You are on page 1of 44

Dr Arnold G.

Fruchtenbaum

DEMONOLOGIJA: NAUKA O DEMONIMA

ARIEL RUNDFUNK-MISSION "MESIJANSKA BIBLIJSKA PROUAVANJA"

82
Copyright 2005 ARIEL Ministri es (U.S.A.)
STREET ADDRESS: 1541 Parkway Loop, Suite D Tustin, CA 92780 MAILING ADDRESS: P.O.Box 3723 Tustin, CA 92781 TEL: (001) 714-259-4800 FAX: (001) 714-259-1092

ARIEL Radio-Manuskript Nr.73 "DEMONOLOGY: THE DOCTRINE OF DEMONS" Prevod s engleskog: Melita Vidovi Juni 2009 1983, 2005 Ariel Ministries. Sva prava zadrana. Nijedan deo ovog rukopisa ne sme da se umnoava u bilo kojem obliku, izuzev u kratkom citatu, recenziji ili profesionalnom radu, bez dozvole u pisanom obliku od strane izdavaa. Ilustracija na korici: Olivije Melnik. E-mail: Homeoffice@ariel.org www.ariel.org

Sadraj
UVOD.................................................................................................7 I. POSTOJANJE DEMONA...............................................................8 A. O njima pie svaki novozavetni pisac......................................8 B. O njima saznajemo iz Isusovog uenja i Njegovih dela...........9 C. Njih prepoznaju Isusovi uenici...............................................9 II. IMENA DEMONA........................................................................9 A. Starozavetna imena...................................................................9 B. Novozavetna imena................................................................10 1. Imena koja imaju isti koren grke rei..............................11 2. Imena koja sadre re "Duh".............................................11 3. Aneli................................................................................11 4. Razaranje...........................................................................11 III. LINOST DEMONA.................................................................11 A. Intelekt....................................................................................11 B. Oseanja..................................................................................12 C. Volja.......................................................................................12 D. Line zamenice.......................................................................12 IV. POREKLO DEMONA...............................................................12 A. Poreklo slobodnih demona.....................................................13 1. Demoni i pali aneli su jedno isto.....................................13 a. Isti odnos prema Satani................................................13 b. Ista sutina....................................................................13 c. Iste aktivnosti...............................................................13 d. Isto prebivalite............................................................13 e. Isti su u Biblijskom tekstu............................................13 2. Posledice Sataninog pada na anele..................................14 B. Poreklo zatoenih demona......................................................14 1. Privremeno zatoeni demoni.............................................14 2. Trajno zatoeni demoni.....................................................14 a. Postanje 6:1-4...............................................................15
(1) Umnoavanje ljudskog roda: Postanje 6:1.....................15 (2) Optenje izmeu sinova Boijih i ljudskih keri: Postanje 6:2.......................................................................................15 (a) Sinovi Boiji...........................................................15 (b) Keri oveje..........................................................16 (3) Posledica optenja izmeu sinova Boijih i keri ovejih: Postanje 6:3.........................................................17 (4) Rezultat njihovog optenja: Postanje 6:4.......................18 3

(a) Nefilim: Oni koji su pali..........................................18 (b) Giborim: Snani ljudi..............................................18

b. 2. Petrova 2:4-5............................................................19 c. Juda 6-7........................................................................19 d. Zakljuak......................................................................20 V. BROJ DEMONA.........................................................................21 VI. ORGANIZACIJA DEMONA....................................................21 VII. KARAKTERISTIKE DEMONA..............................................22 A. Njihova priroda.......................................................................22 B. Njihova mo...........................................................................22 C. Njihov moral...........................................................................23 VIII. AKTIVNOSTI DEMONA.......................................................24 A. Istorijske aktivnosti................................................................24 B. Opte aktivnosti......................................................................25 C. Specifine aktivnosti...............................................................25 D. Okultne aktivnosti..................................................................26 1. Grke rei..........................................................................26 2. Aspekti okultnog sveta......................................................27 a. Ponovljeni zakon 18:9-14.............................................27 b. Dela apostolska 8:9......................................................27 c. Dela apostolska 16:16..................................................27 3. Obeleja okultizma............................................................28 4. Zamke okultizma...............................................................28 a. Spiritizam.....................................................................28 b. Proricanje.....................................................................29 c. Magija ili arobnjatvo.................................................30 5. Biblija i okultizam.............................................................30 6. Okultne pojave...................................................................30 IX. DEMONSKA KONTROLA.......................................................31 A. Definicija demonske kontrole................................................31 1. Kljuna re.........................................................................31 2. Kljuni izraz......................................................................31 3. Definicija...........................................................................31 4. Razlike...............................................................................32 a. Demonsko uznemiravanje............................................32 b. Demonski uticaj...........................................................32 5. Moe li vernik da bude demoniziran?...............................32 B. Simptomi demonske kontrole.................................................33 1. Fizika bolest.....................................................................33 2. Mentalni poremeaj...........................................................34 3. Duboka depresija...............................................................34
4

4. Omalovaavanje sebe samoga...........................................34 5. Samoubistvo......................................................................34 6. Pasivnost............................................................................34 7. Nemoral.............................................................................34 8. Gorina..............................................................................34 9. Upotreba droge..................................................................34 10. Psiholoke moi...............................................................35 11. ivotinjske sklonosti........................................................35 12. Uznemirenost prilikom itanja Biblije.............................35 13. Viestruka linost............................................................35 C. Uzroci demonske kontrole......................................................36 1. Naslee..............................................................................36 2. Eksperimentisanje..............................................................37 3. Prenoenje..........................................................................37 4. Nepriznati greh..................................................................38 D. Testovi demonske kontrole....................................................38 1. Test utelovljenja.................................................................38 2. Test Mesijinog gospodstva................................................38 3. Test Mesijine krvi..............................................................38 E. Lekovi za demonsku kontrolu.................................................39 1. Nevernik............................................................................39 2. Vernik................................................................................39 F. Isterivanje demona..................................................................39 1. Primeri egzorcizma............................................................40 2. Sredstva isterivanja demona..............................................40 3. Egzorcizam u odnosu na nevernike i vernike....................40 a. Nevernici......................................................................41 b. Vernik..........................................................................41 X. DEMONIZAM I VERNIK..........................................................41 A. Demoni se suprotstavljaju svetima.........................................41 B. Bog koristi demone.................................................................42 C. Demoni su pobeeni na krstu.................................................42 D. Vernici imaju odgovornosti....................................................42 XI. BUDUE AKTIVNOSTI DEMONA........................................42 A. Crkva......................................................................................42 B. Velike nevolje.........................................................................42 1. Invazija demona.................................................................43 2. Klanjanje demonima..........................................................43 3. Zatoenitvo demona.........................................................43 XII. PROPAST DEMONA...............................................................43 A. Milenijum...............................................................................43
5

B. Veni poredak.........................................................................44

DEMONOLOGIJA: NAUKA O DEMONIMA


Obucite svu Boiju opremu da moete da odolite avoljim lukavstvima. Jer, naa borba nije protiv krvi i mesa, ve protiv poglavarstava, protiv vlasti, protiv vladara ovog mranog sveta i protiv zlih duhovnih sila na nebesima.

Efescima 6:11-12

UVOD
Srpska re "demon" dolazi od grke rei daimonia. Ova grka re je upotrebljena ezdeset puta u Novom zavetu; devetnaest puta u jednini i etrdeset i jednom u mnoini. Demonologija je, dakle, doktrina o demonima ili doktrina o palim anelima. Na samom poetku treba pomenuti da postoji pet pogrenih shvatanja vezanih za demone. Razlog zato su ova shvatanja pogrena, postae jasan kako budemo prouavali ta Biblija kae o demonima. Za sada je dovoljno samo da navedemo ovih pet pogrenih shvatanja. Prvo pogreno shvatanje je da demoni jednostavno ne postoje. Takvo gledite zastupaju mnogi prirodoslovci i skeptici, kao i veina nevernika. Drugo pogreno shvatanje je da demoni nisu linosti, nego zle emanacije bez osobina linosti. Drugim reima, oni su naprosto uticaj ili sile, a ne bia koja imaju svoju linost. Tree pogreno shvatanje je da su demoni odgovorni za svaki greh. Ovo pogreno shvatanje ponekad zastupaju ak i vernici koji veruju da je za svaki greh koji uine, kriv demon ili Satana. Otuda i onaj poznati izraz, "avo me naterao da to uradim". Ponekad, naravno, avo podstie ljude da neto uine, ali u veini sluajeva, odgovornost lei na oveku, a ne na avolu. etvrto pogreno shvatanje kae da su demoni odgovorni za svaki oblik fizike slabosti i bolesti. Neke fizike slabosti jesu uzrokovane delovanjem demona, ali ne sve. Peto pogreno shvatanje kae da su demoni odgovorni za svaki oblik mentalne bolesti i slabosti. Kao i u prethodnom, tako i u ovom sluaju, ponekad to jeste sluaj, ali nisu sve mentalne bolesti nastale kao posledica demonskog delovanja.

Ovo su pet pogrenih shvatanja vezanih za demone. ta je zapravo istina, videemo u nastavku ovog prouavanja.

I. POSTOJANJE DEMONA
Da li Biblija zaista ui da demoni postoje?" Odgovor je, "da". Biblija zaista ui da demoni postoje i to moemo da vidimo na tri naina.

A. O njima pie svaki novozavetni pisac


Kao prvo, o postojanju demona govori svaki novozavetni pisac, osim pisac Poslanice Jevrejima koji pominje Satanu, poglavicu demona. Matej spominje demone u Mateju 4:24; 8:16, 28, 31, 33; 9:32, 34; 11:18; 12:22, 24; 15:22; 17:18. Marko spominje demone u Marku 1:32, 34; 3:15, 22; 6:13; 7:26, 30; 9:38; 16:9. Luka je napisao dve knjige u Novom zavetu i u obe pominje demone. U Evanelju po Luki, demone nalazimo u Luki 4:33; 7:33; 8:2, 27, 35, 36, 38; 91, 49; 11:15. U svojoj drugoj knjizi, Delima apostolskim, Luka takoe pominje demone u Delima 5:16; 8:7; 16:16-18; 19:12-16. Jovan je ukupno napisao pet knjiga u Novom zavetu. Demone pominje u tri: u Evanelju po Jovanu 8:48-49, 52; 10:20-21; 1. Jovanovoj 4:1-3 i u Knjizi Otkrivenja 8:10-11; 9:1-21; 12:7, 9; 16:13-14; 18:2 Pavle, koji je napisao najvei deo novozavetnih knjiga, pominje demone u tri: u 1. Korinanima 10:20-21; Efescima 6:12; 1. Timoteju 4:1. Jakov pominje demone u Jakovu 2:19; 3:15. Petar pominje demone u 2. Petrovoj 2:4. I na kraju, Juda pominje demone u Judi 6. Svaki novozavetni pisac pominje demone u nekom delu svojih spisa, s jednim izuzetkom, a to je nepoznati pisac Poslanice Jevrejima. Ovaj pisac, dodue, pominje Satanu; a ako je verovao u postojanje Satane, onda je verovao i u postojanje demona.

B. O njima saznajemo iz Isusovog uenja i Njegovih dela


Drugi nain na koji vidimo da Biblija ui o postojanju demona jeste injenica da je Jeua (Isus) prepoznao demone na dva naina. Prvo, On je uio da demoni zaista postoje (Mat. 7:22; 10:8; 12:27-28; 25:41; Mk. 7:29; 16:17; Lk. 10:20; 11:18-20; 13:32). Drugo, on je otvoreno pokazao da veruje u postojanje demona tako to ih je izgonio iz ljudi. Sama injenica da je Jeua izgonio demone, govori da je On uio o njihovom postojanju (Mat. 12:22-29; Mk. 1:39; 5:1-20; Lk. 4:35, 41; 8:29.33; 9:42, 11:14). Prema tome, sasvim je jasno da je Jeua verovao u postojanje demona i to je pokazao i svojim uenjem i svojim delima.

C. Njih prepoznaju Isusovi uenici


Trei nain na koji Biblija jasno ui o postojanju demona jeste injenica da su uenici ukljuujui tu apostole i one koji nisu bili apostoli verovali u njihovo postojanje. Prema Mateju 10:1, apostoli su verovali u postojanje demona. Uenici koji nisu bili apostoli njih sedamdesetorica su verovali u postojanje demona (Lk. 10:17). Prema tome, nema sumnje da Biblija jasno ui o postojanju demona.

II. IMENA DEMONA


Demonima su u Svetom pismu nadevena mnoga imena. Ovu temu emo da prouimo u dve kategorije: prvo, govoriemo o starozavetnim imenima i drugo, o novozavetnim imenima.

A. Starozavetna imena
U Starom zavetu postoji ukupno dvanaest imena za demone. Prvo, oni su nazvani aneli zla (Ps. 78:49), jer oni to zaista jesu. Re "aneo" znai "poslanik", a demoni su poslanici Satane, koji je nazvan i "Zli". Drugo, demoni su nazvani i sinovi Boiji. Kad god se ovaj izraz koristi u Starom zavetu, on se uvek odnosi na anele. Ponekad se odnosi na dobre anele, ali moe da se odnosi i na zle anele, odnosno, demone (Post. 6:2, 4). Trei starozavetni naziv je edim. To je jevrejska re koja znai "vladati" ili "biti gospodar". Ona je upotrebljena za demone u Ponovljenom zakonu (5. Mojsijeva) 32:17 i u Psalmu 106:37. Ovaj naziv istie elju

demona da budu gospodari i da vladaju nad osobom, bilo iznutra tako to e da prebivaju u njoj, bilo tako to e njom da upravljaju izvana. etvrti starozavetni naziv je seirim, a odnosi se na demone koji imaju oblik jarca. Kao to emo da vidimo kasnije, demoni imaju ivotinjske oblike. Neki od njih imaju oblik jarca, a poznati su pod nazivom seirim. Nije sluajno da satanistike grupe esto koriste glavu jarca kao simbol. Ovaj naziv se za demone koristi u jevrejskom tekstu Levitskog zakonika (3. Mojsijeva) 17:7; 2. Dnevnika 11:15; Isaiji 13:21; 34:14. Peti starozavetni naziv je lilit, jevrejska re koja se odnosi na nonog demona ili "demone noi". Upotrebljena je za demone u jevrejskom tekstu Isaije 34:14. esti starozavetni naziv je zao duh (1. Sam. 16:14-16, 23-24; 18:10; 19:9), a naglaava ono to je demon zapravo u svojoj prirodi. Demon je duhovno bie, ali je zlo duhovno bie; bie koje je palo. Sedmi starozavetni naziv je duh lai (1. Car. 22:21-22), izraz koji opisuje ta su demoni: oni su laovi; neistina je njihova sutina. Osmi starozavetni naziv je pogadaki duh (Pon. zak. 18:11; Is. 8:19; 19:3). Ovaj termin se koristi za demone koji rade u veticama, spiritistima i njima slinima. Demoni koji se otkrivaju posredstvom medijuma, arobnjaka i vetica su pogadaki duhovi. Deveti starozavetni naziv je gad, to znai "bogatstvo". To je demon bogatstva koji se pominje u Isaiji 65:11. Deseti starozavetni naziv je meni, to znai "sudbina". I ovaj naziv nalazimo u Isaiji 65:11. Jedanaesti starozavetni naziv je elilim (Ps. 96:5). Ovaj naziv se na na jezik prevodi uglavnom sa "idoli", ali se zapravo odnosi na demone idolopoklonstva. Iza idolopoklonstva stoje demoni koji su na poseban nain ukljueni u rad idolopoklonstva, a nazivaju se elelim. Dvanaesti starozavetni naziv je ketev (Ps. 91:6), jevrejska odrednica koja znai "unitenje". Ovaj naziv se odnosi na demone koji su ukljueni u dela unitavanja.

B. Novozavetna imena
Postoje etiri kategorije demonskih imena koje nalazimo u Novom zavetu. 10

1. Imena koja imaju isti koren grke rei Prva kategorija su ona imena koja sadre isti koren rei "demon" u grkom jeziku. Znaenje korena rei demon je "inteligencija". Demoni su inteligentna bia. Koren rei demon upotrebljen je sedamdeset i devet puta u Novom zavetu. Iz ovog korena rei izvedena su ukupno est oblika. Prvi oblik je daimon (Mat. 8:31), to znai "zla sila". Drugi oblik je daimonion. Ovo je glavna re za demona, a upotrebljen je ezdeset i tri puta. Jedan primer je Luka 4:33. Trei oblik izveden iz korena rei demon je daimoniodes, to znai "demonski", a upotrebljen je samo jednom u Novom zavetu (Jak. 3:15). etvrti oblik je deisidaimonesteros, to znai "biti veoma revan prema demonima". Ova re naglaava svet okulta i upotrebljena je samo jednom (Dela 17:22). esti oblik je deisdamonis, to znai "klanjanje demonima". I ovaj oblik je vrsto vezan za svet okulta i upotrebljena je samo jednom (Dela 25:19). 2. Imena koja sadre re "Duh" Druga kategorija imena demona su ona koja sadre re duh. Re "duh" je upotrebljena ukupno etrdeset i est puta u vezi sa demonima, a postoje pet takvih imena. Prvo je zao duh (Lk. 7:21; Dela 19:12-16). Drugo je neisti duh (Mat. 10:1; 12:43; Mk. 1:27; 3:11; 5:13; Dela 5:16; 8:7; Otkr. 16:13). Tree je pokvareni duh (Lk. 11:26). etvrto je varljivi duh (1. Tim 4:1). Peto ime je kombinacija "duha" i "demona", a glasi duhovi demona (Otkr. 16:14). 3. Aneli Trea kategorija imena demona su aneli. Re aneo znai "poslanik", a za demone se kae da su aneli zato to su takoe i poslanici, Satanini aneli (Mat. 25:41; Otkr. 12:7-9). 4. Razaranje etvrta kategorija je naziv razaranje. Prema Otkrivenju 9:11, ovo je ime demona iz bezdana. Njegovo jevrejsko ime je Abaddon, a u grkom jeziku ono glasi Apolion. Bilo da koristimo jevrejski, bilo grki, znaenje imena je isto: razaranje.

III. LINOST DEMONA


"Da li su demoni samo emanacija, uticaj ili sila? Ili Biblija ui da demoni jesu linosti?" Postoje tri karakteristike linosti. Ako moe da se dokae da neto poseduje sve tri karakteristike, onda govorimo o linosti. Ove tri karakteristike su: intelekt, oseanja i volja.

A. Intelekt
"Da li demoni imaju intelekt?" Odgovor je, "da". To moe da se vidi na osnovu est stvari: prvo, demoni znaju ko je Isus (Mk. 1:24); drugo, demoni 11

znaju da ih na kraju eka vena propast (Mat. 8:28-29); tree, demoni su znali ko je Isus i ko je Pavle (Dela 16:16-17; 19:15); etvrto, demoni znaju da je Bog jedan (Jak. 2:19); peto, demoni imaju krivotvoreni doktrinarni sistem (1. Tim. 4:1 3); i esto, demoni imaju sposobnost komuniciranja putem govora (Lk. 4:34-35, 41; 8:28-31). Sasvim je jasno da demoni poseduju intelekt, prvu karakteristiku linosti.

B. Oseanja
"Da li demoni imaju oseanja?" Odgovor je, "da". To moe da se vidi na dva naina: prvo, oni imaju oseaj besa i ljutnje (Mat. 8:28); drugo, imaju oseaj straha (Mat. 8:29; Jak. 2:19). Prema tome, demoni imaju drugu karakteristiku linosti, imaju emocije.

C. Volja
"Da li demoni imaju volju?" Ponovo je odgovor "da". To moemo da vidimo na tri naina: prvo, oni imaju volju da postavljaju zahteve (Mat. 8:31, Lk. 8:32); drugo, oni imaju volju da posluaju naredbe i zapovesti (Mk. 1:27; Lk. 4:35-36) i tree, oni imaju volju da napuste osobu, da trae novo mesto gde e da ive ili da se vrate na mesto gde su ranije boravili (Mat. 12:43-45). Sve to dokazuje da demoni imaju volju. Demoni imaju sve tri karakteristike linosti: intelekt, oseanja i volju, to dokazuje da demoni imaju linost.

D. Line zamenice
Postoji jo jedan nain kojim se dokazuje da demoni poseduju linost. Kad Novi zavet govori o demonima, koristi linu zamenicu. Nikada o demonima ne govori kao o "to", u srednjem rodu, to bi bilo normalno u sluaju da su demoni emanacije. Umesto toga, starozavetni tekst koristi zamenice me, nas, oni, vai, ja i mene kada govori o demonima (Mk. 5:6-13; Lk. 8:28-30).

IV. POREKLO DEMONA


Kad govorimo o poreklu demona, bie potrebno da ih stavimo u dve kategorije: slobodni demoni i ogranieni demoni. U krajnjoj liniji, svi demoni, i slobodni i ogranieni, istog su porekla, oni su aneli koji su pali zajedno sa Satanom u trenutku Sataninog pada. U poetku su svi demoni bili slobodni demoni, ali su neki od tada dobili odreene restrikcije. Vano je da napravimo tu razliku.

12

A. Poreklo slobodnih demona


1. Demoni i pali aneli su jedno isto Da bismo razumeli poreklo slobodnih demona, vano je prepoznati da su demoni i pali aneli jedno isto, a ne dve razliite kategorije bia. Da su jedno isto, moemo da vidimo na pet naina. a. Isti odnos prema Satani Prvi dokaz da je da i demoni i pali aneli imaju slian odnos prema Satani. O ovom odnosu se govori na etiri naina. Prvo, Satana, koji je aneo, naziva se vladar demona (Mat. 12:24). To ukazuje na to da su i oni koji ga slede, aneli. Drugo, Satana ima dobro organizovanu hijerarhiju, odnosno poredak svojih anela (Ef 6:11-12), pa je razumljivo pretpostaviti da su demoni taj poredak palih anela. Tree, o njima se govori kao o avoljim anelima (Mat. 25:41) i po svemu sudei su demoni. etvrto, takoe su nazvani i Sataninim anelima (Otkr. 12:7-9), a i to ukazuje da su oni isto to i demoni. Ova etiri teksta pokazuju da pali aneli i demoni imaju slian odnos prema Satani, to znai da su oni jedno isto. b. Ista sutina Drugi dokaz da su pali aneli i demoni jedno isto jeste njihova jednaka sutina; i jedni i drugi su duhovna bia. c. Iste aktivnosti Trei dokaz jeste da i pali aneli i demoni imaju sline aktivnosti. I jedni i drugi ele da uu u oveka i jedni i drugi ratuju protiv oveka i Boga. To ine pali aneli (Otkr. 9:1-2, 11, 13-15), kao i demoni (Otkr. 9:3-10, 1621). To ukazuje da su pali aneli i demoni jedno isto. d. Isto prebivalite etvrti dokaz da su pali aneli i demoni jedno isto jeste to to imaju isto prebivalite, vazduni prostor. Oni prebivaju na nebesima (Ef. 2:2; 6:12; Otkr. 12:7-12). e. Isti su u Biblijskom tekstu Peti dokaz da su demoni i pali aneli jedno isto jeste to to u biblijskom tekstu nalazimo ili samo pale anele ili samo demone, ali nikada i jedne i druge zajedno. Ni jedan jedini stih ne pominje pale anele i demone istovremeno u bilo kom tekstu koji govori bilo o jednima, bilo o drugima. Da bismo razumeli poreklo slobodnih demona, treba da imamo na umu da su pali aneli i demoni jedno isto. Jednom kad to usvojimo, moi emo da razumemo i poreklo slobodnih demona. Slobodni demoni, to je isto to i pali aneli, vuku poreklo od vremena Sataninog pada, kada su odluili da pou za njim. 13

2. Posledice Sataninog pada na anele Jezekilj 28:11-19 opisuje Satanin pad, koji je pao zbog veliine njegove trgovine (st. 16). Ono to jevrejska terminologija ovde eli da kae jeste to da je Satana iao od anela do anela i klevetao Boga, kako bi njihovu odanost prisvojio za sebe. Neke od tih anela je prevarila Satanina la: da e on da ostvari onih pet ja u, ukljuujui i elju da postanu kao Bog (Is. 14:12-14). Neki aneli su naseli na Sataninu priu, ali veina nije. Oni koji su naseli na njegovu priu, pali su zajedno s njim. Oni su sada demoni koji su slobodni i izvravaju Satanine naredbe. Tri su posledice pada ovih anela: prvo, izgubili su svoju iskonsku svetost; drugo, njihova priroda je postala pokvarena, kao to to pokazuju njihova starozavetna i novozavetna imena; i tree, ovi aneli su postali Satanini demoni.

B. Poreklo zatoenih demona


Kad govorimo o poreklu zatoenih demona, moramo da napravimo jo jednu razliku, jer postoje dve razliite kategorije zatoenih demona: privremeno zatoenih demoni i trajno zatoenih demona. 1. Privremeno zatoeni demoni Neki demoni su nakon njihovog izgona iz oveka privremeno zatoeni. Demon Legion, iz Luke 8:31, nije eleo da bude poslan u Bezdan. Umesto toga je traio da bude poslan meu svinje. Neki su privremeno ogranieni nakon izgona, a onda kasnije bivaju puteni. Mnogi drugi su upravo sada privremeno zatoeni, ali e biti puteni prilikom odreenih kazni tokom Velikih nevolja. Otkrivenje 9:13-21 govori o oslobaanju dve stotine miliona demona kako bi pobili treinu stanovnitva Zemlje. Mesto njihovog privremenog zatoenitva je Bezdan. Neki su sada tamo zatoeni i bie puteni tokom Velikih nevolja. Drugi, pak su tamo privremeno zatoeni nakon to su izgnani iz ljudi i kasnije e da budu puteni kako bi ponovo izvravali Satanine naloge. 2. Trajno zatoeni demoni Druga kategorija zatoenih demona su demoni koji su trajno zatoeni i bie puteni, ali e otii direktno u Ognjeno jezero. Tri su kljuna teksta koji govore o ovim trajno zatoenim demonima.

14

a. Postanje 6:1-4 Glavna rasprava meu hrianima o ovom tekstu svodi se na pitanje da li ovaj tekst govori o anelima ili ne. Svrha ovog segmenta je da pokae da ovaj tekst govori o anelima i to o anelima koji su trajno zatoeni. Da bismo ovo dokazali, bie neophodno da ove stihove detaljno prouimo. (1) Umnoavanje ljudskog roda: Postanje 6:1 Kad se ljudi poee mnoiti na zemlji i keri im se narodie,... Stih 1 naglaava umnoavanje ljudskog roda pre Velikog potopa. Jevrejska re za ljude koja je ovde upotrebljena je opte prirode i odnosi se na celo oveanstvo, ukljuujui mukarce i ene. Ova re, kao takva, ne moe da se ogranii na Kainove sinove. Ona ukljuuje i Setove i Kainove potomke. I jedni i drugi su pomrli u Velikom potopu. Jo jedna kljuna re nalazi se u stihu 1, a to je keri, jevrejska re koja znai "ene". Naglasak drugog dela prvog stiha: keri im se narodie, stavljen je na enski deo ljudskog roda. I ovde ovaj izraz ne moemo da ograniimo, kako neki ue, na Kainove keri. To je jednostavno re koja znai "enski deo ljudske populacije". Stih 1 mogao bi da glasi i ovako: "Ljudski rod je poeo da se mnoi i raale su im se keri". Razlika u stihu 1 ne nalazi se izmeu Setovih mukih potomaka i Kainovih enskih potomaka, nego se naglasak stavlja na enski deo ljudske populacije u optem smislu, to ukljuuje i Setove i Kainove potomke. (2) Optenje izmeu sinova Boijih i ljudskih keri: Postanje 6:2 ... videi sinovi Boji keri oveje kako su lepe, uzimahu za ene sve one koje izabrahu. Stih 2 opisuje brak izmeu sinova Boijih i ljudskih keri. (a) Sinovi Boiji Prvi kljuni izraz u stihu 2 je: sinovi Boiji. Izraz sinovi Boiji je opti termin koji znai, "doi u postojanje na osnovu Boijeg kreativnog dela". Budui da ovaj izraz sadri ovo znaenje, vrlo se selektivno koristi. U celom Starom zavetu, termin sinovi Boiji se uvek koristi za anele. Ovo se sasvim jasno vidi kada se ista upotreba poredi sa upotrebom u Starom zavetu. Ovaj termin se koristi jo u Jovu 1:6; 2:1 i 38:7. Niko jo nije rekao da se izraz sinovi Boiji na drugim mestima u Starom zavetu ne odnosi na anele. Meutim, neki ele da u Postanju 6:1-4 naprave izuzetak, iako za to nema opravdanog razloga. U Novom zavetu, izraz sinovi Boiji ima ire znaenje. Adam je nazvan sinom Boijim u Luki 3:38, jer je njegovo postojanje vezano za stvaranje. Vernici su nazvani "sinovi Boiji" u Jovanu 1:12, jer se smatra da su vernici, prema Galatima 6:15, novo stvorenje. Meutim, u Postanju, tekst govori o 15

specifinom jevrejskom izrazu, benei elohim, a s obzirom na to da se koristi u jevrejskom Starom zavetu, to je termin koji se uvek koristi za anele. Razlika se, prema tome, ne nalazi izmeu Setovih i Kainovih potomaka, ve izmeu ljudi i anela. Re oveije ovde stavlja naglasak na ljudski rod, dok izraz sinovi Boiji stavlja naglasak na anele. (b) Keri oveje Drugi kljuni izraz u stihu 2 je keri oveje. Ovo je opti izraz za ene, koji ukljuuje enski deo i Setovih i Kainovih potomaka. Stih zapravo kae: da su sinovi Boiji videli keri oveje. Nema osnove da se ovom stihu pripie sledee znaenje: "poboni mukarci su se enili bezbonim enama". Da li bi se uistinu poboni mukarci enili bezbonim enama? Keri oveje jednostavno znai "enski rod", a sinovi Boiji se odnosi na anele. Ako znaenje ovog stiha drimo dosledno u skladu sa drugim mestima u Starom zavetu gde se ovaj izraz koristi, jasno emo videti da ovaj tekst govori o palim anelima koji su za sebe uzimali ene koje su pripadale ljudskom rodu. To se jasno vidi na dva naina. Prvo, to je uvek jednosmerno optenje; uvek je to: sinovi Boiji uzimali su sebi za ene keri oveje. Nije zabeleeno da su "keri Boije" uzimali za mueve "sinove oveje". Da se govori o razlici izmeu Setovih i Kainovih potomaka, jednostavno se to uopte ne bi tako odvijalo. Stupanje u brak se kod ljudi odvija obostrano. Danas se ponekad deava da spaseni mukarac oeni nespasenu enu i ponekad nespasene ene stupaju u brak sa nespasenim mukarcima. Da su druge tvrdnje tane, to bi znailo da su mukarci, Setovi potomci, uzimale ene Kainove potomke, ali da se mukarci, Kainovi potomci, nisu enili enama, Setovim potomcima, to je vrlo neverovatno. Na taj nain bi stupanje u ovakav brak bilo ogranieno samo na brak izmeu pobonih mukaraca i bezbonih ena, ali ne i na brak izmeu pobonih ena i bezbonih mukaraca. Ali, u Postanju 6 vidimo da se optenje odvijalo samo u jednom smeru; sinovi Boiji su uzimali za ene keri oveje. Drugo, kontekst jasno govori o jednoj neobinoj i neprirodnoj zajednici i optenju koje je prouzrokovalo Opti potop. Postanje 1-4 govori o tome kako su aneli uticali na Opti potop, dok Postanje 5-6 govori o ljudskom uticaju na potop. Takva vrsta zajednice i optenja izmeu Setovih i Kainovih potomaka ne bi bila neobina i neprirodna, dok zajednica izmeu anela i ljudi bi. Oni kojima se ovo uenje ne svia, svoj prigovor potkrepljuju citatom iz Mateja 22:30, tvrdei da ovaj stih jasno ui da su aneli bespolni: O vaskrsenju se ljudi nee ni eniti ni udavati, nego e biti kao aneli na nebu.

16

Ono to je Jeua rekao jeste da se ljudi o vaskrsenju i u nebu nee eniti, ni udavati. Aneli o kojima Jeua govori su aneli na nebu. Poreenje se ne odnosi na anele u optem smislu, ve na anele na nebu. Matej 22:30 govori isto, ali u odnosu na ljude. Ljudi na nebu se ne ene, niti udaju. Meutim, ta sa ljudima na zemlji? Ljudi na zemlji se zasigurno ene i udaju. Ovim se istie suprotnost onoga to se dogaa u nebu i onog to se dogaa na zemlji. Meutim, Postanje 6, s druge strane, govori o anelima na zemlji. Aneli na nebu se ne ene, niti se udaju; kao to se i ljudi na nebu nee eniti, niti udavati. Za anele se nigde ne kae da su bespolni; zapravo, za njih je uvek upotrebljen muki rod. Matej 22:30 govori da se aneli ne razmnoavaju i ne raaju druge anele. I u Starom i u Novom zavetu aneli su uvek opisani u mukom rodu, a ne u enskom ili srednjem. Kad god su aneli bili vidljivi, pojavili su se u obliku mladia, a nikada kao ene (Post. 18:1-19:22; Mk. 16:5-7; Lk. 24:4-7; Dela 1:10-11). Prema tome, ne moemo da uzmemo Matej 22:30 kao argument kojim pobijamo tvrdnju o anelima u Postanju 6:1-4, jer se tu govori o situaciji na zemlji, a ne na nebu; niti Matej 22:30 ui da su aneli bespolni. Sasvim je drugo pitanje, "Zato je Satana hteo da neki pali aneli opte sa ljudskim enama? Zato bi se optereivao time?" Razlog moemo da naemo istraujui iri kontekst Knjige postanja. Tri poglavlja ranije zabeleeno je prvo mesijansko prorotvo (Post. 3:15). Ovo prorotvo je objavilo da e Mesija izai iz eninog semena i da e to seme da zgazi Satani glavu. Ono to se dogodilo u Postanju 6:1-4 bio je satanski pokuaj da pokvari enino seme tako to su neki njegovi aneli uzeli ljudski oblik i optili sa ljudskim rodom kako bi pokvarili to seme. Prema tome, dogaaji iz Postanja 6:1-4 bili su satanski pokuaj da poniti proroanstvo iz Postanja 3:15. (3) Posledica optenja izmeu sinova Boijih i keri ovejih: Postanje 6:3 Posledica njihovog optenja bio je sud Boiji: Tada Gospod ree: Nee se duh moj do veka s ljudima prepirati, jer su oni samo put, i zato e dani njihovi biti sto i dvadeset godina. U stihu 3 Bog izgovara osudu: Duh Sveti se nee zauvek boriti sa ovakvom vrstom zla i Bog odluuje da uniti ljudski rod, to i ini sto i dvadeset godina kasnije, a sredstvo koje za to koristi je potop. Svrha Opteg potopa bila je da se uniti rezultat optenja izmeu anela i ena, o emu govori sledei stih.

17

(4) Rezultat njihovog optenja: Postanje 6:4 U to vreme bejae divovi na zemlji, poto su se sinovi Boji sastali bili sa kerima ovejim, pa im one raahu sinove. To behu oni junaci koji su u staro vreme na glasu bili. Da bismo dobili jasnu sliku ta ovaj stih znai, prvo moramo da prodiskutujemo pojedine njegove delove. (a) Nefilim: Oni koji su pali Prvo ime je Nefilim. Neki prevodi ovu re prevode sa "divovi". Kad to itaju, ljudi zamiljaju ogromna ljudska bia. Ali, jevrejska re koja je ovde upotrebljena ne znai divovi, nego "oni koji su pali". Ova re ne govori o divovima u smislu ogromnih bia, ve o rasi koja je pala. Razlog zato je ova re prevedena sa "divovi" je vrlo zanimljiv. U Septuaginti, grkom prevodu Starog zaveta iz 250. godine pre Hrista, jevrejski uitelji su stih 4 preveli grkom rei gigentes, to znai "Titan". Engleska re "giant" dolazi od ove grke rei, gigentes. "Ali, ta su Titani bili u grkoj mitologiji?" Oni su bili polu-ljudi, polubogovi, jer su proizili od bogova i ljudi. Kad su jevrejski uitelji 250. godine pre Hrista prevodili re Nefilim na grki, upotrebili su grku re za Titane, jer su to prepoznali kao spajanje i to ne dve vrste ljudskih bia, ve, sasvim ispravno, kao spajanje anela i ljudi od kojih su dola bia koja nisu bili ni aneli, ni ljudi. Ovi jevrejski uitelji, koji su iveli daleko blie vremenu kada je Mojsije pisao ovaj tekst, jasno su razumeli da je to bio brak izmeu anela i ljudskih ena. Kao posledica ovog braka, pojavila su se nova vrsta bia, oni koji su pali, nazvani Nefilimi. Oni su bili gigentes, prvoklasni ljudi, ali ne po veliini. Oni su imali ljudske karakteristike, ali su istovremeno bili super-ljudi. Oni su imali posebna svojstva mentalna i fizika iako moda uopte nisu bili nita vei od obinih ljudi. Grka i rimska mitologija vodi preko dogaaja iz Postanja 6:1-4. Ovi mitoloki zapisi govore kako su se bogovi sa Olimpa enili ljudskim biima na zemlji i raali decu sa nadljudskim osobinama, koji su bili vie od ljudi, ali manje od bogova. Tako, Knjiga postanja belei istiniti istorijski dogaaj, dok grka i rimska mitologija daje iskrivljeni izvetaj. U grkoj i rimskoj mitologiji nalazimo ljudsku varijantu u kojoj se ti dogaaji podiu na pijedestal neeg posebnog i slavnog, ali Bog to naziva grehom. (b) Giborim: Snani ljudi Sledea re koju treba da primetimo je giborim, koja se prevodi kao junaci... koji su na glasu bili. Dakle, budui da su bili rezultat optenja izmeu palih anela i ena, oni su bili jedinstveni; bili su giborim. Primetite da se nigde ne govori o snanim enama, to bi bilo udno da je re o normalnoj zajednici mukarca i ene; jer u normalnom braku izmeu mukarca i ene, raaju se i keri. Da je to prirodna zajednica, imala bi za 18

rezultat snane mukarce i snane ene. Ali, rezultat su samo snani mukarci, jer je to nova vrsta bia koji nisu ni aneli, ni ljudi. Jedini nain kako moemo da objasnimo poreklo giborima jeste da su oni proizvod zajednice o kojoj govori stih 4. Ostali delovi biblijskog uenja imaju smisla jedino ako kaemo da Postanje 6 govori o anelima. Jedino tako nalazimo odgovarajue objanjenje odreenih tvrdnji u 2. Petrovoj i Judinoj poslanici, to je sledee nae prouavanje. To je specifian greh. Povezan je sa Optim potopom i drugaiji je od prvog pada anela. Da nije tako, pali aneli bi zauvek bili zatoeni. b. 2. Petrova 2:4-5 Jer, ako Bog nije potedeo anele koji su zgreili, nego ih je bacio u mrana grotla pakla, da budu uvani za Sud; ako ni stari svet nije potedeo kad je sruio potop na njegove bezbonike, nego je sauvao samo Noju, propovednika pravednosti, i sedmoro drugih... Stih 4 iznosi mesto gde se nalaze demoni koji su trajno zatoeni. Privremeno zatoeni demoni se nalaze u Bezdanu, ali trajno zatoeni demoni se nalaze negde drugde. Grka re u ovom tekstu za pakao je Tartarus. Tartarus je deo eola ili Hada gde se nalaze trajno zatoeni demoni. I Bezdan i Tartarus su delovi eola ili Hada. Bezdan je mesto za privremeno zatoene demone, a Tartarus je mesto za trajno zatoene demone. Za Tartarus se kae da je mrano grotlo pakla, a za ove anele se kae da se tu uvaju za Sud. To je poslednji sud kod velikog belog prestola. To znai da ovi aneli nikada nee biti osloboeni. Kad doe vreme, oni e iz Tartara direktno otii pred veliki beli presto gde e im biti sueno, a onda e biti baeni u Ognjeno jezero. Oni nikada nee imati priliku da slobodno idu kuda hoe, ve su trajno zatoeni. Stih 5 otkriva vreme njihovog zatoenitva, a vezano je za Veliki potop. To je u skladu sa dogaajima iz Postanja 6:1-4, to su takoe dogaaji vezani za potop. Svrha potopa bila je da uniti posledicu zajednice izmeu palih anela i ena. Ako uporedimo tekst iz 2. Petrove i tekst iz Postanja, dolazimo do dobrog dokaza koji pokazuje da tekst iz Postanja ne govori o braku izmeu Setovih i Kainovih potomaka, nego o braku izmeu palih anela i ena. Do ovog zakljuka moemo da doemo ak i ako uzmemo u obzir samo starozavetni tekst; ali i Novi zavet takoe podupire ovo tumaenje. c. Juda 6-7 Pa i anele koji nisu sauvali svoje dostojanstvo, nego su napustili svoje prebivalite, sauvao je u venim okovima u tami za Sud koji e biti na Veliki dan. Tako i Sodom i Gomor, i okolni gradovi koji su se na slian 19

nain odali bludu i traili nasladu u drugaijoj puti, slue kao primer, ispatajui kaznu u veitom ognju. Stih 6 naglaava pad odreene grupe anela i opisuje njihov pad koristei etiri tvrdnje. Prvo: oni nisu sauvali svoje dostojanstvo. Re dostojanstvo se esto pominje kad se govori o anelima i jedan je od termina koji opisuje jedan od aneoskih rangova. To znai da oni nisu ostali na svom mestu i nisu sauvali status koji su imali u satanskom kosmosu. Drugo: oni su napustili svoje prebivalite. Oni su napustili prostor delovanja demonskih anela i uli su u prostor ljudi tako to su uzeli oblije mladia i enili se ljudskim enama. Tree: oni se sada nalaze u venim okovima u tami. Ovde Juda pominje isto ono o emu je Petar govorio, da su ovi aneli sada trajno zatoeni. Petar takoe otkriva i mesto njihovog zatoenitva: Tartar. etvrto: oni e biti tamo do Suda koji e biti na Veliki dan. Juda ponovo potvruje Petrove tvrdnje da e ti aneli ostati u zatoenitvu do dana Suda. To je sud kod velikog belog prestola. Time se jo jednom potvruje da ovi demoni nikada nee biti osloboeni da lutaju okolo, nego su zauvek osueni u Tartaru. Kad doe vreme, oni e iz Tartara biti odvedeni pred veliko belo prestolje suda, a potom e biti baeni u Ognjeno jezero. Stih 7 govori o prirodi njihovog greha. Kljuni izraz je: slian nain. Na slian nain, kao Sodom i Gomor, traili su nasladu u drugaijoj puti. Greh koji su ovi aneli poinili slian je grehu koji su poinili stanovnici Sodoma i Gomora, seksualni greh traenja naslade u drugaijoj puti. Drugaija put znai seksualno spajanje koje je neprirodno, odnosno suprotno prirodnom optenju. U sluaju Sodoma i Gomora, drugaija put bila je homoseksualnost. U sluaju ovih anela, drugaija put bila su enska tela. Umesto da su ostali u svom prebivalitu, preli su u prebivalite drugaije puti i poinili odvratan seksualni nemoral. Prema tome, Sodom i Gomor i ovi aneli imaju neto zajedniko; i jedni i drugi snose krivicu za seksualni greh. U sluaju Sodoma i Gomora taj seksualni greh je bila homoseksualnost; u sluaju ovih anela, seksualno optenje sa ljudima. Ako uporedimo tekst iz Postanja sa tekstovima iz 2. Petrove i Judine poslanice, jasno emo videti da su to aneli koji su optili sa enama, a da se ne radi samo o sklapanju brakova izmeu Setovih i Kainovih potomaka. d. Zakljuak Evo i zakljuka o poreklu demona: svi demoni imaju isto iskonsko poreklo, a to je da su svi pali zajedno sa Satanom. Ipak, posle nekog vremena nakon tog pada, neki Satanini pali aneli uzimali su za ene keri oveije, u nameri da pokvare seme enino i da tako stanu nasuprot prorotva u Postanju 3:15. Ti aneli su sada trajno zatoeni u Tartaru. Ostali su slobodni, ali mnogi od njih povremeno bivaju privremeno zatoeni u Bezdanu, da bi ponovo bili osloboeni da slobodno lutaju. Razlika izmeu njih je kao biti u zatvoru na odreeno vreme i biti

20

osuen na doivotnu robiju. Naravno, na kraju e svi demoni da budu trajno osueni na Ognjeno jezero, gde e biti baeni nakon Suda kod velikog belog prestola.

V. BROJ DEMONA
"Koliko demona postoji u svemiru?" Prvo, postoji nekoliko indicija da postoji ogroman broj demona. Na primer, Marko 5:9, 15 i Luka 8:30 pominju legiju demona kako prebiva u jednoj osobi. Jedna legija se sastoji od etiri do est hiljada demona. Prema tome, ova osoba je imala izmeu etiri do est hiljada demona. Otkrivenje 9:16 pominje dve stotine miliona privremeno zatoenih demona. Drugo, iako Sveto pismo nigde ne navodi taan broj demona, Otkrivenje 12:3-4 otkriva procenat anela koji su pali zajedno sa Satanom: Tada se na nebu pojavi drugo znamenje: Adaja, velika, crvena kao vatra. Imala je sedam glava i deset rogova, a na svojim glavama sedam kruna. Njen rep povue treinu zvezda sa neba i baci ih na zemlju. Adaja stade pred enu koja je trebalo da se porodi, da joj prodre dete im ga rodi. Ovaj tekst kae da je adaja, koja predstavlja Satanu, povukla sa sobom treinu zvezda. Gde god se koristi re zvezda, ona se koristi simboliki i uvek je simbol za anela. injenica da je Satana poveo treinu zvezda otkriva da od ukupnog broja anela, treina je krenula za Satanom u njegovoj pobuni. Treina anela postali su demoni, dok su dve treine ostale lojalne Bogu. to se tie broja demona, odgovor je: nebrojeno mnogo. Prema Jevrejima 12:22-24, stvoreno je nebrojeno mnogo anela. Prema tome, veliki je broj demona, ali taan broj se nigde ne navodi.

VI. ORGANIZACIJA DEMONA


Pali aneli su jednako organizovani kao i dobri aneli i imaju iste titule i poredak. 1. Korinanima 15:24 govori o tri razliita ranga u organizaciji anela: vlasti, poglavarstva i sile. Efescima 6:12 navodi sledee: poglavarstva, vlasti i vladari ovog sveta. Koloanima 2:15 pominje: poglavarstva i vlasti. Stari zavet govori o demonima koji deluju preko vladara naroda, kao to je poglavar persijskog kraljevstva (Dan. 10:13-20) i grki knez (Dan. 10:20). Oigledno je da je organizacija demona imitacija organizacije izabranih anela, ukljuujui sline titule i poredak. Satana i svi demoni jednom su bili deo boanskog poretka svih stvorenja, tako da im je organizacija Boijih anela na nebu veoma poznata.

21

VII. KARAKTERISTIKE DEMONA


Karakteristike demona mogu da se svrstaju u tri kategorije.

A. Njihova priroda
Prva kategorija vezana za karakteristike demona je njihova priroda. O njihovoj prirodi treba pomenuti etiri stvari. Prva stvar vezana za njihovu prirodu jeste to da su demoni duhovna bia. Zapravo, demoni i neisti duhovi su jedno isto. To moe jasno da se vidi ako uporedimo analogne izvetaje. Na primer, Matej 17:18 pominje demona, ali uporedni izvetaj u Marku 9:25 ga naziva neistim duhom. Takoe nalazimo da se termin demon i neist duh naizmenino koristi u Mateju 8:16; Luki 9:38-39, 42; 10:17, 20. Naizmenina upotreba ovih termina pokazuje da su demoni duhovna bia. Budui da su duhovna bia, veliki broj njih moe da koegzistira na malom prostoru, pa tako legija demona moe da prebiva u jednom oveku (Lk. 8:30). tavie, Efescima 6:12 govori da demoni nemaju telo i krv. Druga stvar vezana za prirodu demona jeste to da oni nemaju telo; nemaju fiziko telo (Mat. 12:43-45; Mk. 5:12). Oni mogu da zaposednu fiziko telo, ali ga sami nemaju. Trea stvar vezana za prirodu demona odnosi se na injenicu da, iako su duhovna bia, imaju jasne oblike i crte, koje vrlo esto lie ivotinjskim oblicima (Otkr. 9:7-10, 17-19; 16:13-14). etvrta stvar vezana za prirodu demona jeste to da oni trae da zaposednu oveka, budui da njihova mo u odreenoj meri zavisi o tome da li su zaposeli nekog oveka (Mk. 5:1-13; Dela 16:16; 19:16).

B. Njihova mo
Druga kategorija vezana za karakteristike demona je njihova mo. Tu treba da pomenemo etiri stvari. Prva stvar vezana za njihovu mo jeste to da oni imaju mo da kontroliu oveka iznutra, kao to moe da se vidi u Marku 5:1-5 i Delima 19:16. Druga stvar vezana za njihovu mo jeste to da oni mogu da mue ljude, kao to moe da se vidi u Otkrivenju 9:1-21 kada u vreme velikih nevolja, pet meseci mue nevernike.

22

Trea stvar vezana za njihovu mo jeste to da oni mogu da ine uda, kao to moe da se vidi u Otkrivenju 16:14. I etvrta stvar vezana za njihovu mo jeste to da oni imaju mo da budu vidljivi. To vidimo u Otkrivenju 9:7-10, 17-19; 16:13-14.

C. Njihov moral
Trea kategorija vezana za karakteristike demona tie se njihovog morala. Tu treba da pomenemo devet stvari. Prva stvar vezana za njihov moral jeste to da su oni nazvani neisti duhovi, ba kao to stvarno i jesu u moralnom smislu, neisti (Mat. 10:1; Mk. 1:23, 27; 3:11; 5:2; 9:25; Lk. 4:36; Dela 8:7; Otkr. 16:13). Druga stvar vezana za njihov moral jeste to da su oni zli dusi, pokvareni u svojoj prirodi (Lk. 7:21). Trea stvar vezana za njihov moral jeste to da su oni divlji i opaki (Mat. 8:28). etvrta stvar vezana za njihov moral jeste to da su oni takoe i podli i zlonamerni (Lk. 9:39). Peta stvar vezana za njihov moral jeste to da su okarakterisani kao ekstremno zli (Mk. 9:20). esta stvar vezana za njihov moral jeste to da imaju krivotvoren doktrinarni sistem (1. Tim. 4:1-3). Taj krivotvoreni sistem ima barem est glavnih taaka: otpadnitvo od vere; podleganje prevari; licemeran ivot; jezik lai; gubitak savesti i poricanje slobode vernika u podruju braka i jela. Sedma stvar vezana za njihov moral jeste to da njihov nemoral vodi u jo vei nemoral (Lk. 8.27). Osma stvar vezana za njihov moral jeste to da su opisani kao oni koji su deo mranog sveta kojeg kontrolie Satana (Ef. 6:12). Deveta stvar vezana za njihov moral jeste to da oni nisu svi jednako zli, jer postoji stepen zlobe ak i meu demonima (Mat. 12:43-45).

23

VIII. AKTIVNOSTI DEMONA


O ovoj temi emo da govorimo unutar etiri kategorije.

A. Istorijske aktivnosti
Prva kategorija vezana za istorijske aktivnosti odnosi se na injenicu da njihova aktivnost raste i opada u odreenom vremenskom periodu. U periodu celog Starog zaveta, demonska aktivnost je bila mala i samo u retkim sluajevima i zabeleena. Meutim, sa poetkom Evanelja, odjednom se susreemo sa pravom bujicom demonskih aktivnosti. Odjednom ih svuda nalazimo i Jeua se s njima suoavao gde god je iao. Razlog tome nalazimo u Otkrivenju 12:1-5, gde itamo da je za vreme Jouinog prvog boravka na zemlji, Satana doveo na zemlju itavu vojsku iz njihovog sadanjeg boravita u vazdunom prostoru, u nameri da pokua da sprei ostvarenje svrhe Jeuinog prvog dolaska na zemlju. Satana je doao da manipulie dogaajima i ljudima, ne bi li spreio Mesijin odlazak na krst, tako to bi ga ubio ranije kao malu bebu u Vitlejemu, ili na pogrean nain, kao to je ma ili kamenovanje. To je bio razlog neverovatne demonske aktivnosti u to vreme i dolaska itave vojske demona na zemlju. Potom, kako se istorija odmotava, dolazimo do Knjige dela apostolskih i kasnije, demonska aktivnost je dovedena u okvire njihove starozavetne aktivnosti. I na kraju, u budunosti, za vreme Velikih nevolja, ponovo e doi do ogromne demonske aktivnosti. Knjiga otkrivenja vrlo esto pominje demone, ak do te mere da izgleda da e njihova aktivnost dosei razmere njihove aktivnosti u evaneljima. I opet e to da bude iz slinog razloga: da se sprei Mesijin drugi dolazak. Drugi dolazak se nee dogoditi dok Jevrejski narod ne bude traio da se Isus vrati. Budui da to zna, Satana e da upotrebi sve svoje demone da tokom Velikih nevolja pokua da ceo svet okrene protiv Jevreja, ne bi li ih istrebio jednom zauvek, pre no to i dou u situaciju da vape za Mesijinim povratkom. Satana se nada da e unititi celokupan Jevrejski narod pre nacionalne obnove Izraela. U tom sluaju ne bi dolo do Drugog dolaska i Satanski uspeh bi zauvek bio zapeaen. Zato e u vreme Velikih nevolja doi do pojaanja demonske aktivnosti. U osnovi, istoriju demonskih aktivnosti moemo da podelimo na etiri podruja. Prvo, od Postanja do Evanelja postojala je mala aktivnost. Drugo, tokom Evanelja njihova aktivnost je bila veoma izraena. Tree, Od Dela

24

apostolskih do Velikih nevolja, demonska aktivnost je smanjena. etvrto, za vreme Velikih nevolja, ponovo e njihova aktivnost rapidno da se uvea.

B. Opte aktivnosti
U optem smislu, demoni su ukljueni u tri glavne aktivnosti. Prva opta aktivnost je njihovo pokuavanje da spree ostvarenje Boije svrhe. Jedan primer toga nalazimo u Danilu 10:10-14, gde je zabeleeno da je vodei demon tri sedmice drao u zatoenitvu anela Boijeg kako bi spreio da Boije otkrivenje o buduim dogaajima doe do Danila. Drugi primer je Otkrivenje 16:12-16, gde e demoni pomagati da se narodi okupe za Armagedon, ne bi li tako zaustavili Boiji plan o Drugom dolasku. Druga opta aktivnost je proirenje Satanskog autoriteta nad kosmosom, izvravanjem njihovih naloga (Ef. 2:1-2; 6:11-12). Trea opta demonska aktivnost odnosi se na injenicu da Bog moe i koristi demone da se ostvare Boiji planovi i Boija volja. Na primer u 1. Samuilovoj 16:14, upotrebljen je demon da mui Saula. U 1. Carevima 22:19-23, laljivi duh je bio upotrebljen da bi se ostvarila Ahabova smrt. A u 2. Korinanima 12:7, demonu je bilo doputeno da bude upotrebljen kako bi Pavle ostao ponizan. Bog e da upotrebi demone da ostvari svoje vlastite namere.

C. Specifine aktivnosti
Trea kategorija demonskih aktivnosti odnosi se na njihove spacifine ili konkretne aktivnosti. Ovde treba pomenuti dvanaest specifinih aktivnosti. Prva specifina aktivnost demona ili palih anela jeste njihov odnos sa kontrolom naroda. Ba kao to Bog ima dobre anele pomou kojih vri kontrolu nad narodima, tako Satana ima zle anele da vri kontrolu nad narodima. Danilo 10:10-14 govori o demonskom persijskom knezu, a Danilo 10:20-21 govori o demonskom grkom knezu. Druga specifina aktivnost jeste to da demoni mogu da zadaju fiziku bolest, to i ine. Na primer, demon moe da izazove da ovek bude gluvonem ili nem (Mat. 9:32-33; 12:22; Mk. 9:17); gluv (Mk. 9:25); zgrenost kime (Lk. 13:10-13); epilepsiju (Mat. 17:15-18; Mk. 9:20; Lk. 9:37-42); slepou (Mat. 12:22) i povreivanje (Mk. 9:18). Demoni mogu da izazovu fiziku bolest, ali nisu sve fizike bolesti izazvane demonima. Postoji razlika izmeu fizikih bolesti izazvane slabou ljudskog tela i bolesti izazvanoj demonom (Mat. 4:24; 8:16). Trea specifina aktivnost jeste to da demoni mogu da izazovu ludilo (Mk. 5:1-5; Lk. 8:26-27). 25

etvrta specifina aktivnost jeste to da oni oveku mogu da daju nadnaravnu fiziku snagu (Mk. 5:1-4; Lk. 8:29). Peta specifina aktivnost jeste to da oni mogu da izazovu oveka da izvri samoubistvo (Mk. 9:22). esta specifina aktivnost jeste to da oni mogu da zaposednu ivotinje (Mk. 5:12-13). Sedma specifina aktivnost jeste to da demoni podstiu na idolopoklonstvo (Lev. 17:7; Is. 65:11; Pon.zak. 32:17; Zah. 13:2; Os. 4:12; Dela 17:22; 1. Kor. 10:20). Osma specifina aktivnost jeste to da oni mogu da navedu oveka da se klanja demonima (Otkr. 9:20-21). Deveta specifina aktivnost jeste to da oni mogu da navedu oveka na neistou i nemoral (Lk. 8:27). Deseta specifina aktivnost jeste to da demoni promoviu kriva uenja (1. Tim. 4:1; Jak. 3:15; 1. Jov. 4:1). Jedanaesta specifina aktivnost jeste to da se oni protive duhovnom napretku vernika (Ef. 6:12). I dvanaesta specifina aktivnost jeste to da oni nastoje da odvoje vernike od ljubavi Boije (Rim. 8:38). Postoji jo jedna aktivnost kontrola oveka iznutra ali to je neto to treba prouavati u sasvim drugaijem kontekstu, tako da to nee biti sadraj ovog prouavanja.

D. Okultne aktivnosti
Ova kategorija demonskih aktivnosti vezane za okult je iroka podgrupa, pa emo je zato podeliti na est celina. 1. Grke rei Postoje tri grke rei koje povezuju demonizam sa svetom okulta. Prva re je deisidaimonia, to znai "potovanje za demonske stvari" (Dela 25:19). Druga grka re je deisidaimonesteros, to znai "potovanje za demone". Prva re znai potovanje za demonske stvari, kao to su okultne stvarnosti, ali druga otkriva ta stoji iza toga, a to je potovanje samh demona (Dela 17:22). Trea grka re je daimoniodeis, koja doslovno znai "demonske stvari", kao to su okultne stvari (Jak. 3:15). 26

Iz ove tri grke rei moemo da izvedemo znaenje rei "okult". ta se podrazumeva pod terminom "okult"? Prvo, okult se odnosi na stvari koje su "zakamuflirane". Drugo, okult se odnosi na stvari koje su "skrivene i tajnovite". Tree, okult se odnosi na stvari koje su "tajne". etvrto, okult se odnosi na stvari koje su "misteriozne". Ova etiri elementa nam pomau da definiemo znaenje rei "okult": to su stvari koje su zakamuflirane, skrivene i tajnovite, tajne i misteriozne. Okultne aktivnosti su, dakle, pokuaj da se ide dalje van pet ula, kako bi se dolo do skrivenog znanja i razumevanja. 2. Aspekti okultnog sveta Kad govorimo o aspektima okultnog sveta, treba da uzmemo u obzir tri biblijska teksta. a. Ponovljeni zakon 18:9-14 Prvi je Ponovljeni zakon (5. Mojsijeva) 18:9-14, gde Mojsije pominje osam aspekata okultnog sveta. Prvo, vraanje, to znai "proricanje budunosti magijskim sredstvima". Drugo, gatanje, to je pokuaj da se slatkoreivo odredi budunost pomou ivotinjskih iznutrica. Tree, arobnjatvo, arobnjak koji druge stavlja pod kletvu ili pod demonsku kontrolu. etvrto, vranjatvo, to se odnosi na vjetiarenje, a ukljuuje i astrologiju. Peto je hipnoza ili praktikovanje maginih uda, bajanja i hipnoze. esto, medij poznatih duhova, a odnosi se na medijum kojeg kontrolie demon. Demon je nazvan duh poznatih verovatno zato to je to demon koji je zaduen za preminule osobe. Budui da je ovaj demon posmatrao preminulu osobu kroz ceo njen ivot i zna sve njene tajne, demon dobro zna kako da imitira preminulu osobu i moe da se pretvara da je on duh te osobe. Sedmo, vra, odnosi se na osobu mukog pola koja se bavi vetiarenjem. Osmo, nektromanter, je medijum koji se savetuje sa mrtvima. b. Dela apostolska 8:9 Drugi biblijski tekst je Dela apostolska 8:9, u kojem se pominje vraanje. c. Dela apostolska 16:16 Trei tekst je Dela apostolska 16:16, koji pominje gatanje. Zanimljivo je da grka re koju prevodimo sa gatanje, doslovno znai "duh pitona". Piton je zmija, a zmija u Svetom pismu se povezuje sa Satanom (Post. 3:115; Otkr. 12:9; 20:2). Prema tome, Satana je osnovni izvor svakog okultizma. Demoni i okultizam idu ruku pod ruku. Zapravo, okultizam ne bi postojao bez demona. Da demoni ne postoje, ne bi bilo ni okultizma.

27

3. Obeleja okultizma Postoje est svojstvenih obeleja okultizma. Prvo obeleje okultizma jeste da okultizam uvek ukljuuje neki vid kontakta sa demonskim svetom. To se jasno vidi iz injenice da kad god se pominju okultne aktivnosti, u korenu grke rei odzvanjaju demoni. Razliiti vidovi okultnog sveta, svi do jednog, povezani su sa demonskim aktivnostima. Drugo obeleje okultizma jeste da ono ukljuuje otkrivanje skrivenih stvari iz prolosti ili budunosti. To je oigledno iz tri grke rei koje smo ranije pomenuli. Tree obeleje okultizma jeste da ono obeava posebne moi. To je ono to privlai ljude svetu okulta. On obeava mentalne moi, sposobnost kontrole drugih ljudi i obeava mo uda. etvrto obeleje okultizma jeste da ono, prema Izlasku (2. Mojsijeva) 20:3-5, moe da dovede do prenoenja demonske kontrole na treu i etvrtu generaciju. Ovo je izveden zakljuak, jer greh koji se prenosi na treu i etvrtu generaciju je greh sluenja drugim bogovima. U kontekstu starozavetnog teksta, Bog je upozorio da e idolopoklonstvo i klanjanje bilo kom drugom bogu, dovesti kaznu i da e On dovesti nevolje... na njihov decu i decu njihove dece do treeg i etvrtog kolena. Demoni su veoma ukljueni u sferu idolopoklonstva i podstiu klanjanje idolima, tj. klanjanje drugim bogovima. Zbog povezanosti koja postoji izmeu idolopoklonstva i demonologije, okultizam, prema tome, moe da dovede do prenoenja demonske kontrole na tree i etvrto koleno. Peto obeleje okultizma zahteva meditativno ili pasivno stanje da bi demoni mogli da deluju ili da preuzmu kontrolu. To je razlog zato su hipnoza, istona meditacija i upotreba droga tako opasni. esto obeleje okultizma jeste da ono stvara udan magnetizam koji privlai uesnika, dok ga, istovremeno i plai. Ljudi su privueni okultizmom i uputaju se u njega, ali uvek sa odreenim stepenom straha i nemira. 4. Zamke okultizma Ovo se tie okultnih zamki kojim Satana uvlai ljude u svet okultizma, pa, prema tome i u svet demona. Ove zamke moemo da podelimo u tri kategorije. a. Spiritizam U svojoj osnovi, "spiritizam" je "traenje saveta od mrtvih". U istoriji okultizma, ono je poprimilo pet osnovnih oblika.

28

Prvo, postoji fiziki fenomen. To ukljuuje lebdenje, kada telo lebdi u vazduhu; premetanje nekog objekta s jednog mesta na drugo i prolaenje jednog fizikog objekta kroz drugi; i telekineza, pomeranje jednog objekta, a da ga se uopte ne dodirne, kroz drugi vrst objekt. Drugi oblik spiritizma su psiholoki fenomeni. To ukljuuje spiritualistike vizije; automatsko pisanje, to je pisanje demonske poruke; govor u transu; materijalizacija; podizanje stolova; pomeranje aa i pomeranje psihe. Trei oblik spiritizma su metafiziki fenomeni. Oni ukljuuju utvare, odnosno vizije duha u ljudskom obliku; i duhove, koji se nalaze na odreenom ogranienom prostoru, kao to su "uklete kue". etvrti oblik spiritizma su magijski fenomeni. Oni ukljuuju bacanje ini, kao to je bolest pomenuta u Brojevima (4. Mojsijeva) 22:6-7; 24:1. Valam je bio ukljuen u ovaj oblik spiritizma i prozvan je "vra Valam" (Isus Navin 13:22). Ovaj oblik spiritizma ukljuuje i tzv. belu magiju. Peti oblik spiritizma su kultovi. On ukljuuje spiritistike kultove i vraanje. Vraanje je stari oblik rairen u biblijsko vreme i pominje se u 1. Samuilovoj 28:3-4; 1. Dnevnika 10:13; Isaiji 29:4. b. Proricanje Druga okultna zamka je "proricanje". U osnovi, proricanje znai "predskazivanje budunosti". Proricanje je umetnost pribavljanja tajnih, nelegitimnih znanja o budunosti. Postoje dve razliite vrste proricanja: prvo je gatanje ili lano proricanje, umee itanja i tumaenja znakova i predskazanja. Ovu vrstu okulta nalazimo u Jezekilju 21:21. Druga vrsta je inspirativno proricanje: primanje informacija od demona koji govori posredstvom medijjuma. Primer ovoga nalazimo u Delima 16:16-18. Postoje etiri biblijske rei koje se odnose na proricanje i sve se nalaze u Knjizi proroka Danila. Na primer, u Danilu 1:20; 2:2, 10, 27; 4:7; 5:11, 15; ove etiri rei su: mudraci, zvezdari ili magi, vrai i Haldeji. Kao i spiritizam, proricanje poprima razliite oblike. Mogu da se navedu barem njih deset. Prvo, najpopularniji oblik je astrologija. Danas je ona popularna jer potie iz drevnih vremena. Ona se u Svetom pismu pominje u Ponovljenom zakonu 17:2-7; 2. Carevima 23:5; Isaiji 47:12-13; Jeremiji 102; Amosu 5:25-26; Delima apostolskim 7: 41-43. Drugo, gledanje u karte i tarot karte. Tree, psihometrija ili odreivanje neijeg karaktera pomou nekog predmeta koji ta osoba poseduje. etvrto, gledanje u dlan ili gatanje iz dlana. Peto, raljarenje ili traenje vode pomou ralji. esto, proricanje budunosti pomou viska ili upotreba karte za pronalaenje 29

izgubljenog predmeta ili osobe. Sedmo, proroki snovi i vizije. Primer toga nalazimo u Jeremiji 29:8-9. Osmo, Oua table. Deveto, kristalne kugle. Deseto, vidovitost, jo jedan stari oblik koji se pominje u Postanju 44:5 i Isaiji 47:9. c. Magija ili arobnjatvo Magija ili arobnjatvo jeste obavljanje odreenih stvari koje su van ljudskih mogunosti kroz pristupanje nadnaravnim silama. To je zapravo upotreba demona da bi se ostvarila neka nadnaravna dela. I magija je poprimila razliite oblike, od kojih su barem njih trinaest poznati. Prvo, crna magija, koja tvrdi da koristi zle sile ili Satanske sile. Drugo, bela magija, koja tvrdi da koristi dobre sile ili Boije sile. Zapravo i crna i bela magija dolaze od Satane. Tree, prirodna magija, koja tvrdi da koristi sile iz prirode. etvrto, mentalna sugestija, to je zapravo prenoenje misli od jednog uma ka drugom. Peto, kriminalna hipnoza, to je hipnoza nekoga sa svrhom da uini neto zlo. esto, magino iscelivanje dodirom. Sedmo, isceliteljska magija. Osmo, magija ljubavi i mrnje, odnosno upotreba napitaka od raznih trava da bi se postigla ili ljubav ili mrnja. Deveto, izgovaranje kletvi, gde osoba treba da izgovori neke odreene kletve koje treba da se ostvare, kao to je koritenje vudu lutki. Deseto, bajanje. Jedanaesto, vezivanje ili oslobaanje, odnosno tvrdnja da se poseduje mo vezivanja i oslobaanja Satane. Dvanaesto, magija smrti. Trinaesto, noenje amajlija radi zatite od zla i nesree, to je takoe drevna praksa, zabeleena u Postanju 35:4; Sudijama 8:21, 26; Isaiji 3:18. 5. Biblija i okultizam Peta stvar o kojoj treba da govorimo vezana za okult jeste to da Biblija jasno zabranjuje bilo kakav kontakt sa okultom. Takvu zabranu moemo da naemo u celom Svetom pismu (Izl. 22:18; Lev. 19:26, 31; 20:6, 27; Pon. zak. 18:9-14; 1. Sam. 15:23; 2. Car. 21:6; Is. 8:19; Jer. 29:8-9; Mih. 5:12; Dela 19:18-20). 6. Okultne pojave Uprkos svim ovim jasnim zabranama, vraanje je bilo veoma popularno kroz celu biblijsku istoriju (Post. 41:8; Izl. 7:11; 2. Car. 9:22; 17:17; 23:24; 2. Dn. 33:6; Is. 19:3; Jer. 27:9-10; Jezek. 21:21; Dan. 1:20; 2:2, 27; 4:7; 5:11; Naum 3:4; Mal. 3:5; Mat. 7:22-23; Dela 8:9-11; 13:611; 19:19; Gal. 5:20; 2. Tim. 3:8). Biblija belei veoma rasprostranjenu praksu vraanja, ali jasno zabranjuje vernicima da imaju bilo kakav kontakt sa svetom okulta.

30

IX. DEMONSKA KONTROLA


Sledea velika podela demonologije je demonska kontrola. Ponekad se ona naziva i "demonsko opsednue", ali u ovom prouavanju nazivaemo je demonska kontrola iz razloga koje emo kasnije da objasnimo. O ovoj podeli emo da govorimo u est celina.

A. Definicija demonske kontrole


Da bismo dali jasnu definiciju, prvo moramo da izuimo kljunu re, a potom i kljuni izraz. 1. Kljuna re Kljuna re je daimonizomai, to znai, "biti demoniziran". To znai da "demon ima kontrolu nad osobom iznutra". Ovo je re koja se vrlo esto prevodi sa "opsednut demonom". Problem s ovim prevodom jeste to da se grka re za "opsednue" nikada ne koristi u vezi sa demonima. Re koju uvek nalazimo je daimonizomai ili "biti kontrolisan od strane demona iznutra". Umesto da to definiemo ili prevedemo terminom "opsednue demonom", to podrazumeva pripadnost demonu, daleko je pametnije da to jednostavno prevedemo sa "demonska kontrola". Najbolja definicija ove kljune rei daimonizomai je demonska kontrola, to znai da demon ima kontrolu nad nekom odreenom osobom. Ovu kljunu re nalazimo u grkom tekstu u Mateju 4:24; 8:16, 28, 33; 9:32; 12:22; 15:22; Marku 1:32; 5:15-16, 18; Luki 8:36; Jovanu 10:21. 2. Kljuni izraz Kljuni izraz koji ima isto znaenje kao i kljuna re daimonizomai, iako ta re nije upotrebljena u samom izrazu, je "imati demona". Kljuni izraz stavlja naglasak na boravite. Naglasak kljune rei stavljen je na kontrolu, ali naglasak kljunog izraza stavljen je na boravite, mesto gde demon prebiva i odakle vri kontrolu, tj. u ovekovoj nutrini. Ovaj kljuni izraz nalazimo u Mateju 11:18; Luki 7:33; Jovanu 7:20; 8:48; 10:20; Delima 8:7; 16:16. 3. Definicija Kombinujui kljunu re i kljuni izraz, moemo da doemo do odreene definicije. Ovom definicijom demonska kontrola ukljuuje boravak demona u osobi i vrenje direktne kontrole nad tom osobom, sa odreenim stepenom umnog poremeaja ili fizike pometnje u telu. Ova definicija uzima u obzir i kljunu re i kljuni izraz, kao i posledice. Dakle, demonska kontrola ukljuuje: boravak demona u osobi, to stavlja naglasak na kljuni izraz; direktnu kontrolu nad tom osobom, to stavlja naglasak na kljunu re; odreeni stepen umnog ili fizikog poremeaja, to je posledica demonskog boravka u osobi i njegove direktne kontrole nad njom.

31

Dobar primer demonske kontrole nalazimo u Mateju 12:43-45, gde se govori o mestu gde demon prebiva i stavlja naglasak i na kljunu re i na kljuni izraz. U Marku 5:1-20 nalazimo primer posledice demonske kontrole i u fizikom i u mentalnom podruju. 4. Razlike Da bismo imali jasniju sliku o tome ta znai demonska kontrola, potrebno je da napravimo razliku izmeu demonske kontrole i druge dve vrste demonskih aktivnosti. a. Demonsko uznemiravanje Jedna vrste demonske aktivnosti je demonsko uznemiravanje, kada demon uznemirava osobu izvana. Primer ovoga nalazimo u Rimljanima 15:22 i 1. Solunjanima 2:18. Ova dva odeljka govore o ometanju; Satana ometa planove vernika. To je demonsko uznemiravanje, kada demoni ometaju rad vernika. b. Demonski uticaj Druga vrsta demonske aktivnosti koju ne smemo da brkamo sa demonskom kontrolom je demonski uticaj. Primer ovoga nalazimo u Mateju 16: 21-23. Nakon to je Jeua rekao da e da umre, Petar je rekao da tako neto Njemu ne moe da se dogodi. Zatim se Jeua okrenuo, pogledao Petra i rekao: Bei mi s oiju, Satano! Oigledno je da je Satana pokuavao da sprei Mesiju da ode na krst. Petar je u tom trenutku bio pod Satanskim uticajem. Treba da pravimo razliku izmeu demonske kontrole i demonskog uznemiravanja, kao i izmeu demonske kontrole i demonskog uticaja.Demonsko uznemiravanje i demonski uticaj su aktivnosti izvan osobe, ali demonska kontrola se odvija unutar osobe. 5. Moe li vernik da bude demoniziran? U svetlu ove definicije, moe li demon da ima kontrolu nad vernikom? Obino se ovo pitanje postavlja kao, "Moe li vernik da bude opsednut demonom?" Kao to sam ranije rekao, re "opsednut" nije dobra re, jer je grki tekst nikada ne koristi. Ako se pod opsedutou misli na "posedovanje", odgovor je, "Ne! Vernik nikada ne moe da bude opsednut demonom u smislu pripadanja demonu". Prema 1. Korinanima 6:20, Mesija je otkupio vernike i oni pripadaju Mesiji. Vernici nikada ne mogu da pripadaju Satani, oni mogu da pripadaju samo Mesiji. Nain kako Biblija koristi ovaj termin znai "kontrola iznutra". Ako pitanje preinaimo kao, "Moe li demon da ima kontrolu nad vernikom iznutra?", odgovor je, "Da, moe". Dva biblijska teksta vrlo jasno o tome govore.

32

Prvi je Dela apostolska 5:1-4, sluaj Ananije i Sapfire. Kad je Petar pitao: Zato ti je Satana ispunio srce?, koristei istu grku re koju je Pavle upotrebio u Efescima 5:18, kada je govorio o ispunjenju Duhom. Ba kao to biti ispunjen Duhom znai biti kontrolisan Duhom Svetim, tako i "biti ispunjen Satanom" znai biti kontrolisan Satanom. Duh Sveti kontrolie iznutra, pa tako i kod Satane mora da je isti sluaj, budui da je upotrebljena ista grka re. Biblija nas ui da demoni mogu da kontroliu vernika iznutra. Razlika izmeu vernika i nevernika nije u tome da vernike demoni ne mogu da kontroliu, a vernike mogu. Razlika je u stepenu kontrole. Nevernik moe da u potpunosti bude kontrolisan od strane demona, a vernik samo delimino, nikada u potpunosti. Uobiajena primedba na ovakvo gledite je: "Kako demon moe da prebiva u istom telu u kojem prebiva i Duh Sveti?" Veina vernika shvataju da jo uvek poseduju grenu prirodu. Duh Sveti koegzistira sa grenom prirodom vernika. I Duh Sveti i grena priroda nalaze se u ovekovoj nutrini. Poenta je u tome da vernik ima dve prirode. Duh Sveti prebiva u novoj prirodi, a ne u grenoj prirodi. Demon ne prebiva u novoj prirodi, ve u staroj grenoj prirodi. injenica da dve prirode koegzistiraju unutar vernika pokazuje zato i demon i Duh Sveti mogu da koegzistiraju unutar vernika: oni prebivaju u dva razliite prirode. I poslednja stvar, po samoj definiciji, demonska kontrola moe da se ponavlja (Mat. 12:43-45; Lk. 11:24-26).

B. Simptomi demonske kontrole


Na osnovu ega moemo da kaemo da li je neko pod kontrolom demona iznutra? Pre no to neto kaemo o odreenim simptomima, potrebno je rei re-dve da bismo ostali u izbalansiranim okvirima. Ovi simptomi demonske kontrole sami po sebi ne dokazuju da demon prebiva u nekoj osobi, jer mogu da postoje drugi problemi koji su uzrok istih simptoma. Samo zato to neko ima jedan ili vie od ovih simptoma nije definitivan dokaz da u nekom prebiva demon. Mora da postoji ukupnost simptoma da bismo mogli rei da je demonizacija u pitanju. Moramo stalno da drimo ovaj balans i da budemo paljivi da ne odemo bilo u jedan ili drugi ekstrem. Jedan ekstrem tvrdi da danas ne postoje demonske aktivnosti; drugi ekstrem gotovo sve pripisuje demonima. Moramo da izbegnemo oba ekstrema. Ukupno je trinaest simptoma demonske kontrole. 1. Fizika bolest Jedan simptom demonske kontrole je fizika bolest (Mat. 9:32-33). Ponovo elim da kaem da nisu sve fizike bolesti posledica demonske kontrole. Dela 5:16 prave razliku izmeu onih koji su pod uticajem demona i onih koji naprosto trpe fiziku bolest, nevezano sa demonima. 33

2. Mentalni poremeaj Drugi simptom je mentalni poremeaj (Mat. 17:15). I opet, nije svaki mentalni poremeaj posledica delovanja demona. Danilo 4:1-37 belei sluaj mentalne bolesti koja nije posledica delovanja demona. 3. Duboka depresija Trei simptom je duboka depresija, poput tamnog oblaka depresije. I opet, veina ljudi prolazi kroz periode depresije i to je sasvim normalno. Kad neko doivi neuspeh na poslu, najverovatnije e da ga pogodi depresija, isto kao i onoga koji padne na ispitu. Takve pojave same po sebi nisu dokaz delovanja demona. Meutim, u sluaju kada je depresija posledica delovanja demona, to moe da se oseti. Kad se, npr. ue u sobu, moe da se oseti taman oblak depresije i to je simptom na koji se ovo odnosi. 4. Omalovaavanje sebe samoga etvrti simptom je omalovaavanje sebe samoga. Demoni vole da lau oveka, podstiui njegov nedostatak samopotovanja. 5. Samoubistvo Peti simptom je samoubistvo. Demoni ponekad pokuavaju da ubiju oveka u kojem prebivaju, pa tako samoubistvo moe da bude simptom njihovog delovanja. Neko sklon samoubistvu, neko ko je vie nego jednom pokuao da sebi oduzme ivot, moe biti da je pod uticajem demona, ali, opet, to samo po sebi nije dokaz. 6. Pasivnost esto, pasivnost takoe moe da bude simptom demonske kontrole. Neko ko neprestano ivi u pasivnom stanju, na koga izgleda da nita u njegovom okruenju ne moe da utie, moe da bude pod demonskom kontrolom. 7. Nemoral Sedmi simptom je nemoral. Demoni su "neisti" duhovi. Budui da su neisti, ljude koje kontroliu, podstiu na neista dela. 8. Gorina Osmi simptom je gorina. Neprestani stav gorine protiv svega i svakoga, protiv Boga, sveta, itd, moe da bude simptom demonske kontrole. 9. Upotreba droge Sedmi simptom je upotreba droge. Upotreba droge i pasivno stanje idu ruku pod ruku. esto sam imao prilike da idem jednom prometnom gradskom ulicom i da sretnem osobu koja mi je dolazila u susret, oigledno pod uticajem droge. Gledao je, ali nije video; skroz je bio pasivan. Osobe

34

koje koriste drogu su veoma pasivne i to takoe moe da bude simptom demonske kontrole. 10. Psiholoke moi Deseti simptom su psiholoke moi. Kad ljudi izgledaju da imaju psiholoke moi ili izgleda da znaju ta e da se dogodi, i to moe da bude simptom demonske kontrole. Nisam imao prilike da se susretnem sa velikim brojem ljudi koji su pod demonskom kontrolom. Svih ovih godina u slubi, susreo sam se sa moda etiri ili pet ljudi koji su oigledno imali problem sa demonima. U sluaju jedne devojke, kad god bi neko doao u njeno drutvo, osetio bi taj taman oblak depresije kojeg sam ranije pomenuo. Kad bi sama bila u prostoriji, ugasila bi sva svetla kako bi mogla da bude u mraku. Ako bi neko uao u prostoriju, ne znajui da je ona tamo i upalio svetlo, prepao bi se videvi je kako sedi, sa izrazom na licu kao da je neko uhvatio da radi neto to ne bi smela. U sluaju jedne druge devojke koja je imala problem sa demonima, uvek je izgledalo da ona zna neto unapred. Izgledalo je da ima neke neobine psiholoke sposobnosti i psiholoke moi. Ako bi neko pozvonio na vrata, ona je uvek znala ko je to, iako, s obzirom na to gde je sedela, nije bilo mogunosti da vidi ko je na vratima. Psiholoka mo zaista jeste pravi simptom. 11. ivotinjske sklonosti Jedanaesti simptom demonske kontrole su ivotinjske sklonosti. U sluaju jedne od gore navedenih devojaka, ona je mogla da pojede celo pile tako brzo da je izgledala kao da je gladna ivotinja. Ona se za stolom ponaala kao ivotinja. 12. Uznemirenost prilikom itanja Biblije Dvanaesti simptom je uznemirenost prilikom itanja Biblije. Demoni ne vole da sluaju Boiju Re. Ona ih uznemirava i tera da odu. Ako neko izgleda miran pre no to se Biblija otvori, a potom postane vrlo uznemiren kada pone itanje Biblije, to moe da bude simptom demonske kontrole. 13. Viestruka linost Trinaesti simptom je viestruka linost. Demoni imaju naina da preuzmu karakteristike drugih ljudi. Vrlo esto, u osobi sa viestrukom linou boravi nekoliko demona. U jednom trenutku, govorie jedan demon, u drugom, drugi demon; stvarajui tako promenu linosti. Ovo su trinaest simptoma demonske kontrole, to ne znai da ih nema vie. Opet elim da kaem, da treba da pazimo da ne postanemo "inspektori 35

za demone", pretpostavljajui da su ljudi pod demonskom kontrolom zato to imaju nekoliko simptoma. Postoje drugi uzroci istih tih simptoma. Samo u sluaju kada su ti simptomi viestruko prisutni ili kada su svi prisutni, moemo da zakljuimo da osoba ima demona u sebi. Dobar primer koji pokazuje viestruko prisustvo simptoma je opsednuti iz Gerase o kojem itamo u Marku 5:1-20. Marko je u njegovom sluaju naveo osam simptoma: u njemu je prebivao demon (st. 2); imao je neobinu fiziku snagu (st. 3); imao je napade besa (st. 4-5); podeljenu linost (st. 67); odbojnost prema duhovnim stvarima (st. 7); prekomernu osetljivost i senzibilitet (st. 7); izmenjen glas (st. 9); i okultno premetanje (st. 13) kad su demoni iz oveka preli u krdo svinja. Da je ovaj ovek bio pod uticajem demona potvruju vei broj simptoma, a ne samo jedan ili dva.

C. Uzroci demonske kontrole


"ta je uzrok da u nekim ljudima prebiva demon?" Na osnovu razliitih tekstova u kojima su opisani demonski elementi, moemo da zakljuimo da postoje etiri mogua uzroka. 1. Naslee Jedan uzrok je naslee. To je bio sluaj pod Mojsijevim zakonom, jer je Izrael bio narod saveza. U Izlasku (2. Mojsijevoj) 34:6-7, Mojsije kae da Bog kanjava greh otaca na sinovima i na sinovim sinovima do treega i do etvrtoga pokolenja. Konkretni greh kojeg Bog kanjava do treeg i etvrtog pokolenja je klanjanje i sluenje drugim bogovima i idolopoklonstvo. Kao to smo ranije rekli, iza idolopoklonstva stoje demoni. U sluaju bilo kog oblika idolopoklonstva, greh demonske kontrole moe da se prenese do treeg i etvrtog kolena. Idolopoklonstvo nije ogranieno samo klanjanjem pred kipom. Svaki oblik okultizma je, u svojoj biti, oblik idolopoklonstva, jer ukljuuje potovanje drugog boga, umesto istinitog, pravog Boga. Ali, Mojsijev zakon danas vie nije na snazi. To nije ivotno pravilo koje se odnosi na vernike, niti moemo da na osnovu Zakona izgradimo duhovni princip pomou kojeg emo izbei opsednutost demonima ili potrebu za osloboenjem. U nekim hrianskim crkvama postalo je pomodarstvo tvrditi da je "potrebno prekinuti generacijsku demonsku vezanost", ali to je biblijski neispravno. Kao prvo, Mojsijev Zakon sa principom Boijeg kanjavanja greha otaca na sinovima do etvrtog kolena, odnosio se samo na Izrael, zbog odnosa saveza koji je Izrael imao sa Bogom. On se ne odnosi na druge narode ili na crkvu danas. tavie, jednom kad ovek prihvati Gospoda i bude nanovo roen, istog trenutka se prekida svaka vezanost za greh i nema potrebe da se odrie greha prethodnih generacija, iako neki ue da je potrebno da ljudi prekinu prokletstvo koje je dolo po naslednoj liniji. To je samo novi hir nekih delova evaneoskih crkava i takva uenja zloupotrebljavaju Sveto pismo u nameri da se dre ove premise. I dok se to

36

odnosilo na Izraelce dok su bili pod Mojsijevim Zakonom, nije se odnosilo na druge narode u istom tom periodu, niti se odnosi danas na vernike. Kad doivimo nanovo roenje, spaseni smo u potpunosti, a to ukljuuje i spasenje od svakog generacijskog greha. Duhovni problemi se lako reavaju kad se ljudi podrede duhovnim principima Mesijinog Zakona i nema potrebe ih objanjavati kao da Mojsijev Zakon jo uvek na neki nain vai i danas. Danas on ne vai, a za druge narode nikada nije ni vaio. Ljudi se esto mole na nain kako su bili ueni i esto slede najnovija pomodarstva i hirove, kao to je "vezivanje duhova". Kao to Duh Sveti ne vri nasilje nad svojom Rei, tako i ne vodi ljude da se mole protiv generacijskih geha. ta god Duh Sveti radi, vodei svoj narod danas, u skladu je sa pisanom Rei Boijom. Sve molitve apostola i principi Novoga zaveta koji se odnose na reavanje pitanja greha u ivotu razliitih vernika, nikada ne pominju molitvu za kidanje generacijske vezanosti. Ljudi su jednostavo uzeli jedan princip iz Zakona koji se odnosio na Izraelski narod, narod saveza, i primenio ga na dananje vernike. Time su devalvirali ono to je Mesijina krv ostvarila na krstu, delo koje donosi trenutno osloboenje od svakog ropstva grehu. Ispravan nain postupanja sa grehom u ivotu vernike nalazimo u Rimljanima 6: moramo da prepoznamo da su i naa grena priroda i stari ovek razapeti sa Mesijom onog trenutka kada smo poverovali. Tako je slomljeno i ropstvo grehu. A sada treba da donesemo odluku da naa tela neemo da stavimo u slubu greha. To je novozavetni model koji treba da sledimo. 2. Eksperimentisanje Drugi uzrok je eksperimentisanje. Neki ljudi eksperimentiu sa okultnim stvarima i tako padnu pod demonsku kontrolu (1. Kor. 10:14-22). Bog je zabranio bilo kakav kontakt sa svetom okulta i ove zabrane se moramo striktno drati. Ako neko pone da eksperimentie sa stvarima okultnog sveta, koji je, naravno, pod demonskom kontrolom; i to je nain kako ljudi potpadaju pod demonsku kontrolu. 3. Prenoenje Trei uzrok je prenoenje kontaktom sa okultnim stvarima. ak i kad ovek nikada nije direktno praktikovao okultne stvari, samim kontaktom bilo posmatranjem ili prisustvovanjem dok se neko drugi bavi okultnim stvarima demonski uticaj moe da pree na njega (Mk. 5:13). U tom sluaju, zbog ovog prenoenje dolazi do demonske kontrole.

37

4. Nepriznati greh etvrti uzrok je nepriznati greh. Ovo moe da se vidi iz konteksta Efescima poslanice 4:27. Prema ovom tekstu, mogue je da vernik bude pod kontrolom demona iznutra. U ovom tekstu pisac upozorava vernike da ne daju uporita avolu. Uporite je takoe podruje kontrole unutar neprijateljske teritorije, a ne izvana. Kontekst Efescima poslanice 4:27 je kontekst nepriznatog greha, a implikacija jeste da nain kako ovek moe da dospe pod kontrolu demona jeste nepriznati greh.

D. Testovi demonske kontrole


Kao to sam ranije pomenuo, zakljuak o demonskoj kontroli moe da se izvue iz kombinacije simptoma o kojima smo govorili. Ipak, postoji jo jedan aspekt testiranja duhova, jer kombinacija tih simptoma, sama po sebi nije dokaz da se radi o demonskoj kontroli. 1. Jovanova 4:1 ui da vernici treba da proveravaju duhove. Postoje odreeni testovi koje moemo da primenimo da bismo mogli videti da li je neto od Gospoda ili od demona. Postoje tri takva testa. 1. Test utelovljenja Prvi test je test utelovljenja (1. Jov. 4:2-3). Pitanje koje treba da postavimo je, "Da li je Mesija doao u telu?" To zapravo znai, "Da li je Bog postao ovek u osobi Isusa iz Nazareta?" Demon e da porie utelovljenje. Ako neko postavi pitanje, "Da li je Mesija Isus doao u telu?" i ne dobije potvrdan odgovor, onda je ta osoba pala na testu. To moe da bude nagovetaj da se radi o umeanosti demona. 2. Test Mesijinog gospodstva Drugi test je test Mesijinog gospodstva (1. Kor. 12:3). Pitanje koje treba da postavimo je, "Da li je Isus Mesija Gospod?" "Gospod" u ovom sluaju ne znai samo "gospodar koji ima robove u svom vlasnitvu", ve Gospod u smislu Jahve iz Starog zaveta. Da li je Isus Mesija Gospod, odnosno Jahve iz Starog zaveta? Ako postoji poricanje Mesijinog gospodstva, onda moemo da posumnjamo da se radi o demonu, jer je pao i na drugom testu. 3. Test Mesijine krvi Trei test je test Mesijine krvi (1. Jov. 5:6-7). Ako osoba reaguje na samo pominjanje Mesijine krvi, onda i to moe da ukazuje na problem sa demonima. Ako osoba reaguje na pominjanje Mesijine krvi, pao je na treem testu. Ovo su tri testa koja moemo da upotrebimo prilikom proveravanja duhova: poricanje utelovljenja, poricanje Mesijinog gospodstva i reakcija na Mesijinu krv. Ipak, ove testove treba primeniti samo kada je oigledno da 38

demon sprovodi kontrolu; inae to nee uspeti. ak i kad osoba ima demona u sebi, demon naprosto moe da lae. On moda u tom trenutku ne sprovodi direktnu kontrolu, moda miruje. Drugim reima, demon je jo uvek u osobi, ali u tom trenutku nije aktivan, a kontrolu ima osoba u kojoj demon prebiva, a ne demon. Ako u tom trenutku primenite ova tri testa, onda e ta osoba proi testove. Potrebno je ekati da demon preuzme kontrolu. To emo odrediti pomou simptoma koje smo ranije pominjali, pa tek onda teba primeniti ove testove. Ako padne na testovima, to moe da bude dobra indikacija da demoni imaju udela u toj osobi.

E. Lekovi za demonsku kontrolu


"Koji su lekovi za demonsku kontrolu?" Ovde emo ukratko da pomenemo pet stvari, a kasnije, kad budemo govorili o demonizmu i vernicima, rei emo neto vie. 1. Nevernik Prvi lek za demonsku kontrolu u odnosu na nevernika jeste da prihvati Mesiju. Ova osoba treba da veruje da je Jeua njegov Spasitelj i da ga prihvati kao takvoga. 2. Vernik Drugi lek, koji se tie vernika, je priznanje greha. Neki ljudi padnu pod demonsku kontrolu zbog nepriznatog greha. Trei lek je molitva odricanja. to se tie bilo kakvog demonskog naslea pre spasenja, ta demonska kontrola je pobeena jednom zauvek u trenutku obraenja i osoba koja se obrati postaje slobodna od Satanskog autoriteta. U takvim sluajevima molitva odricanja nije potrebna. Molitva odricanja je neophodna jedino u sluajevima kada vernik odluta od Boga, ukljui se u okultne aktivnosti i padne pod neke elemente kontrole. to se tie svih drugih greha u koje vernik moe da upadne, potrebno je da prizna taj greh da bi dolo do obnavljanja zajednice sa Bogom, a odricanje kontrole bilo bi deo tog priznanja u tom konkretnom sluaju. etvrti lek je odbacivanje svih okultnih predmeta, kao to su to uinili oni koji su se u Delima 19:19 ranije bavili vraanjem. Ako ovek u svojoj kui ili domu ima bilo kakav okultni predmet, kao to su Oua table, njih treba ukloniti. Peti lek je protivljenje: oduprite se avolu i pobei e od vas.

F. Isterivanje demona
Konaan lek protiv demonske kontrole je egzorcizam; tj. isterivanje demona. Ovde treba da iznesemo tri stvari.

39

1. Primeri egzorcizma Sveto pismo mnogim primerima jasno ui da demoni mogu da budu izbaeni ili isterani. Jedan od primera je kada sam Isus izgoni demone. Samo u Evanelju po Marku, itamo da Jeua izgoni demone u Marku 1:23-27, 3234, 39; 3:11-12; 5:1-20; 7:25-30; 9:17-29. Drugi primer su Dvanaestorica apostola (Mat. 10:1; Mk. 3:14-15). Tree, pored Dvanaestorice apostola i drugi uenici, kao to su sedamdesetorica, izgonili su demone (Lk. 10:17). etvrto, Evanelja belee druge vernike koji su, uprkos to nisu sve vreme pratili Jouu svuda gde je iao, izgonili demone (Mk. 9:38-39; Lk. 9:49-50). U Delima apostolskim, Petar izgoni demone u Delima 5:16; Filip, u Delima 8:7; i Pavle, u Delima 16:16-18; 19:11-12. Ovo su, dakle, primeri koji pokazuju da demoni koji prebivaju u ljudima, mogu da budu isterani. 2. Sredstva isterivanja demona "Koja su sredstva isterivanja demona?" Postoji ukupno pet naina kako to moe da se uradi. Prvo sredstvo je u ime Jeue Mesije (Lk. 10:17). Drugo je sila Duha Svetoga. Niko ne sme da izgoni demona u svoje vlastito ime, nego u ime Mesije. To ne sme da bude u svojoj sopstvenoj snazi, nego u snazi Duha Svetoga (Mat. 12:28). Tree, to treba uiniti jednostavnim reima, tj. zapoveu (Mat. 8:16; Mk. 5:8). Nema potrebe da se ide kroz dug ritual da bi se isterao demon. Dovoljno je jednostavno zapovediti demonu reima, "Izii u ime Mesije Isusa". etvrto, to mora da bude uinjeno u veri. Vernik mora da veruje da poseduje silu i autoritet da to uini kroz Mesiju Isusa (Mat. 17:18-20). Peto, postoje odreene vrste demona koji se ne mogu isterati jednostavno pomou zapovesti, naroito demon zbog kojeg je osoba ostala gluvonema. U sluaju demona nemosti ili gluvonemosti, sredstvo je molitva; tog demona treba izbaciti molitvom (Mk. 9:29). Dok se nekim demonima jednostavno moe zapovediti da izau u ime Mesije, posredstvom sile Duha Svetoga, Reju Boijom i na osnovu vere; postoje izuzetci i neki demoni se mogu isterati samo molitvama svetih. U takvim sluajevima se to ne radi upotrebom autoriteta u Mesijino ime, nego e Bog to da uini posredstvom molitava svetih. 3. Egzorcizam u odnosu na nevernike i vernike Kao to smo ranije istakli, i vernici i nevernici mogu da budu pod kontrolom demona. "Kakav egzorcizam se odnosi na vernike, a kakav na nevernike?"

40

a. Nevernici Nevernici nemaju apsolutno nikakav duhovni autoritet. U sluaju nevernika, neko ko je vernik mora da istera demona nareujui mu u ime Mesije, u sili Duha Svetoga, na osnovu vere i u odreenim situacijama, da ga istera molitvama. To mora da uini vernik, jer nevernik nema bilo kakav duhovni autoritet na osnovu kojeg bi to mogao da uini. b. Vernik Meutim, to nije najbolji izbor kada je u pitanju vernik koji je pod kontrolom demona. Kao to sam ranije pomenuo, razlika izmeu vernika i nevernika jeste u tome to nevernik moe da bude pod potpuno demonskom kontrolom, dok vernik moe da bude samo pod deliminom kontrolom demona. Kod vernika uvek postoji deo koji je uvek pod Boijom kontrolom. Budui da se radi o verniku, nije neophodan jo jedan vernik koji bi isterao demona napolje; vernik sam moe da ga istera iz sebe. To je razlog zato se vernika podstie da u borbi sa Satanom uini jednu stvar: da mu se odupre (Jak. 4:7; 1. Petr. 5:8-9; Ef. 6:10-18). U ova tri teksta, vernicima se ukupno pet puta kae da se odupru Satani. Ako se vernik odupre Satani, sam moe da istera demona iz sebe. Nain kako se to ostvaruje opisan je u odeljku iz Efescima poslanice: jaajte u Gospodu i u njegovoj silnoj snazi (Ef. 6:10). Jaati u Gospodu znai obui svu Boiju opremu. Obui svu Boiju opremu znai razumeti mesto koje vernik ima u Hristu; razumeti istinu o naem mestu. Zbog mesta koje vernik zauzima u Hristu, krtenjem u Njegovo Telo, vernik poseduje autoritet. Problem je u tome to vernici vrlo esto ne znaju za autoritet koji imaju, pa ga i ne koriste. Vernici moraju da naue koje je njihovo mesto u Hristu i autoritet koji dolazi s njim. Postoje trideset i tri stvari koje vernik u Isusu Mesiji poseduje. U trenutku kada ovek poveruje, on biva krten Duhom Svetim u Mesijino Telo i tom prilikom se dogaaju trideset i tri stvari. Svaka od njih nosi sa sobom odreeni stepen autoriteta. Obavezno je da vernik prouava i ui o svom mestu koje ima u Hristu da bi razumeo i praktikovao autoritet koji iz njega dolazi.

X. DEMONIZAM I VERNIK
to se tie odnosa demonizma i vernika, potrebno je da pomenemo etiri stvari.

A. Demoni se suprotstavljaju svetima


Prva stvar je da se demoni suprotstavljaju svetima. Postoji stalno protivljenje vernicima. To moe da se vidi na tri naina: prvo, postoji opte protivljenje. Ono ponekad dolazi kroz direktno protivljenje od strane 41

demona (Ef. 6:12). Postoji i demonsko protivljenje vernicima preko nevernika (Ef. 2:2). Drugi oblik je protivljenje posebno pojedinim vernicima (Ef. 2:3). Postoji i trei oblik, protivljenje telu vernika, lokalnoj crkvi (Otkr. 2:24).

B. Bog koristi demone


Druga stvar koju treba da imamo na umu jeste da Bog koristi demone za duhovni rast vernika. Bog e da dozvoli odreeni stepen demonske aktivnosti izvana, ali ne iznutra, zbog duhovnog rasta vernika. U 2. Korinanima 12:7, Bog je upotrebio demona da bi Pavla nauio poniznosti.

C. Demoni su pobeeni na krstu


Trea stvar vezana za vernike i demone jeste to da su demoni pobeeni na krstu (Kol. 2:15). To znai da oni nemaju autoritet nad nama, osim ako im se svojevoljno sami ne podredimo. Oni su pobeeni i vernici ne moraju da im se pokoravaju. Vernici im se pokoravaju samo ako dozvole da padnu u neku od demonskih zamki o kojima smo govorili ranije.

D. Vernici imaju odgovornosti


etvrta stvar jeste to da vernici imaju etiri odgovornosti, to se tie demona. Prvo, vernik treba da naui kako da ispituje duhove (1. Jov. 4:1-4). Drugo, vernik ne sme da se savetuje sa svetom okulta, niti da s njim ima bilo kakav kontakt (Lev. 19:31; Pon. zak. 18:9-14; Is. 8:19). Tree, vernik ne sme da ima bilo kakvo zajednitvo sa onima koji su ukljueni u demonske aktivnosti (1. Kor. 10:20). etvrto, vernici treba da na sebi ima svu bojnu opremu Boiju, tj. Boiju Re (Ef. 6:10-18).

XI. BUDUE AKTIVNOSTI DEMONA


Ranije u ovom prouavanju smo govorili o istorijskim i sadanjim aktivnostima demona. "A sad, koje su to budue aktivnosti demona?" Budue aktivnosti demona moemo da podelimo u dve kategorije.

A. Crkva
Prva kategorija se tie crkve. U poslednje vreme, demoni e proiriti lana uenja u crkvi, da bi izazvali veliko otpadnitvo. To se ispunjava ve u ovom veku. Vei deo vidljive crkve je ve u otpadnitvu. To je u 1. Poslanici Timoteju 4:1-3 bilo predskazano kao budua aktivnost demona.

B. Velike nevolje
Druga kategorija su Velike nevolje. U vreme Velikih nevolja bie ogromno uveanje demonskih aktivnosti. Da ponovim, doi e do ogromnog uveanja demonske aktivnosti kao to je to bilo u vreme Evanelja. Tokom Velikih nevolja, oitovae se barem etiri specifine aktivnosti demona. 42

1. Invazija demona Prva specifina aktivnost odnosi se na dve invazije demona. Prva invazija demona (Otkr. 9:1-11) e se dogoditi sa svrhom velikog muenja ljudi, eljnih da umru. I to e da traje pet meseci tokom Velikih nevolja. Druga invazija demona koju e da povedu etiri demona koji su sada vezani na reci Eufrat u Iraku, imae za svrhu unitenje treine oveanstva. Ukupno dve stotine miliona demona bie puteno iz bezdana koji e biti pod vostvom ova etiri demona u ovoj drugoj invaziji. 2. Klanjanje demonima Druga specifina aktivnost u Velikim nevoljama bie injenica da e ljudi poeti da se klanjaju demonima i to u ogromnoj meri, u toliko ogromnoj meri kao nikada pre u istoriji (Otkr. 9:20-21). 3. Zatoenitvo demona Trea specifina aktivnost demona u Velikim nevoljama jeste to da e oni, zajedno sa Satanom, biti izbaeni iz njihovog sadanjeg prebivalita, iz vazdunog prostora, treeg Sataninog prebivalita. Oni e biti zbaeni na Zemlju, gde e da budu za vreme drugog dela Velikih nevolja (Otkr. 12:712). To objanjava zato e da doe do tako velikog poveanja demonske aktivnosti u vreme Velikih nevolja.

XII. PROPAST DEMONA


Propast demona dogodie se u dve faze: prva je Milenijum i druga, veni poredak.

A. Milenijum
Prva faza propasti demona bie Milenijum. Demoni e biti svezani. O tome govori Isaija 24:21-22, gde itamo da e Bog da kazni vojsku visoku na nebu, pale anele koji e biti zatvoreni. Svi demoni e biti zatoeni u vreme Milenijuma, tako da u Mesijanskom Carstvu nee biti bilo kakve demonske aktivnosti. Mnogi pretpostavljaju da e demoni sa Satanom u to vreme da budu u bezdanu, ali to nije ono to Biblija ui. Sam Satana e da bude zatoen u bezdanu za vreme Mesijanskog Carstva. Meutim, demoni nee biti zatoeni zajedno s njim, nego e biti podeljeni u dve grupe i zatoeni na dva mesta. Prva grupa demona bie zatoena u zemlji Edom, to je dananji juni deo Jordana. O tome govori Isaija 34:13-15, koji pominje razliite ivotinje koje ive u zemlji gde gore smola i sumpor. Znamo da pomenute ivotinje ne mogu da ive u zemlji gde gore smola i sumpor, tako da su ova bia ivotinjskog oblika zapravo demoni. Jedna grupa demona bie zatoena u zemlji Edom ili Junom Jordanu. Druga grupa demona bie zatoena u gradu Vavilonu unutar dananjeg Iraka (Is. 13:21-22; Otkr. 18:2). 43

Svi demoni bie zatoeni za vreme Milenijuma, bilo u Edomu ili Vavilonu. Zato e za sve vreme Mesijanskog Carstva, ova dva podruja da budu pustinja, gde e da gori smola i sumpor, zemlja u kojoj e se miris sumpora uzdizati svih 1.000 godina. Dok ostatak sveta bude cvetao poput rue i bivao sve lepi, ova dva podruja bie opustoena. U njima ljudi nee iveti, samo demoni koji e tamo da budu zatoeni. Sve vreme Mesijanskog Carstva nee biti bilo kakve demonske aktivnosti, uznemiravanja, uticaja ili kontrole. Bilo koji greh koji se pojavi u Mesijanskom Carstvu, bie rezultat ovekove grene prirode, a ne demonske aktivnosti.

B. Veni poredak
Druga faza propasti demona je Veni poredak. On e takoe doi u dve faze. Prvo, vernici e da sude svakom demonu pred velikim belim prestoljem. U 1. Korinanima 6:3 Pavle kae da e jednog dana vernici suditi anelima. On nije mislio na dobre anele, jer dobri aneli nikada nisu sagreili i nikada ne prave greke u svojoj slubi, pa nema potrebe ni da im se sudi. Aneli kojima e biti sueno su pali aneli ili demoni. Kod velikog belog prestolja, svim demonima e biti sueno kako bi se odredio stepen kazne za svakog ponaosob, jer postoje stepeni zloe meu demonima. Nemaju svi demoni isti stepen zloe, pa e zato biti i razliito kanjeni. Taj stepen kazne odredie vernici. Nakon suda pred velikim belim prestoljem, doi e druga faza; tj. bie baeni u ognjeno jezero, gde e da provedu venost (Mat. 8:29; 25:41, 46). To e da bude njihova krajnja propast.

AKO STE UIVALI U OVOM BIBLIJSKOM PROUAVANJU, DR FRUCHTENBAUM VAM PREPORUUJE: MBS001, 019, 073, 077 i 156 www.isus.at

44

You might also like