CARINE KAO JAVNI PRIHOD Carine predstavljaju znaajne izvorne prihode drave, koji po svojoj kategoriji i osnovnim karakteristikama

predstavljaju indirektne poreze. Carine su javne dadbine koje drava naplauje prilikom prelaska robe preko dravne granice od vlasnika robe i to u domaoj valuti i po zakonski odreenoj carinskoj tarifi. Prema pravcu kretanja robe razlikujemo: uvozne, izvozne i tranzitne carine, a prema nainu odmjeravanja imamo: specifine, vrijednosne i mjeovite oblike carina. Specifine carine se odreuju na odreene mjerne jedinice, ali su zbog nepraktinosti veoma rijetke. Vrijednosne (ad valorem) carine su one koje se odreuju prema vrijednosti carinjene robe, prema mjestu uvoza ili izvoza i prema procentu od vrijednosti robe. Mjeovite carine predstavljaju kombinaciju vrijednosnih i specifinih carina. Prema osnovnoj ekonomskoj funkciji carine se dijele na fiskalne i zatitne carine. Fiksalne carine se uvode sa ciljem da drava obezbijedi odgovarajua novana sredstva za financiranje javnih rashoda. Zatitne carine su u funkciji zatite domae proizvodnje odreenih proizvoda ili privrednih grana. Uloga carina u poreskom sistemu se ogledaju: - zatiti odreenog stepena i strukture ekonomskog razvoja - osiguravanju obima i strukture uvoza - zatiti platnog bilansa - podsticaju regionalnog razvoja - uvozu nove tehnologije - inegraciji procesa sa ostatkom svijeta DOPRINOSI KAO JAVNI PRIHOD Doprinosi su oblici javnih prihoda koje karakterizira element protuusluge, plaaju ih oni koji e imati odreene koristi od prikupljenih doprinosa i imaju strogu namjensku ulogu. Doprinosi slue za podmirenje potreba kao to su: zdravstveno osiguranje, penziono-invalidsko osiguranje, djeja zatita, socijalna zatita i osiguranje od sluaja nezaposlenosti. Doprinosi imaju odreene slinosti i sa porezima i sa taksama. Doprinosi se razvrstavaju prema namjeni korisnika: - doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje - dodatni doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje -doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje nezaposlenih osoba koje plaa zavod za zapoljavanje -doprinosi za zdravstveno osiguranje -doprinosi za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inostranstvu -doprinosi za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika -doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti VANGEROVIH PORESKI SISTEM Njemacki teoritiar A. Wagner (1835-1917) je formulirao 9 poreskih principa sistematizovanih u 4 grupe: - Finansijsko- politiki princip princip izdanosti i elastinosti - Ekonomsko - politiki princip princip efikasnosti, umjerenosti poreskog optereenja, izbora poreskog vrela, fleksibilnosti, stabilnosti poreskog sistema, identiteta poreskog destinatara i nosioca poreskog tereta) - Socijalno-politiki princip princip optosti oporezivanja, ravnomjernosti oporezivanja - Administrativno-pravni princip princip zakonitosti poreza, princip minimizacije administrtivnih trokova, princip minimiziranja trokova plaanja poreza) DEFINICIJA JAVNOG DUGA. Javni dug se moe definirati kao akomulirana pozajmljena novana sredstva drave. Rije je o komuliranim budetskim manjkovima (deficitima koje je drava financirala zaduivanjima). Pojam javni dug se koristi kao sinonim za financiranje deficita javnog sektora, svih nivoa vlasti sloene drave. Ovisno o tome da li drava duguje povjerenicima u zemlji ili inozemstvu razlikuje se unutarnji i vanjski javni dug. Javni dug ili dravni dug predstavlja ukupnu zaduenost drave prema svojim domaim ili inozemnim povjeriocima.

NEZAKONITO IZBJEGAVANJE PLAANJA POREZAnezakonita poreska evazija je povreda zakonskih propisa i javlja se u dva oblika defraudacija (utaja) izbjegavanje plaanja poreza, lano voenje poreskih knjiga i kontrabanda (verc) izbjegavanje plaanja poreza na promet, carinskih taksi pri uvozu i izvozu... PRIJEDLOG BUDETA se dostavlja parlamentu najkasnije do 1. novembra tekue godine. U postupku odobravanja vodi se rasprava o cijelokupnom budetu i ekonomskoj politici. Vladin prijedlog moe pretrpjeti izmjene jer poslanici mogu podnositi amandmane. Budzet se mora usvojiti najkasnije do 31. marta. Budet se mora usvojiti najkasnije do 31. marta tekue godine. Amandmani se razlikuju i dijele na amandmane koji se odnose na prihode i one koji se odnose na rashode.Uputstvo o sastavljanju zahtjeva budetskih korisnika sadri osnovne elemente iz Dokumenta okvirnog budeta i pokazatelje gornjih granica rashoda za narednu fiskalnu godinu izvedenu iz Dokumenta okvirnog budeta za svakog budetskog korisnika. Metodi sastavljanja prijedloga budeta su: Metod automatskog planiranja Direktno procjenivanje Indirektni metod Izrada prijedloga budeta poinje od plana prihoda i rashoda koji budetski korisnici treba da pripreme na bazi unaprijed pripremljenih tehnikih upustava. Na bazi upustava svaki rukovodilac upravne jedinice sastavlja proraun svojih rashoda i eventualno prihoda koji upuuje. Uz to se podnose i analize i obrazloenja. Rok podnosenja zahtijeva od budetskih korisnika je 1. august tekue godine. Sadraj nacrta budeta je: Detaljan prikaz svih prihoda i rashoda Prijedlog pokria deficita budeta, odnosno pokrie financiranja deficita Prijedlog upotrebe budetskog suficita Funkcionalna klasifikacija rashoda budetskih korisnika Prihodi I rashodi svakog budetskog korisnika po kategorijama, podkategorijama i stavkama Pregled predvienih izdataka po stavkama za investicione programe koji traju due od jedne fiskalne godine Maksimalni iznos zaduenja u toku fiskalne godine Maksimalni iznos garancija i svih drugih jamstava koje predstavljaju potencijalne obaveze Visina tekue rezerve POJAM DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA Po definiciji ovo je pojava kada se jedan poreski objekt ili subjekt oporezuje dva ili vie puta istim porezom u istom periodu, od istih nivoa poreske vlasti. Prema fr. teoretiaru G. Jezu-u javlja se u 4 sluaja: 1. Meunarodno dvostruko oporezivanje kada se poreski izvor oporezuje od strane dvije drave tei se izbjegavanju unilateralnim aktima... 2. U federativno ureenim dravama kada ne postoji jasno definisan sistem pripadnosti javnih prihoda i finansiranja javnih rashoda rjeava se Ustavom i zakonima 3. Izmeu saveznih i likalnih nivoa vlasti Kod oporezivanja dionikog drutva oporezuje se dobit preduzea a nakon raspodjele dobiti dioniarima dobit oporezuje kao kapitalni dobitak

POREZ NA IMOVINU To je jedan od najstarijih poreza.To je redovan porez koji se plaa periodino i to ne iz imovine ve od obveznikovih prihoda od imovine.Predmet za oporezivanje je pokretna i nepokretna imovina.Poreska stopa je u sutini niska i po pravilu proporcionalna stopa. PREMA kriterijima imamo -IZVOR OPOREZIVANJA -UESTALOST UBIRANJA -NAIN TROENJE -PRIPADNOST PREMA NIVOU VLASTI -IZDANOST POREZA NA IMOVINU -OBUHVAT OPOREZIVANJA -PORESKI OBVEZNIK -OBJEKT OPOREZIVANJA -NAIN UTVRIVANJA PORESKE OSNOVICE -RELATIVNA SVOJSTVA -PRIMJENE PORESKE STOPE U prilogu ovog oblika poreza su: -FISIKALNI RAZLOZI -SOCIJALNO-POLITIKI RAZLOZI -PORESKO-TEHNIKE PRIRODE ULOGA TREZORA U UPRAVLJANJU BUDETOM Posebna uloga u upravljanju budzetom ima trezor ili riznica koja posredstvom funkcije upravlja gotovinom i javnim dugom procjenjuje potrebe za zaduzivanjem, te na taj nacin upravlja likvidnoscu i javnim dugom.Funkcija trezora u obezbjeenju fiskalne discipline.Odnosi se na njegovo organizaciono ustrojstvo i to:Upravljanje gotovinom, racuvodstveno i finansijsko izvjestavanje, izvrsenje budzeta.Uloga trezora u dijelu izvrenja budeta.Uloga trezora u dijelu izvrsenja budzeta ogleda se u radnjama koje obuhvataju pregled i odobravanje zahtjeva za placanjima, sa neophodnom dokumentacijom i listom prioriteta koja se u principu utvrdjuje u Zakonu o izvrsenju budzeta.Funkcija jedinstvenog rauna trezora. To znaci da iako svi korisnici proracuna, iako upravljaju svojim dijelom sredstava budzeta-proracuna, ne raspolazu svojim bankovnim racunima, vec proracunske budzetske transakcije vrse preko jedinstvenog racuna trezora. .Poslovanje preko jedinstvenog racuna trezora i uspostavljanje FMIS-a u oviru riznice(trezora) omogucuje kvalitetniju alokaciju javnog novca i nadzor njegova trosenja. Osnovna karakteristika trezorskog naina poslovanj Je integralnost: izvrsenja proracuna, racunovodstva, finansijskog izvjestavanja, ukupnog upravljanja finansijama i finansijskim operacijama budzeta-proracuna. SVEFAZNI POREZ NA PROMET Porez na promet proizvoda i suluga moemo razlikovati u dvije varijante: Druga varijanta je vefazni porez na promet (moe biti bruto i neto svefazni porez na promet) gdje se oporezivanje prometa vri u svakoj fazi prometa KLASIFIKACIJA JAVNOG DUGA PREMA KRITERIJIMA U zavisnosti od kriterija koji se uzimaju, razlikujemo razliite Klasifikacije: prema teritorijalnom principu: unutranji i va -Prema stepenu valjanosti: dobrovoljni i prihodi - Prema nainu otplate i garanciji: anuitetski, dugovi s naplatom kamate i bez naplate kamate -Prema stepenu garancije; dug sa zalogom i bez zaloga. -Prema vremenu za koji se formira; letei i konsolidirani KRITERIJI MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA definiu granicu zaduenja drave naspram deviznog priliva u zemlji, to znai da je maksimum vanjskog duga dostignut kada je za servisiranje tog duga potrebno 25% i vie od ukupnog deviznog priliva u dravu.

POD JAVNIM RASHODIMA PODRAZUMIJEVAMO sva novana sredstva drave koja se usmjeravaju za finansiranje optih potreba, tj.potreba ire zajednice odnosno drutva u cjelini. Treba razlikovati javne rashode od line potronje tj. rashoda pojedinca. Javni rashodi su potrebni kako bi drava mogla funkcionisati i obavljati svoje zadatke kao to su sigurnost, odbrana, obrazovanje, sudstvo, zdravstvo, kultura i sl. Javne rashode moemo podijeliti na : redovne i vanredne tj. one koji se redovno svake godine javljaju i one koji se samo u odreenim sluajevima javljaju (vanredne okolnosti), na primjer elementarne nepogode u zemlji (poplave, sue, zemljotres, itd.); produktivne i neproduktivne ukoliko su javni rashodi usmjereni ka pomaganju i unapreivanju ekonomije i infrastrukture, odnosno jaanju ekonomske aktivnosti, onda ih nazivamo produktivni javni rashodi. Produktivnim javnim rashodom smatramo onaj koji u odgovarajuoj mjeri sa uloenim iznosom donosi prihod (dobit) u budet. Neproduktivni javni rashodi su oni koji ne doprinose poveanju dravnih prihoda. To su npr.trokovi administracije, razne vrste pomoi i slino.Nerentabilan javni rashod je onaj koji ne donosi nikakav prihod u budet, npr. administrativni rashod dravnog aparata ili troenje na kupovinu naoruanja. Prema udjelu javnih rashoda u stvaranju bruto domaeg proizvoda, javne rashode moemo podijeliti na rashode na proizvode i usluge, i transfere (jednosmjerni izdaci iza kojih ne stoji protu radnja, npr. subvencije, dotacije, socijalna pomo i dr.) Ukoliko javni rashodi slue za finansiranje tekuih potreba nazivamo ih tekui rashodi, dok s druge strane javne rashode na kapitalne izdatke (investicije) nazivamo kapitalni javni rashod. Meu najvanijim principima javnih rashoda ubrajamo: princip opteg interesa (zadovoljavanje potreba drutva u cjelini), princip umjerenosti (proporcionalno zadovoljavanje potreba), princip tednje (podrazumijeva stanje budetskog suficita). 12. Da li uvesti PDV sa jednom , uz nultu stopu u izvozu, ili vie poreskih stopa. Preporuke Evropske Unije na broju stopa PDV-a . Razlika izmeu PDV-a BiH i drugim zemljama temelje se na dva osnovna pitanja: Da li uvesti PDV sa jednom, uz nultu stopu u izvozu, ili vie poreskih stopa Koje proizvode i usluge treba osloboditi od plaanja PDV-a. Analizom prednosti i nedostataka PDV-a dobit emo odgovor da li uvesti PDV sa jednom, uz nultu stopu u izvozu, ili vie poreskih stopa. Uvoenje vie stopa stvara probleme razvrstavanja proizvoda i komplicira poresku administraciju. Svi e teiti da primjene niu stopu Pveani administrativni trokovi ubiranja poreza Sloenije poreske prijave (iskustvo je dokazalo da se sa 2 stope administracija poveava 5 puta, a sa tri stope na 10 puta) Nie stope nisu sigurnost nioj cijeni Razliite stope iskrivljuju sklonost potronji Evropska Unija tei manjem broju stopa PDV-a i svojim lanicama preporuuje dvije stope (opu od 15 % do 25% i snienu stopu, ali ne niu od 5 %)

PORESKA TERMINOLOGIJA Termini subjektivne prirode: Poreski obveznik svako fiziko i pravno koje je duno platiti porez Poreski platac lice koje stvarno plaa porez ili ga preuzima s namjerom da ga prevali na drugoga Poreski destinatar lice koje konano snosi poreski teret, krajnji kupac Poreska vlast organi koji imaju fiskalni suverenitet Termini materijalne prirode: Poreski registar zvanino utvren pregled prihoda, dohotka, dobiti, prinosa, slue za osnov oporezivanja Poreska tarifa registar poreskih stopa Poreska akontacija plaanje poreza u ratama u toku jedne poreske godine Poreska jedinica Poreska osnovica vrijednost imovine ili veliina dohotka Poreski objekt poreski izvor Poreski izvor - predstavlja iznos vrijednosti stvari i prava koja pripadaju poreskom obvezniku iz kojih se plaa porez Poreska snaga predstavlja obveznikovu ekonomsku mo Poreska stopa dio poreske osnovice izraena u % ili fiksnim iznosima KLASIFIKACIJA JAVNIH RASHODA Klasifikacija javnih rashoda se moe vriti sa razliitih aspekata, odnosno zavisno od kriterija koji se ima u vidu prilikom klasifikacije. S tim u vezi javne rashode moemo podjeliti na : 1. sa vremenskog stanovita (redovne i vanredne) 2. sa stanovita produktivnosti (produktivne i neproduktivne) 3. po kriteriju rentabilnosti (rentabilne i nerentabilne) 4. po objektu troenja (line i materijalne) 5. po subjektu troenja (rashode centralnih, entitetskih, regionalnih, kantonalnih i lokalnih organa vlasti). KRITERIJI KOJI SE UZIMAJU ZA IZRAUNAVANJE GRANICE ZADUENJA 1. Zaduenje po stanovniku analizira ekonomsko stanje stanovnika odnosno dohodak po glavi (GDP per capita) kao osnovni, zatim demografska kretanja te prosjenu starost stanovnitva, stopu nataliteta i mortaliteta kao elemente utvrivanja granice duga jedne zemlje. 2. Zaduenost u odnosu na vrijednost dravne imovine u savremenoj praksi se uzimaju prije svega kapaciteti dravnih prihoda kao osnovna novana podloga za povrat pozajmljenog novca drave. 3. Zaduenost u odnosu na dravne prihode uzima u obzir strukturu budeta i uee javnog duga u budetskim prihodima, poto se u veini dananjih zemalja dug izmiruje iz tekuih prihoda zemlje. 4. Odnos zajmodavca prema zajmoprimcu znai da odluka zajmodavca da ustupi sredstva dravi pod odreenim uslovima na najbolji nain pokazuje ekonomsko stanje zajmoprimca-drave. 5. Neeljena raspodjela dohotka i imovine posmatra se kao posljedica uzimanja javnog duga. Uzimanjem fin.sredstava od bogatih i vraanje tog novca uz kamatu istim, uz istovremeno poveanje poreskog optereenja koje e snositi siromani moe dovesti do naruavanja ekonomsko-socijalnog stanja drave. To je znak da je drava dostigla limit u zaduenju, te se ne moe vie zaduivati. 6. Odnos zaduenja prema drutvenom proizvodu sagledava strukturu bruto nacionalnog proizvoda, uee javnog duga u BDP-u, kao i vrijednost godinje otplate glavnice i kamate u odnosu na visinu BDP za tu godinu.

. DEFINICIJA DEFICITA I SUFICITA I ODNOS PREMA JAVNOM DUGU Javni dug se moe definirati kao akomulirana pozajmljena novana sredstva drave. Rije je o komuliranim budetskim manjkovima (deficitima koje je drava financirala zaduivanjima). Pojam javni dug se koristi kao sinonim za financiranje deficita javnog sektora, svih nivoa vlasti sloene drave. Ovisno o tome da li drava duguje povjerenicima u zemlji ili inozemstvu razlikuje se unutarnji i vanjski javni dug. Javni dug ili dravni dug predstavlja ukupnu zaduenost drave prema svojim domaim ili inozemnim povjeriocima. Deficit predstavlja viak dravnih rashoda nad dravnim prihodima u odreenom razdoblju, najee godinu dana. Tako je proraunski deficit tok, a javni dug je stanje zaduenosti drave u jednom trenutku. Budetski suficit smanjuje javni dug. FISKALNI KRITERIJI KONVERGENCIJE U ODNOSU NA EU FISKALNI KRITERIJI SU: 1. DEFICIT DRAVNOG BUETA,KAO I BUETA REGIONA TE LOKALNI BUETSKI DEFICITI NE SMIJU PREI 3% VRIJEDNOSTI BDP OSIM PRIVREMENO I IZUZETNO 2. ODNOS JAVNOG DUGA I BDP NE SMIJE BITI VEI OD 60%