Vjeba broj 5

Strana 1 od 13

Savijanje drva (Generalne postavke) Savijanje i modeliranje drva u razne forme je tehnika koja donosi brojne prednosti: 1. Smanjuje se drvni otpad 2. Stvaranje raznih oblika mnogo je jednostavnije i bre nego kod klasinih naina obrade
3.

Investicije u tehnologiji savijanja nisu velike

4. Pri savijanju se troi malo snage 5. vrstoa i krutost savinutih dijelova je vea nego kod oblika izraenih rezanjem 6. Povrine savinutih elemenata mogu se kvalitetnije obraditi 7. U nekim sluajevima npr. proizvodnja razliite sportske opreme, drke tapova za hodanje i kiobrana, nekih dijelova stolica, drvenih krugova, i dr.; savijanje je jedina ekonomina tehnika Stabilnost i naprezanja u savijanju drva Teko je savijati zrako suho drvo koje prije nije plastificirano. Takva se priprema najee vri parenjem ili kuhanjem. Za nekoliko posebnih namjena nakon kuhanja koristi se na krajevima uzoraka kombinacija savijanja i preanja (npr. elementi za pivske bave). Ostali specijalni procesi: plastificiranje specijalnim kemijskim agensima (tekui amonijak) ili poljima visokih frekvencija koja se uspjeno koriste samo na ograniene dimenzije savijanja. Osnovni razlozi koji uzrokuju probleme kod savijanja drva su loa otpornost drva na vlana naprezanja. Savijanje drvenog tapa u kruni oblik bez destruktivnih promjena mogue je samo ako su zadovoljeni slijedei uvjeti:
t a 2R

gdje je: t veliina naprezanja a gustoa elementa R radijus savijanja

Vjeba broj 5

Strana 2 od 13

Slika 1: Naprezanje i savijanje zrakosuhog i parenog bukovog drva

Kod zrako suhog drva mogua je deformacija od 0,75 do 1,0%, odnosno radijus savijanja
a 1 1 = do . Parenje ili kuhanje ine drvo plastinijim odnosno R 67 50
t

e porasti na

1,5 do 2,0%, odnosno

a 1 1 do . R 33 25

PRODENI (1921), S TEVENS i TURNER (1948) i FESSEL (1952) publicirali su krivulje otpornosti zrako suhog i parenog drva bukve i hrasta na istezanje i kompresiju. TEICHGRBER (1953) je pokazao da je dijagram kompresije drva u elastinom podruju moe prikazati kao ravna crta, te do odreene granice u plastinom podruju. Raspodjela tlanog i vlanog naprezanja popreno na savijeno drvo prema FESSEL (1951) prikazuje slika broj (4). a prikazuje distribuciju pritiska i deformacije. Pritisak u dijelovima drva manje je opasan ako drvo ima veliki kapacitet za promjene oblika prilikom savijanja. Listae su prikladnija vrsta drva za savijanje od bilo koje crnogorine vrste. Velika gustoa drva bukovine, jasena, amerikog oraha i brijesta ne predstavlja nikakav problem prilikom savijanja. Glavni problem kod savijanja crnogorinog drva je nastajanje pukotina to je vjerojatno uzrokovano naglim prijelazom gustoe na granici izmeu ranog i kasnog drva. treba imati na umu da visoka kompresija ima utjecaj na cijelu povrinu drva (STEVENS i TURNER, 1948).

Vjeba broj 5

Strana 3 od 13

Slika 2: vrstoa i naprezanje savijenog drva (zrako-suhoe ili parene bukovine i hrasta)

Bilo koja slaba toka na drvu namijenjenom za savijanje poput nepravilnosti vlakana, kvrga, pukotina, napuknua i smolnih vreica uzrokovati e greke. Jednako tako greku moe uzrokovati kut ice drva prema podunoj osi etvrtae ako je vei od 5 - 10 stupnjeva. Na temelju toga samo isto drvo bez graaka moe se koristiti za izradu savijenih elemenata. Ako se defekti ne mogu u potpunosti izbjei trebali bi biti smjeteni na konveksnoj strani ili u podruju neutralne osi. Pri odabiru drva za savijanje trebalo bi uzeti u obzir: dostupnost materijala, mogunost savijanja i podnoenje pritisaka.

Vjeba broj 5

Strana 4 od 13

Slika 3: vrstoa i naprezanje savijenog drva kod dvije vlanosti nakon razliitih procesa parenja

Vei broj vrsti drva moe se savijati u zelenom stanju odmah nakon to se odvoji od debla. Zrako suho drvo vlanosti izmeu 17 25% je naj prikladnije za savijanje zbog slijedeih razloga:
1.

Rijetko se pojavljuju greke nakon otputanja iz pritisnog kalupa

2. Trajanje suenja nakon savijanja je vrlo kratko 3. Deformacije za vrijeme suenja po svretku savijanja su male

Vjeba broj 5

Strana 5 od 13

Slika 4: Distribucija naprezanja u savijenom drvu

Priprema drva za savijanje Plastinost drva kao osnovnog uvjeta za savijanje efektivno se postie parenjem: obino se koristi zasiena vodena para sa priblino 100 C (102-105C). Parenje traje 1 sat / 25 mm debljine drva. Mogue je koritenje pare visokog pritiska ime se ubrzava proces plastifikacije, ali pritisci iznad 2 kp/cm2 mogu unititi drvo. Umjesto parenja mogue je kuhanje, ali dolazi do pojave nejednolinog bubrenja drva i do prevelike apsorpcije vlage. Trajanje parenja ovisi o vlanosti, dimenzijama i vrsti drva, a smatra se da je postignuta dovoljna plastinost kada je u centru obratka postignuta temp. od 70 C. Metode i maine za savijanje drva

Slika 5: savijanje drva prema metalnim oblicima

Runo savijanje hladnog drva je vrlo rijetko. Drvo koje nije nikako tretirano mogue je savijati samo ako su radijus zakrivljenosti i debljina drva koji savijamo u odnosu
r 1 . d 50

Slika 6:

Vjeba broj 5

Strana 6 od 13

Slika 7:

Hladno savijano drvo ima tendenciju vraanja gotovo u prvobitni poloaj. Za savijanje drva na manje radijuse potrebno ga je prethodno plastificirati kao to je to prije navedeno. Pareni elementi male debljine mogu biti savijani preko metalnih oblika kao to je pokazano na slici br 5. Neki deblji elementi npr. za sita, bave i dr. mogu se savijati u runo upravljanim mainama prikazanim na slici 6. Ako je veliina radijusa savijanja manja od priblino trideseterostrukog iznosa debljine pojava pukotina je neizbjena. MICHAEL THONET je pred kraj 19-stog stoljea otkrio da uvrivanjem metala ili slinog materijala otpornog na razvlaenje sa konveksne strane drva kojeg savijamo moemo izbjei nastanak pukotina. Debljina takvog metalnog elementa mora biti prilagoena debljini drva koje savijamo, te radijusu na koji savijamo. Ona iznosi 0,2 do 2 mm, sa prosjekom od 0,75 do 0,88 mm. Pri tome optimalna brzina savijanja kree se oko 40

Vjeba broj 5

Strana 7 od 13

stupnjeva u sekundi. Slika 7. pokazuje izradu U-oblika od pripremne faze (gornja slika) do zavretka operacije (donja slika).

Slika 8:

Za strojno savijanje mehaniki, fiziki i tehnoloki preduvjeti su priblino isti kao i kod runog savijanja. Na strojevima za savijanje koriste se snage od 1,5 do 3 kW. Slika 8. prikazuje shematski razliite tipove maina za savijanje sa runim pogonom. Drugi tip su okretne stolne maine slika 9.

Vjeba broj 5

Strana 8 od 13

Slika 9:

Mogunosti savijanja drva Kapacitet upijanja celuloze kontrolira hidroskopno ponaanje drva. Iako postoje razliita miljenja strunjaka oko jo nerazjanjenih injenica, znamo da su hidroksilne grupe od velike vanosti posebno u koordinaciji spaja meusobno susjednih molekula. Struktura drveta je znaajno promijenjena tokom savijanja i oblikovanja koje slijedi. Razmatrajui injenice moemo oekivati da e se i higroskopske izoterme takoer promijeniti pri hladnom postupku odnosno pri savijanju, pri tretmanu visokom frekvencijom ili kombinacijom parenja i savijanja.

Slika 10:

Vjeba broj 5

Strana 9 od 13

Slika 11:

Mehanike mogunosti. Bilo koji postupak savijanja je kompleksan fenomen do stupnja ovisnosti o vrsti drva, gustoi, sadraju vlage, debljini uzorka, radijusu savijanja, a moda i o kemijskom sastavu. TEICHGRBER (1953) u potpunosti je dokazao da mehanike mogunosti ovise na zanimljiv nain od debljine drva do stupnja savitljivosti i moe potaknuti pad u mehanikoj kvaliteti ili uzrokovati njeno poveanje. Dijagram treba dobro prouiti. On pokazuje, npr. da je snaga loma uvijek znatno smanjena u odnosu na puno drvo, model elastinosti i udarni otpor postoje vei pogotovo ako je debljina spojenih dijelova manja i ako se mjere priblie vanjskim zonama. Ovo dosta raznoliko ponaanje to se tie modula elastinosti ili udarnog otpora je znaajno. Kako bi osueni obradci zadrali danu zakrivljenost treba ih suiti zajedno s kalupom i trakama na 8 12 % vlanosti uz problematiku jednaku onoj kod obinih obradaka. Savijanje uz istodobno sljepljivanje (lameliranje) Mogunosti savijanja drva bez hidrotermike obrade su male i uglavnom ovise o dimenzijama elementa koji elimo saviti. Dobro je poznata injenica da je furnire i druge tanke trake od drva lako savinuti bez oteenja ak i na male radijuse. Zbog svojih elastinih sposobnosti ti e se elementi pokuati vratiti u svoj prvotni oblik. Iz tog razloga moraju na neki nain biti zadrani u eljenom obliku. To je metoda lameliranog savijanja pri emu se koristi lijepljenje i na taj se

Vjeba broj 5

Strana 10 od 13

nain moe dobiti mali radijus i potrebna debljina. Vano je da svaki pojedini list bude iste debljine, da ne bude oteen ili naet propadanjem. Sadraj vlage bi trebao biti ispod 20%.

Slika 12:

Nekada su gotovo sve vrste lijepila smatrane pogodnima za ove operacije. Meutim, praktino se koriste samo urea formaldehidna lijepila ili formalni oblici lijepila. Metoda preanja izmeu mukog i enskog predloka je ograniena. Razlog tome je prikazan na slici 12. Vidljivo je da pritisak prati cosinus funkcije i zbog toga bi bilo nemogue proizvesti polukruni oblik na taj nain. Problem moe biti rijeen stavljanjem u metalni okvir. S ekonomskog stajalita ovi uvjeti nisu zadovoljavajui. Dakako najbolja metoda koritenja jednakog pritiska preko cijele povrine savijanja je pomou hidrauline pree. Koriste se fleksibilne gumene cijevi. Druga metoda je koritenje gumenih ploha ili vrea.

Slika 13:

Vjeba broj 5

Strana 11 od 13

Slika 14: Slika 15:

Furniri smiju imati sadraj vlage oko 15%. Slaganje lameliranih ploa ovisi uglavnopm o vrsti ljepila koje se koristi. Toplina potrebna za polimerizaciju ljepila uvodi se u lamele putem pare, tople vode ili struje. Novija metoda ukljuuje i koritenje strujom zagrijanih ploa. Slika (13) daje primjer takove metode.

Izrada kalupa za savijanje:

Vjeba broj 5

Strana 12 od 13

Sila preanja: F =

k E 1 + " 2 ) h ( n E n b 1 3 2 l
k-koef. vrste drva (k=1-crnogorica, k=1,2-bjelogorica) h-veliina progiba E-modul elastinosti u smjeru vlakanaca E"-modul elastinosti u smjeru okomito na vlakanca nl, n2 -broj listova furnira (uzduni i popreni smjer vlakanaca) b-irina paketa s-debljina listova furnira l-duina paketa Distribucija sile u kalupu: -nije svuda ravnomjerna

Vjeba broj 5

Strana 13 od 13

Fn = F cos Zbog toga se kalupi izrauju na specifian nain:

F1 = F cos F2 = F cos F2 > F