Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Poglavlje 33 - Izvje01610107e o analiti010Dkom pregledu pravne ste010Devine

Poglavlje 33 - Izvje01610107e o analiti010Dkom pregledu pravne ste010Devine

Ratings: (0)|Views: 27|Likes:

More info:

Published by: Vlada Republike Hrvatske on Jul 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/29/2013

pdf

text

original

 
PODRIJETLO: SLUŽBE KOMISIJEWP PROŠIRENJE + ZEMLJE KOJEPREGOVARAJU O PRISTUPANJU EU-uMD 203/0725. lipnja 2007.
IZVJEŠ
Ć
E O ANALITI
Č
KOM PREGLEDUHRVATSKA
Poglavlje 31. - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika
 
I. SADRŽAJ POGLAVLJA
Zajedni
č
ka vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) i Europska sigurnosna i obrambena politika (ESOP) temelje se na pravnim aktima, uklju
č
uju
ć
i i pravno obvezuju
ć
eme
đ
unarodne sporazume, te na politi
č
kim dokumentima. Pravnu ste
č
evinu
č
ine politi
č
kedeklaracije, akcije i sporazumi. Države
č
lanice moraju biti kadre voditi politi
č
ki dijalog uokviru ZVSP-a, stati uz izjave EU-a, sudjelovati u EU-ovim aktivnostima i primijenitidogovorene restriktivne mjere. Od zemalja podnositeljica zahtjeva za
č
lanstvo o
č
ekuje se postupno svrstavanje uz izjave EU-a, te primjena restriktivnih mjera kad i gdje je to potrebno.
II. USKLA
Đ
ENOST ZAKONODAVSTVA I SPOSOBNOST PROVEDBE
U ovom su dijelu sažeto prikazane informacije što ih je dostavila Hrvatska kao i raspravavo
đ
ena na sastancima o analiti
č
kom pregledu. Hrvatska je nazna
č
ila da može prihvatiti pravnu ste
č
evinu koja se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku. Hrvatska jenazna
č
ila da ne o
č
ekuje nikakve teško
ć
e u provedbi pravne ste
č
evine do pristupanja.Kao glavni ciljevi hrvatske vanjske politike navode se punopravno
č
lanstvo u EU-u i NATO-u, ja
č
anje odnosa sa susjednim tre
ć
im zemljama, razvijanje bilateralne imultilateralne me
đ
unarodne suradnje i sveukupna promidžba Hrvatske i njezinogagospodarstva. Hrvatska se, na poziv, svrstava uz EU-ove deklaracije, demarševe izajedni
č
ka stajališta. Od sije
č
nja 2004. do rujna 2006., Hrvatska se uskladila s 390 takvihmjera. Hrvatska raspolaže pravnim instrumentima potrebnim za izvršenje svoje vanjske politike, kao što su Zakon o vanjskim poslovima, Zakon o sustavu državne uprave iZakon o zaklju
č
ivanju i provedbi me
đ
unarodnihugovora. Hrvatska služba vanjskih poslova broji 1500 zaposlenika, s 49 veleposlanstava
1
, 6 misija i 23 generalna konzulata ikonzulata.
II.a. ZVSP – politi
č
ki dijalog
Politi
č
ki dijalog izme
đ
u EU-a i Hrvatske odvija se redovito od 2001. Taj dijalog se odvelja
č
e 2005. odvija tako
đ
er u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Neformalne konzultacije i brifinzi s EU-om vode se u tre
ć
im zemljama, kao i ume
đ
unarodnim organizacijama.U pogledu vanjske politike EU-a u odnosu prema posebnim podru
č
 jima kao što su politika prema europskom susjedstvu (ENP), Rusija, bliskoisto
č
ni mirovni proces, Vije
ć
eza suradnju zaljevskih zemalja, Euro-mediteransko partnerstvo, Transatlantski dijalog,zemlje AKP-a kao i Latinska Amerika i Azija, Hrvatska je izjavila da ne predvi
đ
a poteško
ć
e u provedbi stavova ZVSP-a.Me
đ
u prioritetima svoje vanjske politike, Hrvatska vidi snažne i razvijene odnose sazemljama zapadnoga Balkana. Hrvatska aktivno doprinosi u nekoliko regionalnihinicijativa, kao što su Proces suradnje u jugoisto
č
noj Europi (SEECP), Pakt o stabilnosti,
1
U sije
č
nju 2007. Hrvatska je otvorila veleposlanstvo u Podgorici, u Crnoj Gori, pa je ukupan brojveleposlanstava 50.
 
Srednjoeuropska inicijativa (SEI), Jadransko-jonska inicijativa, Kvadrilaterala, Radnazajednica Alpe-Jadran, itd.Kad je rije
č
o Bosni i Hercegovini, predsjednici Vlada dviju zemalja potpisali su ukolovozu 2005. Zajedni
č
ku deklaraciju o razvijanju partnerske suradnje u europskomekontekstu i o svrsishodnom rješavanju preostalih otvorenih pitanja. Hrvatska podupiretakva ustavna rješenja u Bosni i Hercegovini koja
ć
e toj zemlji olakšati europskiintegracijski proces i svakom od tri konstitutivna naroda ponuditi održiva rješenja,uklju
č
uju
ć
i i zaštitu vitalnih interesa bosanskih Hrvata. Premda se ovom trenutku Ugovor o državnoj granici nalazi na
č
ekanju, Hrvatska o
č
ekuje skori dovršetak postupka njegoveratifikacije, a u bliskoj budu
ć
nosti i zaklju
č
ivanje pregovora o imovinskopravnimodnosima. Hrvatska je izjavila da podupire ona nastojanja Srbije
č
iji cilj je njezino pristupanje EU-u, pod uvjetom da Srbija prije toga udovolji svim unaprijed utvr 
đ
enimkriterijima te ispuni svoje obveze, uklju
č
uju
ć
i i potpunu suradnju s ICTY-jem(Me
đ
unarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju). Hrvatska navodi da je izme
đ
udvije zemlje ostao prili
č
an broj pitanja koja treba riješiti, poput nestalih osoba, povratkaizbjeglica, otvorenih grani
č
nih pitanja i imovinskopravnih odnosa. Hrvatska se izjasnilakako podupire temeljna na
č
ela i smjernice politike EU-a prema Kosovu u skladu srezolucijom Vije
ć
a sigurnosti UN-a 1244. Hrvatska je navela da se njezini odnosi sCrnom Gorom dobro razvijaju, a o
č
ekuje i skoro rješavanje otvorenih pograni
č
nih pitanja.Hrvatska je izjavila da su njezini odnosi s Albanijom i s Bivšom jugoslavenskomRepublikom Makedonijom prijateljski i intenzivni, bez otvorenih pitanja.
II.b. ZVSP i ESOP – politi
č
ka strategija
Hrvatska je spremna prihvatiti pravnu strukturu i organizacijska rješenja koji su potrebniza potpuno sudjelovanje u EU-ovom ZVSP-u. Hrvatska jam
č
i da
ć
e – po pristupanju –  preuzeti EU-ove ciljeve navedene u Glavi I.,
č
lanku 2. Ugovora o EU-u, a osobito ciljeveZVSP-a propisane odredbama Glave V. Ugovora o EU-u. Hrvatska izjavljuje daraspolaže svim potrebnim institucijama i mehanizmima te razvijenom diplomatskommrežom koji
ć
e, uz manje prilagodbe, biti spremni aktivno sudjelovati u provedbiZVSP/ESOP-a. Hrvatska unaprje
đ
uje svoju informati
č
ku infrastrukturu i pove
ć
ava brojstru
č
njaka koji se podru
č
 jem ZVSP/ESOP-a bave u sjedištu i u Bruxellesu.Restriktivne mjerePravna osnova za provedbu UN-ovih restriktivnih mjera nalazi se u Ustavu (
č
lanak 140.)i, me
đ
u ostalim, u Zakonu o me
đ
unarodnim restriktivnim mjerama. Hrvatska navodi kako je odlu
č
na djelotvorno provesti restriktivne mjere u skladu s pravnom ste
č
evinom.Glavna dva odgovorna tijela su Me
đ
uresorna radna skupina za pra
ć
enje provedbe Zakonao me
đ
unarodnim restriktivnim mjerama i Me
đ
uresorna radna skupina za borbu protivterorizma. Hrvatska namjerava nastaviti ja
č
ati koordinaciju na državnoj razini i tijelanadležna za podru
č
 je restriktivnih mjera, kako bi nakon pristupanja Europskoj uniji bilaspremna osigurati punu i djelotvornu provedbu restriktivnih mjera EU-a u skladu svaže
ć
im pravom Zajednice /Unije i s nacionalnim zakonima.
(Vidi Poglavlje 24. – Pravda, sloboda i sigurnost u dijelu koji se odnosi na borbu protivterorizma, financiranja terorizma i na zaplijene imovine u kontekstu veza s kriminalom).

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->