali dio mree tablice. To primjerice moe izgledati ovako:
Red. broj 1. 2. 3. 4. Prezime i ime Sra Dragica Juri Martina Lenton Marija Moronanin Kristina Razr. I-b I-b I-c I-c Brutto udaraca 934 836 771 767 Br. gr. 1 1 1 1 Neto 1 min 88 79 73 72 % gr. 0,10 0,11 0,12 0,13

9.2. Pisanje u stupcima

Ako elimo neto napisati u stupcima, pomoi emo si nevidljivim tablicama ili emo koristiti opciju Kolone (Columns).
Vjebe 1. Prepiite pjesmu Josipa Pupaia "Zaljubljen u ljubav". Prvi stupac piite od 0-tog TAB-a, a drugi od estog TAB-a. Pri tome se sluite opcijom pisanja u stupcima (kako ste to uili u okviru predmeta Informatika) ili nevidljivom tablicom, tako da e se na ekranu vidjeti otprilike sljedee:

Josip Pupai ZALJUBLJEN U LJUBAV Volio sam je kao travu i kao jasenje, ko trstiku i kanarinca ko uspavanku i majino buenje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prste nemone u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju, u ijim se kosama migoljila magla, nju, iji je vrat skladni snop ita, iji je hod etnja paprati.
a prilikom ispisa na papiru vidjet e se sljedee: 123

Nazvao sam je vidrom i lasicom, rijekom i panjakom, srnom i janjetom. Jer se svlaila kao zora, jer se podavala kao svijea i otimala kao ivica. Volio sam je kao enu, ko dijete, ko brata, volio sam je kao mir i kao povratak; nju, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju.

Josip Pupai ZALJUBLJEN U LJUBAV Volio sam je kao travu i kao jasenje, ko trstiku i kanarinca ko uspavanku i majino buenje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prste nemone u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju, u ijim se kosama migoljila magla, nju, iji je vrat skladni snop ita, iji je hod etnja paprati.
2.
Prepiite pjesmu M. Krlee "Baba cmizdri pod galgama". Prvu kiticu pisat ete od poetka pisanja, a svaku sljedeu za jedan TAB udesno (znai, drugu kiticu tako da svaki redak prepisujete nakon jednog TAB-a, treu kiticu tako da svaki redak prepisujete nakon dva TAB-a, a etvrtu tako da svaki redak prepisujete nakon tri TAB-a).

Nazvao sam je vidrom i lasicom, rijekom i panjakom, srnom i janjetom. Jer se svlaila kao zora, jer se podavala kao svijea i otimala kao ivica. Volio sam je kao enu, ko dijete, ko brata, volio sam je kao mir i kao povratak; nju, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju.

Miroslav Krlea BABA CMIZDRI POD GALGAMA A koga vraga cmizdri, zamusana muaa, kaj su ti sinu dali tatski ogerli? Na galge dojde samo fini fifiri, naj sliniti, smardljiva bedaa. Jo su ga mogli nabiti na ketau, z goroim kletram popokati mu nokte, Od sega toga obuval je dragi nam Bog te i rei te za navek tega arvendaa! Od lucke je volje volja boja jaa, od Boga pak je jai, bome, gospon Kome, Dobi po gubcu, baba, e ne kome, Ni fajde nam od plaa. V birtije pijaa, karmine tvojem sinu napijaju pajdai! Dojdi z nama, mama! Kesno je popoldan iti k mai!
124

Kada se koristimo opcijom Oblikovanje Kolone (Format Columns), najprije trebamo unijeti neki tekst koji elimo obraditi na nain da u konanici bude pisan u stupcima. Da bismo to uinili, oznaimo tekst koji elimo imati ureen u stupcima, odredimo broj i razmak izmeu stupaca, te potvrdimo naredbu (kliknemo: U redu). Primjer teksta obraenog na nain da bude prikazan u dva stupca:
lanak 1. Ovom uredbom ureuje se uredsko poslovanje organa uprave i samoupravnih organizacija i zajednica koje na osnovi zakona ili propisa donesenih na osnovi zakona vre javna ovlatenja (u daljnjem tekstu: organi uprave i organizacije). Ako su za pojedine organe uprave i organizacije ili za pojedine njihove slube na osnovi zakonskog ovlatenja doneseni posebni propisi o uredskom poslovanju, odredbe ove uredbe primjenjivat e se samo u pitanjima koja nisu regulirana tim posebnim propisima. lanak 2 Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na uredsko poslovanje strunih slubi skuptina drutvenopolitikih zajednica i njihovih izvrnih organa, ako za njihovo uredsko poslovanje nema posebnih propisa. lanak 3 Uredsko poslovanje obuhvaa: primanje i pregled akata, upisivanje akata, dostavu akata u rad, administrativno-tehniku obradu akata, otpremu akata, razvoenje akata i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje) i uvanje. lanak 4 U uredskom poslovanju akt je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava neka slubena radnja kod organa uprave i organizacija. Akti mogu biti oznaeni odreenim stupnjem povjerljivosti. Ovisno o stupnju povjerljivosti, ovi akti mogu imati oznaku: strogo povjerljivo, povjerljivo i interno. lanak 5. Akti u uredskom poslovanju mogu se obraivati koritenjem klasinih birotehnikih sredstava ili automatskom obradom dokumenata..." lanak 6. Ako se akti koji su oznaeni odreenim stupnjem povjerljivosti primaju putem sredstava automatske obrade dokumenata (elektronska pota), pristup do baze dokumenata tih akata moe imati samo radnik koji za to ima dozvolu rada. Dozvolu rada iz prethodnog stava daje u pismenom obliku rukovodilac organa uprave odnosno organizacije.

Prikaz tog istog teksta na nain da bude prikazan u etiri stupca,

lanak 1. Ovom uredbom ureuje se uredsko poslovanje organa uprave i samoupravnih organizacija i zajednica koje na osnovi zakona ili propisa donesenih na osnovi zakona vre javna ovlatenja (u daljnjem tekstu: organi uprave i organizacije). Ako su za pojedine organe uprave i organizacije ili za pojedine njihove slube na osnovi zakonskog ovlatenja doneseni posebni propisi o uredskom poslovanju, odredbe ove uredbe primjenjivat e se samo u pitanjima koja nisu regulirana tim posebnim propisima. lanak 2 Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na uredsko poslovanje strunih slubi skuptina drutveno-politikih zajednica i njihovih izvrnih organa, ako za njihovo uredsko poslovanje nema posebnih propisa. lanak 3 Uredsko poslovanje obuhvaa: primanje i pregled akata, upisivanje akata, dostavu akata u rad, administrativno-tehniku obradu akata, otpremu akata, razvoenje akata i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje) i uvanje. lanak 4 U uredskom poslovanju akt je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava neka slubena radnja kod organa uprave i organizacija. Akti mogu biti oznaeni odreenim stupnjem povjerljivosti. Ovisno o stupnju povjerljivosti, ovi akti mogu imati oznaku: strogo povjerljivo, povjerljivo i interno. lanak 5. Akti u uredskom poslovanju mogu se braivati koritenjem klasinih birotehnikih sredstava ili automatkom dokumenta..." obradom

lanak 6. Ako se akti koji su oznaeni odreenim stupnjem povjerljivosti primaju putem sredstava automatske obrade dokumenata (elektronska pota), pristup do baze dokumenata tih akata moe imati samo radnik koji za to ima dozvolu rada. Dozvolu rada iz prethodnog stava daje u pismenom obliku rukovodilac organa uprave odnosno organizacije...

125

Prikaz zaslona s opcijama za izradu tablica (Format Columns, odnosno Obliku Kolone)

128

10. ISTICANJE I UREIVANJE TEKSTA

esto pri pisanju nekog teksta (poslovnih pisama, poziva, rjeenja i slino) treba dio teksta istaknuti, a osobno raunalo prua za to velik broj mogunosti. Treba svakako rei da tekst koji elimo obraivati najprije treba unijeti, a tek nakon toga obraivati. Osobnim raunalom dio teksta moemo isticati: - podcrtavanjem30, - VERZALOM (velika slova), - s p a c i o n i r a n j e m31 , - centriranjem, - uvlaenjem teksta za jedan TAB, - pisanjem podebljanim slovima32, - pisanjem u kurzivu33, - pisanjem drugom veliinom slova, - pisanjem drugom vrstom slova, - pisanjem slovima druge boje - i drugim nainima. Podcrtavanje je nain isticanja u kojem rije ili vie rijei podcrtamo pomou naredbe za podcrtavanje (pravila pogledajte u XIX. odjeljku). VERZALOM (velika slova) istiemo rije, vie rijei ili dio teksta tako da ih piemo velikim slovima. Svakako se trebamo sluiti tipkom CAPS LOCK (velika slova). S p a c i o n i r a n j e ili r a z m a k n u t o p i s a n j e je nain isticanja u kojem izmeu slova u rijei ostavljamo po jedno prazno slovno mjesto (to radimo pomou opcije za pisanje s proirenim razmakom izmeu slova). Ta se naredba nalazi u okviru opcije Oblikovanje Slova Slovni razmak (Format Font Character Spacing). Pravila razmaknutog pisanja odnose se i na dvoslove (nj, lj) i na interpunkciju. Ne preporuuje se spacionirati dugake rijei niti puno rijei za redom, jer ovakav nain pisanja smanjuje itljivost. Centriranje je nain isticanja teksta u kojem se neka rije ili vie rijei centrira prema sredini ispisanog teksta. Prije i poslije ovako istaknutog teksta ostavljamo po jedan nenapisan redak (2 pritiska na tipku ENTER) prije i poslije centriranog teksta. Uvlaenje teksta za jedan TAB je nain isticanja koji se rabi pri nekom nabrajanju. Prije teksta nabrajanja moemo staviti crticu za rastavljanje, oznaku broja (npr. 1., 2. itd, ili a), b) itd.) ili neki drugi znak koji odaberemo u okviru opcija koje nudi osobno raunalo. Ako sadraj teksta koji uvlaimo ima vie od jednog retka, redak u pravilu piemo ispod prvog slova prvog retka, to osobno raunalo najee obavlja automatski. Pisanje podebljanim slovima je nain isticanja koji je vrlo est prilikom pisanja na osobnom raunalu (kao npr. podcrtavanje prilikom pisanja pisaim strojem) jer se ta opcija jednostavno primjenjuje. Pisanje u kurzivu je uobiajen nain isticanja prilikom pisanja na osobnom raunalu, a moe se kombinirati s nainom isticanja podebljanim slovima. Pisanje drugom veliinom slova jedna je od mogunosti koju prua osobno raunalo, isto kao i pisanje drugom vrstom slova U sluajevima kada nam je na raspolaganju pisa u boji, dijelove teksta moemo isticati pisanjem slovima druge boje. Kad je rije o ureivanju teksta, raunalo nam omoguuje koritenje raznih oblika bulita i brojaka. Kad je rije o bulitima, na raspolaganju nam je vie razliitih grafikih oblika:

30 31

Eng. underline (podvuci). Eng. character spacing (razmak izmeu slova). 32 Eng. bold (podebljanje). 33 Eng. italic (kurziv). 129

 itd.

Kad je rije o brojevima, osobito nam dobro dou kod nabrajanja, ali i kod pisanja sadraja knjiga, znanstvenih radova i slino. Vjebe 1. Prepiite sljedeu vjebu tako kako je napisana, a zatim tekst uredite na nain da koristite neki oblik bulita po vlastitom odabiru.

ISTICANJE TEKSTA U nekom tekstu moemo isticati neku rije ili vie rijei na nekoliko naina i to: - podcrtavanjem, - verzalom (velika slova), - spacioniranjem, - centriranjem, - uvlaenjem teksta za jedan TAB, - pisanjem podebljanim slovima, - pisanjem u kurzivu, - pisanjem drugom veliinom slova, - pisanjem drugom vrstom slova, - pisanjem slovima druge boje i drugim nainima. Podcrtavanje je nain isticanja teksta u kojem rije ili vie rijei podcrtamo crticom za podcrtavanje. Isticanje VERZALOM (velika slova) je nain isticanja u kojem istaknutu rije ili tekst piemo velikim slovima, a pri tom treba imati stalno ukljuen privriva mjenjaa, koji iskljuujemo ako treba napisati interpunkciju. S p a c i o n i r a n j e ili razmaknuto pisanje je nain isticanja u kojem izmeu slova u rijei ostavljamo po j e d n o , d v a , ili t r i prazna slovna mjesta. Moramo voditi rauna da se uvijek prije i poslije spacionirane rijei ostavlja d v o s t r u k o vei razmak nego to je izmeu slova unutar spacionirane rijei. Centriranje je nain isticanja teksta u kojem jednu rije ili vie rijei piemo tako da lijevo i desno od napisane rijei ostaje jednak broj neispisanih slovnih mjesta. Prije i poslije centrirane rijei ostavljamo po jedan nenapisan redak. Uvlaenje teksta za jedan TAB je nain isticanja kojim se sluimo pri nekom nabrajanju. Pri tome je dobro znati da: prije teksta nabrajanja moemo staviti crticu za rastavljanje, oznaku broja (npr. 1., 2. itd.), slova (npr. a), b) i sl.) itd. ako sadraj teksta nekog navoda koji uvlaimo ima vie od jednog retka, sljedei redak obino poinjemo pisati ispod prvog slova prvog retka. Ne preporuuje se u jednoj rijei vie naina isticanja teksta, iako se u dananjoj korespondenciji i primjenom osobnih
130

raunala neka rije ili tekst istie na dva, pa ak i na tri naina. Vie od toga bilo bi neukusno i moglo bi vie tetiti nego koristiti. Npr. previe je ako napiemo ali moemo napisati C E N T R I R A N J E C E N T R I R A N J E
2. Prepiite sljedei tekst tako kako je napisan, a zatim ga uredite po vlastitoj elji, koristei mogunosti koja nam raunalo daje, kao i znanje steeno iz informatike.

ELEKTRONIKO RAUNALO I NJEGOVA PRIMJENA Elektroniko raunalo (kompjuter, engl. computer) jest stroj koji moe prema zadanim uputama (programu) prihvatiti i zapamtiti podatke, s njima izvriti niz operacija, te rezultate raunanja neposredno prikazati ili pohraniti za buduu uporabu. Stoga svako elektroniko raunalo (odnosno informatiki sustav openito) mora imati p r o c e s o r za analizu i izvoenje programa, m e m o r i j u za pohranu programa i podataka, te u l a z n e i i z l a z n e naprave. Fiziki dijelovi elektronikog raunala nazivaju se h a r d v e r (hardware), a skup programa koji upravlja radom tih ureaja naziva se programski dio ili s o f t v e r (software). Procesor Temeljni dijelovi od kojih se sastoji svako suvremeno elektroniko raunalo jesu: - centralni procesor, - memorija, - ulazni i izlazni ureaji. Centralni procesor upravlja izvoenjem operacija i tono ih izvrava. Sastoji se od: u p r a v l j a k e (kontrolne) jedinice, koja nadgleda rad i upravlja ukupnim radom svih pojedinih dijelova raunala, te raunalom kao cjelinom. Pri izvravanju programa odnosno pojedinih programskih i n s t r u k c i j a uputa) ona, ako je potrebno, ukljuuje u rad ostale ureaje; a r i t m e t i k o - l o g i k e jedinice, koja izvrava temeljne aritmetike i logike operacije s podacima: zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje i usporeivanje. Sve ostale operacije i radnje mogu se svesti na te temeljne. Memorija Memorija slui za pamenje podataka i programa. Dijeli se na glavnu (radnu, primarnu) i pomonu (vanjsku) memoriju. G l a v n a m e m o r i j a slui za pamenje programa koji se izvode. U toj memoriji, osim podruja u kojem je pohranjen
131

program, pojedina podruja slue za trajnu ili povremenu pohranu raznih podataka i meurezultata. Glavna memorija sastoji se od niza temeljnih elektronikih sklopova koji mogu biti u jednome od dva mogua stanja to se oznauju brojevima 0 i 1. Svaki taj sklop ini stoga jednu binarnu znamenku koja se naziva b i t (od engl. binary digit - binarna znamenka). Ulazni i izlazni ureaji Ulazni i izlazni ureaji omoguuju komunikaciju s raunalom: unoenje, upisivanje, ispisivanje i prikazivanje podataka, tj. slue za prijenos i razmjenu podataka izmeu vanjske okoline i raunala. Ulazni ureaji su tipkovnica, terminali (koji su ujedno i izlazni ureaji), itai kartica. Jedinice vanjske memorije pripadaju takoer klasi ulazno-izlaznih ureaja jer se na njima podaci mogu zapisivati, ali i itati s njih. Izlazni ureaji su ekrani, pisai, crtai, ureaji za ispis na mikrofilm (COM - engl. Computer Output Microfilm) itd.
Zadaci 1. Pronaite tekst iz bilo kojeg udbenika, prepiite ga i istaknite pojedine dijelove teksta prema vlastitoj elji. 2. Odaberite neki od predloaka iz ovog udbenika (lekcija XV. ili XXXI.), napiite ih europskim ili amerikim oblikom i primijenite naine isticanja po elji. 3. Prepiite sadraj neke knjige u kojoj su pojedina poglavlja istaknuta brojevima.

132

11. PRIMJERI NAINA OBLIKOVANJA TEKSTA

Prepiite sljedee tekstove u europskom i amerikom obliku. Primjer teksta u amerikom obliku

KAKO UKRASITI STOL Nekoliko savjeta pomoi e vaoj mati. U sredinu stola stavite aranirano nisko cvijee, da ne smeta pogledu na suprotnu stranu, ili voe koje ete na kraju ponuditi. Na okrugli stol stavite, uz svako mjesto gdje e sjediti gost, cvjeti, ali ne jakog mirisa. Ako imate svijenjake s vie krakova, ili makar samo s jednim, postavite ih na kraju stola. Bijele svijee u srebrnom svijenjaku djeluju vrlo lijepo. No, lijepi su i kristalni i keramiki svijenjaci.
Moete odabrati i svijee u boji, ali one moraju biti u skladu sa stolnjakom, porculanom i ostalom dekoracijom. Pazite da nabavite svijee koje ne kapaju, jer to kasnije stvara probleme pri ienju stola.

Svijee moraju, naravno, ve gorjeti kada gosti sjedaju za stol. Taj ugoaj vrijedi samo za veeru, za ruak se svijee ne rabe. Za sveani ruak ili veeru, uz stilski porculan, stavite srebro i kristalne ae, a inae rustikalnu keramiku i obine ae.
Primjer teksta u europskom obliku

Zvonimir Milec POZDRAV IZ ZAGREBA Kad top prepolovi dan ... Tako pjeva jedna stara pjesmica, koja i nije tako stara, barem u usporedbi s tim grikim topom o kojem pjeva. Tono prije stotinu i deset godina (24. veljae 1876.) u zapisniku Gradskog poglavarstva, za naelnikovanja Ivana Vonine, nai emo zapisano: Gradski vijenik uro Deeli predlae da se u gradski proraun stavi izvanredna stavka od 1OO forinti za nabavu jednog topa, puanog praha i za paualnu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki, koja je po mjesnom meridijanu ureena, davao topom u 12 sati znak za podne, po kojem bi se ravnali zvonari svih gradskih crkvi.
133

Od tog prijedloga do prvog plotuna s Gria prolo je jedanaest mjeseci. Tonije: top je prepolovio zagrebaki dan 1. sijenja 1877. i to iz zgrade na Strossmayerovu etalitu, gdje je danas Republiki hidrometeoroloki zavod. To, dakako, nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca. Tradicija topovskog plotuna see, navodno, u etrnaesto stoljee, a prema nekim izvorima (Kuini), ak i u poetak trinaestoga, kad ugarski kralj Bela IV. imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. Osim znamenite Zlatne bule, godine 1242, Bela, navodno, ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti to su mu Zagrepani pruili gostoprimstvo i sigurnost unutar vrstih gradskih zidina. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrao. Druga legenda govori kako je griki top u Zagreb dospio kao turski plijen, kako se u bici kod Siska okrenuo protiv Turaka. A prema enoi, hitac iz topa pogodio je najvei turski bubanj, pa je i to bio povod da se dopremi na Gri iliti Gradec, i da tu svojim plotunima podsjea na taj veliki dogaaj. Sve su to samo legende o tradicionalnom grikom topu. Slubeno se iz topa svakog dana u podne puca od 1. sijenja 1877, s time da je neko, osim oznaavanja podneva, imao i drugih funkcija. Iz njega se gruvalo i prilikom izbora gradonaelnika, i to jedanaest plotuna. A kad je za naelnika 192O. izabran Vjekoslav Heinzel, top se s kule Lotrak, kamo je s vremenom premjeten, oglasio deset puta, a ne jedanaest, kako je to bio stari obiaj. Do zabune je, navodno, dolo zbog podue pauze: top je za prvog rata, dakako, mirovao. Izuzevi oglaavanje prigodom Heinzelove inauguracije, top nije bio u uporabi sve do 1928. kad se oglasio, i to ne u podne kao uvijek dotad, nego u pono! Razlog: otvaranje Zagrebakog zbora. Sutradan je, naime, bilo sveano otvaranje Zagrebakog zbora, a Zagrepane je na to trebalo upozoriti iz - topa! A kako su se oni ve bili odviknuli od grikih pucnjava, a plotun ih je probudio iz prvog sna, panika je bila neizbjena. Mnogi su graani, navodno, istrali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet poeo svjetski rat! Griki top se nakon toga nastavlja oglaavati sve do dananjih dana, i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo, eto, uspjeli sauvati.
Napiite sljedee tekstove u amerikom ili europskom obliku. Pojedini dijelovi teksta (naslovi, odlomci) odijeljeni su s dvije kose crte. 1. KAKO SE POSLUUJE JELO//Jelo se posluuje s lijeve strane svakog uzvanika, poevi od goe koja sjedi desno od domaina, zatim se posluuje goa s njegove lijeve strane, te svi uzvanici redom, domaica na kraju.//Mukarci se posluuju nakon ena, a prvi je na redu gost desno od domaice, posljednji je domain.//Taj "vozni red" uvjetuje poslugu, a ako je nema, jelo se stavlja na stol i svaki se slui sam, odnosno, domaica pomae, a domain nalijeva vino, najprije sebi, onda redom dalje.//Ako je stol premalen, postavite uz domaicu stoli na koji se stavlja jelo.//Ako je potrebno, za djecu postavite stol u drugoj sobi i nastojte da netko stariji pazi na njih. Ali to obino nije sluaj kod sveanih rukova.

134

2. NA KORNATIMA Jedan od redovitih zadataka posade "NAVIGATORA" bio je obilazak svjetionika na Kornatima. To je otoje s mnogo otoka, otoia i izboenih hridina ispred obalnog podruja Zadra i ibenika. Zbog svojih prirodnih ljepota, istog i bistrog mora i bogatstva podmorskog bilja i ivotinja, Kornati su proglaeni nacionalnim parkom. // Posada je dio poslova zavrila oko podne. Kapetan je odredio odmor do etiri sata poslije podne. Ja sam stavio masku za ronjenje. Podmorje je obraslo bujnom travom, algama i raznim ivotinjskim vrstama. Mnotvo raznobojnih riba plivalo je oko nas. Gledale su nas i treperile perajama. Zavlaile su se u peine ili grickale travu. Ronjenje s maskom nezaboravan je doivljaj. U gluhoj tiini mora ribe se mirno kreu, a s njihova tijela ljeskaju se odbljesci svjetla i boja. Ne boje nas se, ve zastajkuju i promatraju nas. Kao da se ude nepoznatim doljacima. // Bio je vru dan. Na Kornatima nema izvorske vode. Nema ni cisterni jer otoii nisu naseljeni. Ipak, nedaleko od obale ugledao sam stado ovaca. Ovce su se sakupile u krug i tako jedna drugoj stvarale sjenu. Zapitao sam kormilara kako ovce dolaze do vode kad je na Kornatima nema? Kormilar odgovori: // "Mjetani ostavljaju na nenastanjenim otoiima ovce znajui da im ove nikamo nee pobjei. Ovce nisu edne jer pasu travu s jutarnjom rosom koja se uhvati preko noi. Osim toga, ovce pronau lokve ili kamen s vodom u kome se zadri kinica. Za vrijeme veih sua stanovnici amcima dopremaju ovcama vodu." // Nedaleko od Kornata kretala se ribarska flota. Okolica Kornata puna je riba jer je more oko otoka toplo i pogoduje razvoju planktona i druge hrane za ribe. Kapetan pogleda kroz dalekozor te ree: // "Ovi su iz nedalekog Salija. Tamo se nalazi tvornica za konzerviranje ribe. Kad je ribari dopreme, ne treba je ni zaleivati. Odmah je prerauju, stavljaju u eline kutije i zalijevaju uljem." 3. NARODNE NONJE

Narodne nonje, kao najatraktivniji dio tradicionalne kulture, pruaju pregled ljepote i skladnosti u raznolikostima stotinu kostima, izabranih iz mnotva tipova i varijanti odjee noene na podruju Hrvatske. // Pod pojmom nonje obuhvaeni su svi odjevni predmeti s ureenjem i opremom glave i nogu, jer samo tako cjelovito dotjerana pokazuje svoj stil i daje pravu sliku po kojoj ima kulturnu i likovnu vrijednost. Takva je nonja odraavala i drutveni status svoga nosioca, napose kod enskog svijeta. // Narodna se nonja panonskog podruja odlikuje bijelom platnenom odjeom kao osnovnim ruhom, razliito oblikovanim u odreenoj duljini i irini, s horizontalnim i vertikalnim naborima. arenilo kupovnih dodataka ne smeta, jer dominira bijela boja rubine ili rubae, a da je pri tom i sama povrina na tradicijom zadanim mjestima ukraena utkanim ili vezenim ukrasom u boji ili zlatnom icom. Panonsko je podruje predstavljeno nonjama iz okolice Zagreba, s podruja izmeu Save i Kupe, iz krievakog kraja, Meimurja, Hrvatskog zagorja, Samoborskog prigorja, Hrvatske posavine, Moslavine, Slavonije i Baranje. // Nonje dinarskog i jadranskog podruja obiluju tamnijim bojama, modrim, smeim i crnim vunenim materijalom koji je karakteristian za ova podruja, napose za njihovu zimsku varijantu. U dinarskoj enskoj nonji istiu se kljeane vunene pregae i nakit u obliku prevjesa s nanizanim novcima, a u mukoj nonji, krzneni i sukneni haljeci i prsluci s tokama, metalnim ukrasom. Jadransko je podruje, kao najotvorenije trgovini, prvo uvelo kupovnu tkaninu kao materijal za osnovne dijelove nonje, ali istovremeno je njegovalo ipku na iglu kao ukrasnu tehniku svoga ruha. U ovim krajevima bijele koulje pridonose usklaivanju ili kontrastiranju boja. Dinarsko je podruje predstavljeno nonjama iz Like i dalmatinskog zalea, Bukovice, Ravnih kotara i Vrlike. Jadransko podruje zastupaju nonje iz Istre, Hrvatskog primorja, s otoka Paga, Krka, Zlarina,
135

Oliba, Lastova i Mljeta, te nonje srednjeg i junog dalmatinskog primorja.

4. ZAGREB - GLAVNI GRAD HRVATSKE

Zagreb je grad koji nas oduevljava i privlai. Izgledom i ljepotom osvaja nas na prvi pogled i odmah poelimo u njemu zauvijek ostati i ivjeti. Zagreb je grad koji volimo.//U svojoj tisuugodinjoj prolosti Zagreb se irio na blagim obroncima Medvednice i polako sputao do obale Save. Danas Sava povezuje stari dio grada s njegovim novim dijelom.//Zagreb se razvio iz dviju gradskih cjelina: biskupskog Kaptola, koji je nastao u 11. stoljeu, i Gradeca, osnovanoga na brdu Griu 1242. godine. Stanovnici tih naselja dugo su bili nesloni i esto su se svaali. Dijelio ih je samo potok Medveak koji izvire na jednom od breuljaka Medvednice ispod srednjovjekovnog grada Medvedgrada. Ime potoka, grada i gore podsjeaju nas na medvjede, nekad vrlo rairene ivotinje na tom prostoru. Razumije se, medvjeda ve odavno nema, ali ima srna, zeeva i ptica iji se pjev razlijee Medvednicom.//Klima je u Zagrebu umjerena, jer se na njegovu podruju mijeaju kontinentalno-panonski i blagi mediteranski utjecaji. Od svih godinjih doba najljepa je divna zagrebaka jesen. ume Medvednice i gradski parkovi pretvaraju se tada u pravi vatromet crveno-utozlatnih boja. U Zagrebu je u to doba najivlje. Tisue uenika i studenata zapoinju novu kolsku godinu. Sredinom rujna otvara se Zagrebaki velesajam, naa najvea smotra gospodarskih dostignua. Tijekom cijele godine u Zagrebu se odravaju mnoge umjetnike i kulturne priredbe i znanstveni skupovi, dok je ljeto obiljeeno Smotrom folklora.//U starom dijelu grada brojni su spomenici kulture i graditeljstva.
Prepiite sljedei tekst u amerikom ili europskom obliku, a podcrtane dijelove teksta istaknite jednim od naina isticanja prema vlastitoj elji.

5. Pronalazak slikovnog pisma Prvi izumitelji pisma bili su Sumerani i Egipani. U poetku nisu pisali kao to mi piemo - slovima. "Pisali" su slikama. Kad su htjeli napisati rije riba, ptica, ovjek .... nacrtali su ribu, pticu i ovjeka. To znai da je svaka slika oznaavala odreen predmet ili dogaaj. Takvo pismo nazivamo slikovnim pismom. Razvoj tog pisma najbolje se moe pratiti na rijei riba. Njime se ponekad jo i danas sluimo. Na primjer, aka s ispruenim prstom znak je smjera, kuverta oznaava potu, ukrteni no i viljuka mjesto gdje se moe jesti itd. // Klinovo pismo prvo je slikovno pismo. Izumili su ga Sumerani oko 35OO g. prije Krista. Od njih su ga preuzeli Babilonci, Asirci, Perzijanci i mnogi drugi narodi. Sumerski je pisar pomou zailjenog tapia urezivao (pisao) znakove u svjee glinene ploice. Glinene ploice su se zatim pekle. Sauvale su se do naih dana. Te urezane crte izgledaju kao klinovi, pa je zbog toga to pismo i nazvano klinovim pismom. U prvoj poznatoj biblioteci na svijetu koju je uredio jedan od najpoznatijih asirskih vladara Asurbanipal, nalazila se zbirka od 3O.OOO glinenih ploica. Na njima su napisane pjesme, pripovijetke, mitovi i znanstvena djela. Ta se zbirka danas uva u Britanskom muzeju u Londonu pod nazivom Asurbanipalova biblioteka. // Egipatsko slikovno pismo nazvano je hijeroglifima. I u njemu su znakovi zadrali oblik sliica koje su Egipani dlijetom urezivali u kamen ili kistom i tintom ispisivali na papirus. Papirus je biljka, slina trski, koja raste na obalama Nila. Egipani su od nje pravili prvi papir koji je po njoj nazvan papirus. // Hijeroglifskim pismom, koje je kasnije imalo oko 7OO ugovorenih znakova za rijei, slogove i glasove, ispisani su zidovi grobnica i hramova. Njime su zabiljeena knjievna djela starih Egipana, razne pripovijetke, putopisi i himne, od kojih su naroito poznate himna Nilu i himna Suncu.

136

12. PISANJE ADRESA

Adrese piemo na omotnicama, dopisnicama ili kao sastavne dijelove poslovnog pisma. Razlikujemo poslovne i privatne adrese.

12.1. Poslovne adrese

Poslovne adrese sastavljene su od dva dijela: 1. naziv trgovakog drutva, ustanove ili tijela dravne uprave, te djelatnosti (npr. URIHO, Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapoljavanjem), 2. poblia adresa ili odredite u koje pripada ulica, trg, kuni broj, potanski pretinac i ime grada s potanskim brojem (npr. Drieva 1, 10000 Zagreb). Izmeu ta dva dijela adrese OBVEZNO dolaze dva pritiska na tipku ENTER.

1. dio

URIHO ---------------------------- naziv ustanove Ustanova za rehabilitaciju ------- djelatnost hendikepiranih osoba profesionalnom ustanove rehabilitacijom i zapoljavanjem Drieva 1 ----------------------10000 Zagreb --------------------ulica i broj potanski broj i mjesto

2. dio

Adrese moemo oblikovati na ameriki i europski nain. Amerikim nainom adrese piemo od nultog TAB-a ili od sedmog TAB-a (1. i 2. dio), a europskim nainom tako da 1. dio adrese piemo od drugog TAB-a, a 2. dio od sedmog TAB-a. Treba napomenuti da se ovo odnosi na pisanje adresa na poslovnom papiru, a ne na omotnici. Potanski broj je bitno pisati, jer bez oznake broja pote tee je razvrstavati pisma na odredite, a pota takvo pismo moe vratiti poiljatelju kao nepotpuno adresirano. Ameriki oblik poslovne adrese
0. TAB

. . . INKOP industrija koe i obue d.d. Zagorske brigade 1 49222 POZNANOVEC

Europski oblik poslovne adrese

7. TAB

. . . INKOP industrija koe i obue d.d.

Zagorske brigade 1 49222 POZNANOVEC

2. TAB

INKOP industrija koe i obue d.d. . . Zagorske brigade 1 . 49222 POZNANOVEC . . . .

7. TAB 137

Adrese na omotnicama moemo pisati pomou raunalne opcije koja se nalazi u okviru naredbe Tolls Letters and Mailings Envelops and Labels.

Prikaz naredbi u okviru opcije Alati Pisma i adrese Omotnice i naljepnice (Toolls Letters and Mailings Envelops and Labels)

Na ovaj nain u zadani okvir upiemo adresu primatelja ali i adresu poiljatelja. U pisa, na za to predvieno mjesto stavimo omotnicu, kliknemo naredbu i ispiemo adresu kako primatelja, tako i poiljatelja. Pomou iste opcije Naljepnice (Labels) adrese primatelja moemo ispisati na naljepnice koje emo nakon toga nalijepiti na omotnicu.

12.2. Privatne adrese

Privatne adrese piemo sljedeim redoslijedom: 1. oslovljavanje (npr. gospoa ili cij. gospoa, gospodin ili cij. gospodin ili cij. gosp.), 2. ime i prezime, 3. zanimanje (profesor, ili prof., inenjer ili ing., daktilograf, automehaniar i slino), 4. poblia adresa ili odredite - ulica, trg, kuni broj i ime grada s potanskim brojem. Primjeri: a) ameriki oblik
0. TAB

. . . Gosp. JOSIP BOLKOVI profesor Gundulieva 35/IV 47000 KARLOVAC

138

7. TAB

. . Gosp. JOSIP BOLKOVI profesor Gundulieva 35/IV 47000 KARLOVAC

b) europski oblik

. . Gosp. JOSIP BOLKOVI profesor

2. TAB

7. TAB

. . Gundulieva 35/IV 47000 KARLOVAC

Napomena Nazive trgovakih drutava, ustanova ili tijela dravne uprave moete pisati verzalom, u navodnicima ili bez njih, spacionirano (ako je naziv s malim brojem slovnih mjesta), a isto se odnosi i na imena gradova. Vjebe Ispiite sljedee adrese prvo amerikim, a zatim europskim oblikom (prvo na poslovnom papiru, a potom na omotnici):
1. VARTEKS/varadinska tekstilna industrija d.d./Zagrebaka 94/ 42000 Varadin 2. "TEKSTILPROMET" d.d./trgovina na veliko i malo Zagreb/Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31/ 10000 Zagreb 3. BELUPO d.o.o./za proizvodnju lijekova i kozmetike/Josipa Vargovia 4/48000 Koprivnica 4. PLIVA d.d./farmaceutska industrija/Ulica grada Vukovara 49/10000 Zagreb 5. MEIMURJEPLET d.d./Ivana Maurania 2/40000 akovec 6. DALEKOVOD d.d./za inenjering, proizvodnju i izgradnju/Ulica grada Vukovara 37/10000 Zagreb 7. KONZALTING d.o.o./Savezne Republike Njemake 10/10000 Zagreb 8. IPK KANDIT d.d./za proizvodnju bombona i okolade/K. Frankopana 99/31000 Osijek

9.
ZVEEVO d.d./prehrambena industrija d.d./Kralja Zvonimira 1/34000 Poega 139

13. PISANO KOMUNICIRANJE

Od svog postanka ljudi su imali potrebu priopavati jedni drugima svoje elje, misli i potrebe. Najprije su to inili raznim signalima (vatra, dim, bubanj), zatim govorom (putem glasnika), a nastankom pisma ljudi su se meusobno poeli dopisivati. Danas ljudi uz pisano komuniciranje meusobno komuniciraju putem telefona (fiksne i pokretne mree), telefaksa, telegrafa, teleprintera, a takoer i putem radija i televizije. U ovom poglavlju upoznat emo se samo s osnovama pisanog komuniciranja kako bismo stekli znanja o mogunostima programa Word kojeg emo koristiti prilikom izrade pisanih poslovnih komunikacija. Detaljnije je pisano komuniciranje, a osobito poslovno i slubeno pisano komuniciranje, obraeno u udbeniku Kompjutorska daktilografija 2 (s uredskim praktikumom). Pisano komuniciranje je dopisivanje izmeu ljudi, poslovnih partnera, odnosno trgovakih drutava, ustanova, institucija i tijela dravne uprave, a s obzirom na sadraj dijeli se na tri temeljne skupine: 1. privatno ili osobno dopisivanje (dopisivanje prijatelja, roaka i slino); 2. poslovno dopisivanje (dopisivanje poslovnih partnera s ciljem sklapanja i obavljanja nekog kupoprodajnog posla ili izvrenja usluge); 3. slubeno dopisivanje (dopisivanje tijela dravne uprave, sudova, diplomatskih predstavnitava). U ovoj lekciji posvetit emo pozornost poslovnom dopisivanju poglavito oblicima poslovnih pisama kakve nam omoguava program Word. Pomo u pisanju poslovnih pisama nalazimo u opcijama Tools Letters and Mailings - Letter Wizard. Uz pomo tzv. Letter Wizarda definiramo stalne dijelove poslovnog pisma, a konano oblikovanje automatska je aktivnost ove opcije. Meutim, samo oblikovanje poslovnih pisama ne preporuujemo preputati tzv. Letter Wizardu, ve tzv. Letter Wizard preporuujemo koristiti za ubrzavanje i automatizaciju pisanja stalnih dijelova teksta, nalaenje adresa i slino. Tzv. Letter Wizard omoguuje standardizaciju uvodnih dijelova poslovnih pisama: (oslovljavanje), pretraivanje adresa u posebnom adresaru koji moemo kreirati u raunalu, te zavretak, odnosno pozdrav i temeljne podatke o poiljatelju.

Izgled ekrana s tzv. Letter Wizardom

Kad je rije o oblicima poslovnih pisama, tzv. Letter Wizard razlikuje tri oblika: ameriki ili blok oblik, europski oblik i kombinirani, odnosno modificirani oblik. Svi dijelovi poslovnih pisama ovih triju osnovnih oblika su isti, a ono to ih ini razliitima i daje obiljeje odreenog oblika poslovnog pisma jesu: 1. nain pisanja adrese i 2. nain isticanja odlomaka. U amerikom obliku poslovnog pisma adresa se pie tako da se svi elementi adrese piu po pravilu od lijevog ruba papira, a izmeu prvog i drugog dijela adrese stavlja se jedan red razmaka (dva pritiska na tipku ENTER). Sljedei odlomak od prethodnog odvaja se s dva pritiska na tipku ENTER (jedan prored). Ameriki oblik poslovnog pisma je najpraktiniji i najlaki za oblikovanje, premda ne i najekonominiji (zbog proreda meu odlomcima). U europskom obliku poslovnog pisma adresa se pie u dva dijela: prvi dio (naziv trgovakog drutva i djelatnost) pie se od drugog TAB-a, a drugi dio (poblia adresa, ulica ili trg, broj i grad) od sedmog TAB-a. Izmeu ova dva dijela adrese ostavlja se jedan prored (dva pritiska na tipku ENTER), a sljedei

140

odlomak odvaja se od prethodnog uvlaenjem prvog retka tog novog odlomka za jedan TAB (koji treba biti postavljen na veliinu od 1,25 cm), dok ostale retke ispisujemo od lijevog ruba papira. Europski oblik poslovnog pisma je najstariji i donedavno najraireniji oblik pisanja poslovnih pisama. Naime, sve veom uporabom raunala u sredstvima pisanog komuniciranja rabi se gotovo iskljuivo jednostavniji puni ameriki oblik. Ovaj oblik karakteristian je po tome to adresu piemo europskim oblikom (prvi dio adrese dva TAB-a od lijevog ruba papira, a drugi dio od sedmog TAB-a, a izmeu tih elemenata ostavljamo prored). Odlomke naglaavamo uvlaenjem prvog retka za jedan TAB, a ostale dijelove piemo od lijevog ruba papira. Svi drugi dijelovi poslovnog pisma jednaki su s istovjetnim dijelovima u ostalim oblicima poslovnog pisma. Kombinirani oblik poslovnog pisma je kombinacija amerikog i europskog oblika. Od amerikog oblika koristi se nain pisanja adrese (jednostavniji nain), a od europskog oblika nain isticanja odlomaka (ekonominiji nain). Kombinirani oblik jest oblik poslovnog pisma kombiniran od amerikog oblika iz kojeg je preuzet jednostavniji nain pisanja adrese i europskog oblika poslovnog pisma u kojem je ekonominiji nain isticanja odlomaka. Vjeba: Prepiite primjere pisama iz ove lekcije koje slijede koristei se opcijama tzv. Letter Wizarda.

141

. . . NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pot. br. MJESTO . . . VA ZNAK NA ZNAK Mjesto, XX/XX -nadnevak . . Tekst sadraja predmeta . . Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S potovanjem, . . . . . Privitak . Co: . URNO
0. 3. TAB

NAZIV POILJATELJA djelatnost poiljatelja Ulica i broj M J E S T O

zaglavlje

adresa

pozivne oznake mjesto i nadnevak

predmet

sadraj

pozdrav

Dunost potpisnika .

NAZIV POILJATELJA - MJESTO

potpis

. Ime i prezime (otipkano)

oznaka privitka

potpis

7. TAB

Druga po redu, pozivna oznaka moe biti napisana i od 2. TAB-a. Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a Shema pisma pisanog obinim amerikim oblikom

142

DINOVA trgovako dioniko drutvo Donje Svetice 127 Zagreb

Ekobiotiki centar prodavaonica zdrave hrane Gotoveva 9 10000 Zagreb

Va znak PP/MN-12 Reklamacija

Na znak DG/IR

Zagreb, 7. rujna 2005.

Primili smo danas poiljku soje i keksa koju nam je dostavio va voza Marijan Marii, kamionom ZG-6201-AB. Prilikom preuzimanja robe povjerenstvo u kojem je jedan od lanova bio i va voza ustanovilo je da prispjela poiljka ne odgovara naoj narudbi. Narudbom broj 879/95 naruili smo 400 kg soje, a primili smo 370 kg. O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam u prilogu dostavljamo. Zbog jednostavnijeg rjeenja ovog problema ne traimo naknadnu dostavu robe, ve vas molimo da nam poaljete obavijest o knjienju. Nadamo se da ova nezgoda nee smetati naim daljnjim poslovnim odnosima i elimo da se naa poslovna suradnja odvija i dalje na obostrano zadovoljstvo. S potovanjem, DINOVA - ZAGREB Direktor

Ivan Rumbak
Ivan Rumbak
Primjer pisma pisanog obinim amerikim oblikom (u sadraju pisma ukljuena je opcija Justify)

143

. . . .

NAZIV POILJATELJA djelatnost poiljatelja Ulica i broj M J E S T O

zaglavlje

NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja Ulica i broj pot. br. MJESTO

adresa

. . . VA ZNAK NA ZNAK Mjesto, XX/XX -nadnevak . . Tekst sadraja predmeta . . Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S potovanjem, . . . . . Privitak . Co: . URNO
0. 3. TAB

pozivne oznake mjesto i nadnevak

predmet

sadraj

pozdrav

Dunost potpisnika .

NAZIV POILJATELJA - MJESTO

potpis

. Ime i prezime (otipkano)

oznaka privitka

potpis

7. TAB

Druga po redu, pozivna oznaka moe biti napisana i od 2. TAB-a. Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a Shema pisma pisanog modificiranim amerikim oblikom

144

TECHNOMAX TEHNO STUDIO D.O.O. Velimira korpika 34 ZAGREB

GRAD-INENJERING D.O.O. za projektiranje, trgovinu i ostale usluge Zeleni trg 7 10000 Z A G R E B

VA ZNAK GM/FL-1

NA ZNAK TK/KB

Zagreb, 9. sijenja 2006.

Ponuda raunala Potovana gospodo, Primili smo va upit od 5. sijenja 2005. godine kojim se interesirate za nae nove modele raunala. Nakon telefonskog razgovora s vaim voditeljem Informatikog odjela, zakljuili smo da je za vae potrebe najpogodnije raunalo MAXIBusiness 4400P cijena = 3.418,86 kn/kom Cijena raunala u kunama vezana je uz vrijednost eura prema prodajnom teaju ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK te u sluaju poveanja teaja za 2 % obraunavamo teajne razlike. PDV nije uraunan. Rok dostave je 15 dana od dana primitka vae narudbe, a rok plaanja je 30 dana od dana primitka rauna, i to virmanom na na iro-raun. Za dodatne informacije posjetite nau WEB stranicu www.technomax.hr U privitku ove ponude, prema vaem zahtjevu, dostavljamo katalog i cjenik raunala i monitora. Napominjemo da u cijenu za navedeno raunalo ne ulazi monitor, ve ga trebate posebno naruiti. Nadamo se da e naa poslovna suradnja biti uspjena na obostrano zadovoljstvo. S potovanjem, TECHNOMAX Voditelj prodaje

Katarina Ban
Prilog: prospekt i cjenik Katarina Ban, dipl. ek.

Primjer pisma pisanog modificiranim amerikim oblikom 145

NAZIV POILJATELJA djelatnost poiljatelja Ulica i broj M J E S T O . . . NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pot. br. MJESTO . . . VA ZNAK NA ZNAK XX/XX -. . Mjesto, Nadnevak Tekst sadraja predmeta . . Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S potovanjem, . .
NAZIV POILJATELJA - MJESTO

zaglavlje

adresa

pozivne oznake

mjesto i nadnevak

predmet

sadraj

pozdrav

Dunost potpisnika .

potpis

potpis .

Ime i prezime (otipkano) . . Privitak . Co: . URNO

0. 3. TAB 7. TAB

oznaka privitka

Shema pisma pisanog punim amerikim oblikom 146

CORA prodaja hrane za kune ljubimce d.o.o. Radieva 91 P E T R I N J A

MICA-MACA trgovina za kune ljubimce Boidara Magovca 9 10010 Z A G R E B

VA ZNAK K/GT

NA ZNAK MB/DG

Zagreb, 23. kolovoza 2006. Nagodba Potvrujemo primitak vae reklamacije od 12. o. m. u svezi dostave psee hrane EUKANUBA i ispriavamo se zbog propusta na koji nam skreete pozornost. Ustanovili smo da je do propusta dolo prilikom otpreme robe iz skladita. Telefonski smo se dogovorili s vaim referentom nabave gom Marceli da emo vam knjigovodstveno priznati vrijednost robe koju niste primili. Nadamo se da emo bez obzira na ovu nezgodu pri isporuci robe i dalje nastaviti nau uspjenu poslovnu suradnju. Srdano vas pozdravljamo. CORA - PETRINJA Voditelj prodaje

Marija Buani
Marija Buani PREPORUENO

Primjer pisma pisanog punim amerikim oblikom 147

. . . .

NAZIV POILJATELJA djelatnost poiljatelja Ulica i broj M J E S T O

zaglavlje

NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja Ulica i broj pot. br. MJESTO

adresa

. . . VA ZNAK NA ZNAK Mjesto, XX/XX -nadnevak . . Tekst sadraja predmeta . . Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxx. Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S potovanjem, . . . . . Privitak . Co: . URNO
0. 3. TAB

pozivne oznake mjesto i nadnevak

predmet

sadraj

pozdrav

Dunost potpisnika . potpis . Ime i prezime (otipkano)

NAZIV POILJATELJA - MJESTO

potpis

oznaka privitka

7. TAB

Druga po redu, pozivna oznaka moe biti napisana i od 2. TAB-a. Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a

Shema pisma pisanog europskim oblikom 148

"K O N A R" SERVIS I PRODAJA d.o.o. Prilaz V. Brajkovia 13 Z A G R E B

Djeji vrti "NOVO NASELJE" B. Magovca 7 10000 ZAGREB

VA ZNAK --

NA ZNAK BO/FK

Zagreb, 4. kolovoza 2006.

Usluge servisiranja - ponuda "Konar" - Servis i prodaja d.o.o. kao servisna organizacija ima 45-godinju tradiciju na podruju servisiranja kuanskih aparata i ugostiteljske opreme, ali ne samo za Konarove proizvode, nego i za proizvode svih poznatijih proizvoaa kuanskih aparata i aparata za ugo-stiteljsku opremu. Kako ste vi ustanova koja za svoje uspjeno djelovanje u svakodnevnom poslu koristi razne strojeve i aparate, od hladnjaka i zamrzivaa do malih kuanskih aparata, nudimo vam nae usluge servisiranja. Servisiramo i ugraujemo servisne dijelove u izvangaranciji za strojeve za pranje rublja i sua, hladnjake i zamrzivae, tednjake, elektrine grijalice vode (bojleri svih zapremina), male kuanske aparate kao to su glaala, mlinci za kavu i slino. Pri servisiranju bilo kojeg stroja ili aparata navedenog u ovoj ponudi dajemo jamstvo na kvalitetu izvedenih radova od 30 dana, a jamstvo za ugraene dijelove do est mjeseci ovisno o ugraenom dijelu. Pojedinosti uvjeta servisiranja ovisno o pojedinom stroju ili aparatu vidljive su iz prospekta koji vam aljemo u privitku. Nadamo se da ete nau narudbu pozorno prouiti i javiti nam se. U oekivanju vae narudbe srdano vas pozdravljamo. "KONAR" - ZAGREB Voditelj servisne slube

Boidar Orani
Boidar Orani, dipl. in.

Pismo pisano europskim oblikom 149

. . . NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pot. br. MJESTO . . . VA ZNAK NA ZNAK Mjesto, XX/XX -nadnevak . . Tekst sadraja predmeta . . Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxx. Poetak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S potovanjem, . . NAZIV POILJATELJA MJESTO Dunost potpisnika . . . potpis . . Privitak Ime i prezime (otipkano) . Co: . URNO
0. 3. TAB 7. TAB

NAZIV POILJATELJA djelatnost poiljatelja Ulica i broj M J E S T O

zaglavlje

adresa

pozivne oznake mjesto i nadnevak

predmet

sadraj

pozdrav

potpis

oznaka privitka

Druga po redu, pozivna oznaka moe biti napisana i od 2. TAB-a. Mjesto i datum, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a

Shema pisma pisanog kombiniranim oblikom

150

AGRAMPLAST d. o. o. za izradu i prodaju vreica itnjak b.b. ZAGREB

FOTO STUDIO B. Magovca 21 10010 ZAGREB

VA ZNAK IV/AG-

NA ZNAK LR/MK-12

Zagreb, 12. sijenja 2005.

Plastine vreice ponuda

Primili smo va upit kojim se interesirate za izradu plastinih vreica, a potrebne su vam za pakiranje fotoaparata i fotofilmova koje prodajete. Poznato je da vreice zanimljiva izgleda i dobre kvalitete privlae kupce, ali i tite kupljenu robu. Stoga mi u proizvodnji vreica koristimo najkvalitetnije sirovine i postojane boje. Slobodni smo vam ponuditi vreice s obostranim tiskom teksta - FIJU FILM, veliine 350 x 240 mm, debljine 0,030 mm. U privitku ponude dostavljamo vam uzorke plastine vreice u navedenoj veliini i materijalu i grafiki prikaz teksta koji bi trebao pisati na vreici. Cijena izrade vreica je 0,10 kn/kom, rok isporuke je 20 dana od dana primitka narudbe, a rok plaanja je 15 dana od dana primitka robe. Robu dostavljamo na adresu koju navedete u narudbi. Nadamo se da ete sa zanimanjem prihvatiti ovo nae idejno rjeenje za vreice koje trebate. U nadi da e ova naa ponuda znaiti poetak jedne duge i obostrano korisne suradnje, srdano vas pozdravljamo. AGRAMPLAST ZAGREB Direktor

Lucija Radoi
Lucija Radoi

Primjer pisma pisanog kombiniranim ili modificiranim oblikom (u ovom pismu u sadraju rijei su rastavljane, a ukljuena je opcija Justify)

151

Vjeba: Oblikujte poslovno pismo i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera (napomena: jedna kosa crta oznaava poetak pisanja novog reda, odnosno novog odlomka u sadraju pisma, a dvije kose crtice oznaavaju poetak pisanja slijedeeg dijela poslovnog pisma). 1. Podravka / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 / Zagreb // VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / 42000 Varadin // Va znak / RT/ER/7 // Na znak / DG/IB/5 // Zagreb, / 9. lipnja 2006. // Nagodba // Potvrujemo primitak vae reklamacije od 6. lipnja o. g. i ujedno se ispriavamo za nastalu pogreku. / Pretpostavljamo da je do oteenja i rasipanja sadraja iz 17 (sedamnaest) vreica okolina (teine 1 kg po vreici), dolo zbog nepaljivog slaganja poiljke pri utovaru u skladitu. / Prihvaamo vau reklamaciju te emo vam u dogovoru s g. Petrieviem uskoro poslati preostalu robu. / Jo jednom se ispriavamo i uvjeravamo vas da do ovakvih nedostataka u dostavi robe vie nee doi. // Srdano vas pozdravljamo. // Kra - Zagreb / Rukovoditelj prodaje / Ivan Bilogrevi // 2. Vama / Trgovina na veliko i malo / Kapucinski trg 9 / Varadin // Roto Promet d. o . o. / za unutarnju i vanjsku trgovinu / Samoborska cesta 102 / 10090 Zagreb // Va znak / IL-MB / Na znak / K-41/3 / Varadin / 7. listopada 2006.// Narudba PAGO sokova // Na osnovi vae ponude, priloenog kataloga i cjenika, kao i razgovora s vaom voditeljicom nabave, gom Zvjezdanom Grden koja nam je puno pomogla svojim sugestijama i preporukama, naruujemo: / - 1500 boica od 2 dl ''PAGO'' soka od marelice, po cijeni od 6,00 kn/kom / - 1000 boica od 2 dl ''PAGO'' soka od jagode, po cijeni od 5,00 kn/kom / - 600 boica od 2 dl ''PAGO'' soka od mrkve, po cijeni od 8,00 kn/kom. / Kako ste u ponudi naveli, robu ete nam dostaviti svojim vozilom na nae skladite u Varadinu, Kapucinski trg 9. Raun emo podmiriti u roku 14 dana od dana prispijea robe. / Oekujemo vau poiljku to prije, jer jo uvijek vlada velika potranja za ovim sokovima pa nam je u interesu, a nadamo se i vama, zadrati svoje dosadanje kupce zadovoljivi njihove elje i potrebe. // Srdano vas pozdravljamo. // Vama Varadin / Rukovoditelj nabave / Petar uri / 3. Dalmacijavino d. d. /za proizvodnju i promet alkoholnih / i bezalkoholnih pia / Obala kneza Domagoja 15 / Split // ZADRANKA D. D. / za trgovinu / Uvala Bregdeti 23 / 23000 Zadar // Va znak / RI/FG-7 // Na znak / VR/IJ // Split, / 16. srpnja 2006. // Potvrda primitka narudbe // Danas smo primili vau narudbu broj IZ-425 od 11. srpnja 2006. na kojoj vam najsrdanije zahvaljujemo. Naruili ste vina: / Babi Pilota, berba 2000., 7,5 dl/boca = 25 sanduka / Vino emo vam poslati u kartonskim kutijama po 12 boca u svakoj kutiji naim kamionom franco vae skladite u Zadru. / Koristimo ovu priliku da vam ponudimo i Katelet (suhi, berba 1999.) u bocama od 1 l. Vino je pakirano u plastinim sanducima (12 boca u sanduku), a povrat ambalae je obvezan. / Nadamo se da ete biti zadovoljni robom koju vam dostavljamo i oekujemo vae daljnje narudbe. // S potovanjem, // Dalmacijavino - Split / Voditeljica prodaje / Slavica Hasan //
4.

"Varadinka" / tvornica tekstila / Basariekova 13 / Varadin // NIK / tvornica konfekcijske odjee d.d. / Radnika 3 / 10000 Zagreb // Va znak / IS/JD/J // Na znak / DB-MA-12 // Varadin, / 12. listopada 2006. // Otprema robe // Cijenjeni gospodine Roiu, / o primitku vae narudbe od 4. o. m. izvijestili smo Vas dopisom. Ovom prilikom izraavamo zadovoljstvo zbog nae poslovne suradnje i oekujemo da e se i ubudue odvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam poslali 200 m vunenog tofa po cijeni od 89,50 kn/m. / Robu smo otpremili naim kamionom registarske oznake V-730-IN, a voza je Josip Roanko. / Dopisu prilaemo kopiju otpremnice broj 244/06 i raun broj 737/06, na iznos od 17.900,00 kn. Iznos podmirite na na iro-raun u roku 8 dana od dana primitka rauna. / Nadamo se da ete biti zadovoljni kakvoom nae robe i oekujemo daljnje vae narudbe. // S potovanjem, // Varadinka - Varadin / Voditelj knjigovodstva / Davor Bago // Privitak: / raun // 5. Alexander Commerce / Export-import Zagreb / Savska 141 / Zagreb // Hotel "Panorama" / Trg portova 1 / 10000 Zagreb // Va znak / -- // Na znak / JV/T // Zagreb, / 19. veljae 2006. // Ponuda aa i porculanskih servisa // Mi smo generalni zastupnik Alexander Commerca za Hrvatsku. Najvei smo uvoznik aa, porculana, vatrostalnog stakla i pribora za jelo u Hrvatskoj. Uvozimo od najpoznatijih svjetskih proizvoaa
152

kao to su Sinex, Toner, Simax, Lilien, Bohemia i drugi. / Uvezene artikle prodajemo po najniim veleprodajnim cijenama ugostiteljskim objektima i hotelima. Nae su cijene osjetno nie od cijena istih proizvoda u Austriji i Italiji, ak i po odbitku izvoznog popusta. / Opremili smo mnoge ugostiteljske objekte i hotele u Hrvatskoj. Sigurni smo da e na asortiman od stotinjak vrsta aa i preko 200 tipova porculanskih servisa zadovoljiti i va ukus. / Takoer vam nudimo jo jednu vrlo vanu pogodnost, a to je da vam pruamo mogunost plaanja u vie rata. / Nadamo se da ete se odluiti na kupnju nekih od naih artikala kad pregledate na katalog to vam ga u prilogu dostavljamo. // S potovanjem, // Alexander Commerce Zagreb / Direktor marketinga / Jure Varga // Privitak: katalog // 6. Biba / minimarket / Gustava Krkleca 10 / Rijeka // Cora / prodavaonica hrane / za kune ljubimce // Boidara Magovca 9 / 10020 Zagreb // Va znak / MB/OG // Na znak / IH/SH // Rijeka, / 15.kolovoza 2006. // Obavijest o primitku narudbe // Dana 11. studenoga 2006. godine primili smo vau narudbu broj 701/04 kojom ste naruili 80 kg PEDIGREE PALA i 30 kg FROLIC-a pakiranog u kutije po 1,5 kg, zatim 40 kg WHISKAS-a u konzervama od 400 g, 25 kg mijeane hrane za papige, 25 kg mijeane hrane za kanarince te 10 kg hrane za ptice. Hrana za ptice pakirana je u kutije od 500 g. / Narudbom ste nas zamolili da vam promptno poaljemo navedenu hranu za kune ljubimce. / Danas smo vam poslali naruenu robu vlastitim kombijem. Uz robu prilaemo potrebnu dokumentaciju i na raun broj 889/F-06 na / 13.457,30 kn. / Molimo vas da naznaeni iznos podmirite u roku od 8 dana na na iro-raun. / Nadamo se naoj daljnjoj dobroj poslovnoj suradnji. // S potovanjem, // Cora - Zagreb / Direktor / Ivica Hrak //

Oblikujte poslovno pismo i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru. Na temelju sljedeih primjera oblikujte poslovna pisma koja prate tijek jednog kupoprodajnog posla od upita do nagodbe.
1.

Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Va znak / - // Na znak / VN/O // Zagreb, / 8. travnja 2006. // Djeje igrake - upit // Nedavno ste odrali prezentaciju svojih proizvoda na Zagrebakom velesajmu to je izazvalo veliku pozornost posjetitelja. / Budui da ve nekoliko godina radimo i opskrbljujemo nae kupce raznovrsnim i kvalitetnim igrakama, eljeli bismo te igrake plasirati na svekoliko hrvatsko trite. / Kako bismo to ostvarili, molimo vas da nas potanko informirate o kakvoi, cijeni, nainu ambalairanja, te prijevozu igraaka (poglavito medvjedia "Pande", kamiona "Kipera", te djeje kolekcije plianih i gumenih igraaka koje proizvodite). / Nadamo se uspjenoj suradnji. // S potovanjem, // Zemlja udesa - Zagreb / Voditelj nabave / Valentina Novotni //
2.

Biserka proizvodnja, d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Zemlja udesa / Medulieva 11 / 10000 Zagreb // Va znak / V.D. // Na znak / MI/JF // Zagreb, / 17. travnja 2006. // Ponuda djejih igraaka // Javljamo se u povodu vaeg upita od 10. o. m. kojim se informirate o djejim igrakama. / Nudimo sve vrste djejih igraaka meu kojima i medvjedia "Pandu", kamion "Kiper" te kolekciju plianih i gumenih igraaka za koje ste zainteresirani. / Medvjedi "Panda" i kamion "Kiper" su vrlo traene igrake i djeci su vrlo interesantne. Vrlo su kvalitetne i teko se lome. Proizvodimo etiri veliine tih igraaka u svjetlijim bojama, a iz kolekcije brojnih plianih i gumenih igraaka moete izabrati razliite modele. Mi vam preporuujemo gumene patke, abe, patuljke, te pliane medvjedie, psie i lutke. / Budui da ste zainteresirani i za pliane igrake, nudimo vam kolekciju "Pliko" koja je proizvedena od vrlo kvalitetnih materijala i ivana vrlo kvalitetnim koncima. / Cijena plianih igraaka je od 32,25 kn do 141,13 kn za komad, a kolekcija gumenih igraaka je od 21,59 kn do 53,99 kn za komad. / Robu dostavljamo vlastitim prijevoznim sredstvom 10 dana nakon primitka vae narudbe. / Rok plaanja je 14 dana nakon primitka robe. / Nadamo se uspjenoj poslovnoj suradnji. // S potovanjem, // Biserka - Zagreb / Voditelj prodaje / Marko Ivankovi // 3.

153

Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Va znak / - / Na znak / V.D. // Zagreb, / 20. travnja 2006. // Narudba igraaka / Primili smo vau ponudu od 13. travnja o. g. kojom nam nudite svoj asortiman djejih igraaka. Raznovrsnost vae ponude kao i kakvoa dosadanjih igraaka koje smo nabavljali od vas potpuno nam odgovaraju. / Budui da kod naih kupaca postoji veliko zanimanje za raznovrsnim djejim igrakama, molimo vas da nam dostavite: / 60 lutaka medvjedia "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna kom. / 80 gumenih lutaka - abe po cijeni 50,30 kuna kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna kom. / 120 plianih lutaka psia po cijeni 98,50 kuna/kom. / Molimo vas da igrake budu pakirane u kutijama po 20 ili 10 komada. / Robu nam dostavite u nae skladite u Zagrebu, Ilica 250, u roku od 10 dana. Raun emo podmiriti odmah. / Nadamo se da ete udovoljiti svim zahtjevima nae narudbe to e svakako utjecati na nae daljnje poslovne odnose. // Pozdravljam vas s izrazima osobitog potovanja. // Zemlja udesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni //
4.

Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb / Zagreb // Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / 10000 Zagreb // Va znak / - // Na znak / - // Zagreb, 26. travnja 2006. // Potvrda primitka narudbe // Primili smo danas vau narudbu od 20. travnja o.g. kojom ste naruili: / 60 lutaka medvjedia "Panda" po cijeni 90,50 kuna/kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / 80 gumenih lutaka - abe po cijeni 50,30 kuna/kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / 120 plianih lutaka psia po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu emo vam poslati u roku 10 dana pakiranu u kutije po 10 komada kako ste eljeli, a kamione "Kiper" po 5 komada/kutija. / Nadamo se da e i naa daljnja suradnja biti ovako uspjena. /Srdano vas pozdravljamo. // Biserka - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivankovi //
5.

Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / 10000 Zagreb // Va znak / - // Na znak / V.D. // Zagreb, / 3. svibnja 2006. // Isporuka robe // Primitak vae narudbe od 20. travnja 2004. potvrdili smo dopisom od 26. travnja 2004. Zadovoljni smo poslovnom suradnjom i oekujemo da emo tu suradnju i ubudue razvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam dostavili: / 60 lutaka medvjedia "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / 80 gumenih lutaka - abe po cijeni 50,30 kuna/kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / 120 plianih lutaka psia po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu smo otpremili naim kamionom registarske oznake ZG-200-AB, a voza je Marijan Mateli. / Dopisu prilaemo dostavnicu br. 631/06 i raun br. 711TL/06. / Navedeni iznos u raunu od 26.746,00 kuna podmirite na na iro-raun u roku 8 dana. / Nadamo se da ete biti zadovoljni naim proizvodima i oekujemo vae daljnje narudbe. // S potovanjem, // Privitak: 1. dostavnica / 2. raun // Biserka - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivankovi //
6.

Zemlja udesa / prodavaonica djejih igraaka / Medulieva 11 / Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzee za promet / djejih igraaka, lopti, / preradu plastinih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Va znak / CD/KR // Na znak / VN/MD // Zagreb, / 18. svibnja 2006. // Podmirenje obveze // Primili smo vau poiljku igraaka koju smo naruili narudbom N-1254 od 1. prosinca 1994. / Poiljka je prispjela neoteena vaim kamionom uz popratnu dokumentaciju, te smo je zaprimili, uskladitili i putem povjerenstva konstatirali da je roba u potpunosti dostavljena u nae skladite. / Ve danas emo izdati nalog naem raunovodstvu za podmirenje vaeg rauna / broj 711-TL/06 u iznosu od 26.746,00 kn / na va iroraun. // Kako je potranja za djejim igrakama velika, molimo vas da nas i dalje redovito izvjeujete o svojim novim proizvodima te da nam aljete svoje kataloge. / Hvala na uspjenoj suradnji. // S potovanjem, // Zemlja udesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni //

Uenici e za domai uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u.
154

Napredniji uenici izradit e za domai uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vjebama na CD-u.
7.

VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / Varadin // MAX / servis za pranje tepiha / zavjesa i staklenih povrina / Boidara Magovca 9 / 10020 Zagreb // Va znak / MR/MH-AC // Na znak / SS/E // Zagreb, / 29. studenoga 2006. // Pournica // Cijenjeni gospodine Ivankoviu! / Poetkom ove godine sklopili smo s Vama ugovor o izvrenju radova pranja tepiha, prozora i zavjesa u naim poslovnim prostorijama. / Ugovorom je utvreno da emo Vas svaki put kad trebamo Vae usluge o tome izvijestiti pismom u kojem emo navesti rok zavretka Vaih radova. / Kako je prolo ve 8 dana od dogovorenog roka izvrenja Vaih usluga pranja tepiha, prozora i zavjesa u naim poslovnim prostorijama (21. studenoga o. g.), molimo Vas da to uinite to prije. / Utvrdili smo, takoer, da se nepridravanje rokova od Vae strane dogaa drugi put pa Vas molimo da ubudue budete aurniji, jer emo inae biti prisiljeni raskinuti s Vama ugovor o izvrenju usluga. // Srdaan pozdrav, // VAMA - Varadin / Voditeljica tehnike slube / Matija Radin-Mauhat //
8.

Rijeka industrija odjee d.d. / Izviaka 13 / Rijeka // Tekstilcom / Trgovako poduzee / Maslenika 6 / 21000 Split // Va znak / ZR/E // Na znak / MZ/TR // Rijeka, 10. prosinca 2006. // Opoziv narudbe // Potovana gospodo, / Dana 18. listopada 2006. naruili smo od vas vee koliine metranih tekstilnih proizvoda koji su nam potrebni za nau proizvodnju mukih odijela. Rok za isporuku bio je 15. studenoga o. g. / Kako u navedenom roku narudba nije izvrena, poslali smo vam pournicu 26. studenoga 2006. o. g. / Budui da do danas niste izvrili isporuku naruene robe, nismo vie u mogunosti ekati s naom proizvodnjom te vas izvjeujemo da opozivamo nau narudbu od 18. listopada 2004. godine. // S potovanjem, // Rijeka industrija odjee - Rijeka / Voditelj nabave / Marisanda Zvonar //
9.

Ivanica / Cvjearska radnja / Preradovieva 2 / Opatija // Chromos Agro / proizvodnja sredstava / za zatitu bilja / itnjak bb / 10000 Zagreb // Va znak / DL/TZ // Na znak / I/PE // Opatija, / 11. 3. 2006. // Proizvodi za zatitu bilja - otklon // Izvjeujemo vas da smo primili vau ponudu od 2. 3. o. g. za vae nove proizvode za zatitu bilja koju ovog trenutka ne moemo prihvatiti. / Zbog oekivanog veeg broja turista u nadolazeoj sezoni preureujemo i proirujemo poslovni prostor nae cvjearnice. Zato nemamo mjesta za bilo kakvu robu dok traju radovi. / Nadamo se da ovo nae neprihvaanje vae ponude nee poremetiti nau daljnju suradnju. // S potovanjem, // "Ivanica" - Opatija / Poslovoa / Ivana Strancari //
10.

Munja / Tvornica akumulatora / i baterija d.d. / itnjak bb / Zagreb // Destil / tvornica kemijskih proizvoda / Lipa 14 / 44000 Sisak // Va znak / ND/RP // Na znak / M/TU // Zagreb, / 14. sijenja 2006. // Reklamacija // Danas smo primili poiljku destilirane vode na temelju nae narudbenice od 23. prosinca 2003. godine. / Prilikom preuzimanja poiljke utvreno je oteenje na 6 (est) od ukupno 60 baava destilirane vode. Zbog vidljivog mehanikog oteenja, 6 baava je potpuno prazno. / O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe u nazonosti predstavnika Hrvatskih eljeznica putem kojih nam je poiljka isporuena. / Molimo vas da nam u to skorijem roku dostavite nedostajuih 6 baava destilirane vode, a naknadu zbog oteenja robe rijeite sa svojim prijevoznikom. // S potovanjem, // Munja - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Marijan uvar //
11.

Vesna / tvornica enske modne odjee / Zvonimirova 3 / Zagreb // NAMA / trgovinsko poduzee / Ilica 1 / 10000 Zagreb // Va znak / K - B // Na znak / Z - N // Zagreb, / 28. svibnja 2006. // Nagodba // Potvrujemo primitak vae reklamacije od 20. svibnja 2006. u svezi s otpremom 50 komada koulja i ispriavamo se zbog propusta na koji nam skreete pozornost. / Kontrolom izvrenih naloga utvrdili smo da je do propusta dolo prilikom otpreme robe iz skladita. Telefonski smo se dogovorili s vaim referentom nabave g. Raniem da emo vam knjigovodstveno priznati vrijednost nedostavljene robe. / U privitku vam dostavljamo obavijest o knjienju i molimo vas da provedete suglasno knjienje. / Nadamo se nastavku nae uspjene poslovne suradnje. // S potovanjem, // Privitak: Obavijest o knjienju // Vesna - Zagreb / Referent prodaje / Diana Lipovac //
155

12.

// Varteks / varadinska tekstilna industrija d. d. / Varadin // Boss / trgovina mukom odjeom / Vlaka 17 / 32000 Vinkovci // Va znak / KG-KK-5 / Na znak / O-1/LI / Varadin / 31. sijenja 2006. // Opomena // Prisiljeni smo poslati vam opomenu jer kasnite s plaanjem rauna koji ste trebali podmiriti 22. prosinca 2005. godine. / U narudbi od 17. studenoga 2005. god. naruili ste 100 kom mukih traperica, razliitih veliina i modela. Mi smo narudbu izvrili u potpunosti i na vrijeme pa vas molimo da i vi izvrite svoju obvezu plaanja. Va dug prema naem raunu iznosi / 26,366,21 kn./ Zbog nae dugogodinje suradnje i vae likvidnosti u poslu dajemo vam rok od 8 dana da podmirite svoju obvezu prema nama. / Nadamo se da ete ubudue biti aurniji u plaanju svojih obveza te da e naa daljnja suradnja biti uspjena. // Srdano vas pozdravljamo. // urno // Kopije: / 1. Arhiv / 2. Raunovodstvo // Kaput d.o.o. - Zagreb // Voditelj nabave / Katarina Miheli //
13.

Jabuka / trgovina voem i povrem / Radieva 91 / Petrinja // Voe / export-import / Marulieva 8 / Zagreb // Va znak / JJ/FR-L // Na znak / MJ/DJ // Zagreb, / 15. rujna 1994. // Odgovor na opomenu // Izvjeujemo vas da smo juer primili vau opomenu za nepodmireni dug prema vama u visini od 9.100,00 kn za 2.000 kg jabuka "Jonatan" i ''Zlatni delies''. / Dug nismo mogli podmiriti jer smo preureivali nae poslovne prostorije. Kako su radovi zavreni i kako smo u moguosti nastaviti raditi punim kapacitetom, poslat emo vam kroz tri dana traeni iznos na va iro-raun. / Nadamo se da ovaj mali zastoj u podmirenju naeg duga nee utjecati na nau daljnju poslovnu suradnju koja je do sada bila besprijekorna. // Srdano vas pozdravljamo // Jabuka - Zagreb / Poslovoa / Mijo Juran //

156

14. OBLIKOVANJE PODNESKA

U praksi poslovni tajnik vrlo esto pie i oblikuje pisane komunikacije. Tijekom treeg i etvrtog razreda nauit ete sva pravila pisanja poslovnih i slubenih komunikacija, te njihovo oblikovanje, a ovdje emo spomenuti samo najjednostavnije oblike pisanih komunikacija kako biste ih mogli ve sada pisati. Jednostavne pisane komunikacije s kojima se ve sada susreete svakako su zamolba i potvrda. Dobro je da uenici koji se pripremaju za zanimanje poslovnog tajnika ve sada, tijekom kolovanja, znaju napisati ove dvije najjednostavnije pisane komunikacije. I ove pisane komunikacije mogu se pisati jednim od tri navedena temeljna oblika (ameriki ili blok, europski, te modificirani ili kombinirani). Zamolba je pisana komunikacija koja pripada u red podnesaka. Podnesak je svaki zahtjev, prijedlog, prijava, zamolba, alba, prigovor ili obrazac to se upotrebljava za automatsku obradu podataka ili drugo priopenje kojim se pojedinci ili pravne osobe obraaju tijelu dravne uprave. Podneskom se fizike i pravne osobe mogu obraati i trgovakim drutvima, udrugama ili nekim drugim poslovnim subjektima. O podnesku ete vie uiti tijekom treeg i etvrtog razreda. Temeljni sastavni dijelovi najjednostavnijeg podneska su: zaglavlje, u kojem se navodi ime, prezime i adresa podnositelja, naziv i adresa tijela kojemu se podnesak upuuje, predmet na koji se podnesak odnosi, naziv podneska (zahtjev, prijedlog, alba, prigovor), vlastoruni potpis podnositelja podneska. Iznimno, podnesak moe potpisati umjesto podnositelja njegov brani drug, njegov roditelj, sin ili ki, ili odvjetnik koji je po ovlatenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnosioca duna je na podnesku potpisati svoje ime i staviti svoju adresu. oznaku mjesta i datuma pisanja podneska. Potvrda je pisana komunikacija koja pripada u red pismena. To je pisana komunikacija koju najee tijela dravne uprave ili sudovi upuuju strankama (fizikim i pravnim osobama). Potvrde mogu davati i trgovaka drutva, fizike osobe (primjerice: potvrda da je netko nekome posudio odreenu svotu novaca koju se obvezuje vratiti nakon odreenog vremena). I kola koju pohaate (koja je sastavni dio tijela dravne uprave Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta) izdaje potvrde, a i sami ste vjerojatno odmah nakon upisa u prvi razred zatraili potvrdu od kole radi stjecanja prava na aku pokaznu kartu za prijevoz. No, to je potvrda koja je u obliku tiskanice. Osobna raunala omoguavaju kreiranje tiskanica u nekome od njihovih programa. I u programu Word mogu se kreirati odreeni oblici tiskanica. Time se znatno ubrzava administrativni rad jer nije potrebno svaki puta kreirati oblik, odnosno ispisivati stalne dijelove teksta.

PREZIME I IME Ulica i broj Mjesto . . 157

. . . Predmet: PREZIME I IME, iz mjesta, stvarni dio . N A Z I V P O D N E S K A . Sadraj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . Vlastoruni potpis34

NAZIV TIJELA DRAVNE UPRAVE NAZIV ORGANIZACIJSKE JEDINICE . Ulica i broj MJESTO

Shema podneska (europski oblik)

MARKO STUPAR Domaa ulica 9 Sesvete

34

Treba napomenuti kako je potpis vlastoruno napisano ime i prezime. Paraf je skraeni potpis. Podneske stranka u pravilu treba potpisati, a ne parafirati. Dakle, stranka podnositelj podneska treba vlastoruno napisati svoje ime i prezime.

158

UPRAVNA KOLA U ZAGREBU Varavska 1 10000 ZAGREB Predmet: STUPAR MARKO, Sesvete, potvrda o pohaanju kole Z A M O L B A Molim da mi izdate potvrdu da sam redovni uenik Upravne kole u Zagrebu. Ova potvrda potrebna mi je kako bi moji roditelji ishodili pravo na primanje djejeg doplatka. Marko Stupar U Sesvetama, 5. 5. 2006.

Primjer podneska (europski oblik) Napomena: Podnesak se pie na papiru formata A-4

Zadaci:

159

Oblikujte podneske i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedeih primjera (napomena: pojedini dijelovi podneska odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova podneska, odnosno odlomci unutar sadraja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Boica Divi / Rundekova 5// Centar za socijalnu skrb Zagreb/ Ured Sesvete,/ Trg Dragutina Domjania 5 / Sesvete // Predmet: dodjela socijalne pomoi//Imam 80 godina i ivim sama jer mi je suprug umro, a djece nemam. Stanujem na podruju Sesvete u tronoj kuici na rubu naselja Luan na navedenoj adresi. / Nemam mirovinu, niti nikakvih drugih prihoda za ivot. ivim od pomoi susjeda i poznanika. / Molim da se oevidom utvrde uvjeti u kojima ivim kako bi mi Centar to hitnije dodijelio stalnu novanu mjesenu pomo. // Sesvete, 28. 7. 2006. // Boica Divi // 3. Anelko Marti / Zagrebaka 88 /Zagreb// POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAKA//PP Sesvete // Predmet: zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu lovake puke // Zovem se Anelko Aneli, roen sam u Zagrebu, 15. 7. 1965. od oca Ivana i majke Marije, roene Jeli. / lan sam lovakog drutva Medo iz Graana od travnja 2004. godine. / Molim da mi se odobri nabava lovake puke manjeg kalibra radi sudjelovanja u lovu na sitnu divlja. / Zahtjevu prilaem miljenje Lovakog drutva Medo iz Sesveta / U Zagrebu, 3. svibnja 2006. / Privitak / potpis //

160

15. KOLACIONIRANJE I ISPRAVLJANJE POGREAKA

Nakon to smo napisali neki tekst ili poslovno pismo, potrebno ga je kolacionirati i ispraviti. Kolacioniranje je usporeivanje napisanog teksta s izvornikom iz kojega smo taj tekst prepisivali. Kolacioniranje se radi tako da izvornik teksta najee ita osoba koja je tekst prepisivala, a napisani tekst kontrolira netko drugi u svakom sluaju osoba koja taj tekst nije pisala. Naime, osoba koja je pisala tekst teko moe sama sebe kontrolirati jer teko uoava vlastitu pogreku. Ispravljanje pogreaka kako pogreno napisanih rijei, tako i gramatiko obavlja se pomou opcija Alati Kontrola pisanja i gramatike (Tools Spelling and Grammar). No, da bismo to mogli uiniti, najprije trebamo podesiti odgovarajui jezik. Naime, program za provjeru jezika postoji za brojne jezike. Prema tome, prvo emo oznaiti tekst koji elimo ispraviti, zatim emo pomou opcija Alati Jezik Podeavanje jezika (Tools Language Set Language) podesiti cijeli sustav za hrvatski jezik. Kad to definiramo, trebamo kliknuti na opciju Alati Kontrola pisanja i gramatike (Tools Spelling and Grammar). Uobiajeno je podeavanje raunala na nain da se tijekom pisanja teksta svaka pogrena rije podcrta crvenom valovitom crtom to znai da je ta rije ili pogreno napisana ili da te rijei nema u rjeniku koji je sastavni dio ovog dijela programa. Vjeba: Pronaite neki od napisanih tekstova i ispravite pogreke koristei se opcijom Kontrola pisanja i gramatike (Spelling and Grammar).

Prikaz opcije Alati Kontrola pisanja i gramatike (Tools Spelling and Grammar) Prikaz opcije Alati Podesi jezik (Tools Set Language)

161

16. TEKSTOVI ZA MJERENJE BRZINE

VLADAVINA PRAVA

Vladavina prava je koncept star itav vijek, koji vjerojatno potjee iz starogrke civilizacije, a zasnovan je na miljenju da je za sigurnost i gospodarsku stabilnost drave manje tetno rjeavanje sporova putem pridravanja zakona nego silom. Na alost, primjeri iz nekih bivih jugoslavenskih drava, Iraka, Ruande, Gvatemale, ilea, Argentine, Somalije, Istonog Timora i Sijera Leonea predstavljaju bolno svjedoanstvo da univerzalno prihvaanje vladavine prava jo uvijek nije potpuno ostvareno. Meutim, meunarodna reakcija na takve dogaaje takoer svjedoi o tome zato je tako vano da takvo univerzalno prihvaanje bude regulirano meunarodnom politikom zasnovanom na principu vladavine prava. Vladavina prava ne predstavlja samo jedno jedino pravilo, ve skup pravila i pozivanja na razliita prava i osnovne slobode, koje proistiu iz ovog najosnovnijeg principa. U svim ovim pravima ogleda se znaaj potovanja vladavine prava od izvrne vlasti. Osim toga, zabrana diskriminacije pojedincu osigurava da se prema njemu postupa jednako pred zakonom i da zadri ljudsko dostojanstvo, to je osnovni cilj vladavine prava. Vladavina prava uspostavlja okvir za postupanje i ponaanje graana kao i dravnih slubenika. Osnovno pravilo je da se nitko ne moe kazniti, zakonski izloiti fizikoj patnji ili liavanju dobara osim u sluaju jasne povrede zakona, ustanovljene redovnim zakonskim putem pred redovnim sudom te zemlje. Ukratko, niko nije iznad zakona i svi su jednaki pred njim. Vladavinu prava u demokratskim drutvima ine tri "srodna koncepta" koja polaze od injenice da vlada mora potovati zakon koji je donijela, da nitko nije izuzet od provoenja zakona te da se on na sve ravnopravno primjenjuje i da opa pravila proizlaze iz sudskih presuda. Ovo znai da vladavina prava u naelu predvia da je postupanje drave regulirano ranije utvrenim pravilima, naime
162

pravilima koja su lako dostupna, a koja realno i s velikom izvjesnou predviaju na koji nain e organi vlasti pribjei prisilnim radnjama u danoj situaciji u skladu s ovlatenjima koja ima. Ovo omoguuje pojedincu da regulira svoje ponaanje ne samo prema drutvenim normama ve i prema utvrenim zakonima i naelima. Uspostavljanjem ovakvih standarda, vlasti ne mogu postupati proizvoljno. Pojedinci mogu biti zatieni od proizvoljnih postupaka dravnih tijela samo ako su njihova prava izloena u zakonu. Takoer, taj zakon mora biti poznat javnosti, ravnopravno primjenjiv i na snazi. Vladavina prava osigurava i odgovornost drave prema svojim graanima. U tom pogledu, nijedan dravni slubenik nema ira ovlatenja od onih koja su mu zakonom povjerena. Vladavina prava je radi toga ustavni princip kojim se ograniava proizvoljno postupanje drave. Najvanije pravne institucije za uspostavljanje i odravanje vladavine prava su zakonodavna tijela vlasti, izvrna tijela vlasti, tijela za provoenje kaznenog prava, sudovi i pravna profesija. Uspostavljanje ovih odvojenih institucija nedvojbeno proistie iz naela koje glasi da je za uspjeno i nezavisno funkcioniranje vladavine prava od izvrne vlasti nuno da postoje jasno odvojena ovlatenja; a izvrna tijela vlasti, zakonodavna tijela vlasti i pravosue moraju funkcionirati nezavisno jedni od drugih.

163

DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU

Drutvo s ogranienom odgovornou jest drutvo u kojem svaki od ulagaa sudjeluje s odreenim ulogom. lanovi drutva ne odgovaraju za obveze drutva. Ulozi ulagaa ne moraju biti jednaki. Ulozi moraju biti upisani u cjelini i mogu biti u novcu, stvarima i pravima izraenim u novanoj vrijednosti. Drutvo za svoje obveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Ako ulagai u roku predvienom statutom odnosno pravilima drutva ne uplate osnovne uloge, smatrat e se da drutvo nije osnovano, a osnivai koji su platili osnovne uloge imaju pravo na povrat uplaenih uloga. Drutvo donosi statut odnosno pravila. Statut odnosno pravila drutva mora sadrati odredbe o tvrtki i sjeditu drutva, predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloenih sredstava, vrsti i visini osnovnog uloga svakog ulagaa, nainu uplate i upisa osnovnog uloga, diobi dobiti i nainu snoenja rizika i gubitka drutva, nainu upravljanja drutvom, osnivanju upravnog odbora i skuptine, ako su se ulagai dogovorili da e oni postojati, odgovornosti inokosnoga odnosno kolegijalnoga poslovodnoga rukovodeeg osoblja te nainu njihova imenovanja i razrjeenja, broju lanova nadzornog odbora, ako su se ulagai dogovorili da e takav organ osnovati, vremenu trajanja i prestanku rada drutva, postupku za izmjenu pravila drutva i drugim pitanjima znaajnim za rad drutva. Ulagai mogu svoje udjele ustupiti treim osobama samo uz pristanak ostalih ulagaa. Udjeli se slobodno mogu prenositi izmeu ulagaa, ako statutom odnosno pravilima drutva nije drugaije predvieno. Statutom odnosno pravilima drutva moe se predvidjeti da drutvo moe pribavljati dodatna sredstva za rad drutva upisivanjem novih uloga. Pribavljanje dodatnih sredstava upisivanjem novih uloga obavlja se u skladu sa statutom odnosno pravilima drutva s ogranienom odgovornou.

164

POSLOVNE KOMUNIKACIJE komunikacija, sveukupnosti, psihikih sadraja, interpersonalni obavjeivanje, priopavati, signali, komunikologija, preduvjet strune slube, sluben, npr., diplomatska predstavnitva, odreivanje, sinonim materijaliziranih, principijelno, dravni organi, djelotvornost kao ljudi su se, ona omoguuje, kupoprodajni posao,

Rije komunikacija jest pojam koji openito oznaava sveukupnost oblika veza i dodira izmeu pripadnika drutva, a posebno prenoenje psihikih sadraja s jedne osobe ili skupine na drugu, prenoenje ili razmjenu dobara izmeu pojedinaca odreenog drutva, te sustav primanja i odailjanja poruka u sredstvima javnog obavjeivanja. Od svog postanka ljudi su imali potrebu priopavati jedni drugima svoje elje, misli, potrebe. Najprije su to inili razumnim signalima, kao npr. vatra, dim bubanj, govorom putem glasnika, a nastankom pisma ljudi su se meusobno poeli dopisivati. U novije vrijeme pojam drutvene komunikacije ini dio zasebnog predmeta nove znanosti - komunikologije, a ponegdje je postao i sinonim pojmu masovnih komunikacija. Temeljni je preduvjet drutvene komunikacije objektivnost vaenja materijaliziranih znakova priopavanja, tj. njihovo interpersonalno znaenje. Naime, komunikacija je mogua samo ako subjekt koji priopava i subjekt kojemu se priopava shvaaju odreeni znak na principijelno jedinstven nain. Komunikacija je za drutvo izvanredno vana. Ona omoguuje povezano djelovanje ljudi koje ini osnovu svih drutvenih pojava. Premda drutvo oduvijek razvija sredstva komuniciranja, ipak sve do novijeg vremena nije bilo mnogo naina da se razliiti oblici poruka djelotvorno prenesu drugim ljudima. U dalekoj prolosti bio je pronalaskom pisma uinjen prvi, vrlo krupan korak u smislu znaenja priopavanja na daljinu. Razvojem pisma i pisanih komunikacija nametnula se potreba odreivanja odgovarajuih normi glede izgleda, oblika i sadraja pisanih komunikacija. Za razvoj svakog drutva od posebne su vanosti pisane komunikacije. Pisano komuniciranje je dopisivanje izmeu ljudi, poslovnih partnera, odnosno organa uprave i drugih dravnih organa i strunih slubi, a prema sadraju dijeli se na tri temeljne skupine: privatno ili osobno dopisivanje - dopisivanje prijatelja, roaka i slino, poslovno dopisivanje - dopisivanje poslovnih partnera s ciljem sklapanja i obavljanja nekog kupoprodajnog posla ili izvrenja usluge i slubeno dopisivanje dopisivanje organa uprave, sudova, diplomatskih predstavnitava i vojnih organa.
165

otpremniki, pediterski, financijska institucija, izraivala, razmjenjivala, telefaks, dvosmisleno, kontaktom, ugostiteljski adresant ili poiljatelj, adresat ili primatelj, transportnima turistika poduzea, sadraj, izraivala, trokovi, kontaktima

Poslovne komunikacije moemo podijeliti s obzirom na podruje u kojem se komuniciranje obavlja pa razlikujemo: poslovne komunikacije proizvodnih poduzea, trgovinskih poduzea, ugostiteljskih poduzea, otpremnikih, tj. pediterskih i transportnih poduzea, turistikih poduzea banaka i financijskih institucija itd. Nas zanima poslovno komuniciranje, te komunikacije otpremnikih i transportnih poduzea. Izgled i oblik, a naroito sadraj poslovnih komunikacija tijekom vremena su se mijenjali. Na izgled i oblik poslovnih komunikacija poseban su utjecaj imala sredstva pomou kojih su se pisma izraivala i sredstva komuniciranja pomou kojih su se poslovna pisma razmjenjivala. Budui da je razvoj proizvodnje i usluga izuzetno dinamian, dinamian je i razvoj poslovnih komunikacija. Pisano komuniciranje, u odnosu na ostala sredstva komuniciranja, kao npr. telefon, telegraf, radio, televiziju, film, tisak i drugo, ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Prednosti su: niski trokovi, velika dostupnost pisma, te njegova stanovita trajnost. Loe su strane: pismo ne djeluje prisno kao npr. osobni dodir ili nazonost, pismo je sporo, a moe doi i do nesporazuma ako je pismo loe sroeno pa moe zvuati dvosmisleno, a do takvih nesporazuma tee dolazi osobnim kontaktom ili kontaktom putem telefona. U pisanom komuniciranju razlikujemo: adresanta ili poiljatelja i adresata ili primatelja. U poslovnom dopisivanju osoba koja obavlja dopisivanje ili korespondenciju zove se korespondent. Korespondent je osoba koja treba poznavati pravila poslovnog dopisivanja, dobro poznavati djelatnost poduzea, poslovne partnere, pratiti izmjene zakona i slubenih priopenja, mora dobro poznavati jezik kojim pie i slino. U dananje vrijeme izuzetno su traeni korespondenti koji pored toga poznaju i koji strani jezik, te gotovo obvezno rad na osobnim raunalima s programima za obradu teksta.

166

PRAVINO SUENJE

Pravo na pravino suenje osnovni je element koncepta vladavine prava, kao i za opu zatitu ljudskih prava. Puko postojanje zakona kojima se tite ljudska prava ne znai gotovo nita bez njihova djelotvornog provoenja. Zatita prava na pravino suenje u parninim i kaznenim postupcima od presudnog je znaenja za svako demokratsko drutvo. Pravo na pravino suenje u parninim i kaznenim postupcima obuhvaa kako pisana, tako i nepisana pravila: prvo, pisana pravila koja su sadrana u raznim konvencijama i sporazumima, na primjer u lancima 10. i 11. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (UDHR), lancima 6. i 7. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (ECHR) i lancima 14, 15. i 16. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima (ICCPR), te zatim nepisana pravila koja su uspostavili sudovi tumaei prava sadrana u konvencijama i sporazumima. Sporazume treba smatrati "ivim instrumentima" i instrumentima i tumaiti ih u svjetlu dananjih uvjeta. U skladu s tim, pravima sadranim u raznim sporazumima ne treba davati ograniena tumaenja. Upravo ovim obrazloenjem omogueno je da se pravo na pravino suenje razvije u iroku kategoriju sada zatienih prava. Postoji veliki broj postupovnih jamstava koja se ravnopravno primjenjuju i u parninom i u kaznenom postupku, kao na primjer nezavisnost i nepristranost suda utemeljenog na zakonu, princip ravnopravnosti pred zakonom, pravo na javnu raspravu uz osobnu nazonost, te pravo na javno izricanje presude i pravo na raspravu u razumnom roku.

167

VLADAVINA PRAVA I NAELA RADA SUDOVA

Naelo ravnopravnog zastupanja pred sudom temeljni je aspekt vladavine prava i odluujua komponenta za osiguravanje pravinog suenja. Zahtjev za potovanje tog principa u parninom postupku manje je strog nego u kaznenom postupku. Meutim, minimalni zahtjev je da se svakoj strani u postupku mora pruiti realna mogunost da u cijelosti izloi svoj predmet, to podrazumijeva i predoavanje dokaza, u okolnostima koje ga ne dovede u znatno nepovoljniji poloaj u odnosu na suprotstavljenu stranu. To znai da se postupak mora provoditi na pravian i otvoren nain. Sljedee naelo je naelno prihvatljivosti dokaza. Naime, brojnim sporazumima nisu predviena stroga pravila za prihvatljivost, relevantnost ili istinitost dokaza, jer su to stvari koje odreuje domai sud. Prevladavajui imbenik u razmatranju "pravinosti" jeste pitanje jesu li prava podnositelja zahtjeva bila dovoljno zatiena. Sud nastoji ispitati ukupnu pravinost postupka, a ne tehnike povrede, osim ako te povrede toliko zadiru u sutinu da je nemogue osigurati pravian postupak zatitom drugih proceduralnih zahtjeva. Sud takoer mora biti nezavisan i nepristran. Nezavisnost mora biti institucionalna i funkcionalna, a da bi se ustanovilo je li neki sud ili tribunal ispunjava uvjete nezavisnosti, mora se ispitati nain imenovanja njegovih lanova i njihova ovlatenja, postojanje garancija za zatitu od vanjskih pritisaka te pitanje odaje li to tijelo utisak nezavisnosti. Meutim, injenica da lanove suda imenuje izvrno tijelo vlasti nije sama po sebi proturjena, kao to to nisu ni smjernice koje lanovima suda daje izvrno tijelo vlasti, sve dok ne prerastu u formalne naputke. Nezavisnost tribunala se moe saeti u tri pravila. Sud mora funkcionirati nezavisno od izvrnog tijela vlasti i zasnivati svoje odluke na svojem slobodnom miljenju o injenicama i pravnim osnovama.

168

PRAVO NA POTIVANJE PRIVATNOG I OBITELJSKOG IVOTA

Pritvaranje, samom svojom prirodom, snano utjee na privatni i obiteljski ivot lica i iako takvi uvjeti esto dovode do vanog razmatranja prava po lanku 8 ECHR-a, postojea zatvorska pravila i procedure pruaju smjernice za posjet obitelji, zatvorsko udruivanje, slobodu dopisivanja i pravo na koritenje telefona. Ako bi takva pravila ili praksa ograniili kontakte osoba s vanjskim svijetom u nepotrebnom razmjeru, u demokratskom drutvu, u interesu sigurnosti drutva, za sprjeavanje nereda ili kaznenih dijela ili iz bilo kojeg drugog razloga predvienog stavkom 2 lanka 8, smatrat e se da nisu usklaeni sa ECHR-om. Svakako se mora prihvatiti da je osnovni dio privatnog i obiteljskog ivota, kao i rehabilitacije zatvorenika odravanje kontakta s vanjskim svijetom to je vie mogue u praksi, s ciljem olakavanja njihove rehabilitacije i mogueg putanja na slobodu. Meutim, ispunjavanje ove obveze samo e u izuzetnim okolnostima traiti premjetanje zatvorenika iz jednog zatvora u drugi. lanak 3 ECHR-a sadri posebna prava koja reguliraju uvjete pritvora, tehnike ispitivanja i ope postupanje. Ako je optuenoj osobi uskraen kontakt s vanjskim svijetom, bez mogunosti kontakta s odvjetnikom, bez posjeta obitelji i bez informacija o razlozima uhienja i pritvora, to moe prerasti u nehumano i poniavajue postupanje. Ako je optueni, tijekom ispitivanja, bio izloen mentalnoj surovosti, to moe prerasti u nehumano i poniavajue postupanje, a u nekim ekstremnim sluajevima u muenje. Ovakvi postupci, sami po sebi, ne moraju biti neposredno namijenjeni optuenom, ako ti postupci za cilj imaju mentalnu patnju. Glede fizikog maltretiranja, svako pribjegavanje uporabi fizike sile protiv osobe koja je u policijskom pritvoru, ako to nije izuzetno nunamjera zbog ponaanja te osobe, umanjuje ljudsko dostojanstvo i, u naelu, predstavlja povredu lanka 3 ECHR-a.

169

AMBALAA

Ambalaa prua obilje informacija na vidnom podruju. Poseban joj je zadatak da privlai pozornost kupaca putem boje, oblika, tekstila i slike. Posebno je znaenje ambalae ba u prodaji robe putem samoposluivanja, gdje se roba putem ambalae aktivno namee kupcu. Mjesto prodaje prua kupcu obilje informacija na vidnom podruju. To je dojam o bogatstvu robe, zatim dojam o istoi, dostupnosti robe, preglednosti prodajnog prostora. Mnogo informacija pruaju razni natpisi i ostale pisane obavijesti. Izlaganje robe upuuje na brigu o robi, ali i o potroau. Oprema i ureenje prodajnog prostora, dekorativni elementi itd. - sve to ini kupovno ozraje, a ulazi u nas putem vidnih informacija. O osvjetljenju prodajnog prostora posebnim tehnikama osvjetljavanja pojedinih grupa robe i slino ovisi hoe li vidni podraaji pruiti prikladne informacije potencijalnim kupcima i tako ih zadovoljiti u opaanju prodajnog prostora. Putem vida dobivamo i mnoge informacije o prodavau. Prije nego to progovori s prodavaem kupac uoava prodavaev izgled, nain kretanja u prostoru, nain dranja tijela, izraz lica, pokrete ruku - sve je to vidljivo i sve to kod kupca izaziva razliite reakcije. Koliko li informacija o prodavau samo na vidnom podruju ulazi u kupca? Hoe li one izazvati povjerenje ili nepovjerenje kod kupca, hoe li ga oraspoloiti ili oneraspoloiti, hoe li ga potaknuti na kupnju ili e mu oteati donoenje odluke? Sve su ovo pitanja o kojima moramo voditi rauna. I sluno podruje prua nam zanimljive informacije o prodajno-kupovnoj situaciji. Mnoge robe u upotrebi imaju svoje osebujne zvukove. Zvuk brave na automobilu, zvuk motora, zvuk zatvaranja vrata na hladnjaku, zvuk prekidaa na tednjaku, zvuk brave pri zatvaranju putne torbe, zvuk stakla, posua, pribora za jelo, zvuk stroja za ivanje - svi ovi i jo mnogi drugi zvukovi daju nam dodatne informacije o robi. Gotovo da nije potrebno spominjati zvukove koje daje roba s podruja akustike - npr. gramofoni, radioaparati, televizori, magnetofoni itd. Kupac bolje upoznaje tu robu to vie uje o njoj. Malo je robe koja sama od sebe daje neke zvukove. Zbog toga pomae nazonost prodavaa prilikom demonstriranja odreene robe. Prodajni prostor prua takoer mnotvo zvunih informacija - putem razglasa, govornih i glazbenih - tu ujemo zvuk pokretnih stepenica, amor kupaca, glasove prodavaa. Prodava glasom prenosi kupcu najvei dio informacija. Glas prodavaa nije samo prijenosnik informacija ve i znak kako prodava pristupa prodaji.

170

TUMAENJE PRAVNE NORME kvalificiranim, strunjacima, dvosmisleni, terminologija, institut interpretacija, neobvezatno, institucija, autentian, posebnostima najpristupanijem, gramatikog, znaajkama, logino, istovjetnost neodgovarajui, termin, pravne norme, je ili nemogua ili pogrena jezini znak ima, istoj normi itd., obvezatno za sve, to nazivamo

Pravne norme se esto donose na brzinu, bez prethodne suradnje s kvalificiranim pravnicima i drugim strunjacima, pa su tekstovi nejasni, dvosmisleni, upotrebljava se neodgovarajua terminologija, ili se isti naziv koristi za razne institute i slino. U takvim sluajevima primjena pravne norme je ili nemogua ili pogrena. Zbog toga je potrebno utvrditi toan sadraj pravne norme, to nazivamo njezinim tumaenjem, tj. interpretacijom. Pravnu normu moe tumaiti neki organ koji je nije donio, nego je u njezinoj primjeni naiao na tekoe, pa je tumai u postupku njezine primjene, a to mogu sudski ili upravni organi. No, ostali organi koji primjenjuju pravnu normu ne moraju prihvatiti tumaenje koje je dao drugi organ, tj. takvo tumaenje je neobvezatno. Isto tako pravna znanost uoava takve nedoreene, polovine, dakle, nejasne pravne norme, pa pojedinci ili institucije daju svoja tumaenja takvih normi, ali i ovo tumaenje iako esto vrlo korisno ne obvezuje druge subjekte. Zbog toga je najbolje da pravnu normu tumai onaj organ koji ju je donio. U tom sluaju se govori o izvornom, tj. autentinom tumaenju pravne norme i ono je obvezatno za sve. Sredstva kojima se tumai pravna norma mogu biti razliita, ali u interpretaciji pravne norme treba poeti od najpristupanijeg, kao to je jezino znaenje norme, koje se prema potrebi nadopunjuje drugim sredstvima. Ovdje emo razmotriti osnovna pravila o interpretaciji pravne norme. Jezino, odnosno gramatiko tumaenje postoji kad se primjenom pravila jezika na kojem je pisan tekst pravne norme obavlja analiza toga teksta. Pri tome treba voditi rauna o znaajkama i posebnostima jezika i uobiajenim pravnim terminima, osobito o rasporedu rijei u reenici, o odnosu reenica, interpunkciji, o tome da svaki jezini znak ima odreeno znaenje i da nije suvian, da se svakom jezinom znaku predaje njegovo uobiajeno znaenje pa tek onda ostala, da se istoj rijei daje isto znaenje u istoj normi itd.

naelo argumentum a contrario, konkretna stvar, sustavno tumaenje,

171

u uzronoj vezi, vanjskotrgovaki reim, ciljno tumaenje, kojem se, restriktivno tumaenje, ekstenzivno tumaenje, sustav, prethoditi, gospodarstvo, analiza, ustanovljuje, apstraktno, subjektivno, devizno, najodgovornije, tekstualno znaenje, utvrivanje znaenja, je vrlo

Logino tumaenje sastoji se u utvrivanju znaenja pravne norme uz primjenu zakona logike. Primjenom loginih zakljuaka pronalazi se ono znaenje norme koje nije izriito izraeno u tekstu, uslijed ega znaenje norme ne moemo dobiti jezinom ili drugom interpretacijom. Postoje u pravu logina naela koja su se ustalila, od kojih je vrlo poznato naelo argumentum a contrario, tj. suprotno zakljuivanje, prema kojem se iz jednog pravila moe zakljuiti i suprotno pravilo. Npr. postoji naelo da se ugovor kojim se stranke obvezuju izraditi odreenu konkretnu stvar od svog materijala smatra u sumnji ugovorom o prodaji. Sustavno tumaenje je utvrivanje znaenja pravne norme pomou veze koja postoji izmeu nje i svih ostalih normi odreenog pravnog instituta, pravne grane, pa i itavog pravnog sustava. injenica je da je svaka pravna norma dio jedne cjeline i da ona utjee na odreivanje smisla ostalih normi i obrnuto. Povijesno tumaenje je interpretacija pravne norme pomou okolnosti koje su bile povod stvaranju neke norme. U primjeni ove metode potrebno je ispitati dogaaje koji su prethodili donoenju pravne norme i koji su s njom u uzronoj vezi. Propisi o porezima, carinama, deviznom reimu, reimu vanjske trgovine i slino, odraz su stanja u gospodarstvu. Kod ove vrste tumaenja pravne norme u konkretnom sluaju e se tumai morati posluiti pripremnim materijalima kao to su: analize, obrazloenja, nacrti propisa, zapisnici i slino. Ciljno tumaenje je takvo kod kojeg se polazi od toga to se htjelo postii donoenjem pravne norme. Ako je norma nejasna, mora se ustanoviti cilj koji se pravnom normom htio postii, pa joj se onda ustanovljuje njeno znaenje. I dok se druge metode tumaenja koliko-toliko temelje na objektivnim metodama, ciljno tumaenje je vrlo apstraktno i subjektivno, pa je za tumae najtee i najodgovornije. Dakako, uvijek se mora utvrditi cilj neke norme, pa e se tuma u svakom sluaju morati posluiti i drugim metodama da bi utvrdio smisao neke norme. Restriktivno i ekstenzivno tumaenje ovisi o tome je li tekstualno znaenje pravne norme ire ili ue od namjere koju je donositelj norme htio. Ako je tekstualno znaenje pravne norme ire, znaenje se propisa suava - to je tzv. restriktivno tumaenje.

172

NAJZNAAJNIJE PRAVNE GRANE Skup srodnih pravnih instituta ini pravnu granu, a pravne grane mogu obuhvaati jo vie skupine, a svi oni zajedno ine pravni sustav jedne zemlje. Ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme i institute koji ureuju osnove drutvenog i politikog ureenja zemlje, temeljne slobode i prava ovjeka, ustrojstvo dravne vlasti i lokalne uprave i samouprave. Upravno pravo obuhvaa pravne norme o ureenju dravne uprave i drugih subjekata koji po zakonu obavljaju upravne poslove i imaju upravna ovlatenja. Financijsko pravo sadri pravna pravila kojima se ureuje financijsko poslovanje dravnih organa i drugih zakonom ovlatenih subjekata financijskog poslovanja. U ovu granu prava ulaze i propisi o porezima, pristojbama, carinama i drugim prihodima. Kazneno pravo obuhvaa kaznenopravne norme u kojima su opisana kaznena djela i kazne za poinitelje kaznenih djela, te kazneni procesni postupak. Kad se izvan definicije govori o kaznenom pravu, onda se uglavnom misli na materijalno kazneno pravo, to je zapravo kazneno pravo u uem smislu. Graansko pravo predstavlja granu jedinstvenog pravnog sustava kojim se ureuju imovinski odnosi, osobna neimovinska prava i poloaj subjekata u tim odnosima. Kao temeljno privatno pravo, graansko pravo je ope pravo koje vrijedi za sve graane. Pored tog opeg privatnog prava postoje posebna privatna prava za posebna zanimanja ili djelatnosti za koje pored opih vrijede i posebne norme kao to su posebno pravo za poduzetnike - trgovako pravo i posebno pravo koje se odnosi na zaposlene - radno pravo. Graansko pravo se dijeli na dva dijela: opi dio - ine ga opi pojmovi, naela, termini, openito o pravnim poslovima i tako dalje, i posebni dio koji se sastoji od stvarnog, obveznog, nasljednog i obiteljskog prava, koji su se i po materiji i po opsegu u tolikoj mjeri razvili da ih se izuava kao da su posebne grane prava. Graansko pravo vrijedi za sve privatnopravne odnose ako nisu posebnim privatnopravnim normama posebno ureeni. Zbog toga npr. opi dio graanskog prava, kao uostalom i ostale njegove norme koje su primjenjive - vrijede i za trgovako pravo, ako njime materija o kojoj je rije nije drugaije ureena. Stvarno pravo je dio graanskog prava kojim se ureuju pravni odnosi izmeu ljudi u pogledu stvari. Instituti stvarnog prava su posjed, vlasnitvo, slunosti, realni tereti i pravo graenja na tuem zemljitu.

ZASTARA
173

Zastara je protek vremena nakon kojeg dunik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze, zbog vjerovnikova pasivnog dranja u vremenu odreenom zakonom. Npr., osoba A je platila kaput, ali ga nije preuzela od osobe B. Ako od trenutka kad je osoba A trebala preuzeti kaput proe vrijeme utvreno zakonom, kaemo da je obveza osobe B - predati kaput zastarjela. U obveznom pravu zastara nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Svrha je zastare u tome da u nekom pravnom odnosu ne bude neizvjesnosti ako ovlatenik svoje pravo ne ostvari. Interesi pravne sigurnosti zahtijevaju da se zatiti postojee stanje, ako ono due vrijeme traje, a ne da se to stanje mijenja. Posljedica je zastare da se neko pravo ne moe ostvariti prisilno putem suda. Nastupanjem zastare u naelu se ne gasi samo pravo. Stoga, ako je netko duan odreeni iznos, ili neku drugu inidbu, ostaje dunikom i nakon zastarijevanja duga. Vjerovnik ga ne moe vie tuiti na isplatu, jer je obveza zastarjela. Ali, ako dunik ispuni zastarjelu obvezu, npr. plati dug, on je time ispunio svoju obvezu i nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono to je dao, ak i ako nije znao da je obveza zastarjela. Posljedica je zastare u tome da se utuiva obveza pretvorila u neutuivu obvezu, pa je ispravnije govoriti o zastari tubenog zahtjeva. Na zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti nego se dunik mora na nju pozvati i staviti prigovor. Sud tada ne ispravlja postoji li dug ili ne, nego utvruje je li obveza zastarjela. Zastarijevanje poinje tei prvog dana od dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom nije to posebno propisano. Ako se obveza sastoji u trpljenju ili proputanju, zastarijevanje poinje tei prvog dana nakon dana kada je dunik postupio protivno obvezi. Zastara nastupa istekom posljednjeg dana zakonom odreenog vremena. Stranke ne mogu ugovorom odrediti da zastara nee tei, niti odrediti due ili krae vrijeme zastarijevanja koje je odreeno zakonom, niti se dunik moe odrei zastare prije nego to protekne vrijeme odreeno za zastaru. Tek kad obveza zastari, dunik se moe odrei zastare ako je pismeno priznao zastarjelu obvezu, ili ako je dao zalog ili koje drugo osiguranje za zastarjelo potraivanje. Rok zastare je zakonom odreeno vrijeme nakon kojeg se neko pravo ne moe ostvariti prisilnim putem. Opi zastarni rok jest pet godina i vrijedi za sve subjekte, ako zakonom nije odreen drugaiji rok.

DUBLJI SMISAO TEORIJE UZAJAMNOSTI U LJUBAVI (dr. Paul Hauck: KAKO VOLJETI I BITI VOLJEN)
174

Ova teorija osvjetljava pitanje postoji li ili ne postoji djeja ljubav, je li zaljubljenost drukije stanje od ljubavi i je li ljubav na prvi pogled uope ima neku osnovu. Kad koristim izraz djeja ljubav, openito mislim na intenzivne osjeaje koje djeca imaju jedno prema drugom ili ponekad prema odrasloj osobi. Izraz - djeja podrazumijeva da ta ljubav nije jako ozbiljna. Ona je draesna, ali ne traje dugo, nije duboka i temelji se na vrlo povrnom razmiljanju. Iako bismo jo tota mogli o njoj rei, openito se smatra da djeja ljubav zasigurno nije prava ljubav. Uope se ne slaem s takvim opeprihvaenim stavom. Djeja ljubav je snana emocija koja izrasta iz oekivanja i doivljaja izmeu dviju osoba. Ona moe biti izuzetno duboka, iskrena i, kad se prekine, jednako bolna kao i bilo koja ljubavna veza odraslih. Najgore to u takvoj situaciji moete rei je da je dijete bilo budalasto, nepraktino i slijepo. Ali ne moete rei da nije voljelo. Zaljubljenost je uobiajeni izraz koji se koristi kad se dvoje odraslih vole povrno i prolazno. Mislim da tim osobinama nanosimo ozbiljnu tetu kad ono to doivljavaju ne shvaamo ozbiljno i ne prepoznajemo to kao vrlo snaan osjeaj ljubavi. Ljudi koji su u sretnom braku pedeset godina jednako se vole kao i dvoje ljudi koji su se zaljubili na brzinu i koje je moda zaslijepila strast. Rei da se vole za one koji su tek zapoeli strastveni odnos, jednako je valjano kao i za sve nas. To znai da su oni uvjereni kako e njihov partner zadovoljiti sve njihove duboke elje i potrebe. Jedino je alosna mogunost da su u krivu. Vjerojatno ste naili na sredovjene ljude koji su se iznenada zaljubili u najneobinije partnere. etrdesetogodinjak koji odjednom eli pobjei s mlaom enom s nekoliko djece, a istodobno nije u stanju pronai ita to bi zamjerio svojoj zakonitoj eni ili obitelji, pati, prema miljenju mnogih, od zaljubljenosti. Ako pod zaljubljenou mislimo da se on nije ponio ba mudro budui da je preozbiljno shvatio samo njenu vezu, i da ne vidi umu od drvea, onda se slaem da pati od zaljubljenosti. Tvrditi, meutim, da taj ovjek ne gaji vrlo snane osjeaje za mladu enu, znai poricati ono to svi ljubavni osjeaji zapravo jesu. Ako emo sve ljubavne odnose sredovjenih ljudi, koji se ne temelje na racionalnom razmiljanju, nazvati zaljubljenou, onda to odmah moemo uiniti za devedeset pet posto svih branih parova. Veina je zapoela vezu u mladosti kad je kontrola razuma znatno slabija nego u zreloj dobi.

SPLIT - GRAD NASTAO U PALAI

175

Za vrijeme seobe naroda i doseljenja Hrvata u novu domovinu bio je razoren grad Salona, nekadanje sjedite rimske pokrajine Dalmacije. Preivjelo stanovnitvo iz Salone pobjeglo je tada u palau na morskoj obali, koju je dao sagraditi rimski car Dioklecijan. Bila je to zapravo velika tvrava, grad i ljetnikovac. Tvrava po broju kula i zidova, grad po irokim i prostranim ulicama, a ljetnikovac po raskonim carskim odajama u junom dijelu palae koji je gledao na more. Novi stanovnici nazvali su palau Spalatum, pa je po tome nastao i naziv dananjeg grada Splita. Kako je vrijeme odmicalo, stanovnika je bilo sve vie i Split se irio izvan zidina palae. Veliinom, gospodarskom i kulturnom vanou Split je danas drugi grad u Republici Hrvatskoj. Na dijelu jadranske obale Split zauzima sredinji poloaj. Na tom prostoru on je najvei i jedan od najljepih naih gradova. Smjestio se na poluotoku ispred kojeg se nalaze otoci Bra, iovo, Drvenik, Hvar i olta. Stoljetna tuinska vladavina onemoguila je njegov razvoj, pa je vrlo dugo ostao nepovezan sa svojim prirodnim zaleem. Meutim, svestran i vrlo jak gospodarski i kulturni razvoj doivljava Split tek nakon osloboenja, kada se osnivaju mnoga industrijska poduzea, otvaraju kole, fakulteti i sveuilita i kada otpoinju radom brojne kulturne i znanstvene ustanove. Njegovo nekad malo brodogradilite postaje izuzetno velik i znaajan poslovni subjekt, a tvornice za proizvodnju plastinih masa i njihovu preradu izuzetno su poznate. Vano mjesto u ivotu grada ima takoer i njegovo luko i turistiko gospodarstvo, pa je Split sa svojom bliom okolicom jedno od najistaknutijih industrijskih, turistikih i kulturnih sredita Hrvatske. Bogatstvom svojih spomenika kulture i ostalih znamenitosti Split privlai na tisue posjetitelja iz nae zemlje i svih krajeva svijeta.

DUBROVNIK - ZLATNI GRAD

176

Osim prirodnih i drugih znamenitosti, u naoj zemlji postoji i zlatni grad. Razumije se, nije on od zlata, niti je ikada to bio. Zlatna je njegova ljepota i stoljetna sloboda koja se u njemu najvie cijenila. Izgraen od kamena, opasan zidovima i kulama, stoljeima je sauvao isti izgled do naih dana. Prema ocjeni strunjaka, spomenik je svjetske vrijednosti i ubraja se u najljepe gradove svijeta. Njegovo je ime Dubrovnik, a smjestio se na obali Jadrana, okruen zelenilom i morem. O postanku grada ima nekoliko pria. U davno doba Slaveni su poslali svoje poslanike knezu Pavlimiru da se vrati u domovinu i preuzme prijestolje svojih otaca. Pavlimir se odazove njihovu pozivu i zaplovi iz Italije preko Jadranskog mora. Poslije dulje plovidbe pristane u luci Gruu, gdje podigne utvreni grad i nastani se u njemu. Kad su stanovnici iz oblinjeg Epidaura uli da je doao Pavlimir i podigao utvrdu, odmah su doli k njemu. Zajedno s njim i njegovim ljudima oni tada sagrade grad na morskoj hridini i nazovu ga Raguzij. Za razliku od njih, Slaveni su ga zvali Dubrovnik, jer je njegova okolica obilovala umama i gajevima. Kao u svakoj prii koja govori o prolosti naroda, njihovih junaka i gradova, i u ovoj ima zrno istine. Prije gotovo tisuu i etiri stotine godina Dubrovnik je zaista nastao na morskoj hridini, koju je od kopna dijelio uski morski rukavac. Njegovi stanovnici taj su rukavac kasnije zasuli, pa se grad proirio na kopno podno brda Sra. Stari Dubrovani bili su vrlo slobodoljubivi ljudi, pa su rije sloboda na latinskom jeziku - Libertas - stavili na svoju zastavu. to je za njih znaila sloboda, zanosno pjeva njihov pjesnik Ivan Gunduli. Kao vrsni pomorci i trgovci, Dubrovani su plovili svim morima. Iz prekomorskih zemalja dovozili su skupocjenu robu i prodavali je. Dobit od trgovanja troili su za utvrivanje i ureenje grada, podizanje palaa, crkava i drugih javnih graevina. Isto tako, Dubrovani su bili i vrsni diplomati, pa u svim veim europskim dravama imaju svoje poslanike. Da bi lake branili svoju

177

slobodu, grad utvruju zidovima i obrambenim kulama. Ve u jedanaestom stoljeu izgradili su izvan zidina grada neosvojivu tvravu Lovrijenac, koja je branila grad s jugozapada i s mora. Prema brdu Sru podigli su tvravu Minetu, ponos Dubrovnika i njegov glavni branik u vrijeme kada su Turci osvajali nae zemlje. Uemo li u grad kroz zapadna Vrata od Pila, put nas vodi u glavnu ulicu, Stradun. Isto kao i sada, tu su nekada bile radionice i trgovine, mjesto za etnju i sastanke graana. U palai Divoni bila je kovnica novca, jer Dubrovani kuju vlastiti novac ve od trinaestog stoljea. Uz nju se nadovezuje zvonara Lua. Njezina zvona sazivala su Vijea, a u sluaju nesree ili poara zvonila su na uzbunu. Do Lue je Gradski zvonik. Na njemu je veliko zvono, na kojem dva bronana vojnika, zelenci, otkucavaju sate. Unutar zidina grada blizu Vrata od Ploa, sagraen je samostan dominikanaca. U njegovoj izgradnji radili su i domai majstori. U crkvi tog samostana nalaze se vrijedne slike, a na jednoj od njih prikazan je Dubrovnik prije gotovo tristo godina. Kada ujutro i u smiraj dana sunce obasjava grad, Dubrovnik se pretvara u vatromet zlatnih boja i neopisive ljepote. O nekadanjoj moi i slavi toga staroga hrvatskoga grada svjedoe divne palae i graevine u kojima su njegovi graani ostavili najtrajniji spomen sebi i svome narodu. Danas je Dubrovnik turistiko, kulturno, gospodarsko i politiko sredite svoje ire okolice. Zbog svoje ljepote, blagog podneblja, bogatstva spomenika i jedinstvene prolosti, ovaj grad, u kojeg se zaista najvie cijenila sloboda, najprivlanije je mjesto u naoj zemlji za tisue putnika i namjernika iz itava svijeta.

ZATITA POTROAA
178

U posljednjih nekoliko desetljea pravni poslovi koje potroa sklapa da bi podmirio svoje potrebe bitno su se izmijenili. Donedavno to je bio posao izmeu dviju osoba koje su se u pravilu meusobno poznavale, a i ugovor se odnosio na robu ije su znaajke potroau unaprijed bile poznate. Danas se ponuda roba znatno proirila, a robu i usluge nudi uglavnom potroau nepoznata osoba. Koncentracija proizvodnje i prodaja irokom krugu kupaca, dovela je do udaljavanja proizvoaa i potroaa. S druge strane, poveanjem ivotnog standarda sve je vei broj ljudi koji su u mogunosti sklapati ugovore i u velikim vrijednosnim iznosima. Sve je to dovelo do toga da se ugovori sklapaju pomou formulara koje nude trgovci u namjeri za racionalizacijom vremena pregovaranja i broja zaposlenih. No, pri tome se javila opasnost da ponuditelji uobliavaju takve formulare kojima se kupci stavljaju u loiji poloaj. Osim toga, reklamiranje robe i usluga dostiglo je takve razmjere da se esto zanemarivalo istinitost i potenje u reklamiranju. Isto tako, neistinito prikazivanje svojstava robe pri samoj kupnji navelo je mnoge zakonodavce na intervenciju u zatiti potroaa od nekorektnog ponaanja trgovaca. Uz ve postojee odredbe graanskih i trgovakih zakona koji kupca i korisnika usluga tite od neispunjenja ili od neodgovarajueg ispunjenja obveza prodavatelja i davatelja usluga i koji ureuju privatnopravnu, imovinsku, zatitu, novi propisi koji se odnose na zatitu potroaa koncentriraju se na mjere koje tite potroaa od nekorektnih ili unfair uvjeta sadranih u klauzulama tipskih i adhezijskih ugovora na koje potroa ima malen ili nikakav utjecaj, pa bi se zapravo svaka klauzula koja bi u odnosu na sadraj ugovora predstavljala slabljenje pozicije potroaa, mogla smatrati nekorektnom.

179

U zatiti potroaa najvie se do sada postiglo u vedskom zakonodavstvu gdje se pokret za zatitu potroaa vodi u okviru instituta prava ovjeka. Dakle, ne radi se samo o imovinskopravnoj zatiti potroaa u kojoj on kao pojedinac svoju tetu mora dokazivati u parnici sa svim tekoama i trokovima koji ga u tom postupku oekuju nego se radi o angamanu drutva u pomoi pojedincu i glede njegova gospodarskog blagostanja. Jednostavno reeno, potroa za svoj novac ne smije biti prevaren i mora dobiti odreen i kvalitetan proizvod ili uslugu. Stoga osnovni pristup vedskog zakonodavca u rjeavanju pitanja zatite potroaa nije u reguliranju odnosa izmeu trgovaca, niti u teti koju oni nanose potroau, jer je ta materija ve ureena graanskim zakonima, poslovnim obiajima, propisima upravnog prava, propisima o lijekovima, hrani, kozmetici i slino, a procesna zatita graanskim i upravnim postupcima, nego je u prvi plan stavljena druga strana, tj. potroa kojemu treba osigurati pravnu i efikasnu zatitu, a ne da on to mora initi sam sporadino i osamljen. U tom smislu mogli bismo svakako ustvrditi da pravo zatite potroaa predstavlja sve pravne norme kojima se u svezi s prodajom roba i usluga unapreuju i tite interesi kvalitetnog ivota potroaa, kao njegovog osnovnog prava ovjeka. Na osnovi svega to smo dosad naveli moemo zakljuiti da suvremeno trgovako pravo ne ureuje samo statusnopravne i obveznopravne odnose izmeu trgovaca, nego nuno obuhvaa i sve one institute koji pomau uspjenom slobodnom tritu gdje zatita potroaa dolazi u prvi plan uz veliko mijeanje drave koje se ne sastoji samo u donoenju pravila za ponaanje na tritu, nego i sustavu efikasnih dravnih organa u zatiti potroaa.

UGOVOR
180

Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje oitovanjem volje stranaka. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Da bi dolo do sklapanja ugovora, jedna od buduih ugovornih stranaka mora dati ponudu za njegovo sklapanje. Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora to ga, redovno, jedna fizika ili pravna osoba upuuje drugoj osobi. Ponuda mora sadravati sve bitne sastojke ugovora. Kao ponuda vrijedi i prijedlog za sklapanje ugovora koji sadri bitne sastojke ugovora, a upuen je neodreenom broju osoba. To je tzv. opa ponuda. Opom ponudom smatra se i izlaganje robe s naznakom cijene. Meutim, slanje kataloga, cjenika, tarifa i slinih obavijesti, te oglasi, odnosno reklame, objavljeni u tisku ne znae ponudu, nego samo poziv da se uini ponuda prema objavljenim uvjetima. Osoba koja alje takve pozive, a bez opravdanog razloga ne prihvati na temelju svojih poziva stavljenu ponudu, odgovara za tetu koju bi pretrpio ponuditelj. Ponuda obvezuje ponuditelja do

roka koji je sam postavio za njeno prihvaanje. Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvaanje, taj rok poinje tei danom naznaenim u pismu, odnosno danom kad je brzojav predan poti. Ponuda upuena odsutnoj osobi bez oznake roka za prihvaanje obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne osobi kojoj je upuena, da je ta osoba razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju. Rok za razmatranje ponude i donoenje konane odluke ovisi o nizu okolnosti. Naime, nije isto vrijeme potrebno za razmatranje ponude o kupnji jabuka i ponude o kupnji investicijske opreme. Tu odluuju pravila struke. Ponuda je jednostran pravni akt koji obvezuje samo ponuditelja. Da bi se sklopio ugovor, potrebno je da ga prihvati i druga stranka.

181

UGOVOR O ZAJMU I KREDITU

Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu odreen iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari nad kojima ovaj stjee pravo vlasnitva, a zajmoprimac se obvezuje da zajmodavcu poslije odreenog vremena vrati isti iznos novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Posudba i zajam, odnosno pozajmica, esto se poistovjeuju, iako su to dva bitno razliita ugovorna odnosa. Posudba jest ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvar na besplatnu uporabu, a primatelj se obvezuje nakon odreenog vremena vratiti istu posuenu stvar. Posudba je uvijek besplatni ugovor kod kojeg se mora vratiti ba posuena stvar, pri emu nije bitno je li ona potrona ili nepotrona. Ugovor o zajmu jest konsenzualan ugovor, jer se smatra sklopljenim u trenutku kad su se stranke sporazumjele o njegovim bitnim sastojcima, a ne tek predajom stvari zajmoprimcu. Predaja stvari ima znaenje ispunjenja obveze zajmodavca, a ne sklapanje ugovora. Bitni sastojci ugovora o zajmu jesu predmet, trajanje i naknada za pozajmljivanje ako se radi o naplatnom zajmu. Zajam je dvostrano obvezni ugovor jer ga je zajmodavac duan predati zajmoprimcu, a zajmoprimac je duan poslije odreenog vremena vratiti isti iznos primljenog novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Zajmoprimac se moe obvezati da uz glavnicu duguje i kamate, tako da zajam moe biti besplatni ili besteretni i naplatni. Kod ugovora u gospodarstvu zajmoprimac duguje kamate, iako one nisu ugovorene, to znai da je izmeu subjekata trgovakog prava zajam teretni, odnosno naplatni ugovor. Zajam moe biti novani, robni ili naturalni. Kod vraanja novanog zajma u naem pravu vrijedi naelo monetarnog nominalizma, to znai da se zajam vraa samo u iznosu novanih jedinica u kojem je bio izraen.

KONVENCIJA O SPREAVANJU I KANJAVANJU ZLOINA GENOCIDA

182

Stranke ugovornice potvruju da je genocid, izvren u vrijeme mira ili u vrijeme rata, zloin prema meunarodnom pravu i obvezuju se da e ga spreavati i kanjavati. U ovoj Konvenciji genocid znai bilo koje djelo poinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomino uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili vjerska skupina, kao i ubojstvo lanova skupine, nanoenje teke tjelesne ili drutvene povrede lanovima skupine, namjerno podvrgavanje skupine takvim uvjetima ivota koji bi je trebali dovesti do njezina potpunoga ili djelominoga unitenja, nametanje takvih mjera kojima se eli sprijeiti raanje u okviru skupine, prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu. Djela genocida su kanjiva isto kao i zavjera da se izvri genocid, neposredno i javno poticanje da se izvri genocid, pokuaj da se izvri genocid i sudjelovanje u genocidu. Kaznit e se osobe koje su izvrile genocid ili bilo koje drugo slino djelo, bez obzira na to da li su one elnici, dunosnici ili obini pojedinci. U skladu sa svojim odnosnim

ustavima, stranke ugovornice obvezuju se da usvoje zakonodavne mjere potrebne da bi se osigurala primjena odredaba ove konvencije, a osobito da predvide djelotvorne kaznene sankcije za osobe krive za genocid. Osobama optuenima za genocid sudit e nadleni sud drave na ijem je podruju djelo poinjeno ili e suditi meunarodni kazneni sud koji e biti nadlean za one stranke ugovornice koje budu prihvatile njegovu sudbenost. Genocid se ne smatra politikim zloinom radi izruenja. Stranke ugovornice se obvezuju da e u takvim sluajevima odobravati izruenje u skladu sa svojim zakonima i meunarodnim ugovorima koji su na snazi. Svaka stranka ugovornica moe zahtijevati od nadlenih tijela Ujedinjenih naroda da poduzmu mjere koje smatraju prikladnima za spreavanje i kanjavanje djela genocida u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Sporovi meu strankama ugovornicama u tumaenju ove konvencije, o njezinoj primjeni ili provedbi, ukljuujui one to se odnose na odgovornost neke drave za genocid, iznijet e se pred

183

Meunarodni sud na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Priopenjem glavnom tajniku Ujedinjenih naroda svaka stranka ugovornica moe u svakom trenutku proiriti primjenu ove konvencije na sva podruja ili na bilo koje od podruja za ije je vanjske odnose ona odgovorna. Na dan kad bude poloeno prvih dvadeset isprava o ratifikaciji ili pristupanju glavni e tajnik o tome sastaviti zapisnik. On e i prijepis tog zapisnika dostaviti svim dravama lanicama Ujedinjenih naroda na koje se Konvencija odnosi. Ova e konvencija na snagu stupiti devedesetog dana nakon dana kad je poloena dvadeseta isprava o ratifikaciji ili pristupanju. Svaka ratifikacija ili pristupanje izvreni poslije toga kasnijeg datuma djelovat e od devedesetog dana nakon polaganja isprave o ratifikaciji ili pristupanju. Ova e konvencija trajati deset godina poevi od dana kad stupi na snagu. Ona e poslije toga ostati na snazi u uzastopnim razdobljima od pet godina, i to za one stranke ugovornice koje ju ne otkau barem est mjeseci

prije kraja razdoblja koje je u tijeku. Otkazivanje e se izvriti pismenim priopenjem upuenim glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Ako zbog otkazivanja broj stranaka Konvencije bude manji od esnaest, Konvencija e prestati poevi od dana kad zadnji otkaz postane pravovaljan. Svaka stranka ugovornica moe zahtijevati reviziju Konvencije u bilo koje vrijeme pisanim priopenjem koje je upueno glavnom tajniku. Opa skuptina e odluiti o mjerama koje bi trebalo poduzeti glede takva zahtjeva. Izvornik ove konvencije poloit e se u arhiv Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda registrirat e Konvenciju na dan kad ona stupi na snagu.

184

MEUNARODNI OTPREMNIK

Otpremnik je organizator otpreme i dopreme stvari svim prijevoznim sredstvima i na svim prijevoznim putovima. Ugovorom o otpremanju otpremnik se obvezuje da radi prometa odreene stvari u svoje ime i za raun nalogodavatelja, u ime i za raun nalogodavatelja, odnosno u svoje ime i za svoj raun, sklapa ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza, te da obavlja ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavatelj se obvezuje da mu isplati odreene naknade. Otpremniki poslovi su davanje strunih savjeta i sudjelovanje u pregovorima radi zakljuenja ugovora o meunarodnoj prodaji s gledita prijevoza, osiguranja i carinskih manipulacija, iznalaenje najpovoljnijih prijevoznih putova i klauzula koje treba primijeniti u meunarodnoj prodaji i meunarodnom prijevozu stvari radi zatite interesa nalogodavatelja, osiguranje povlastica, refakcija i drugih pogodnosti od stranih i domaih prijevoznika i drugih sudionika, organiziranje zbirnog prometa, organiziranje multimodalnog i integralnog prijevoza stvari i fizike distribucije stvari po sustavu od vrata do vrata, zakljuivanje ugovora o prijevozu u svim granama prijevoza, zakljuivanje ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru, sortiranju, pakiranju, odnosno obavljanju ovih i slinih usluga, zakljuivanje ugovora o osiguranju stvari, zastupanje i obavljanje poslova u svezi s carinjenjem stvari, uzimanje uzoraka, utvrivanje koliine stvari bez izdavanja certifikata, sudjelovanje u naplati otpremljenih stvari, izdavanje otpremnikih potvrda kao instrumenta u plaanju u vanjskotrgovinskom prometu stvari, te izdavanje ostalih FIATA dokumenata, ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih dokumenata, kontrola obraunske ispravnosti prijevoznih dokumenata, kontrola obraunske ispravnosti prijevoznih dokumenata te obraun prijevoznih i drugih trokova.

185

DRAVA KAO ZAJEDNICA I KAO ORGANIZACIJA

Drava se redovito u politikoj teoriji definira kao politika zajednica. Tako se npr. kae: Drava je politika zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada, ureena na osnovi pravila koja prihvaaju (svojevoljno ili pod prinudom) svi lanovi. Takvom odreenju je teite a odnosima nadreenih i podreenih u sustavu politike vlasti jednog globalnog drutva, prije svega na odnosima prihvaanja, dobrovoljnog ili prisilnog, i utemeljenja drave u stanovnitvu, a ne toliko na sastavu i na funkcioniranju aparata vlasti. To je ira definicija (pojam) drave i ona je pogodna za politoloko ispitivanje strukture vlasti u drutvu, a esto ima i preskriptivnu funkciju dokazivanja kakva bi trebala biti drava npr. pravedna ili demokratska. Uz takvu definiciju mogua je i jedna ua definicija (pojam) drave, kojoj je teite na odnosima unutar skupine ljudi koja obavlja politiku vlast, a koja je jedna specifina organizacija (dravni aparat). Ova ua, organizacijska definicija drave, neto blia svakodnevnoj jezinoj upotrebi izraza drava, naroito je pogodna za uvod u studij prava i ima deskriptivnu funkciju opisivanja drave kakva je ona stvarno bila tijekom povijesti. Zbog toga emo u nastavku govoriti o takvom uem pojmu drave, ali neemo zapostaviti ni ono to sadri iri pojam odnose izmeu drave kao organizacije (aparata) i stanovnitva drutva u kojemu ona postoji. Dakle, nae polazite je tvrdnja da je drava jedna drutvena organizacija. U njoj zaista nalazimo, kao njene generike (rodne) osobine, sve one ve spomenute bitne elemente svake organizacije. Naime, oigledno je da dravnu vlast obavlja grupa ljudi koji imaju stanovite zajednike ciljeve; da ti ljudi izmeu sebe dijele poslove koje nameu ciljevi i hijerarhijski se meusobno odnose kao nadreeni i podreeni; da oni imaju odreena sredstva rada; i da je sve to regulirano jednim sustavom pravih normi.

186

SPECIFINE FUNKCIJE DRAVNOPRAVNOG PORETKA

Nakon izlaganja bitnih i specifinih osobina drave kao organizacije globalnost, politika i suverena vlast, monopol legalne fizike prisile, ekonomska i ideoloka mo, stanovnitvo i teritorij, sada se namee i nuno pitanje: to je posebna funkcija drave u globalnom drutvu? Reeno je ve da drava kao politika vlast prisilno usmjerava ili regulira vane, konfliktne i sloene meuljudske odnose svojim odlukama koje su obvezatne za sve pripadnike jednoga drutva. Ali, emu i kome preciznije slue te odluke? Koji su njihovi uinci u drutvenoj zajednici? Bez odgovora na pitanje o svrhama, odnosno subjektivnim ciljevima i o funkcijama, odnosno objektivnim uincima, neke kulturne pojave ne moe se doi do pojma, tj. do odreenja definicije te pojave. Uz to pitanje treba odmah upozoriti na tri stvari. Prvo, drava i pravo imaju openito istovrsne funkcije. Drugo, u svakom drutvu drava i pravo nemaju samo jednu, ve vie funkcija uostalom, kao i sve ostale drutvene pojave. I tree, funkcije drave i prava se u odreenoj mjeri mijenjaju tijekom povijesti, pri emu se starije funkcije uglavnom zadravaju i u kasnijim dravama iako se mijenjaju po znaaju i oblicima. Spomenimo neke od glavnih funkcija ili uinaka drave i prava, koristei se sada zajednikim nazivom dravnopravni poredak. Iz najstarijih povijesnih obavijesti, ali i iz promatranja uroenikih naroda u prijelaznim ureenjima izmeu plemena (ili saveza plemena) i drave, zakljuuje se da je organizacija politike vlasti od poetka imala prvenstveno napadako-obrambenu funkciju. Drava se vjerojatno i raala u pripremi i izvoenju osvajako-pljakakih pohoda i u obrani od takvih pohoda meu susjednim narodima naroito meu nomadskim i sjedilakim narodima, kako su isticali u svojim teorijama o nastanku drave Oppenheimer i Gumplowicz.

187

Sve do XX. stoljea su ratna osvajanja bila jedna od osnova bogatstva nekih dravnih sila od antike Asirije, Atene i Rima, do moderne Engleske i Francuske. Ta funkcija nije nestala ni u nae vrijeme, premda je uveliko i potisnuto od drugih, vie civiliziranih funkcija politike vlasti. Na vojsku i naoruanje se, tovie, jo uvijek troe goleme drutvene energije i bogatstva. Ipak, prvotni osvajako-pljakaki aspekt drave je sada znatno oslabljen, ali je pred samo 50 godina propao pokuaj nacistikog Reicha da osvoji Europu i raspao se europski kolonijalni sistem poslije Drugog svjetskog rata. Naroito su Ujedinjeni narodi pridonijeli snanijom materijalnom meuzavisnou, moralnom solidarnou i pravnom mirotvornou suvremenih naroda i drava. S naraslim proizvodnim znanjima i sredstvima, koji su davali vikove proizvoda, uz bogatstva i robove koji su stjecani osvajakim ratovima, ve u najstarijim vremenima nastaje ugnjetaka i izrabljivako-represivna funkcija dravnopravnog poretka nad robovima i veinom podinjenog dravnog stanovnitva. to je bilo vee stvoreno i ratom opljakano bogatstvo, to su bile vee i nejednakosti u raspodjeli toga bogatstva izmeu ratnih voa, sveenika, zemljoposjednika i trgovaca s jedne strane i velike veine puka s druge strane; iz toga je onda bilo neizbjeno pretvaranje onih prvih u ekonomski i politiki vladajue klase, a puka u siromane, obespravljene i izrabljivane mase. Dravnopravni poredak je bio prije svega sredstvo prisilnog, oruanog i ideolokog odravanja jedinstva tako podijeljenog i konfliktnog drutva, zatiujui vladajui nain proizvodnje s masovnom eksploatacijom robova i puka i spreavajui odnosno krei njihove pobune. I ova temeljna klasna uloga drave zadrat e se u svim povijesnim tipovima drutva, sve do naeg vremena, ali s tendencijom vrlo sporog ublaavanja ugnjetakog nasilja tako da se najbrutalniji ropski, kmetski, kastinski i staleki oblici nejednakosti, ovisnosti i izrabljivanja konano ukidaju, kako u kojem drutvu ovisno o napretku privrede i demokracije, tek u 19. i 20. stoljeu.
188

Tu sporu evoluciju ove funkcije drave i prava, koja i danas ublaeno opstoji u eksploataciji radnitva i seljatva, opisali su povjesniari i knjievnici poput Mommsena, Micheleta i enoe, te teoretiari i politiari poput Proudhona, Marxa i Gandhija. Ova funkcija drave jo preivljava i u meudravnim odnosima ekonomskog iskoritavanja bogatstava nerazvijenih zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, a iskazuje se u stalnoj spremnosti velikih sila da vojno interveniraju u tim zemljama svaki put kad su tu ugroeni njihovi interesi, na primjer slobodno i jeftino iskoritavanje naftnih izvora i pristup tritu tih zemalja. Trea funkcija drave bila je od najdavnijih vremena upravljanje velikim javnim i prisilnim radovima, s upotrebom masovne radne snage robova i puka, za gradnju irigacijskih i melioracijskih sustava, utvrda, hramova, putova, brodovlja, palaa i grobnica za vladare. Ta je funkcija odluujue pridonijela nastanku velikih azijskih porijenih civilizacija, koje nisu mogle postojati bez velikih sustava navodnjavanja i obrambenih utvrda, a to je bilo mogue postii samo masovnim radom milijuna ljudi pod dravnom prisilom. Samim tim je ova dravna funkcija omoguila i procvat religije, tehnologije, znanosti i umjetnosti, u Mezopotamiji, Egiptu, Kini, Indiji, Kambodi, Inka u Americi, i drugdje. Ona se ni u kasnijoj povijesti nije ugasila, ve je samo mijenjala obujam i sadraje pothvata i mjeru prisilnosti. U antikoj Grkoj i u Rimu radilo se o gradnji pomorskih flota, cesta, akvadukata, plantaa, hramova, amfiteatara i novih gradova u provincijama i kolonijama, a slino je bilo i u srednjovjekovnim i renesansnim drutvima te u imperijalnim i kolonijalnim silama Velikoj Britaniji, panjolskoj, Francuskoj, Turskoj, Rusiji, Japanu. Treba se samo sjetiti da su sve do XIX. stoljea svi gradovi radi svoje sigurnosti morali imati gradske zidine. Suvremene drave, upravljaju golemom nacionaliziranom privredom i pokreu velike javne radove (autoceste, elektrane, stambenu izgradnju itd.), kako radi zadovoljavanja novih civilizacijskih potreba tako i postizanja vee zaposlenosti stanovnitva.
189

Unato tome to su u svim drutvima dubokih klasnih nejednakosti prevladavale nasilnike i ugnjetake funkcije drave i prava, ve u njima je dravnopravni poredak imao donekle i funkciju zatite drutvenog mira i sigurnosti, to jest, sprjeavanja unutranjeg rata meu drutvenim skupinama i samovoljnog ugroavanja ivota, tijela, imovine, trgovine, obitelji, slobode kretanja pojedincima. Dakako, takvu zatitu mira i sigurnosti uivali su uvijek kudikamo vie privilegirani pripadnici vladajuih slojeva, a dosta slabo oni podinjenih. Monopol legalne fizike prisile, bitna osobina drave, sam po sebi je negacija unutranjeg rata i samovoljnog nasilja, pa stoga i temelj mira. A radi odravanja elementarnih uvjeta zajednikog ivota i rada, bez kojih bi ak i interesi vladajuih klasa doli u pitanje, dravnopravni poredak je morao barem donekle tititi (zabranama i kaznama) i pripadnike podinjenih slojeva od ubojstava, razbojstva, krae, silovanja, tjelesnih ozljeda, povreda obitelji, oteenja imovine, trgovakih prijevara, neizvrenja ugovora itd. ak su i robove najstariji zakonici (Hamurabija, Dvanaest ploa i drugi) titili od ubojstva i tjelesnih povreda, istina, uglavnom od treih osoba (ne od gospodara) i naprosto kao imovinu, jednako kao to su od tih djela tiene domae ivotinje. Drava i pravo kanjavali su i pripadnike vladajuih klasa kad bi oni krili pravne propise u meusobnim sporovima i sukobima, a pogotovo strogo kad bi se suprotstavljali dravnoj vlasti ili uputali se u urote i pobune u borbi za vlast. Tako se vrlo rano javljaju pravila kaznenog, obiteljskog, imovinskog i trgovakog prava, te redarstveni (policijski) i sudski poslovi za zatitu temeljnih drutvenih vrijednosti mira, reda i sigurnosti. No, trebat e mnogo stoljea civilizacijskog napredovanja i tekih socijalnopolitikih borbi ugnjetenih svih vrsta da bi se takva nerazvijena dravna uloga razvila u ravnopravnu zatitu ivota, tijela, imovine, obitelji i drugih osnovnih vrijednosti svih ljudi, bez diskriminacija i privilegija.

190

Ona e tek s modernim liberalnim i socijalnim demokracijama prerasti u jedan od najvanijih zadataka dravnopravnih poredaka: u zakonsku, sudsku i upravnu zatitu brojnih osobnih, politikih, radnih, imovinskih, vjerskih, etnikih, kulturnih i drugih prava i sloboda ovjeka i graanina i to ne samo protiv privatnih povreda, ve i osobito protiv povreda tih prava i sloboda od same dravne vlasti. Funkcija drave postaje, dakle, i samoogranienje njene vlasti i opasnosti od represije nad graanima. I u najstarijim drutvima se tvrdilo, pa su to i teorijski dokazivali antiki mislioci poput Platona, Aristotela i Cicerona, da drava i pravo slue, ili da bi trebali sluiti, pravednosti i dobrom ivotu pripadnika zajednice. Radi se, naime, o tome da bi drava i pravo trebali biti sredstva ili jamstva pravedne raspodjele drutvenih dobara i tereta, tako da svatko dobije koliko mu pripada i da ljudi ne ive u stalnom nasilju, strahu, bijedi, bolesti, neznanju, neizvjesnostima i drugim nevoljama. I starije su drave svojim propisima, sudovanjem i kaznama zaista te zadatke u nekoj mjeri ostvarivale, ali tijekom tisua godina uglavnom u korist uskih manjina vladajuih i slobodnih ljudi, a malo ili nikako za veliku veinu podinjenog i izrabljivanog puka. Pravednost i dobar ivot bili su uvijek povlastica malobrojnih. A jedna od najdubljih povijesnih promjena u funkcijama dravnopravnog poretka zbiva se u modernim i suvremenim drutvima onda kad se, uslijed poraslog bogatstva i uvrenja demokracije, drava i pravo poinju brinuti za pravedniju raspodjelu prema radu, zaslugama i potrebama, te za smanjenje bijede, bolesti, neznanja i drugih nevolja, koji oduvijek pogaaju veliku veinu stanovnitva. Tako sada u razvijenijim drutvima svijeta od zapadne Europe i Sjeverne Amerike do Japana i Australije dravna organizacija postaje tzv. socijalna drava ili drava blagostanja (welfare state), a time se i pravo u svim njegovim aspektima takoer znatno socijalizira.

191

To znai da dravnopravni poredak prerasta od pukog sredstva politike dominacije i represije u najveu drutvenu slubu za promicanje blagostanja: on omoguuje stanovnitvu, pored ve zatienih vrijednosti mira i sigurnosti i graanskih sloboda, jo i nova socijalna prava prava na zaposlenost i pravednu zaradu, na naknadu zbog nezaposlenosti, na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, na besplatno kolovanje, na stambenu potporu, na siguran i jeftin prijevoz, na komunalne usluge, na potporu znanosti i umjetnosti, te jo mnoge druge pomoi bez kojih bi ivot suvremenika u visoko tehniziranim i urbanim uvjetima bio krajnje muan. Uz to to i sama drava postaje vlasnik i proizvoa u sektoru nacionaliziranog gospodarstva, ona stvara financijske i druge uvjete za poticanje svekolike ekonomske djelatnosti u drutvu. Tako povijesno slabi nekad izrazito prevladavajua klasna ugnjetaka i diskriminirajua funkcija dravnopravnog poretka, mada ona nipoto ne nestaje, a jaa njegova opedrutveno korisna funkcija. Razumije se, taj evolutivni proces jo je u svojoj poetnoj fazi, osobito ima li se u vidu uloga drava i prava u zaostalim zemljama svijet. A u nekim drutvima ovoj socijalnoj funkciji dravnopravnog poretka ve se upuuju razliite politike zamjerke: liberalne i konzervativne politike stranke zamjeraju joj da je preskupa i da prevelikim porezima destimulira poduzetnitvo, a potie parazitarenje prezatienih siromanih slojeva, dok socijalistike stranke naprotiv dokazuju da je dosad postignuta mjera dravnog staranja za siromane i radnike jo uvijek nedovoljna. Spomenute funkcije drave i prava razvijaju se povijesno uglavnom redom kojim su ovdje izloene. Pri tome se one teorijski pronose i brane razliitim ideologijama: konzervativnim, koje tee ouvanju odnosa drutvenih nejednakosti i ugnjetake uloge drave, liberalnim, koje naglaavaju funkciju drave u zatiti individualnih prava i sloboda te vrijednosti vlasnitva i nesputanog trita, socijalistikih, koje zastupaju potrebu socijalne drave itd.
192

Na kraju, svaka drava ima i pravno-regulatornu funkciju, koja je zapravo nuna forma pravnog ostvarivanja svih njenih drugih naprijed spomenutih funkcija. Ona se sastoji u tome da se ljudska ponaanja iz vanih drutvenih odnosa pravnim pravilima (regulae) prisilno oznaavaju kao obvezatna, ili kao ovlatena, ili kao deliktna ponaanja, a da se na ova posljednja nadovezuju kazne odnosno na izvravanje obveza i ovlatenja nagrade. Takva pravna oznaavanja (pravne kvalifikacije), kao temeljni oblici pravne regulacije, nuna su za postizanje bilo kojeg dravnog zadatka jer se subjekti na koje se odnose dravne odluke, ukljuujui i same dravne slubene osobe, mogu prisiliti ili naprosto motivirati na neka injenja ili neinjenja samo tako da ih se pravno obvee, ovlasti, inkriminira, te kazni ili nagradi. Ova pravna oznaavanja i regulaciju drava obavlja najprije putem opih pravila (ustava, zakona, dekreta, naredbi, odluka itd.) za itave skupine subjekata, a potom na osnovi njih putem pojedinanih normi (rjeenja, presuda) za pojedine subjekte, sve to prema odreenim normativno utvrenim pravnim postupcima. Iz svega toga proizlazi i konana definicija drave. Drava je organizacija koja odgovara globalnom drutvu, ima politiku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizike prisile i na ekonomskoj i ideolokoj moi, odnosi se na precizno odreeno stanovnitvo i teritorij, a pravnim normama regulira najvanije drutvene odnose i ostvaruje razne povijesne funkcije poevi od osvajanja i obrane prema drugim drutvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom stanovnitvu, do s vremenom sve naglaenije uloge zatite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika drutva.

193

JAMSTVO

jamstvo, obvezuje, vjerovnik, pravovaljani, steaj, zastara, odgovornost obveze, ispunjenje, glavni dunik, gospodarstvo, solidarno, podvrgnuti, kvantitativno, potraivanja, namiriti, naknaditi, iznimno, jamac platac istodobno, podjameva obveza

Jamstvo je ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dunik. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je dao pisanu izjavu o jamstvu. Jamstvo se moe dati samo za pravovaljanu obvezu bez obzira na sadraj. Ako obveza glavnog dunika nije ni nastala ili je prestala, ne moe se pojaati jamstvom. Isto tako zastarom obveze glavnog dunika zastarijeva i obveza jamca. Jamac ne moe preuzeti veu odgovornost od odgovornosti obveze glavnog dunika, ako je i ugovori, svodi se na mjeru dunikove obveze. Ako nije nita drugo ugovoreno, jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamio, ali se njegova odgovornost moe ograniiti na dio obveze ili na drugi nain podvrgnuti lakim uvjetima. Od jamca se moe zahtijevati ispunjenje obveze tek nakon to je glavni dunik ne ispuni u roku odreenom pisanim pozivom. Bez prethodnog poziva glavnog dunika vjerovnik moe traiti ispunjenje od jamca samo ako je oito da se iz sredstava glavnog dunika ne moe ispuniti obveza ili je glavni dunik dospio pod steaj. Iznimno, ako se jamac obvezao kao jamac i platac, odgovara vjerovniku kako glavni dunik za cijelu obvezu i vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dunika bilo od jamca placa, bilo od obojice istodobno. Za ugovore u gospodarstvu, ako nije to drugo ugovoreno, jamac odgovara kao jamac platac - solidarno. Jamstvo se moe dati i za obvezu nekog drugog jamca. Podjameva obveza ne ravna se prema obvezi glavnog dunika, ve prema obvezi jamca. Naime, obveza jamca ne mora se poklapati s obvezom glavnog dunika, jer moe biti kvantitativno manja. U tom sluaju vjerovnik najprije namiruje potraivanje od glavnog dunika i od jamca, a tek onda od pojedinca. Jamac koji je isplatio vjerovnika moe zahtijevati od glavnog dunika da mu naknadi sve to je isplatio za njegov raun, kao i kamate od dana isplate. Isto tako, kad ima vie jamaca, a jedan od njih isplati dospjelo potraivanje, on ima prvo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji tereti i njega.

194

VRSTE KARATA predodba, topografske karte, tlocrt, predoiti, meridijan, paralela orijentacija, snimanje terena, reljef, inventar, dogovorenim, sadri simbolima, pregledne karte, uopen sadraj, generaliziranje, geoloke, geografski elementi, rairenost, hidroloke, vegetacijske, pedoloke demografske, vizualnog, intenzitet, geometrijski, izoliranje, raster

Geografske karte obino grupiramo prema pouzdanosti predodbe, sadraju i nainu upotrebe. Prema pouzdanosti predodbe karte dijelimo na izvorne i pregledne. Izvorne karte nastaju snimanjem terena, pa otuda i naziv. Naime, u njih se unose izvorni podaci i samo na takvim kartama moemo uoiti stvaran izgled i sadraj odreenog prostora. Prema veliini mjerila, odnosno detaljnosti predodbe i nainu izraavanja izvorne karte dijelimo na planove i topografske karte. Plan je predodba malog dijela prostora u velikom mjerilu, to omoguuje odreivanje oblika i veliine pojedinih objekata jer su oni uneseni u smanjenim tlocrtima. Donja granica mjerila je jedan naprama deset tisua, ali je najee mjerilo vee. Obino se izrauju planovi naselja, pri emu se veliki gradovi ne mogu predoiti povezano, ve na vie listova. to je predoeni prostor manji, mjerilo plana je vee. Na planovima nema mree meridijana i paralela, a orijentacija plana oznaena je strjelicom. Topografska karta je detaljna predodba manjeg dijela Zemljine povrine izraena na osnovi snimanja terena. Za razliku od plana, topografska karta ima unesenu mreu meridijana i paralela i oznaen reljef, a inventar je predoen dogovorenim simbolima topografskim znakovima. Najvee mjerilo u kojem se izrauje topografska karta je jedan naprama deset tisua. Pregledne karte, za razliku od izvornih karata, imaju uopen sadraj i daju samo osnovne podatke, a kako je na njima redovito predoen vei prostor, dobro im odgovara naziv pregledne. Tematske karte sadre osnovne geografske elemente kao podlogu, a njihov je osnovni zadatak bitan sadraj predodba rairenosti neke prirodne ili drutvene pojave. Postoji mnogo vrsta tematskih karata: geoloke, hidroloke, klimatske, vegetacijske, pedoloke, povijesne, politike, demografske, cestovne, tj. autokarte, ekonomske itd. S obzirom na mogunosti i prednosti vizualnog predoavanja rairenosti intenziteta razliitih prirodnih i drutvenih pojava u prostoru, tematske karte se sve vie primjenjuju. U izradi tematskih karata primjenjuju se razliiti slikovni i geometrijski simboli, zatim izolinije te razliiti rasteri i boje. Pomorske karte posebna su vrsta karata to je nuan element sigurne plovidbe i suvremenog pomorstva.

195

tipizirani, najdetaljniji, navigacija, cestovne, kopnenom dijelu, orijentacija, pomorske karte, predouje vea, geografski sreene u sadraju, preglomazna, nepodesna, nacionalni atlas, sistematski, kompleksna, predoen, sadraji, teritorij aspekt, bre zastare, prirodno-geografski, drutveno-ekonomskog, tematski atlas, zbirka, pristupanost, geografska predodba, komponiran,

Pomorske karte se dijele na detaljne i pregledne. Detaljne pomorske karte ne izrauju se u tipiziranim listovima kao topografske karte, ve se na jednom listu predouju zaokruene cjeline, npr. zaljevi, luke, tjesnaci i sl., tako da se dobiju elementi vani za orijentaciju i plovidbu. Na pomorskim kartama najdetaljnije su predoene obale i luke, a posebna je panja posveena dubini mora. Na kopnenom dijelu su oznaeni samo elementi vani za orijentaciju i navigaciju, a inae su kopneni prostori ostavljeni uglavnom prazni. Pregledne pomorske karte izrauju se generaliziranjem detaljnih pomorskih karata, a predouju vea obalna podruja i dijelove mora. Geografski atlasi su zbirke karata sreene u sadrajnu cjelinu i uvezane u knjigu. Izrada i prireivanje atlasa prolo je iste faze kao i izrada karata. Danas su atlasi veoma znaajni i iroko se primjenjuju, a razvoj tehnike izrade karata daje velike mogunosti. U usporedbi s preglednim zidnim kartama atlasne karte daju mnogo bogatiji sadraj, to ih ini veoma vanim u praktinoj upotrebi. Atlasi se dijele prema sadraju i namjeni, pa razlikujemo: atlase svijeta, nacionalne atlase, tematske atlase, kolske atlase itd. Zadatak je atlasa svijeta da dade opu geografsku predodbu svijeta, to je veoma teko postii u jednom prirunom izdanju, jer takva knjiga postaje preglomazna i nepodesna za upotrebu. Nacionalni atlas je sistematska zbirka karata koja daje kompleksnu geografsku predodbu teritorija jedne zemlje. Tu su sistematski predoeni dijelovi i cjelina nacionalnog teritorija s prirodnogeografskog i drutveno-ekonomskog aspekta. Posebna je vrijednost nacionalnih atlasa u tome to imaju mnogo tematskih karata na kojima su predoene pojedine prirodne osobine i drutveno-ekonomski sadraji odreene zemlje. Tematski atlas, za razliku od ostalih sadri karte samo odreenog strunog sadraja pa moe biti: geoloki, klimatski, ekonomski, demografski, povijesni itd. Tematske karte drutvenog sadraja relativno brzo zastare pa ih treba ee obnavljati. kolski atlas je sistematska zbirka karata prilagoena potrebama geografske nastave i komponirana prema nastavnom programu i dobi uenika. S obzirom na ulogu u opem odgoju i obrazovanju i veoma iroku pristupanost kolski atlas je veoma znaajan.

196

RELJEF U HLADNIM KLIMAMA egzogenog modeliranja, inland ice, cirk, karnica ili kar, leden, gleeri ili ledenjaci, akumuliran, subarktiki, erozivno, morene, ledenjak, razaranjem dolinskog, sortiranog, proporcionalna, firn, geografska irina, prokapljuje, gravitacija, kompaktna masa,

U hladnim i polarnim klimama te na visokim planinama zbog niskih temperatura prevladavaju snjene padaline i obrazuje se led, glavni pokreta egzogenog modeliranja. Reljef stvoren kretanjem i djelovanjem leda zove se ledenjaki reljef. Led se formira iznad snjene granice, tj. na visini iznad koje zimi padne vie snijega nego to se moe otopiti. Visina snjene granice obrnuto je proporcionalna geografskoj irini. U toplijem dijelu godine povrinski se dio snijega topi, a rastopljena voda prokapljuje u dublje slojeve gdje se smrzava u grudice. Tako se obrazuje zrnati led ili firn koji se pod pritiskom i utjecajem vlage pretvara u kompaktnu ledenu masu. Led se zbog gravitacije kree niz nagibe, ali ne kao kruta kompaktna masa, ve kao ledeni tok koji je u pojedinim dijelovima razliito brz. Razlikuju se uglavnom dva tipa ledene mase na Zemlji: gleeri ili ledenjaci i ledeni pokrovi ili inland ice. Dok su ledenjaci ledeni tokovi koji se kreu, ledeni pokrovi su akumulirane mase leda na velikim povrinama subarktikih krajeva s minimalnim rastezanjem i gibanjem uz rubove. Ledena masa i brojne pukotine u njoj ispunjene su rastroenim stijenjem i kamenim blokovima. Tim materijalom led erozivno djeluje na podlogu i blokove modelirajui specifine oblike. Suprotno tome, na mjestima gdje poinje otpadanje leda sav ledenjaki materijal deponira se ili akumulira. Zbog opeg zahlaenja na kopnu u gornjim dijelovima rijenih dolina poinju se nakupljati snijeg, firn i led koji postupno ispunjavaju cijelu dolinu i transformiraju je. Podno vrhova visokih planina utjecajem firna i leda obrazuju se polukruna udubljenja nazvana cirk, karnica ili kar. Nastaju mehanikim troenjem zbog utjecaja niskih temperatura i poveanog pritiska. Ledenjaci nasljeuju rijene doline kojih je popreni presjek, slian slovu V i transformiraju ih irenjem dna i poveanjem nagiba padina, tako da u presjeku dobivaju izgled slova U. Troenjem stijena iznad ledenog pokrova i razaranjem dolinskog dna i padina stvara se masa razliito sortiranog materijala koji ledenjak prenosi i ondje gdje se topi taloi kao morene.

197

KARATE komponenta, psihiki element, staloen, majstor karatea, istonjaka, Zen meditacija, trening karatista, grli pivske boce, koncentracija, svakodnevni, sinkronizacija, brid ake, uinkovit, maevanje kendo, primijeniti, najvanije oruje, zglavka ruke, koordinacija, prstiju, glenjevi, kraljenica, istegnue, kineski kempo, zglobovi,

Iako su tehnika i snaga veoma vane komponente karatea, psihiki element ima u ovoj vjetini posebno mjesto. Pri obrani i napadu samo miran i staloen ovjek moe primijeniti sve svoje znanje i sposobnosti. Duevni mir, hladnokrvnost, najvanije su osobine majstora karatea. One mu omoguavaju da djeluje slobodno, da ne bude sputan osjeajima ili razmiljanjem u asu kada treba donijeti odluku. Istonjaka Zen meditacija, iako naizgled pasivna, ima vanu ulogu u treningu karatista. Njome se postie koncentracija, bez koje nema duevnog mira i uspjeha u karateu. Vjebanje borbe najbolja je prilika da osnovne elemente koje ste nauili, iskuate na djelu. Pri tome valja dvije stvari uvijek imati na umu: vjebanju borbe treba uvijek prilaziti ozbiljno, kao da se radi o istinskoj borbi: morate cijeniti protivnika i njegove sposobnosti, ali i nastojati da svoje znanje i mogunosti iskoristite to bolje. Kroz vjebanje borbe morate upotrijebiti sve ono to ste nauili u svakodnevnim vjebama karatea i nastojati da usavrite brzinu, snagu, ravnoteu i sinkronizaciju. Kada, lomei daske, crijepove ili opeke, iskuavate brzinu i snagu to ste je postigli u svakodnevnom treningu, vi inite vie od samog mjerenja svojih mogunosti - samom sebi dajete priliku da sagledate uspjehe svoga rada. Tek kad osjetite da moete slomiti te objekte, znat ete da je vae tijelo ovladalo brzinom i snagom koju ste eljeli postii. Zato karate, koji zapostavlja vjebanje lomljenja objekata, nije korisniji od voke to ne donosi ploda. Tehnika lomljenja doputa duevno staloenom i uvjebanom ovjeku da prikae izvanrednu snagu kakvu obian ovjek teko moe zamisliti. Karatist moe, na primjer slomiti dvadeset naslaganih krovnih crjepova, udarcem brida ake odbiti grli pivske boce to slobodno stoji, baciti lubenicu uvis i probiti je rukom dok pada ili slomiti laktom tri daske debljine od po dva i pol centimetra. Karate je doslovce ono to mu ime kae - borba golim rukama, pa on zahtijeva da cijelo ljudsko tijelo pretvorimo u oruje i da to oruje u borbi upotrebljavamo. Da dostignemo stupanj u kojem nam je mogue upotrijebiti sve dijelove tijela, kao snano oruje, moramo poznavati pravilan nain rukovanja svojim orujem - tijelom.

198

Stari su majstori karatea govorili da je potrebno uiti tri godine da bi se nauilo pravilno stegnuti aku, sljedee tri godine da bi se nauilo stavove karatea, a naredne tri godine da bi se nauilo i udarati. Drugim rijeima - stvoriti od tijela oruje, prva je od svih osnova karatea. Potpuno i pravilno svladavanje tih osnova zahtijeva intenzivnu vjebu, a sam in vjebanja je put k razumijevanju biti karatea. Stara japanska poslovica, to pokazuje najdublje znaenje japanskog maevanja kendo, kae da ako je sablja istinska, srce je istinsko, a ako je srce istinsko, i sablja je istinska. Ova se izreka moe primijeniti i na karate, ako umjesto sablje govorimo o ovjejem tijelu. Zato se karatist mora pravilno i dobro brinuti za svoje tijelo. Poetnicima je to osobito vano, jer e pravilno nauiti karate samo ako budu znali uvjebati svoje tijelo da postane oruje kojim e se braniti. Veliki broj poetnika ima neke sasvim pogrene pojmove o rukama kao najvanijem oruju u karateu. Npr. mnogi misle da je pri vjebanju ake ili brida ake dovoljno ojaati kou i meso onog dijela ruke kojim se udarac zadaje. To je potpuno pogreno, jer bez pomoi zglavka, ruke, lakta i ramena aka ili brid ake nemaju razornu mo oruja. Za razvitak uinkovitog oruja karatea bitni su pravilna vjeba cijelog tijela i koordinacija svih dijelova tijela. To uvijek morate imati na umu. Osobitost je pripremnih vjebi karatea da su one usmjerene jaanju i razgibavanju zglobova, a ne miia. Te vjebe ukljuuju upotrebu zglobova prstiju na rukama i nogama, glenjeva, koljena, kraljenice, zglavaka, lakata i vrata. Iako nisu tako zanimljive kao vjebanje samog karatea, pripremne su vjebe neophodne. Bez dovoljne pripremne vjebe karatist e postati krut pri vjebanju borbe, a to e dovesti do istegnua miia i drugih povreda. Da bi uvijek bio u formi, karatist mora svakodnevno vjebati osnovne pripremne vjebe. Kakav stav ima ovjek i kako se kree za vrijeme borbe - to je veoma vano. Pri tome valja znati da pravilno kretanje ovisi o pravilnom stavu borca. Zato bez dobro savladane vjetine u stavovima, nije mogue izvoditi pravilno udarce, kretanje i formalne vjebe karatea. Karate poznaje mnogo stavova, od kojih je svaki stvoren uz odgovarajuu tehniku, a veina ih potjee iz kineskog kempa.

199

LJUBAV NA PRVI POGLED (dr. Paul Hauck: KAKO VOLJETI I BITI VOLJEN) Ljubav na prvi pogled je posebna vrsta zaljubljenosti. To je snano osjeanje koje ponekad obuzme osobu, a da uope nije upoznala objekt koji je privlai. Kad ugledate stranca na drugoj strani prostorije pune ljudi i zaljubite se na daljinu, tada ste oito svjetski ampion u preuzimanju rizika. Na osnovi povrnih nagovjetaja, zakljuujete da je osoba preko puta sposobna uiniti vas sretnim biem. On ili ona se moda na pravi nain kree, smije, lijepo je odjeven ili odjevena, lijepo izgleda i na osnovi tih ugodnih, ali ne ba i vanih injenica, vi predviate to bi sve ta osoba mogla za vas uiniti. Ljubav na prvi pogled je jednako prirodan, iskren i valjan ljubavni osjeaj kao i djeja ljubav i zaljubljenost, a svi se ti osjeaji temelje na oekivanju da e odreena osoba ispuniti neije najdublje elje i potrebe. Ponekad se takvi predosjeaji ostvare zauujue dobro. Ponekad budu potpuni promaaj. ini mi se, meutim, da je ovaj drugi ishod mnogo ei. Ono to dalje proizlazi iz teorije uzajamnosti u ljubavi je da imate neogranieno pravo oekivati da e se va partner promijeniti tako da moe zadovoljiti vae najdublje elje i potrebe. Iako ste moda uli u brak s osobom ije su vam navike prije pet godina godile, nemojte se sada ispriavati to vam se neka od njih vie ne sviaju i to mislite da se neke od njih moraju izmijeniti. Zamisao da od svojih partnera ne bismo trebali traiti promjene jednostavno je glupa. Ako postoji neko ponaanje koje vam se ne svia, zar biste ga trebali milostivo prihvatiti? Zar ste takva budala da mislite kako morate ivjeti bez pritubi na situacije koje vas ine jadnima? Kad vam netko postavi pitanje staro itavu vjenost - zato me ne moe prihvatiti onakvog ili onakvu kakav ili kakva jesam, najbolje je da mu odgovorite - zato jer sam nezainteresiran ili nezainteresirana kad ini to to ini. Prije nekoliko godina mi to nije smetalo, ali sad sam se promijenio ili primijenila i ne elim vie podnositi takvo ponaanje. A i zato se netko ne bi promijenio? Naprijed sam pokuao pokazati kako nikad nismo isti, godine u godinu. U krivu su svi da ljudi ostaju onakvi kakvi su stvari jedan od drugoga jednako vole dijamante, a mukarci meso kako se mijenjamo iz dana u dan, iz oni koji vjeruju da svijet miruje ili bili kad su se upoznali. Oekivati nove je prirodno kao to je prirodno da ene i krumpire. Meni to izgleda toliko

oito da se svaki put iznova udim kad ujem opravdavanje nekih pacijenata zbog pritiska to ih ele izvriti da bi se njihovi partneri promijenili.

200

N O V A C Fiziokrati su bili uvjereni da je novac jedan od tri najvanija pronalaska u povijesti ovjeanstva. Prvi je pismo, drugi novac, a trei njihovo teorijsko djelo - Ekonomske tablice. U biti novac predstavlja konvenciju, dogovor ljudi o prihvaanju odreenih predmeta za zajedniko sredstvo razmjene. Nikada nijedna konvencija meu ljudima nije dosegla vanost, niti dobila ulogu koju je u civilizacijskoj i ekonomskoj povijesti ovjeanstva odigrao novac. Bez prisutnosti novca svaka pojedinana roba iznijeta na trite posjeduje neku vrijednost izraenu svakom drugom robom. Broj odnosa razmjene izmeu razliitih roba, to jest njihove relativne cijene, raste s poveanjem broja roba. Potencijalni broj odnosa razmjene ve za nekoliko stotina proizvoda dobiva ogromne razmjere, to u praktinom ivotu potpuno onemoguuje funkcioniranje privrede zasnovane na barteru. Izmeu svih roba meusobno moe se formirati kvantitativni odnos razmjene, osim za jednu, onu uz pomo koje se obavlja samo mjerenje, odnosno u kojoj se

izraava vrijednost ostalih roba. U primitivnom drutvu, koje proizvodi mali broj proizvoda, barter razmjena ne priinjava tekoe. Ali razvojem ekonomije, to jest porastom broja proizvoda, neposredni oblik razmjene postaje sve tei. Za deset proizvoda mogu je broj odnosa razmjene ili cijena etrdeset i pet. Za tisuu proizvoda, broj takvih meusobnih cijena pribliava se brojci od pola milijuna. Uvoenjem novca u proces razmjene eliminirana je potreba za postojanjem dviju koincidencija potreba. Na primjer, da bi proizvoa voska kupio ulje, mora pronai proizvoaa ulja kojemu je upravo potreban vosak. Problem dvostruke koincidencije potreba nestaje ako se vosak prethodno zamijeni za novac pa se onda njime kupuje ulje ili neka druga roba. Dakle, novac se javlja kao generalizirana kupovna mo.

201

KOMANDITNO DRUTVO Komanditno drutvo jest drutvo u kojem dio lanova drutva odgovara za obveze drutva cjelokupnom svojom imovinom i upravlja poslovima drutva, a dio lanova odgovara za obveze drutva uloenim sredstvima. lanove drutva koji odgovaraju za obveze drutva cjelokupnom svojom imovinom i upravljaju poslovima drutva zovemo komplementari, a lanove drutva koji odgovaraju za obveze drutva uloenim sredstvima zovemo komanditori. Komanditno drutvo osniva se ugovorom koji sklapaju osnivai. Ugovor o osnivanju komanditnog drutva sadri odredbe o tvrtki odnosno odredbe o imenu, sjeditu ili prebivalitu osnivaa, tvrtki i sjeditu drutva, predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloenih sredstava osnivaa i iznosima svakoga pojedinog lana, komplementara, ili komanditora, podjeli dobiti meu osnivaima, nainu preuzimanja gubitaka, nainu upravljanja komanditnog drutva, organima komanditnog drutva i prestanku drutva. Komanditno drutvo ima tvrtku koja sadri imena jednoga ili vie komplementara, odnosno svih komplementara ako se eli, ali s naznakom da je rije o komanditnom drutvu. Udjeli se mogu prenijeti na tree osobe samo uz suglasnost svih osnivaa, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije predvieno. U sluaju smrti ili prestanka rada jednoga ili vie komplementara, komanditno drutvo nastavlja raditi. Ako komanditno drutvo za potrebe svojeg poslovanja pribavlja sredstva izdavanjem dionica, dotino drutvo se osniva i posluje kao komanditno drutvo na dionice. Na pribavljanje dionica za poslovanje komanditnog drutva primjenjuju se odredbe Zakona o trgovakim drutvima koje se odnose na pribavljanje dionica u dionikom drutvu. Dakle, ako se osnivai komanditnog drutva eventualno odlue na ovakav vid prikupljanja sredstava potrebnih za poslovanje komanditnog drutva, susreemo se sa svim vrstama zakonom predvienih dionica.

202

DIONIKO DRUTVO

Dioniko drutvo jest drutvo koje sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja izdavanjem dionica. Osnivai mogu osnovati dioniko drutvo otkupom svih dionica pri osnivanju pa govorimo o simultanom osnivanju ili o upuivanju javnog poziva za otkup dionica to se zove sukcesivno osnivanje. Osnivai dionikog drutva utvruju iznos sredstava koja su potrebna za osnivanje i rad drutva, odnosno osnovnu glavnicu. Dionice glase na jednake novane iznose. Dionice se mogu izdavati na ime ili na donosioca. Kod prvog izdavanja dionice se ne mogu izdavati ispod njihove nominalne vrijednosti. Dionice mogu biti redovne ili obine i prioritetne ili povlatene. Redovne ili obine dionice jesu dionice koje vlasnicima daju pravo na sudjelovanje u upravljanju drutvom u dijelu dobiti, to zovemo dividenda. Prioritetne ili povlatene dionice jesu dionice koje vlasnicima osiguravaju i odreena prioritetna prava, kao to su prvenstvo naplate odgovarajuih iznosa u postotku od nominalne vrijednosti dionice u odnosu na vlasnika redovne dionice, prvenstvo naplate u sluaju likvidacije drutva i druga prava utvrena statutom odnosno drugim odgovarajuim aktom. Mogue je izdavati i dionice koje vlasniku daju pravo samo na dividendu. Na dionici mora biti prije svega naznaeno da se radi o dionici, a mora biti naznaena i vrsta dionice. Zatim dionica mora sadrati jo jedan broj osnovnih elemenata kao to su tvrtka, naziv odnosno ime i prezime kupca dionice odnosno naznaku da dionica glasi na donosioca, ukupan novani iznos na koji se izdaju dionice, naznaku postotka od nominalne vrijednosti po kojem e se obraunavati dividenda, rokove isplate dividende, mjesto, datum izdavanja i serijski broj dionice i faksimil potpisa ovlatenih osoba izdavaoca dionice.

203

Dionica se obino sastoji od dva dijela. U prvom dijelu dionice moraju biti naznaeni svi osnovni elementi dionice, a drugi dio se sastoji od kupona za isplatu dividende. Kupon za isplatu dividende mora sadrati redni broj kupona za isplatu dividende, broj dionice po kojoj se dividenda isplauje, naziv izdavatelja dionice, godina u kojoj se dividenda isplauje i faksimil potpisa ovlatenih osoba izdavatelja dividende. Dionice su vrijednosni papiri u prometu, sukladno zakonu i statutu, odnosno pravilima dionikog drutva. Vlasnici dionica mogu prodavati dionice od trenutka upisa dionikog drutva u sudski registar do njegova brisanja iz tog registra. Dionica koja glasi na donositelja moe se prenositi predajom ili tradicijom, a ako dionica glasi na ime prenosi se indosamentom i upisom u dioniku knjigu. Dioniko drutvo mora vlasniku dionice koja glasi na ime izdati ispravu koja sadri tvrtku, sjedite drutva, naznaku, vrste i roda kojem dionica pripada, broj, seriju i nominalnu vrijednost dionice. Dionice se uplauju u gotovu novcu. Statutom odnosno pravilima dionikog drutva moe se predvidjeti da drutvo dionicama pribavlja stvari i prava izraena u novanoj vrijednosti koja su potrebna za rad drutva. Ulog u dionicama ne mogu biti osobni rad i pruanje usluga. Uplate dionica u stvarima, pravima i gotovu novcu moraju biti takve da omoguavaju dionikom drutvu da njima slobodno i trajno raspolae od trenutka njihova upisa u dionike knjige. Banka izdaje potvrdu o izvrenom upisu dionica. Ako dioniari ne izvre uplatu dionice u roku u kojem su preuzeli obvezu pri upisu, duni su platiti kamate utvrene ugovorom o osnivanju. Ako dioniari u roku predvienom ugovorom o osnivanju dionikog drutva ne uplate dionice, smatrat e se da drutvo nije osnovano. Dioniari koji su platili dionice imaju pravo na povrat uplaenih iznosa.

204

PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST

Pravna sposobnost je svojstvo imati prava i obveze. Fizika osoba svoju pravnu sposobnost stjee roenjem. U civiliziranom svijetu svaki ovjek danas ima pravnu sposobnost na koju ne utjeu duevno i tjelesno zdravlje, godine ivota, stupanj obrazovanja, etnika ili vjerska pripadnost i sl. Tako i maloljetnik moe stei imovinu nasljeivanjem i postati vlasnikom nekog zemljita. No, to nije uvijek bilo tako. Robovi nisu imali pravnu sposobnost jer se nisu smatrali subjektom nego objektom prava i mogli su biti predmetom pravnih odnosa kao to je kupoprodaja, posudba i slino, jednako kao i stvari. Smru fizike osobe prestaje i njena pravna sposobnost, a njena prava i obveze prelaze na nasljednike. Pravna osoba svoju pravnu sposobnost stjee upisom akta ili ugovora o osnivanju u sudski registar. Ona je samostalni nositelj prava i obveza. Nije obian zbroj fizikih osoba, nego zajednica ljudi organiziranih radi ostvarivanja odreenih ciljeva kojima pravni poredak priznaje subjektivitet. Tako se kole, bolnice,

trgovaka drutva i druge pravne osobe u obavljanju svoje djelatnosti nuno pojavljuju u poslovnom prometu s treima, pa im pravni poredak priznaje pravnu sposobnost. Propisima, statutom ili drugim opim aktom odreuje se opseg pravne sposobnosti pravne osobe. Poslovna sposobnost je svojstvo osobe da vlastitim oitovanjem volje stjee prava i obveze, tj. sposobnost sklapanja pretpostavlja postojanje koji moe stjecati prava prava i obveze. Suprotno poslovnu sposobnost, jer pravnih poslova. Poslovna sposobnost nuno pravne sposobnosti, to znai da samo subjekt i obveze moe svojim izjavama volje stvarati tome, pravna sposobnost ne pretpostavlja neka fizika ili pravna osoba moe imati

pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost, odnosno ona moe biti ograniena. Poslovna sposobnost moe biti potpuna i ograniena, odnosno djelomina. Fizike osobe stjeu punu poslovnu sposobnost s punoljetnou, to se kod nas postie s navrenih osamnaest godina ivota, dok se u nekim drugim zemljama punoljetnost

205

stjee obino kasnije, s dvadeset, s dvadeset i jednom ili ak s dvadeset i etiri godine. U nekim zemljama Latinske Amerike ona se stjee ak sa esnaest godina. Tek s punoljetnou fizika osoba moe samostalno sklapati ugovore i poduzimati druge pravne radnje. Ogranienu ili djelominu poslovnu sposobnost fizike osobe u naem pravu stjeu od navrene etrnaeste godine. Te osobe zovemo starijim maloljetnicima. Osobe mlae od etrnaest godina ili mlai maloljetnici potpuno su poslovno nesposobni i njihovi su pravni poslovi nitavni. Osobe izmeu etrnaest i osamnaest godina mogu obavljati pravne poslove, ali oni postaju valjani tek kad ih odobre njihovi zakonski zastupnici. Ova ograniena poslovna sposobnost starijih maloljetnika je opa, dok se posebnim propisima moe za odreene situacije utvrditi puna poslovna sposobnost i prije navrene osamnaeste godine. Tako, na primjer, radni odnos moe zasnovati osoba koja jo nije navrila osamnaest godina ivota, ako ima opu zdravstvenu sposobnost. Takva osoba moe zaradom slobodno raspolagati i ima sva prava iz radnog odnosa, dapae uiva i posebnu zatitu. S druge strane, fizika osoba moe biti punoljetna, ali ne odgovara za svoje ine, tj. nema delikatnu sposobnost. Delikatna sposobnost je svojstvo neke osobe odgovarati za svoja protupravna djela. Punoljetna osoba koja, na primjer, zbog duevne bolesti nije sposobna za rasuivanje, ne odgovara za tetu koju uzrokuje drugome, ve za nju odgovara osoba koja je nad njom duna voditi nadzor.

206

17. KONTROLA BRZINE I TONOSTI

U pisanju na tipkovnici, kao vjetini ovisnoj o neprekidnom uvjebavanju, stalno se i sustavno provodi kontrola napredovanja brzine, tonosti i znanja tijekom cijele kolske godine. Pri tome uvijek treba nastojati pisati tono - bez pogreke. Korisno je, takoer, da uenici tijekom kolske godine, vode tablicu napredovanja u koju e upisivati svoje rezultate ne samo iz kontrolnih radova ve i iz onih koji se piu kao vjebe za brzinu.

17.1. Vrednovanje tonosti (T) jednoreda

Na osnovnom stupnju uenja strojopisa kontrolne zadae se piu nakon obrade dviju lekcija. Odabere se jedan redak iz prethodno obraene lekcije i pie se 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta. Vrijede samo redci bez pogreke. Kada uenik tijekom prijepisa osjeti da je pogrijeio, prekida pisanje tog retka i poinje pisati novi redak od njegove prve rijei. Za prvu kontrolu napredovanja tonosti i brzine treba tekst, predvien za pisanje, dobro uvjebati na prethodnim satovima, jer je vano da uenik pri prvom radu stekne sigurnost i povjerenje u sebe, tj. da osjeti kada je uinio pogreku. Na ovaj nain vrednuje se nekoliko radova, a gradivo se pomie od zadae do zadae za jednu lekciju. Radovi se vrednuju na sljedei nain: broj redaka bez pogreke 16 i vie 10 do 15 7 do 9 4 do 6 0 do 3 ocjena 5 4 3 2 1 ud/min 90 i vie 60 do 90 42 do 54 24 do 36 0 do 18

17.2. Vrednovanje tonosti (T) troreda

Nakon stanovitog broja sati strojopisa (ovisno o nastavnom planu i programu) pie se provjera iz tonosti troreda. Uenici piu tri retka rijei odabranih iz obraenih lekcija, ali vrijede samo troredi bez pogreke. Osjeti li uenik da je napravio pogreku makar i u zadnjoj rijei treeg retka, prekida pisanje tog troreda, napravi dva pomaka skretnicom i trored poinje pisati od poetka. Radovi se ocjenjuju na sljedei nain: broj tonih troreda 6 i vie 4 do 5 3 2 1 ocjena 5 4 3 2 1 ud/min 108 i vie 72 do 90 54 36 18

207

17.3. Vrednovanje istopisa ()

Treba odabrati 10 razliitih redaka iz obraenih lekcija (rijei ili reenice) koje uenik pie 10 minuta. Ako se napravi pogreka, red se ne ponavlja niti se prestaje pisati, ve se pisanje nastavlja kao da pogreke nema. Ako uenik zavri pisanje prije isteka vremena, mirno eka da istekne vrijeme pisanja. Radovi se ocjenjuju na sljedei nain: broj pogreaka 0 1-2 3-4 5-6 7 i vie ocjena 5 4 3 2 1

Kontrolni radovi piu se izmjenino za tonost i istopis. Koliinu teksta treba poveavati prema broju sati nastave strojopisa i poveavati: tonost troreda na 4 do 5, a istopis na 12 do 15 redaka.

17.4. Tablice
U okviru 40 sati nastave strojopisa, vrednovanje istopisa moe se ocjenjivati prema tablicama u trajanju 10 minuta pisanja, ali sada bez odreivanja koliine teksta, ve individualno prema sposobnostima uenika. Tablice su poredane po stupnjevima (1 - 4), a primjenjuju se ovisno o broju prijeenih nastavnih sati strojopisa. Uenici prepisuju tekst s predloka odabranog iz ovog udbenika ili s nekog drugog, unaprijed pripremljenog predloka. Pri prijepisu se moe ostavljati prored meu peteroredima, kao na predloku, ali kako vjebom stjeete veu sigurnost u pisanju, tekst moete pisati bez proreda, dakle, dobije se tekst ispisan kao cjelina. Osim prijepisa vrednuju se i brzina i tonost u diktatu. Ovdje se, uz daktilografske pogreke, ubrajaju pravopisne pogreke i neravan desni rub.

PREDTABLICA
208

 do 40 nastavnih sati; tolerancija pogreaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta pisanja; donja granica: 500 bruto udaraca u 10 minuta
BROJ UDARACA POGREKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 do 499 500 - 549 550 - 599 600 - 649 650 - 699 700 - 749 750 - 799 800 - 849 850 - 899 900 - 949 950 - 999 1000 - 1049 1050 - 1099 1100 - 1149 1150 - 1199 1200 - 1249 1 2 2 1 3 3 2 1 3 3 2 2 1 4 4 3 3 2 1 4 4 3 3 2 2 1 4 4 3 3 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 60 bruto udaraca u minuti

BRUTO UDARACA U MINUTI UKUPNO BRUTO UDARACA BROJ POGREAKA NETO UDARADA U MINUTI

OCJENA

60 80

180 240

100

300

120

360

0 1 0 1 2 3 0 1 2 3 0 1 2 3

60 55 80 75 63 55 100 92 84 75 120 112 95 86

3 2 5 4 3 2 5 4 3 2 5 4 3 2

209

TABLICA 1. STUPNJA
nakon 40 do 80 nastavnih sati; tolerancija pogreaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta pisanja; donja granica: 700 udaraca u 10 minuta
BROJ UDARACA POGREKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 do 699 1 2 2 1 3 3 2 2 1 3 3 3 2 2 1 4 4 4 3 3 2 2 1 4 4 4 3 3 2 2 1 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 700 - 849 750 - 799 800 - 849 850 - 899 900 - 949 950 - 999 1000 - 1049 1050 - 1099 1100 - 1149 1150 - 1199 1200 - 1249 1250 - 1299 1300 - 1349 1350 - 1399

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 80 bruto udaraca u minuti

BRUTO UDARACA U MINUTI UKUPNO BRUTO UDARACA BROJ POGREAKA OCJENA

80 100

240 300

120

360

140

420

0 1 0 1 2 3 0 1 2 3 4 0 1 2 3 2

80 75 100 92 84 75 120 112 105 95 86 140 132 125 115 107

3 2 5 4 3 2 5 5 4 3 2 5 5 4 3 2

210

TABLICA 2. STUPNJA
nakon 80 do 120 nastavnih sati; tolerancija pogreaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 900 bruto udaraca u 10 minuta
BROJ UDARACA POGREKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 do 899 1 2 2 2 1 3 3 3 2 2 2 1 3 3 3 2 2 2 1 4 4 4 3 3 3 2 2 1 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 2 2 2 3 3 3 3 3 3 2 2 2 2 3 3 3 3 3 1 2 2 2 2 2 2 2 3 1 2 2 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 1 1 2 1 900 - 949 950 - 999 1000 - 1049 1050 - 1099 1100 - 1149 1150 - 1199 1200 - 1249 1250 - 1299 1300 - 1349 1350 - 1399 1400 - 1449 1450 - 1499 1500 - 1549 1550 - 1599 1600 - 1649

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 100 bruto udaraca u minuti

BRUTO UDARACA U MINUTI UKUPNO BRUTO UDARACA BROJ POGREAKA NETO UDARACA U MINUTI OCJENA

100 120

300 360

140

420

160

480

0 1 0 1 2 3 0 1 2 3 4 0 1 2 3 4

100 92 120 112 150 95 140 132 125 115 107 160 152 143 135 127

2 2 5 4 3 2 5 4 4 3 2 5 5 4 3 2

211

TABLICA 3. STUPNJA
nakon 120 DO 160 nastavnih sati; tolerancija pogreaka: do 0,8 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 1050 bruto udaraca u 10 minuta
BROJ UDARACA POGREKE OCJENE

do 1049 1050 - 1099 1100 - 1149 1150 - 1199 1200 - 1249 1250 - 1299 1300 - 1349 1350 - 1399 1400 - 1449 1450 - 1499 1500 - 1549 1550 - 1599 1600 - 1649 1650 - 1699 1700 - 1749 1750 - 1799 1800 - 1849 1850 - 1899 1900 - 1949 1950 - 1999 2000 - 2049 2050 - 2099 2100 - 2149 2150 - 2199 2200 - 2249 2250 - 2299 2300 - 2349 2350 - 2399 2400 - 2449 2450 - 2499 2500 - 2549

0 1 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 2 2 3 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

2 2 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

1 1 2 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5

2 2 2 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

1 1 1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4

2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4

1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 2 2 2 2 2 2

1 1 1 2 1 2 1 2 2 1

212

b) DIKTAT: 3 minute pisanja donja granica: 100 bruto udaraca u minuti 5 minuta pisanja s poveanjem za 20 udaraca u minuti. Uzima se u obzir srednja brzina od 3 uzastopne minute pisanja. Ako uenik posljednje 3 minute napie bez pogreke, priznaju mu se zadnje 3 minute.

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO UDARACA

BROJ POGREAKA

NETO UDARACA U MINUTI

OCJENA

100 120

320 320

140

420

160

480

180

540

0 0 1 2 0 1 2 3 0 1 2 3 4 0 1 2 3 4

100 120 112 105 140 132 125 115 160 152 143 135 127 180 172 163 155 147

3 4 3 2 5 4 3 2 5 4 3 3 2 5 5 4 3 2

Raspon za ocjene na bazi 0,1 % pogreaka 0 - 0,250 = 5 0,251 - 0,500 = 4 0,501 - 0,750 = 3 0,751 - 1 =2 Formula za izraunavanje postotka pogreaka broj pogreaka x 100

Raspon za ocjene na bazi 0,8 % pogreaka 0 - 0,200 = 5 0,201 - 0,400 = 4 0,401 - 0,600 = 3 0,601 - 0,800 = 2

= postotak bruto udarci

213

TABLICA 4. STUPNJA
nakon 160 do 200 nastavnih sati; tolerancija pogreaka: do 0,8 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 1200 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREKE OCJENE

do 1199 1200 - 1249 1250 - 1299 1300 - 1349 1350 - 1399 1400 - 1449 1450 - 1499 1500 - 1549 1550 - 1599 1600 - 1649 1650 - 1699 1700 - 1749 1750 - 1799 1800 - 1849 1850 - 1899 1900 - 1949 1950 - 1999 2000 - 2049 2050 - 2099 2100 - 2149 2150 - 2199 2200 - 2249 2250 - 2299 2300 - 2349 2350 - 2399 2400 - 2449 1450 - 2499 2500 - 2549

0 1 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

1 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

2 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

3 1 2 2 3 3 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

2 2 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

2 2 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5

1 1 2 2 2 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

1 1 1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 2 2 2 2 2 2

1 1 1 2 2 2

1 1 2

214

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 120 bruto udaraca u minuti ili 5 minuta pisanja s poveanjem za 20 udaraca u minuti (vidi tablicu 3. stupnja)

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO UDARACA

BROJ POGREAKA

NETO UDARADA U MINUTI

OCJENA

120 140

320 420

160

480

180

540

200

600

0 0 1 2 0 1 2 3 4 0 1 2 3 4 0 1 2 3 4 5

120 140 132 125 160 152 143 135 127 180 172 163 155 147 200 192 183 175 167 158

2 4 3 2 5 4 3 3 2 5 5 4 3 2 5 5 4 3 3 2

215

POJMOVNIK
ad acta (lat. meu spise) upuivanje spisa na pohranu u arhiv; staviti a.a., odloiti neto kao dovreno ili nevano administracija (lat.) uprava, upravljanje; inovnitvo; vlada administrator (lat.) ravnatelj, upravitelj, nadzornik; osoba koja upravlja (administrira) u nekoj ustanovi adresa (franc.) oznaka prebivalita, odredita adresant osoba koja upuuje pismo ili poiljku adresat osoba kojoj je upueno pismo ili poiljka akreditiv (franc.) nalog, kreditno pismo ili punomo banke, izdano na zahtjev njezina komitenta da se nekome u naznaenu roku isplati ili stavi na rsapolaganje odreena svota novca; alfanumeriki znakovi slog slovnih znakova i brojki za prikaz podataka amajlija (tur. iz arap.) predmet to ga praznovjerni ljudi nose uza se u uvjerenju da ih titi od zla ambalaa (franc.) sredstva koja slue za pakiranje robe aplikacija primjena (npr. zakona, metode), uporaba artritis (gr.) upala zgloba, kao posljedica infekcije, alergine reakcije, poremeaja metabolizma i dr. artroza kronina degenerativna bolest zglobova, preteito u starijoj dobi bit (krat. od engl. Binary digit) posebna jedinica informacijskog elementa izraena kao izbor izmeu dvije mogunosti; 0 ili 1, da ili ne itd; izraz skovao ameriki inenjer C. E. Shannon 1948. godine byte (engl.) nestadardizirani znakovi B i b, brojana jedinica u raunalnoj tehnici, opisuje broj znamenaka koje se obrauju kao cjelina; ustalio se IBM byte (itaj: bajt) od osam bitova certifikat svjedodba, potvrda civilizacija (lat. civilitas: uljuenost, uljudba), ukupnog umijea, znanja, obiaja i nazora u razvijenih ljudskih zajednica; skup materijalnih i duhovnih steevina odreenoga drutva; col (njem. Zoll), stara jedinica za duljinu, palac; u nas i naziv za inch; daktilografija (gr.) strojopis; pisanje, tipkanje na stroju disk (lat.) magnetska ili optika memorija raunala na krunoj ploi ergonomija (gr.) skup znanstvenih disciplina koje prouavaju ljudski rad i njegove zakonitosti, posebice odnose izmeu ovjeka i rada, radi prilagodbe rada ovjekovim anatomskim, fiziolokim, psiholokim i drugim osobinama fauna (lat.) naziv za sav ivotinjski svijet odreenoga podruja: kontinenta, drave, kraja, nekoga razdoblja u geolokom razvoju Zemlje flora (po imenu boice Flore) biljni svijet odreenoga podruja, geolokog razdoblja, okolia ili odreene sistematske pripadnosti fonetika (gr.) lingvistiki dio jezine znanosti koji prouava glasovnu stranu jezine komunikacije openito, ili pak glasove u pojedinom jeziku, jezinoj skupini; genocid (gr. + lat.), meunarodni zloin uinjen s namjerom da se potpuno ili djelomino uniti narod; glog rod drvenastih biljaka s oko 100 vrsta iz porodice ru; preparati od plodova i cvjetova bijeloga gloga slue u medicini gramatika (gr.) grana lingvistike koja utvruje i opisuje zakonitosti nekoga jezika, glasovne osobine, sustav i funkciju rijei, njihovih skupova, veza i reenica; knjiga koja sadri pravila o sustavu i zakonitostima nekoga jezika dijeli se obino na fonetiku, morfologiju, sintaksu i stilistiku herceg (njem. Herzog preko mad.), srednjovjekovna titula vladara i velikodostojnika humus (lat.), tamna organska tvar na tlu, nastala razgradnjom biljnih i ivotinjskih ostataka; vaan za plodnost tla gigabajt (gr. + engl.) milijarda bytea (kratica GB) higijena (gr.) grana medicine koja se bavi prouavanjem uvjeta i provoenjem mjera za uvanje i unapreenje zdravlja pojedinca i zajednice
216

institut splet naela i normi koji odgovaraju odreenim drutvenim injenicama i pojavama; pravni propisi; zavod, ustanova koja se bavi znanstveno-istraivakom djelatnou. integracija (lat.) povezivanje, spajanje, ujedinjavanje funkcija u odreenu cjelinu ionizirajue zraenje prijenos energije prostorom pomou fotona (elektromagnetsko zraenje, npr. rendgensko, gama-zraenje) ili pomou estica (estino ili korpuskularno zraenje, npr. alfa-zraenje, beta-zraenje, elektronsko zraenje, neutronsko zraenje) jarbol (dalmatinski iz lat. arbor: drvo), obla greda ili elina konstrukcija vertikalno ili umjereno koso usaena u palubu broda, na koju se privruje jedro; kalaj (tur.) kositar kale (lat. preko mlet.), aa posebna oblika koja se u kranskom bogosluju upotrebljava za posveenje vina; kaskada (franc.) manji vodopad; valovito padanje tkanine, kose i sl. katodna cijev elektronika cijev u kojoj se snop elektrona izbaen iz katode ubrzava izmeu katode i anode i pada na fluorescentni zaslon kompjutor (elektroniko raunalo) (prema lat. computator ili prema engl. computer) elektroniki ureaj za primanje, obradbu i prikazivanje podataka; osnova elektronikih raunala su sklopovska oprema i programska podrka; poznatije vrste: superraunalo, mikroraunalo, osobno raunalo koncepcija (lat.) zamisao, shvaanje, osnova, glavna zamisao koncept (novolat.) nacrt, skup biljeaka koje slue kao podsjetnik; zamisao, pojam konvencija (lat.) pravila ponaanja u odreenom drutvu; konvencionalno ponaanje, vladanje u skladu s ustaljenim pravilima ili tradicijama; u pravu: ugovor ili sporazum meu strankama; u meunarodnom pravu: sporazum manje vaan i manje formalan od ugovora; skuptina, zbor, sastanak kruti disk (engl. hard disk) magnetna memorija raunala; cjelovit sklop nekoliko diskova, njihova pogona i glava za zapisivanje i itanje; svojstvo mu je velik kapacitet memorije i vrlo kratko vrijeme pristupa laser (akr. od engl. Light Amplifiction by Stiulated Emission of Radiation), elektroniki izvor koherentne svjetlosti; iroke primjene, od znanstvenih istraivanja, daljinomjera, medicinske primjene do laserskih ureaja u informatici; leksikon (gr. rjenik) prirunik u kojem se abecednim ili kojim drugim redom niu, te saeto, s osnovnim podacima, prikazuju i tumae pojmovi, znamenite osobe, vlastita i zemljopisna imena, povijesna zbivanja, znanstveno i struno nazivlje, tuice i dr. iz kruga usmenog i pismenog openja obrazovanih ljudi, odnosno iz podruja koje znanosti ili struke (struni leksikoni) lektor (lat.) osoba koja jezino-stilski dotjeruje rukopise; sveuilini nastavnik za jezine vjebe i teajeve lingvistika (lat.) jezikoslovlje, znanost odnosno skup znanosti o jeziku; znanost koja prouava zakonitosti o ustrojstvu ljudskog jezika openito; u irem smislu prouava takoer ustrojstvo i razvoj pojedinih jezika i jezinih skupina ili odnose meu jezicima lirika (gr.) jedan od tri glavna knjievna roda (uz epiku i dramu) okrenut prema spoznavanju vlastite doivljajnosti pojedinca (subjektivne teme, duevna raspoloenja), a preko nje i opeljudskih stanja. U antici, oblik pjesme koja se pjevala uz glazbenu pratnju. opcija (lat.) izbor, pravo ili ovlast da se bira izmeu dviju ili vie mogunosti; ono to je izabrano opus (lat.), djelo, sveukupan rad nekog umjetnika, knjievnika i sl.; u glazbi, naziv kojim su skladatelji obiljeavali svoja djela redom kako su nastajala; pacifikacija (franc. iz lat.), uspostavljanje mira, smirivanje, stiavanje; umirenje represivnim, kaznenim mjerama; plan (franc.) nacrt, program, osnova, projekt; predodba maloga dijela Zemljine povrine u krupnom mjerilu; politika (gr. politikos: koji se tie polisa) umijee vladanja ljudskim zajednicama (gradom, dravom, narodom, strankom); ukupnost naela i metoda to se primjenjuju u organizaciji i razvoju drave, drutva i javnoga ivota, osobito kada se odnose na odreena podruja (financijska politika, agrarna politika i dr.); skup svih mjera, postupaka i djelovanja radi postizanja odreenih ciljeva ili obrane interesa, posebice radi osvajanja ili ouvanja vlasti recenzija (lat.) kritika revizija i obrada teksta nekoga djela na temelju prouavanja i usporeivanja razliitih rukopisa; ocjena nekoga znanstvenog djela ili umjetnikog ostvarenja referent (lat.) osoba koja podnosi referat, izvjestitelj, predava; administrativni slubenik zaduen za voenje odreenih poslova

217

rude nakupine minerala koje sadre odreeni sastojak u koliini dovoljnoj za rentabilnu eksploataciju; u uem smislu, prirodne sirovine iz kojih se dobivaju kovine; u prirodi su najrairenije i za industriju najvanije oksidne, sulfidne i karbonatne rude; skleroza (gr.), patoloko otvrdnjavanje mekoga tkiva, koje biva nadomjeteno vezivnim tkivom s puno kolagena, npr. arterijskih stijenki; sintaksa (gr.) dio gramatike koji prouava pravila ustrojstva i ralambu reenice, tj. poredak, razmjetaj i meusobno prilagoivanje rijei i njihovih skupina u reenici, njezinim dijelovima, reeninim sklopovima stik (engl.) tapiasti oblik nekoga proizvoda (ljepilo, USB stik, ru i dr.)

218

LITERATURA
1. Babi-Finka-Mogu: Hrvatski pravopis, VII. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2004. 2. Barbari Gaea Komorec: Birotehnika 1, Birotehnika, Zagreb 1995. 3. J. Basioli: Sportski ribolov na Jadranu, Znanje, Zagreb, 1981. 4. C. Baudelaire: Spleen Pariza, Znanje, Zagreb, 1982. 5. I. Butkovi, V. Vejvoda: Muzeji grada Zagreba, Drutvo muzejskih radnika grada Zagreba, SNL, Zagreb, 1976. 6. Dr. A. Dragievi: Uvod u politiku ekonomiju, Narodne novine, Zagreb, 1992. 7. B. Drakovi: Povijest 1, kolska knjiga, Zagreb, 1991. 8. M. Komorec: Europska unija Osnovni pojmovi, Agencija, Zagreb, 2003. 9. M. Komorec: Strojopis II, HDTSB, Zagreb 1995. 10. KomorecGaea: Strojopis Tekstovi za vjebu, HDTSB, Zagreb, 1996. 11. M. Komorec: Upravljanje administracijom Europske unije, Agencija, Zagreb, 2003. 12. KomorecGaea: Uredsko poslovanje, Agencija d.o.o., Zagreb 2006. 13. KomorecGaeaizmar: Tipkovnica 2001, HDTSB Otvoreno uilite, Zagreb 1997. 14. Mauran Dorotejev-De an: Moja domovina, kolska knjiga, Zagreb, 1987. 15. Z. Milec: Pozdrav iz Zagreba, Mladost, Zagreb, 1987. 16. Prof. dr. B. Peri: Drava i pravni sustav, Narodne novine, Zagreb, 1992. 17. Joanne K. Rowling: Harry Potter Kamen mudraca, Algoritam, Zagreb 2001. 18. T. Reich: Muzika itanka, kolska knjiga, Zagreb, 1960. 19. Skok-Been: Plodovi rijei, kolska knjiga, Zagreb, 1991. 20. A. oljan: 100 najveih djela svjetske knjievnosti, Zagreb, 1968. 21. TeakBabi: Gramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1992. 22. M. Zaninovi: Vegetarijanska kuhinja, SNL Globus, 1985. 23. Hrvatski obiteljski leksikon, EPH d.o.o. Zagreb i Leksikografski zavod Miroslava Krlee, Zagreb, 2005.

219