U @I@I
OSLOBO\ENJE
subota, 9. juli 2011. godine
3
Tatham - Alkalaj
Kur te{- Fa jonVladaFBiHParlamentFBiH
BiH ne smi jestagnira ti
AmbasadorVelikeBritani je u BiH
Micha-elTatham
rekao je ju~ertokomopro{tajnepo-
sjeteministruinostranihposlo va BiH Svenu
Alkala ju da du`iperiodstagnaci je BiH mo`e
imatinegati vneposljedice. Alkalaj se sagla-
sio sa ocjenom da stagnaci jani jedobra ni za
put BiH premaNATO-u, ni prema EU.Tat-
ham i Alkalajoci jenili su da su odnosiizme|u
BiH i VelikeBritani jevrlodobri, saop{teno je
iz Ministarstvainostranihposlo va BiH.-
Ukupnebilateralneodnosetreba i daljeuna-
pre|ivati, a saradnjudvi jezemlje u okviru
me|unarodnihorganizaci ja, posebno UN i
daljerazvi jati, rekao je Alkalaj.
Formira ti vlast
Federalniministarunutra{njihposlo-
vaPredragKurte{primio je ju~erzastu-
pnicuSlo veni je u Evropskomparlamen-
tuTanjuFa jon. Kurte{ je zahvalioFa jon
na svemu{to je u~inila da bi na{azemlja
dobilaviznuliberalizaci ju, isti~u}injen
li~nidoprinos u realizaci jiovog, za
gra|ane BiH, veomazna~ajnogpro jekta.
Fa jon je oba vi jestilaministraKurte{a da
gra|ani BiH po{tu juuslo vebezviznog
re`ima i izrazilanadu da }e vlast na
dr`a vnojrazinibitiormirana u {to sko-
ri jemroku, {to }e ubrzati put ka pri-
dru`ivanju EU i NATO-u.Fa jon je pozi-
ti vnimoci jenilanaporeko jeMinistarstvo
ula`ena ja~anjusigurnosti uFBiH.
Nik{i} primioAl vargonzalesa
Premi jerFBiHNerminNik{i}primio je
ju~er u sjedi{tuVladeFBiH u Sara je vuam-
basadoraKralje vine[pani je u BiH Ale jandra
Al vargonzalesa, prenosiFena. Nik{i}je u raz-
go voruambasadora[pani jeupoznao o pri-
likama u ko jimadjelu jeVladaFBiH, pri jesve-
ga sa stano vi{taekonomskogoporav ka i
razvo ja, ko jeuvelikoodre|uju i njenepro-
gramskeakti vnosti. U tom kontek stu, Al var-
gonzales se, izme|uostalog, interesirao za
mjere na rebalansiranjubud`etaFBiH za ovu
godinu, fnaliziranjerazvojnihpro jekataipla-
niraneakti vnostiVladeFBiH u nastav kupro-
cesapri vatizaci je.
O Srebrenici
U zgradiParlamentaFBiHotvorena je
izlo`baotograi ja “Ne zabora vimoSre-
brenicu”, u organizaci jiParlamentaFBiH
u saradnji s Muze jomSara je va. Radi se
o crno-bi jelimotograi jamaskeletnih
ostataka`rta va, kao i rado va na tra`enju
i iskopa vanjumaso vnihgrobnica u sre-
breni~kojregi ji, va|enjuskeletnihosta-
taka iz jama... Premari je~imaautora
postav keizlo`be i sa vjetnikapredsjeda-
va ju}egPredsta vni~kogdomaParla-
mentaFBiHEl visaKond`i}a, namjera
Muze jaSara je va je svo je vremenobila da
ova izlo`babudepostav ljena u Bruxsel-
lesu, te da do`ivipostav ke u svimze-
mljama EU.
S.[e.
U @I@I
Kad mu `ivotdanasdoneseprobleme i bri-
ge, MuhizinOmero vi} iz Pobu|a kod Bratun-
cajednosta vno se prisjetijula i augusta
1995. Ju~er je s nestrpljenjem~ekaopolazak
kolonepremaPoto~arima. Na isto~nom
bedemuBosne, u sapanjskomnaseljuNe-
zuk, od ranihjutarnjihsati, stizali su ljudi iz
svihkra je vana{ezemlje i svi jeta. Stiglo ih je
vi{e od 6.000 i svi su `eljelibiti dio Mar{ami-
ra i pje{a~itiputemko jim su Podrinjci u ju-
lu1995. spasa valisvo je`ivote. Kolona je kre-
nula u de vetsati.
Po tresnasvjedo~anstva
Dok pje{a~imo, Muhizin nam prepri~ava
potresnedoga|aje iz jula1995.
“Sa svimaostalimakrenuo sam 11. jula sa
Buljima. Onda sam nakonprvezasjedeos-
tao. Dva puta sam dolazio do Baljko vice(se-
lo u bliziniNezuka,op.a.)i nisammogao da
pre|em. Onda sam se vratio u Srebrenicu.
Posli je sam na{aojednogstari jeg~o vjeka i je-
dnogdje~aka. I skoromjesec smo biliza je-
dno u {umi“, ispri~ao nam je Muhizin, ko ji je
tek11. septembraiza{ao na slobodnuteri-
tori ju u Kladnju.
U {umamani jeimaohranu. Ustvari, ni je
imaoni~ega. Iz Srebrenice je ponioruksak,
dvi jekonzer ve i ~uturicu za vodu.
“Ta dva mjeseca sam se hranioplodo vi-
mako jena|em u {umi, glji vama i pu`evi-
ma“, ispri~ao nam je Muhizin, ko ji16 godi-
nanakongenocidapje{a~iistimputem.
Tvrdi, ovo je na~in da se ne zabora vi zlo i da
ostaliljudi iz Bosne i Hercego vine i svi jeta
nau~elekci ju.“Da nau~elekci juko ju smo mi morali
pre`i vjeti. Meni je `ao {to velikibrojljudisko-
ro pa ni{ta ne shvata. A puno bi imzna~ilo
da shvatekako su ljudipre`iv lja vali1995“,
pri~a nam Muhizin. A tu lekci ju, ve} sedmi put,u~i i Francus-
kinjaMariePonlhelet. Ove godine je obukla
i dimi je. Dok pje{a~imopremanezu~koj
d`ami ji, IbroHamido vi} nam pre vodi i
pla~e.“Ona ide da doka`e da je ovajnarodne-
vin, da je ovajnarodstradao. Da doka`e da
je agresi jabila na BiH, da se to vidio~ima
{ta je bilo. I da se pomogneBosni i ovom
narodu“, pre vodi nam Ibrori je~iMarie
Ponlhelet, te doda je da se na rancuskim
tele vizi jamaovihdana, otkako je zlo~inac
Mladi} u Haagu, ~estogo vori o genocidu
u Srebrenici.
Mnogobrojniu~esniciizlaze iz kolone
i u~e Fatihu i oda jupo~astjednoj od naj-
ve}ihratnihlegendi- HajriMe{i}u, naro-
dnomhero ju. Na mjestugdje je pogi-
nuo, u~esniciMar{abilje`e i otograf{u.
@ele se slikatiporedspomenikahero ju.
Merhame tlinarod
Sa nezu~ked`ami je se ~ujuilahi je“[ehi-
di“i “[ehidska“. U~esniciMar{a{ute i sje}aju
se najmili jih. Uz velikuvru}inu, kre}emo se
premaKri`eva~kimnji vama. @eneispred
ku}aiznosekau, sok, vodu. Ispredjedneku}e
postav ljen je kazan pun kae. Radost i ponos
`ena, ko je~a{omvodeugase`e| u~esnika
Mar{a, do voljnogo vori.
“Mi smo stvarnodobar i merhametlina-
rod. Ovo se ne bi desilo ni u jednojdrugojze-
mlji da ovakoljudiiznosevodu i kau“, go vo-
rineko iz kolone.
A SalkanHalilo vi} iz Nezuka je dobar
dje~ak i dobaru~enik. Za jednokora~amo
kroz{umu. Ima desetgodina i sa majkom i
babom je krenuo na put do Poto~ara.
“Izdr`at}u ja 110 kilometara. Mislim da }e
bitinajgore na planiniUdr~, ali i nju }u pre}i“,
obe}avaSalkan. Ka`e, u {koli ima sve peti-
ce, a samo~etvorku iz liko vnog.
“Kad se vrati{ sa Mar{a i kad po~neno va
{kolskagodina, tra`i od nasta vnikahistori-
je da ti odmahupi{epeticu“, poru~ujemo mu.
A peticu bi svakakotrebaodobiti i 14-go-
di{njiSeadDedi}, po vratnik u Pobu|e kod
Bratunca. Ve} tre}i put pje{a~i do Poto~ara,
za jedno sa babom, ko ji je pre`iviomar{
smrti iz jula1995.Kolona je ju~erpro{lakrozzvorni~kana-
seljaSnago vo i Liplje, a sino} je stigla u Ka-
menicu. KolonupredvodiMuhamedDura-
ko vi}, ko ji je kazao da Mar{mirate~e bez pro-
blema.
SamirKARI]
KOLONASJE]ANJA NA
1995.
Mar{mirakrenuopremaPo to~arima
U sapanjsko naselje Nezuk, od ranih jutarnjih sati, stizali su ljudi iz
svih kra je va na{e zemlje i svi jeta: vi{e od 6.000 je u~asnika Mar{a
U ko onii dje~akSalkanHa i ovi}Pje{a~enjepu emko im su Podrinjci u ju u1995. spasava isvo e`ivo e
Kalesi ja i Kra jina
Tradicionalno, svakegodine, na Mar{umiranaj vi{eu~esnikabude iz Kalesi-
je. Organizo van je idolazakljudi iz Biha}a, Cazina i drugihdi jelo vaKra jine. Na
Mar{u se moguvidjetigrupe iz skorosvihgrado va BiH, ali tu su i u~esnici iz Ja-
pana, SAD-a, Francuske, [vicarske, Turske, Holandi je...
Foto: A. KAJMOVI]