A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22.

Sv. 1 (2004), str. 69-86

Antun Jurman 1

Prethodno priopenje UDK 336.71:336.781.5

MOGUNOSTI PRIMJENE KAMATNIH SWAPOVA U HRVATSKOM BANKARSTVU2

SA ETAK Autor u radu analizira kretanje kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1992. do 2003. godine kao i nain zatite od kamatnog rizika koji se u praksi svodi na ugovaranje promjenjivih stopa utvrenih odlukama pojedinih banaka. Autor ukazuje na potrebu primjene fiksnih kamatnih stopa u kombinaciji s promjenjivim, ali vezanim uz referentne parametre. U radu su obraena bitna obilje ja kamatnih swapova te je ukazano na potrebu njihove primjene u hrvatskom bankarstvu, kako bi se sudionicima sporazuma osiguralo (1) zatita od kamatnog rizika, (2) sni enje trokova financiranja, (3) stabilna zarada i druge koristi. Hrvatska banke mogu koristiti kamatne swapove u cilju zatite svog poslovanja od kamatnog rizika ili kao posrednici koji aran iraju takve poslove za svoje klijente ime ostvaruju dodatnu zaradu. Kljune rijei: banka, kamatna stopa, kamatni rizik, kamatni swap

1. Uvod
Poslovne banke u Republici Hrvatskoj su institucije koje prikupljaju depozite od domaih i stranih fizikih i pravnih osoba i pribavljaju kredite u zemlji i u inozemstvu da bi tako mobilizirana sredstva ulagale u razne oblike kreditnih i nekreditnih plasmana i pru aju klijentima raznovrsne financijske usluge s ciljem ostvarenja dobiti. Prete iti dio prihoda banke ine neto kamatni prihodi (u 2001. godini 79%, a u 2003. godini 77%)3, to znai da banke uz nastojanje da poveaju prihode od naknada za izvrene usluge i njihov udio u ukupnim prihodima i dalje trebaju posvetiti posebnu pozornost utvrivanju politike aktivnih i pasivnih kamatnih stopa te moguem utjecaju nepovoljnih tr inih kretanja na neto kamatne prihode i novane tijekove.
1 2 3

Redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Rijeci lanak primljen: 06. 07. 2004; lanak prihvaen: 11. 10. 2004. Izraunato iz podataka u: Hrvatska narodna banka (HNB), (2004.), Godinje izvjee za 2003. godinu, Zagreb, str.128.

69

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

U radu je: (1) dat osvrt na politiku kamatnih stopa u hrvatskom bankarstvu u proteklom desetljeu i ukazano na potrebu poznavanja i uvoenja raznih oblika i naina zatite od nepovoljnih kretanja kamatnih stopa u zemlji i inozemstvu, (2) prikazan znaaj i bitna obilje ja kamatnih swapova (zamjena kamatnjaka) kao jednog od vie naina zatite od rizika promjene kamatnih stopa, (3) ukazano na potrebe i mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu i naposljetku, (4) u zakljuku su rezimirani rezultati istra ivanja. Primjena kamatnih swapova mo e hrvatskim bankama i njihovim klijentima omoguiti (1) jeftinije financiranje i (2) zatitu od negativnih uinaka promjena kamatnih stopa na raun dobiti i gubitka, novane tijekove i vrijednost banke ili drugog subjekta, bez obzira da li su oni du nici ili ulagatelji novanih sredstava.

2. Osvrt na politiku kamatnih stopa u hrvatskim bankama

Financijski potencijal hrvatskih banaka povean je u razdoblju od 1993. do 2003. godine od 47,3 mlrd. na 195,3 mlrd. kuna to znai preko 4,1 puta ili 15,23% prosjeno godinje. Visina i struktura bilance banaka prikazana je u tablici 1. Iz podatka o visini i strukturi aktive banaka mo e se zakljuiti: da prete iti dio aktive ine kreditni plasmani (potra ivanja od ostalih domaih sektora) poduzeima i stanovnitvu i to 42,8% u 1993., a 56,6% krajem 2003. godine, s napomenom da su ti plasmani odobravani ranijih godina uglavnom uz fiksne kamatne stope, a u 2003. godini uz promjenjive kamatne stope; da su u promatranom razdoblju znatno br e rasli krediti stanovnitvu od kredita poduzeima, pa su u 2003. godini ve dosegli polovinu ukupnih kreditnih plasmana, to bankama donosi pozitivne uinke na raun dobiti i gubitka jer su krediti stanovnitvu vrlo sigurni i visoko profitabilni 4; da je znaajan dio aktive banaka ulo en uz fiksne kamatne stope u vrijednosne papire ije je izdavatelj u najveoj mjeri dr ava i to 42,2% u 1993., a 11,0% u 2003. godini; da je udio inozemne aktive u ukupnoj aktivi povean od 13,1% u 1993. na 18,1% u 2003. godini, ali da ta sredstva, bez obzira to su apsolutno i relativno visoka, ne donose znaajnije prihode bankama jer su ulo ena uz minimalne i uglavnom promjenjive stope; da je udio priuva banaka kod HNB-a povean s 1,8% u 1993. na visokih 13,7% u 2003. godini, ali ta potra ivanja bankama donose neznatne prihode jer su izdvojena sredstva ukamaena uz vrlo niske kamatne stope5.

Primjerice, krajem 2003. godine kratkoroni kunski krediti trgovakim drutvima odobravani su uz prosjenu kamatnu stopu 8,02%, a stanovnitvu uz 14,88% godinje, dok su dugoroni krediti uz valutnu klauzulu odobravani trgovakim drutvima uz 5,76%, a stanovnitvu uz 8,04% godinje. (Prema: HNB, (2004.), Godinje izvjee za 2003. godinu, Zagreb, str. 230. i 231.) Primjerice, krajem 2003. godine HNB plaa bankama na sredstva izdvojene obvezne priuve u kunama 1,25% godinje. (Prema: HNB, (2004.), Godinje izvjee za 2003. godinu, Zagreb, str. 227.)

70

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

Tablica 1. Visina i struktura aktive i pasive hrvatskih banaka u 1993. i 2003.

- u postocima na godinjoj razini Opis AKTIVA 1. Priuve banaka kod HNB 1.1. Kunske 1.2. Devizne 2. Inozemna aktiva 3. Potra ivanja od sredinje dr ave 3.1. Obveznice za blokiranu deviznu tednju graana 3.2. Velike obveznice 3.3. Ostala potra ivanja 4. Potra ivanja od ostalih domaih sektora 4.1. Lokalna dr ava 4.2. Poduzea 4.3. Stanovnitvo 5. Potra ivanja od ostalih bankarskih i financijskih institucija Ukupna aktiva PASIVA 1. Depozitni novac 2. tedni i oroeni depoziti 3. Devizni depoziti 4. Obveznice i instrumenti tr ita novca 5. Inozemna pasiva 6. Depoziti sredinje dr ave 7. Krediti od HNB 8. Ogranieni i blokirani depoziti 9. Kapitalski rauni 10. Ostalo (neto) Ukupna pasiva Izvor: HNB, (2004.), Bilten broj 93, str.23. 1.759 1.466 5.412 48 12.066 1.438 275 14.261 11.203 -597 47.333 3,7 3,1 11,4 0,1 25,5 3,0 0,6 30,1 23,7 -1,2 100,0 23.315 18.371 76.035 598 49.932 5.283 969 1.709 27.390 -8.324 195.278 11,9 9,4 38,9 0,3 25,6 2,7 0,5 0,9 14,0 -4,3 100,0 1993. Iznos Struktura u mln. u% 861 1,8 861 1,8 6.212 13,1 19.972 42,2 14.837 3.635 1.500 20.262 11 18.348 1.902 26 47.333 31,3 7,6 3,3 42,8 0,0 38,8 4,0 0,1 100,0 2003. Iznos Struktura u mln. u% 26.784 13,7 20.104 10,3 6.680 3,4 35.383 18,1 21.544 11,0 1.532 1.715 18.297 110.374 1.563 53.810 55.001 1.193 195.278 0,7 0,9 9,4 56,6 0,8 27,6 28,2 0,5 100,0

71

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

Dakle, prete iti dio aktive banaka, pribli no 93% krajem 2003. godine, je kamatonosna aktiva, ali za razliku od 1993. godine kada je obraun bio uglavnom uz fiksne kamatne stope, u 2003. godini u obraunima kamate primjenjuju se promjenjive stope na preko 70% ukupne aktive. Na temelju visine i strukture pasive banaka mo e se zakljuiti: da prete iti dio pasive banaka, pribli no 51,3% u 1993., a 63,8% u 2003. godini, ine depoziti, od ega su preko 80% depoziti stanovnitva i to pribli no 87% u devizama, a 13% u kunama, na koje su banke u 1993. godini gotovo u cijelosti, obraunavale kamatu po fiksnim stopama, a u 2003. godini primjenjuju promjenjive kamatne stope; da je udio inozemne pasive ostao pribli no isti (25,5% u 1993., a 25,6% u 2003. godini) i na prete iti dio tih obveza obraunava se kamata po promjenjivim stopama utvrenim uglavnom od inozemnih vjerovnika; da su banke pribavile vrlo malo sredstva, samo 0,3% ukupnih izvora, izdavanjem obveznica i instrumenata tr ita novca, to se ne mo e smatrati prihvatljivim za sadanji stupanj gospodarskog razvoja i razvoja bankarstva u Republici Hrvatskoj; da banke znaajnije ne koriste kredite HNB-a, primjerice u 1993. godini samo 0,6%, a krajem 2003. godine 0,5% ukupnih izvora. Iz navedenog proizlazi, da je udio kamatonosne pasive u ukupnim izvorima povean s pribli no 75% u 1993. na 85% u 2003. godini, to znai da je osnovica za obraun pasivne kamate poveana apsolutno i relativno. Vrlo malo depozita i drugih obveza banaka ukamaen je uz fiksne kamatne stope, a sve vie se primjenjuje sustav promjenjivih stopa ne samo na depozite po vienju ve i oroene depozite. Opa razina kamatnih stopa u Hrvatskoj u proteklom desetljeu postupno se smanjivala (tablica 2). Podaci u tablici 2 ukazuju da su kamatne stope na izvore i plasmane banaka bitno smanjene. Uzroci tog smanjenja su razliiti. Prvo, hiperinflacija u 1992. i 1993. godini naslijeena iz bive Jugoslavije drastino je smanjena. U 1994. godini ostvarena je ak i deflacija, odnosno jaanje unutranje vrijednosti domae valute za 3% godinje. Iz tog razloga prestala je potreba ugraivanja inflatornih oekivanja u kamatne stope. Drugo, u razdoblju od 1995. pa sve do 2000. godine provedena je sanacija i restrukturiranje nekoliko veih banaka i konsolidacija bankovnog sustava. Prestala je potreba kratkoronog pozajmljivanja novanih sredstava skupini banaka koje su ranije imale potekoe u odr avanju svoje likvidnosti i prihvaale su pozajmice ne pitajui za njihovu cijenu, odnosno kamatne stope. Novani vikovi nisu se imali kamo plasirati pa je drastino smanjena kamatna stopa na tr itu novca. Tree, nakon sanacije jednog dijela banaka u 1995. i 1996. godini i otvaranja steajnog postupka nad drugim dijelom banaka u 1998. i u 1999. godini bitno je promijenjena kreditna politika banaka u smislu prestanka odobravanja kredita kreditno nesposobnim 72

Tablica 2.
- u postocima na godinjoj razini
1994. -3,00 15,39 11,99 5,03 8,50 10,36 12,73 11,20 6,04 8,15 7,10 16,22 14,31 9,71 11,95 9,27 8,50 6,50 5,90 5,90 7,90 5,90 7,05 6,17 6,83 7,77 8,36 4,89 5,43 4,57 6,10 4,15 4,35 4,11 4,27 3,40 2,76 3,54 5,90 6,75 5,75 19,56 18,97 14,40 13,04 12,53 10,74 9,29 22,32 18,46 14,06 16,06 13,54 10,45 9,51 3,70 3,40 3,80 5,40 4,40 7,40 2,60 2,30 10,91 8,25 1,55 3,13 4,50 9,36 5,12 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 1,80 11,45 7,07 1,66 2,66 4,50 9,79 4,43

Inflacija i kamatne stope hrvatskih banaka u razdoblju od 1992. do 2003. godine

Opis

1992.

1993.

- Inflacija 59,00 21,84 27,42 34,49 31,58

1.586,30

1.149,7 0

- Kunski krediti

2.332,92

- Krediti s valutnom klauzulom

20,41

- Kunski depoziti

434,47

- Devizni depoziti

- Eskontna stopa HNB-a

1.889,39

- Razlika (kunski krediti minus kunski depoziti)

1.898,45

- Razlika (krediti s valutnom klauzulom minus devizni depoziti)

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

Izvor: HNB, (2004.), Bilten broj 90, str. 36. do 40.

73

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

klijentima, a to je imalo za posljedicu smanjenje rezerviranja po loim plasmanima i prestanak pokrivanja takvih trokova poveanim kamatnim stopama na plasmane. etvrto, privatizacija banaka koja je dovela do toga da preko 91% aktive pripada bankama u stranom vlasnitvu6 dovela je do promjene poslovne politike, restrukturiranja i smanjenja trokova, ali i do poveanja konkurencije, pa je i to djelovalo na sni avanje ope razine kamatnih stopa. Peto, banke su iz godine u godinu smanjivale kamatne stope na kunske depozite, tako da je krajem 2003. godine prosjena kamatna stopa 1,66% godinje. Smanjenje pasivnih kamata omoguilo je bankama sni avanje kamatnih stopa na kunske kredite, mada podaci ukazuju da banke nisu u potpunosti slijedile taj trend ve ga usporavale. Na taj su nain ostvarivale znaajnu razliku izmeu prosjenih aktivnih i prosjenih pasivnih kamatnih stopa koja je primjerice krajem 2003. godine jo uvijek bila 9,79 postotnih poena. esto, banke su postupno smanjivale kamatne stope na devizne depozite i kredite uz valutnu klauzulu. Razlike izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa su neto ni e od razlike izmeu kamatnih stopa na kunske kredite i depozite, ali su jo uvijek dosta visoke, primjerice 4,43 postotnih poena krajem 2003. godine. Sedmo, bez obzira to su razlike izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa iz godine u godinu sve manje, one su jo uvijek izuzetno velike jer omoguuju ostvarivanje izuzetno povoljnih financijskih rezultata. To potvruju i podaci da je u 2003. godini ostvarena stopa dobiti nakon oporezivanja prema ukupnom kapitalu 18,0%, a stopa dobiti nakon oporezivanja prema istom dionikom kapitalu 27,7%7. Ostvareni rezultati banaka ukazuju da postoje mogunosti smanjivanja ope razine kamatnih stopa na plasmane banaka radi jeftinijeg financiranja tekueg poslovanja i razvoja hrvatskog gospodarstva. Budui da je to teko oekivati, jer su hrvatske banke uglavnom u stranom vlasnitvu, znai da na domaem financijskom tr itu ima prostora za dodatnu konkurenciju novih banaka koje bi novom ponudom jeftinijih kredita smanjile visoke profitne stope u bankama i barem ih pribli ile financijskim rezultatima hrvatskog gospodarstva. Iz podataka o visini i strukturi aktive i pasive banaka, prisutnim trendovima ope razine kamatnih stopa kao i poslovne politike banaka mo e se zakljuiti: prvo, da banke imaju monopolni polo aj u odnosu na klijente bez obzira da li se radi o fizikim ili pravnim osobama, kao i da li se klijenti pojavljuju kao zajmotra itelji ili deponenti; drugo, da banke maksimalno i uvijek kada je to mogue ugovaraju promjenjive kamatne stope na plasmane i depozite te se na taj nain prilagoavaju tr inim kretanjima;
6 7

HNB, (2004.), Godinje izvjee za 2003. godinu, Zagreb, str.118. Izraunato iz podataka u: HNB, (2004.), Godinje izvjee za 2003. godinu, Zagreb, str.128.

74

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

tree, da je promjenjivost kamatnih stopa rezultat slobodne volje, procjene i odluke svake banke i nije vezana za neki objektivni parametar kao to bi bila eskontna stopa HNB-a, stopa inflacije, stopa rasta cijena industrijskih proizvoda, trokova ivota itd. ili za kretanje referentnih kamatnih stopa u inozemstvu; etvrto, da su du nici i deponenti u inferiornom polo aju u odnosu na banke jer potpisujui tipske ugovore o kreditu ili depozitu preputaju slobodnoj volji banaka utvrivanje visine kamatnih stopa to ih dovodi u veliku neizvjesnost u budunosti; peto, da uobiajene klauzule kao primjerice du nik je suglasan da se na ugovore o kreditu (depozitu) primjenjuju sve odluke koje banka naknadno donese ili deponent neopozivo ovlauje banku da se, ukoliko doe u zakanjenje s ispunjenjem bilo koje svoje obveze prema banci, bez njegovog daljnjeg pitanja ili odobrenja, naplati iz iznosa depozita su vrlo iritirajue i neprimjerene u poslovnim odnosima; esto, da bi stoga bilo primjereno i poslovno korektno prema du nicima i deponentima ugovarati na plasmane i na depozite fiksne kamatne stope ili promjenjive ija bi osnovna visina bila zavisna od nekog unaprijed utvrenog parametra ili jo bolje od neke referentne kamatne stope, primjerice EURIBOR, dok bi bankovna mar a, koja se na to dodaje ili od nje oduzima, bila fiksna; sedmo, naputanjem sadanjeg sustava promjenjivih kamatnih stopa temeljenog na proizvoljnim odlukama banaka postigla bi se transparentnost u utvrivanju kamatnih stopa u hrvatskom bankarstvu, a banke bi mogle i trebale u svom poslovanju i u poslovanju sa klijentima primjenjivati razliite naine i metode zatite od rizika promjene kamatnih stopa. Jedan od moguih naina zatite je uporaba kamatnih swapova, odnosno zamjena kamatnih obveza i potra ivanja izmeu domaih subjekata ili u kombinaciji s inozemnim subjektima. Pritom bi se banke pojavljivale u ulozi posrednika ili bi na taj nain titile svoje poslovanje od kamatnog rizika.

3. Znaaj i bitna obilje ja kamatnih swapova

Kamatni swap predstavlja sporazum izmeu dvaju subjekata kojim se obje strane obvezuju razmijeniti odreene kamatne obveze u dogovorenom razdoblju na temelju utvrenog iznosa glavnice8. Novani iznosi koje ugovorne strane meusobno isplauju su unaprijed dogovorene kamatne stope za odreeno razdoblje pomno ene s nekim unaprijed utvrenim iznosom glavnice koji se naziva zabilje eni iznos glavnice. Dakle, ne razmjenjuju se glavnice kredita nego samo obveze plaanja kamate9. Kamatni swapovi pojavili su se na financijskim tr itima 80-tih godina prolog stoljea. Prvi swap sporazum sklopljen je izmeu IBM-a i Svjetske banke 1981. godine
8 9

Rose, S.P., (1991.), Commercial Bank Management, Richard D. Irwin, Inc., Boston Cottle, S., Murray, R., Block, F., (1988.), Graham and Dadds Security Analysis, New York, NY: McGraw-Hill

75

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

i od tog vremena tr ite kamatnih swapova u svijetu sve se vie razvijalo, a opseg sklopljenih poslova iz godine u godinu sna no poveavao (tablica 3). Tablica 3. Vrijednost kamatnih swap sporazuma u razdoblju od 1987. do 2001. godine
- u milijunima USD Godina 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 19 97. 1998. 1999. 2000. 2001. Ukupni iznos 682,9 1.010,20 1.539,30 2.311,50 3.065,10 3.580,80 6.177,80 8.815,60 12.810,70 19.170,90 22.115,40 36.262,00 43.936,00 47.993,00 57.219,70

Izvor: Kolb, R.W., (2003.), Futures, Options and Swaps, Blackwell Publishing Ltd., United Kingdom, str. 671.

Podaci ukazuju da su kamatni swapovi ubrzo nakon njihove pojave bili dobro prihvaeni u praksi radi svojih obilje ja i niza prednosti i koristi koje oni donose sudionicima takvih aran mana10. Prvo, poduzea, banke i drugi subjekti na financijskom tr itu imaju razliit bonitet, kreditnu sposobnost, odnosno rejting to znai da su im uvjeti zadu ivanja razliiti. Poduzea sa visokim rejtingom mogu se zadu ivati uz fiksnu kamatnu stopu u kojoj je minimalna premija rizika ili uz promjenjivu kamatnu stopu koja sadr i minimalnu bankovnu mar u, a najee mogu birati i kamatnu stopu: fiksnu ili promjenjivu. Poduzea sa ni im (slabijim) rejtingom moraju prihvatiti tr ine uvjete i plaati poveanu premiju rizika ukoliko se eli zadu iti.

10

Meigs, F., (1995.), Managing the Credit Risk of Interest Rate Swaps, The Journal of Commercial Lending,

76

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

To znai, da razliit kreditni rejting banke, poduzea ili drugog subjekta znai razliku u nainu obrauna kamate, u visini premije za rizik, u visini raznih naknada, rokova povrata i drugih uvjeta zadu enja. Drugo, poduzea imaju komparativne prednosti na pojedinim financijskim tr itima. Radi poznatih informacija o poslovanju za pretpostaviti je da e domaa poduzea poznata na tr itu imati povoljnije uvjete zadu enja od poduzea koja to nisu. Primjerice, amerika e poduzea na amerikom tr itu, a europska na europskom tr itu imati komparativne prednosti u zadu ivanju11. Tree, poduzea, banke i drugi subjekti zadu uju se na tr itu i bilo kakvo poveanje trokova pribavljenih sredstava uzrokovat e negativne uinke na njihov raun dobiti i gubitka i novane tijekove. Stabiliziranjem uvjeta zadu enja otklanjaju se mogui rizici promjena kamatnih stopa u budunosti12. etvrto, banke i poduzea bave se ulaganjem sredstava radi ostvarivanja prinosa. Takva ulaganja najee su financirana sredstvima razne ronosti i uz razliite kamatne stope. Mogue je da banke na ulaganja naplauju kamatu obraunatu po fiksnoj stopi, a na zadu enja plaaju promjenjivu kamatnu stopu ili pak naplauju promjenjivu, a plaaju fiksnu kamatnu stopu. Nepredvieno kretanje kamatnih stopa kao to je primjerice smanjenje aktivnih, a poveanje pasivnih mo e uzrokovati negativne uinke na poslovanje banaka i poduzea. Peto, kamatni swapovi pru aju sudionicima mogunost arbitra e,13 to u praksi znai izbor izmeu razliitih tr ita, izbor izmeu razliitih visina i naina obrauna kamate, izbor izmeu poreznih re ima, valutnih problema, regulatornih rjeenja i sl. specifinih za pojedina financijska tr ita. Bitna obilje ja, postupak, prednosti i koristi za sudionike sporazuma o swapu prikazani su na primjeru (slika 1 i 2)14. Investitor A: ima slabiji kreditni rejting BBB i mogao bi se zadu iti uz fiksnu kamatnu stopu od 12,50% godinje; zadu io se za 100 mln. uz promjenjivu kamatnu stopu LIBOR + 0,50% ulo io je 100 mln. u kreditni portfelj uz fiksnu kamatnu stopu od 13,25% godinje, pa iz tog razloga preferira zadu enje uz fiksnu kamatnu stopu;

11 12

Van Horne, J.C., (1993.), Financijsko upravljanje i politika Financijski mened ment, Mate d.o.o., Zagreb Eiteman, D., Stonehill, A., Moffett, M., (1994.), Multinational Business Finance Network, Atlanta, Federal Reserve Bank of Atlanta, Working paper 97-6. Foley, B.J. (1993.), Tr ita kapitala, Mate d.o.o., Zagreb Prilagoeno prema Shapiro, A.C., (1991.), Foundations of Multinational Financial Management, Allyn and Becon, Boston

13 14

77

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

ako bi se LIBOR1153 poveao na vie od 12,75% investitor A ostvario bi gubitak (13,25 = 12,75 + 0,50) jer bi trokovi kamata bili vei od kamatnih prihoda, a ukoliko bi se LIBOR smanjio investitor A ostvario bi dobitak. Investitor B: ima prvorazredni kreditni rejting AAA i mogao bi se na svojem tr itu zadu iti uz promjenjivu kamatnu stopu LIBOR + 0,00% godinje; zadu io se za 100 mln. uz fiksnu kamatnu stopu od 11% godinje; ulo io je 100 mln. u kreditni portfelj uz promjenjivu kamatnu stopu LIBOR + 0,75% godinje i zato preferira zadu enje uz promjenjivu kamatnu stopu; ako bi se LIBOR smanjio na manje od 10,25% investitor B ostvario bi gubitak (10,25 = 11 0,75), a ukoliko bi se LIBOR poveao investitor bi ostvario dobitak. Slika 1. Situacija prije SWAP-a

15

LIBOR (London Interbank Offering Rate) je kamatna stopa koju meusobno obraunavaju prvorazredne banke na velike iznose eurodolarskih depozita. LIBOR se koristi kao zajednika osnova za utvrivanje kamatnih stopa na kredite poduzeima i drugim zajmotra iteljima.

78

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

Budui da bi poveanje LIBOR-a uzrokovalo dodatne rashode investitoru A, a smanjenje LIBOR-a umanjilo prihode investitoru B, oni ulaze u swap posao kojeg e im organizirati banka posrednik i to na nain da e ih (1) zatiti od tetnog djelovanja nepovoljnog kretanja LIBOR-a i stabilizirati im zaradu i (2) da e im omoguiti jeftiniji nain financiranja u odnosu na trokove koje bi imali kada bi se samostalno zadu ivali na svojim tr itima. Pritom valja napomenuti da se sudionici sporazuma svjesno odriu moguih pozitivnih uinaka povoljnog kretanja LIBOR-a, to bi za investitora A bilo smanjenje LIBOR-a, koje bi znailo smanjenje trokova financiranja, a za investitora B poveanje LIBOR-a, koje bi investitoru B donijelo dodatne prihode. Da bi zadovoljila sve uesnike u poslu banka posrednik e organizirati swap i to tako da e: investitor A primati LIBOR + 0,00%, a plaati fiksno 11,35%, dok e investitor B primati fiksno 11,25%, a plaati LIBOR + 0,00%. Pritom svaki investitor otplauje svoje zadu enje (glavnicu i kamatu) i naplauje svoje potra ivanje (glavnicu i kamatu) i to prema ranije sklopljenim ugovorima (slika 1), a kamatni swap je dodatni aran man koji im organizira banka (slika 2). Slika 2. Prikaz kamatnog swapa

79

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

Investitor A je preko swapa s bankom eliminirao promjenjivost svojih kamatnih trokova radi mogue promjene LIBOR-a i treba imati fiksnu zaradu: - prihod od portfelja - plaanje banci - primitak od banke - plaanje kamate na zadu enje - troak financiranja - zarada 13,25% (11,35%) LIBOR (LIBOR + 0,50%) (11,85%) 1,40%

Troak financiranja je nepromjenjiv (11,85%), a zarada je fiksna (1,40%) bez obzira na kretanje LIBOR-a. Investitor B je preko swapa s bankom eliminirao promjenjivost svojih kamatnih prihoda radi mogue promjene LIBOR-a i treba imati fiksnu zaradu: - prihod od portfelja - plaanje banci - primitak od banke - plaanje kamate na zadu enje - troak financiranja - zarada (0,75 + 0,25 = 1,00) LIBOR + 0,75% (LIBOR) 11,25% (11,00%) (LIBOR - 0,25%) 1,00%

Troak financiranja uvijek je isti (LIBOR - 0,25%), a zarada je fiksna bez obzira na kretanje LIBOR-a. Banka kao financijski posrednik koji spaja obje transakcije ostvaruje uinke: - primitak od investitora A - plaanje investitoru A - primitak od investitora B - plaanje investitoru B - zarada 11,35% (LIBOR) LIBOR (11,25%) 0,10%

Zarada banke posrednika je fiksna (0,10%) bez obzira na promjenjivost LIBOR-a. Da bi kamatni swap bio prihvatljiv za sve uesnike sporazuma banka posrednik odreuje pravila polazei od injenice da investitor B s rejtingom AAA ima dobar pristup bankama i drugim izvorima s promjenjivom kamatnom stopom i mo e se zadu iti po najpovoljnijim uvjetima, dok investitor A s rejtingom BBB ima potekoe u pribavljanju sredstava s fiksnom kamatnom stopom (tablica 4). 80

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

Tablica 4. Trokovi financiranja s fiksnom i promjenjivom kamatnom stopom

Zajmotra itelj - Investitor A rejting BBB - Investitor B rejting AAA Razlika Fiksna stopa (%) 12,50 11,00 1,50 Varijabilna stopa (%) LIBOR + 0,50 LIBOR 0,50

Prvo tr ite ili tr ite fiksnih kamatnih stopa ocjenjuje da je razlika u rejtingu izmeu dva zajmotra itelja izra ena visinom kamatnih stopa 1,50% ili 150 baznih bodova, dok drugo tr ite ili tr ite promjenjivih kamatnih stopa ocjenjuje da je ta razlika 0,50% ili 50 baznih bodova. To znai da je razlika u rasponima: 1,50% - 0,50% = 1,00% ili 100 baznih bodova koje uesnici swap aran mana mogu meusobno podijeliti, primjerice na slijedei nain (tablica 5): Tablica 5. Smanjenje trokova financiranja uesnika swap aran mana
Uesnici Investitor A Investitor B Banka posrednik Troak financiranja (%) Prije swapa Nakon swapa 12,50 11,85 LIBOR LIBOR 0,25 Razlika 0,65 0,25 0,10

U ovom primjeru investitor A snizio je svoje trokove fiksne kamatne stope za 65 baznih bodova, investitor B snizio je trokove promjenjive kamatne stope za 25 baznih bodova, a banka posrednik dobiva 10 baznih bodova zato jer je posredovala u transakciji i preuzela kreditni rizik dviju strana. Na taj nain uesnici swap aran mana ostvaruju:
sni enje trokova financiranja u odnosu na samostalno zadu enje na tr itu; eliminiranje moguih negativnih uinaka nepovoljnih promjena kamatnih stopa na

njihov raun dobiti i gubitka i novane tijekove i

fiksnu zaradu u razdoblju trajanja swap sporazuma.

4. Vrste kamatnih swapova

Potrebe za zatitom od kamatnog rizika banaka, poduzea i drugih subjekata bilo prilikom zadu ivanja, bilo prilikom ulaganja sredstava dale su poticaj financijskoj teoriji i praksi za razvoj raznih vrsta kamatnih swapova16.
16

Fraser, D.R., (at.al.), (2001.), Commercial Banking: The Management of Risk, South-Western College Publishing, Cincinnati, Ohio

81

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

a) Kuponski kamatni swap Kuponski kamatni swap je prvi oblik swapa u kojem se razmjenjuju kamatne obveze izraunate po fiksnoj stopi za obveze obraunate po promjenjivoj stopi kao to je prikazano na prethodnom primjeru (slika 2). b) Bazni kamatni swap Bazni kamatni swap predstavlja razmjenu plaanja kamata obraunatih na temelju promjenjivih stopa. Kamatni swap se u ovom sluaju aran ira na nain da se jedna promjenjiva kamatna stopa, primjerice LIBOR, zamjenjuje drugom, takoer promjenjivom stopom primjerice US Prime Rate17. Pretpostavlja se da zbog razlike na amerikom i europskom financijskom tr itu nema potpunog sklada u promjenama kamatnih stopa, pa e se sudionici sklapanjem swap aran mana nastojati zatiti od moguih rizika. c) Ostale vrste kamatnih swapova18 Na financijskim tr itima razvili su se i razni swap poslovi u kombinaciji s opcijama. Podni swap (floor) daje kupcu pravo na ostvarenje kompenzacije (prijeboja) kada se referentna kamatna stopa smanji ispod najni e, takozvane podne stope poziva. Ova vrsta swapa jami kupcu podne opcije povrat naplatu minimalne kamatne stope tijekom nekog investicijskog razdoblja. Krovni swap (cap) predstavlja opciju kojom se odreuje gornja granica promjenjive kamatne stope. Kupac ovog instrumenta dobiva pravo na novani priljev koji je rezultat razlike izmeu stvarne tr ine kamatne stope i krovne cijene ili cijene poziva ukoliko doe do porasta tr ine cijene - kamatne stope iznad stope poziva. Swapovi okovratnici (collars) podrazumjevaju istovremenu kupnju krovne swap transakcije (cap) i prodaju podne swap transakcije (floor). U praksi se pojavljuju i neke druge vrste kamatnih swapova kao to su amortizacijski swap, unaprijed dogovoreni terminski swap, opozivi swap itd.19

5. Primjena kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu

Banke registrirane u Republici Hrvatskoj posluju na domaem i meunarodnom tr itu s domaim i inozemnim klijentima i bankama. Prete it dio bilance banaka ini kamatonosna aktiva (93%) i kamatonosna pasiva (85%) koje su pod utjecajem promjena kamatnih stopa u zemlji i u inozemstvu iz ega proizlazi potreba (1) usklaivanja promjena kamatnih stopa na potra ivanja i obveze, (2) zatite od rizika promjena kamatnih stopa i (3) smanjivanja trokova zadu enja u zemlji i u inozemstvu.

17 18 19

US Prime Rate osnovna kamatna stopa koju zaraunavaju amerike banke na komercijalne i potroake kredite Madura, J., (2003.), Financial Markets and Institutions, Thompson South-Western, Ohio, 6 izdanje Madura, op.cit.

82

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

Poduzea i drugi subjekti u Republici Hrvatskoj zadu uju se, prodaju robu i usluge, ula u sredstva, odnosno djeluju u zemlji i inozemstvu i na njihov rad i poslovanje utjeu nepovoljna kretanja kamatnih stopa. Tipini primjer su hrvatska brodogradilita koja brodove najee prodaju na dugoroni kredit, a izgradnju i kasniju prodaju financiraju kratkoronim i dugoronim domaim izvorima i inozadu enjima. Pritom su izlo ena moguim nepovoljnim utjecajima promjena kamatnih stopa na uzete kredite u zemlji i u inozemstvu i na potra ivanja po prodanim brodovima na kredit. Budui da brodogradilita koriste znaajna zadu enja razne ronosti, u razliitim valutama i iz vie bankovnih izvora (financijski krediti) kao i nebankovnih izvora (komercijalni krediti) velika je razlika izmeu potra ivanja koja su najee u amerikoj valuti i uz fiksne kamatne stope i obveza koje su u pravilu u razliitim valutama i uz promjenjive kamatne stope. Primjena kamatnih swapova, koje bi im mogle organizirati banke, omoguila bi brodogradilitima u znaajnoj mjeri jeftiniji nain financiranja i zatitu od rizika kamatne stope. Iz navedenog proizlazi, da bi hrvatske banke mogle i trebale:
ulaskom u kamatne swapove kao izravni uesnici titi svoje poslovanje od

nepovoljnog utjecaja promjena kamatnih stopa na njihove izvore i plasmane;

sni avati svoje trokove financiranja ulaskom u kamatne swapove u zemlji i u

inozemstvu te
kao posrednici aran irati kamatne swapove na domaem i meunarodnom tr itu za

svoje klijente i pritom ostvarivati zaradu. Radi ire afirmacije kamatnih swapova u Republici Hrvatskoj potrebno je ostvariti odgovarajue preduvjete i otkloniti mogue rizike. Prvo, u bankama treba razvijati svijest o potrebi i korisnosti primjene kamatnih swapova kao naina zatite od rizika promjene kamatnih stopa i sni avanja trokova financiranja i to za pojedine banke i njihovo poslovanje kao i za njihove klijente. Aran iranje kamatnih swapova za klijente donijelo bi bankama dodatnu zaradu. Drugo, u provoenju kamatnog swapa pojavljuje se rizik namire, odnosno rizik druge ugovorne strane, to znai opasnost i neizvjesnost da e druga strana na vrijeme platiti svoju obvezu, kao i kreditni rizik kao vjerojatnost da e poduzee sudionik u swap poslu zapasti u poslovne tekoe ili bankrotirati i tako u potpunosti prestati izvravati svoje obveze. Budui da se swap poslovi aran iraju u pravilu za du e razdoblje, esto i preko pet godina, pronala enje klijenata koji su spremni ui u swap poslove i kreditno su sposobni nije jednostavno. Razvoj swap poslova u Hrvatskoj trebao bi biti postupan, to znai da bi u poetku swap aran mane trebalo organizirati za manji broj kreditno sposobnih klijenata kako bi se gospodarstvu pokazale sve prednosti takvih aran mana. Tree, sudionici swap poslova na meunarodnom tr itu su iz razliitih dr ava pa uvijek prijeti opasnost da e izmjenom propisa, nacionalizacijom poduzea, izbijanjem ratnih sukoba ili radi drugih razloga pojedini subjekti doi u poziciju ote anog izvravanja obveza ili e raskinuti sporazum o swapu. To znai da bi hrvatske banke 83

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

swap aran mane trebale sklapati samo s bankama i klijentima iz zemalja iji je pravni i politiki poredak stabilan. etvrto, konsolidacija banaka i stabilnost bankovnog sustava kao i diferencijacija gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj postupno izdvaja kvalitetne banke i njihove klijente sposobne za ulazak u swap poslove. Peto, postupna liberalizacija i deregulacija kao i usklaivanje zakonske regulative vezane uz poslovanje banaka, Hrvatske narodne banke, poduzea, deviznog poslovanja itd. s regulativom gospodarski razvijenih zemalja Europe stvara se pravna pretpostavka za ugovaranje i izvravanje swap aran mana domaih banaka i njihovih klijenata s inozemnim bankama i gospodarskim subjektima.

6. Zakljuak
Prvo, u proteklom desetljeu opa razina kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj sni ava se iz godine u godinu, a smanjuju se i razlike izmeu aktivnih i pasivnih stopa u bankama, mada su one jo uvijek relativno velike i omoguuju bankama ostvarivanje izuzetno dobrih financijskih rezultata. Drugo, banke posluju na domaem i meunarodnom tr itu i njihova kamatonosna aktiva, koja ini u 2003. godini 93% ukupne aktive, kao i kamatonosna pasiva, iji je udio 85% u ukupnoj pasivi, pod sna nim su utjecajem iznenadnih i nepredvidivih promjena kamatnih stopa u zemlji i inozemstvu. Tree, osnovna metoda zatite od kamatnog rizika u hrvatskim bankama je ugovaranje promjenjivih kamatnih stopa na izvore i plasmane ne vezujui se pritom na bilo kakav parametar ili referentnu kamatnu stopu, to u praksi znai, da je visina kamatnih stopa u iskljuivoj volji banaka. Takav pristup nije primjeren i ne mo e se nazvati korektnim i ravnopravnim poslovnim odnosom izmeu banaka i njihovih klijenata. etvrto, banke bi u praksi trebale primjenjivati fiksne kamatne stope u kombinaciji s promjenjivim, ali koje bi trebale biti vezane za neku referentnu vrijednost ili ope prihvaenu kamatnu stopu, primjerice EURIBOR ili slino. Time bi poslovni odnos banaka i njihovih klijenata bio znatnije transparentniji i temeljen maksimalno na objektiviziranim parametrima. U takvim okolnostima banke bi trebale primjenjivati razliite naine zatite od kamatnog rizika, meu kojima su kamatni swapovi jedan od ope prihvaenih u meunarodnom bankarstvu. Peto, kamatni swap je sporazum izmeu dvije strane o uzajamnom plaanju kamate u dogovorenom vremenskom razdoblju. Iznosi kamata izraunavaju se prema odgovarajuim kamatnim stopama na dogovoren iznos glavnice. Budui da sudionici sporazuma nemaju isti kreditni rejting, nemaju jednak pristup tr itu i iste mogunosti zadu enja u smislu visine i naina obrauna kamate, svaka strana koristit e komparativne prednosti svojeg tr ita, a zatim swap sporazumom postii (1) sni enje trokova zadu enja, (2) zatitu od rizika promjene kamatne stope i (3) osiguranje stabilne zarade. 84

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

esto, pronala enje gospodarskih subjekata koji su spremni ui u swap aran man nije jednostavno pa to najee ine banke koje pritom ostvaruju posredniku proviziju. Banke pritom osigurava sudionike sporazuma od kreditnog rizika, rizika namire i rizika druge ugovorne strane koji se pojavljuju u praksi jer su swap aran mani u pravilu dugoroni poslovi na rok od tri, pet i vie godina. Sedmo, Republika Hrvatska se sve vie uklapa u meunarodnu podjelu rada, a banke i gospodarski subjekti posluju na domaem i meunarodnom tr itu. Banke bi trebale razviti svijest o potrebi, prednostima i koristima primjene kamatnih swapova u njihovom poslovanju i poslovanju s klijentima te svojim primjerom doprinijeti br oj implementaciji kamatnih swapova u praksi. Konsolidiran i stabilan bankovni sustav kao i sve vei broj uspjenih i kreditno sposobnih klijenata mogli bi biti primjeren skup zainteresiranih subjekata za koritenje raznih oblika kamatnih swapova.

Literatura
1. Alexander, C. (at.al.), (2000.), Risk Management and Analysis, John Willey & Sons, Inc., New York 2. Bessis, J., (2002.), Risk Management in Banking, John Willey & Sons, Inc., New York 3. Brigham, E., Gapenski, L., (1990.), Intermediate Financial Management, Orlando, FL:The Dryden Press 4. Cottle, S., Murray, R., Block, F., (1988.), Graham and Dadds Security Analysis, New York, NY: McGraw-Hill 5. Eiteman, D., Stonehill, A., Moffett, M., (1994.), Multinational Business Finance Network, Atlanta, Federal Reserve Bank of Atlanta, Working paper 97-6. 6. Foley, B.J. (1993.), Tr ita kapitala, Mate d.o.o., Zagreb 7. Fraser, D.R., (at.al.), (2001.), Commercial Banking: The Management of Risk, South-Western College Publishing, Cincinnati, Ohio 8. Koch, T.W., (1992.), Bank Management, The Dryden Press, Orlando, Florida 9. Kolb, R.W., (2003.), Futures, Options and Swaps, Blackwell Publishing Ltd., United Kingdom 10. Leko, V., (at.al.), (1993.), Rjenik bankarstava i financija, Masmedia, Zagreb 11. Madura, J., (2003.), Financial Markets and Institutions, Thompson South-Western, Ohio, 6. izdanje 12. Meigs, F., (1995.), Managing the Credit Risk of Interest Rate Swaps, The Journal of Commercial Lending, April 13. Rose, S.P., (1991.), Commercial Bank Management, Richard D. Irwin, Inc., Boston 14. Saunders, A., (2000.), Financial Institutions Management, Irwin McGraw-Hill, Boston 85

A. Jurman: Mogunosti primjene kamatnih swapova u hrvatskom bankarstvu Zb. Rad. - Sveu. u Rij., Ekon. fak., god. 22. Sv. 1 (2004), str. 69-86

15. Shapiro, A.C., (1991.), Foundations of Multinational Financial Management, Allyn and Bacon, Boston 16. Sinkey, J.F., (2000.), Commercial Bank Financial Management, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New Jersey 17. Van Horne, J.C., (1993.), Financijsko upravljanje i politika Financijski mened ment, Mate d.o.o., Zagreb 18. Walmsley, J., (1992.), The Forign Exchange and Money Markets Guide, John Willey & Sons, Inc., New York 19. Hrvatska narodna banka, (2004.), Bilten broj 93, Zagreb 20. Hrvatska narodna banka, (2004.), Godinje izvjee za 2003. godinu, Zagreb

Antun Jurman1 INTEREST SWAPS IN CROATIAN BANKING POSSIBILITIES OF APPLICATION

ABSTRACT The author analyzes interest rate trends in the Republic of Croatia within the period 1992-2003. What are the means of protecting against interest risks have also been subject to analysis, although in practice it very often comes down to setting variable interest rates that are fixed by certain banks decision-making. The author suggests that fixed interest rates should be applied combined with the variable ones with reference parameters. In addition he deals with main features of interest swaps and the need for their application in Croatian banking, so as to guarantee the parties of the contract: (1) protection against the interest risk, (2) decrease of financing expenses, (3) stable profit and other benefits. Croatian banks may use interest swaps in order to protect their business against interest risk or as intermediaries arrange this kind of business for their clients gaining an extra profit. Key words: bank, interest rate, interest risk, interest swap

Full professor of the Faculty of Economics Univercity of Rijeka

86