Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
4Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
1. RAZ. 2007-8.

1. RAZ. 2007-8.

Ratings: (0)|Views: 386 |Likes:
Published by Maša Šimić
do not own author rights
do not own author rights

More info:

Published by: Maša Šimić on Jun 28, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/15/2013

pdf

text

original

 
POVIJESNA ZNANOSTPovijest
 – prošla stvarnost, sveukupnost prošlih događaja - riječ je izvedena iz glagola(pri)povijedatiPredmet povijesne znanosti – ljudska povijest, sva ljudska aktivnost u prostoru i vremenu
Povijest je znanost koja se bavi istraživanjem, proučavanjem i objašnjavanjem ljudskeprošlosti. (
 po čemu je znanost znanost?)Historia (grčki) – istraživanje, opisivanje, pripovijedanjeHistoriografo – pisati o povijesti
Historiografija ili povjesništvo
– disciplina koja se bavi pisanjem povijesti, u doba antikeshvaćala se kao grana književnosti (muza-zaštitnica bila je Klio)
Povijesni izvori:
usmena predaja, pisani izvori, materijalni, slikovni, zvučni…
Sustavi računanja vremena (ere):
kršćanska, grčka (olimpijska, od 776. g. pr. Kr), rimska(od osnutka grada, 753. pr. Kr), židovska (od Postanka, 3761. pr. Kr), islamska (od Hidžre,622), budistička (563. pr. Kr) itd.Kalendar: lunarni, solarni
Uobičajena podjela prošlosti:
 
1. Prapovijest
– čitava ljudska povijest prije otkrića pisma
2. Stari vijek 
– od otkrića pisma (oko 3500. pr. Kr) do pada Zapadnog Rimskog Carstva(476)
3. Srednji vijek 
– do otkrića Amerika (1492)
4. Novi vijek 
– do kraja I. svjetskog rata (1918)
5. Suvremeno dobaMitovi:
legende koje objašnjavaju događaje važne za život zajednice nadnaravnimzbivanjima, preteče povijesti («povijest u kružno shvaćenom vremenu»)
Grčka logografija
– grana književnosti koja se bavila opisivanjem mitske prošlosti
Herodot iz Halikarnasa
(V. st. pr. Kr),
 Historija
, djelo o običajima i prošlosti naroda, pokušava odrediti vjerodostojnost predaje i otkriti činjenice
Tukidid
(V. st),
 Peloponeski rat,
opisuje i objašnjava događaje kojima je svjedočio, uzrokeuvijek traži u ljudskom djelovanju (dok je Herodot uzroke vidio u volji bogova)
Rimska historiografija:
Tit Livije (
Od osnutka grada
), Kornelije Tacit (
 Anali
), Plutarh(
Usporedni životopisi
), Gaj Svetonije Trankvil (
12 careva
)
Biblija (Stari Zavjet):
Hebreji vrijeme shvaćaju kao pravac, a ne kao kružnicu, povijestdobiva smisao, Biblija iznosi povijest saveza između Boga i Izabranog narodaZapadnjačko shvaćanje povijesti temelji se na grčkorimskoj i hebrejskoj baštiniSveti Augustin (4-5. st.) – u djelu
O državi Božjoj
piše o linearnom vremenu i smislu povijesti, borba dobra i zla u čovjeku pokretač je povijesti
Srednjovjekovna historiografija:
povijest pišu svećenici, ljetopisi (anali) biskupija isamostana, životopisi svetaca (hagiografije), biografije značajnijih kraljeva Novovjekovna povijesna znanost razvija se od doba renesanse i konačno dobiva oblik u 19. st. – 
kritičko proučavanje izvora
(potpomognuto pomoćnim povijesnim znanostima)
Hrvatska historiografija:
pokušaj sinteze hrvatske povijesti započinje s Ivanom Lučićem izTrogira, koji je sredinom XVII. st. napisao djelo
O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske
, daljnjirazvoj nastupio je u XIX. st, u preporodno doba (I. Kukuljević Sakcinski, F. Rački, T.Smičiklas)
Pomoćne povijesne znanosti:
kronologija mjerenje vremena, paleografija pismo,diplomatika – isprave (dokumenti), heraldika – grbovi, sigilografija - pečati, numizmatika – novac, genealogija – rodoslovlja, onomastika – nazivi i imena
Arheologija
– samostalna znanost koja se bavi proučavanjem materijalnih izvora (tumačiljudski život u prapovijesti i najstarijim civilizacijama)1
 
PRAPOVIJEST – STARIJE I SREDNJE KAMENO DOBAPODJELA PRAPOVIJESTI1. Starije kameno doba (paleolitik)
– oko 3,000,000. do oko 10,000. god. pr. Kr.
2. Srednje kameno doba (mezolitik)
– oko 10,000 – 6000. pr. Kr.
3. Mlađe kameno doba (neolitik)
– od oko 6000. do oko 3500. pr. Kr 
4. Metalno doba
– početak metalnog doba podudara se s pojavom prvih civilizacija i početkom povijesnog doba, međutim, «civiliziran» je bio vrlo mali dio svijeta, tako damožemo govoriti o metalnom dobu u prapovijesti4. a)
bakreno doba
(eneolitik) – od oko 3500. do oko 3000. pr. Kr.4. b)
brončano doba
– od oko 3000. do oko 1200. pr. Kr.4. c)
željezno doba
– od oko 1200. pr. Kr.
POSTANAK ČOVJEKATeorija evolucije:
temelji se na ideji prirodne selekcije (odabira), neka vrsta postupno se prilagođava okolišu dok se toliko ne preobrazi da možemo govoriti o novoj vrsti, teorija se primjenjuje i na postanak čovjeka, osim biološke možemo govoriti i o društvenoj evoluciji,svaki izazov upućen od strane prirode (i društva) rađa nova rješenja opstanka-vjeruje se da čovjek i čovjekoliki majmuni imaju zajedničkog pretka-u razdoblju pleistocena (karakteriziraju ga ledena doba) čovjekov predak prilagodio seživotu u afričkoj savani dok su se preci čovjekolikih majmuna prilagodili životu utropskoj šumi
Hominidi
– vrste-preteče čovjeka, prelaze na dvonožan hod, što uzrokuje i druge anatomske promjene-
australopitek 
(
australopithecus afarensis
, oko 3.2 milijuna godina,
australopithecusafricansis
, oko 2.5 mil. god), dvonožan hod, postupno prelazi na prehranu mesom, služi seoruđem koje nalazi u prirodi
 Homo habilis
 
- «spretni čovjek», oko 2 mil. god, istočna Afrika, početci obrade kamena
 Homo erectus
- «uspravni čovjek», oko 1.6 mil. god, proširio se od Afrike do istočne Azije(Kina i otok Java), ovladao vatrom, okresivanjem kamena zna izraditi ručni klin
 Homo sapiens
 
 – «razumni čovjek», najstariji fosili datiraju se na oko 200,000 god, avjerojatno je još stariji, također potječe iz Afrike a preko Bliskog Istoka širi se na Europu iAziju, prilagodio se opstanku u hladnijoj klimi, složeniji oblici sporazumijevanja i društvenogživota, podvrste Homo sapiensa:-
neandertalac
(po nalazištu Neanderthal) niži i snažniji od današnjeg čovjeka, izumro prije oko 30,000 god.-
kromanjonac
(po nalazištu Cromagnon) slniji današnjem čovjeku pa se pretpostavlja da mu je izravni predak, vjerojatno je nastao u Etiopiji prije stotinjak tisuća godina, a prije oko 40,000 stigao je na Bliski Istok i u Europu-
 Homo sapiens sapiens
suvremeni tip čovjeka koji je do mezolitskog razdoblja (10,000godina) naselio sve kontinente2
 
NAČIN ŽIVOTA U PALEOLITIKU
-lov i sakupljanje: lov na krupnije životinje (mamut, bizon, jelen) zahtijevao jeudruživanje u veće zajednice i složenije oblike sporazumijevanja - pojava govora-homo sapiens udružuje se u čopore od 30 do 50 jedinki-u početku živi uglavnom na otvorenom, ali traži trajnija skloništa poput špilja, špiljeće postati mjestima gdje se održavala vatra te središte kulta i društvenog života-okresivanje kamena: klin, šiljak, nož, koplje, sjekira-vjerovanje u duhovni svijet:
animizam
(sva priroda napučena je duhovima), pojavakulta mrtvih predaka i pokapanja pokojnika,
animalizam
(vjerovanje u duhoveživotinja - zaštitnike zajednice),
totemizam
(obožavanje moći životinja-zaštitnikaroda koje se nastanjuju u posebnim predmetima)-umjetničko izravanje, špiljsko slikarstvo vezano uz magijske obrede za uspjeh ulovu, (Lascaux, Altamira), venere – kipići koji simboliziraju plodnost
MEZOLITIK (10,000 – 6000 god. pr. Kr.)
- razdoblje otopljavanja i kraj ledenih doba, povećavaju se vodene površine, izumiru velike životinje poput mamuta, počinje prevladavatilov na manje i brže životinje te ribolov, izum luka i strijele te udice i mreže, obrada kosti ifinija obrada kamena (mikrolitizacija), pripitomljavanje divljeg psa – prva domaća životinja3

Activity (4)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Samir Omic liked this
Azra Lepić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->